BIBLIOTECA Watchtower
BIBLIOTECA
Watchtower
Énná
a̱
  • a̱
  • e̱
  • i̱
  • o̱
  • ñ
  • ʼ
  • BIBLIA
  • XO̱N XI TJÍO
  • KJOAJTÍN
  • Nga kinikʼatjenjinle xa je Daniel
    Xi bakóyana je Biblia
    • Je chjota xi koanxinkonke Daniel tíbee nga tíbʼétsʼoa ya jchxo ventanale

      KJOAʼMIYA 64

      Nga kinikʼatjenjinle xa je Daniel

      Ijngosa rey xi Persia tsʼe, xi ya tsakatéxoma Babilonia, jé Darío. Je Darío tsabee nga tsín kʼoakjoan je Daniel jokjoan xi kjaʼaí chjota kʼoa kuinga je ngʼajko̱ kisikʼéjnanile ngatsʼi je chjota xi xá tjínle ya naxinandá. Chjota jebi koanxinkonke je Daniel kʼoa koanmele kisikʼien. Bení nga jan kʼa bʼétsʼoale Jeobá nga jngo nichxin kʼoa kuinga i̱ kitsosínile je Darío: “Ji rey, jngo kjoatéxoma katabitjo xi kʼoatso nga toji katasʼetsʼoali. Kʼoa tsa ʼya xi tsín sitjoson kjoatéxoma jebi ya katanikʼatjenya jña tjío je xa”. Je Darío kisasenle jme xi kitso chjota jebi kʼoa kisʼin firma xo̱n xi kʼoatso.

      Kʼianga kinrʼoé Daniel nga kʼoatso kjoatéxoma xi kitjo, ki ya ndʼiale, tsakasenxkónyʼin kʼoa tsakʼétsʼoale Jeobá kʼoa títixʼaa ventanale. Kʼoa chjota xi koanxinkonke kichonrʼoe kʼoa tsabee nga tíbʼétsʼoa. Kjitʼanangi kikonle rey Darío kʼoa kitsole: “Je Daniel alikui tísítjosonli, jan kʼa bʼétsʼoale Ninále nga jngo nichxin”. Je Darío likui koanmele nga ni̱kʼien je Daniel nga̱ kisasenle jokjoan. Kʼoa kisikjaʼaitsjen tsʼajnda nichxin josʼin koasenkao Daniel, tonga tsín jme xi koan kisʼin nga̱ jekoan firma xo̱n xi kʼoatso. Kuinga kʼoakitsoni nga ya katanikʼatjenya Daniel jña tjío je xa.

      Nga kui nitje̱n je Darío nʼio koankjáojinle xi tʼatsʼe Daniel saʼnda tsín kisʼefe. Xi jekisʼesén kjoan yaa kitoka jña tjíoʼya je xa, kiskotsensʼen kʼoa i kitso: “Daniel, a kabʼasjentjaili Nináli”.

      Je Darío kinrʼoéle Daniel nga kitso: “Je ánkjele Jeobá tsakʼéchjoa tsʼoa xa nga tsín jokisikaona”. Je Darío nʼio tsjoa koanle kʼoa tsakʼéxá nga katachʼasje Daniel. Nga kitjo nijñajinla jokji. Kʼoa je rey i kitso: “Tikʼatsaoyao jña tjío xa je chjota xi tsakángi Daniel”. Kʼianga jekinikʼatsaoya je chjota jebi kjitʼanangi kiskine je xa.

      Je Darío i kitsole naxinandále: “Tjínneno nga jchaxkón ngatsʼio je Ninále Daniel. Nga̱ jé tsakʼasjentjai nga kinikʼatjenjinle xa”.

      Kʼoa ji a kʼoati bʼetsʼoantsjailai Jeobá.

      Daniel yaa tíjnaya nga̱jao̱ jña tjíoʼya xa

      “Kʼianga faʼá kjoañʼai, je Nainá male bʼasjentjai chjota xi bexkón nga je” (2 Pedro 2:9).

      Xi kjonangi: Jméni xi jan kʼa kʼoakisʼin je Daniel nga jngo nichxin. Jósʼin tsakʼasjentjai Jeobá je Daniel.

      Daniel 6:1-28

  • Je Ester tsakʼasjentjai naxinandále
    Xi bakóyana je Biblia
    • Je Ester yaa tíjna ya nitsinle je rey Asuero, jñani nga nʼio nkjín chjota tjíole xi síkuinda

      KJOAʼMIYA 65

      Je Ester tsakʼasjentjai naxinandále

      Reina Ester

      Je Ester chjota judío kitjenni kʼoa yaa tsakʼejna ʼnde xi Susa tsakʼin ya Persia. Jé Mardoqueo kisijchá kʼoa primole koanni. Je Mardoqueo choʼndale koan je Asuero, rey xi tsʼe Persia.

      Je rey Asuero jngo reina tsakásjai. Kʼoa je choʼndale kichokaole je xtiyánchjín xi ngisasa naskákjoan xi tjín ya naxinandá. Kʼoati ya kichokao Ester. Je Asuero jé Ester kiskoejin nga reina koan. Je Mardoqueo kʼoakitsole Ester nga tsín jokatatso nga chjota judío ma.

      Je Hamán, xi séjnatítjonle chjota xi síxále rey, nʼio ngʼakon koan kʼoa koanmele nga katamjéjenle jko̱ ngatsʼi chjota. Tonga Mardoqueo alikui kʼoakisʼin. Kʼianga kisʼejinle Hamán nga chjota judío je Mardoqueo kisikjaʼaitsjeen jme xi sʼin nga sikʼien ngatsʼi chjota judío. I kitsole rey: “Si̱kʼieen ngatsʼi chjota judío nga̱ xkón sikatíoná”. Je rey kitso: “Kʼoatʼiain jme xi kjenndiaali”. Kitsjoaʼndele nga tsakʼasje kjoatéxoma xi kʼoatso nga katanikʼien je chjota judío kʼianga 13 sá adar. Tonga je Jeobá kuenta kisʼin ngayeje jmeni xi koan.

      Je Ester alikui tjínjinle tʼatsʼe kjoatéxoma xi kitjo, kuinga Mardoqueo jngo copia kisikasénsínile je Ester kʼoa kitsole: “Tʼeyanajmílai je rey”. Kʼoa Ester kitso: “Tsa jngo chjota xi tsín toxá kanokjoanile kuichokonle je rey nikʼienní. Kʼoa jekante nichxin nga tsín tínchja̱na. Tonga kjuíkonle. Tsa kjoenna yánisele alikui joni̱kaona, tonga tsa mai, ni̱kʼienjinna”.

      Je Ester kikonle rey. Kʼianga tsabe je rey tsakjénle yánisele kʼoa kitsole: “Kʼoatʼinnái, jméni xi meli Ester”. Je Ester kitso: “Mena nga koanngínkicho sʼainjio ji kʼoa kao Hamán”. Kʼianga kichokjen kʼoakitsole nga katafikjenkao ijngokʼa nga koa̱nnyaonni. Kʼoa nga koannyaonni, je rey i kitsole Ester: “Tijái jmeni xi meli”. Je Ester kitso: “Jngo chjota tíjna xi mele sikʼienna an kʼoa kao naxinandána, tisenkaonáijin”. Je rey kitso: “ʼYáni xi mele sikʼienli”. Je Ester kitso: “Jé Hamán, je chjotatsʼen xokji”. Je Asuero nʼio koanjtile kʼoa kʼoakitso nga katanikʼien Hamán.

      Tonga aliʼya xi tikoan tsakjaʼáxinni je kjoatéxoma xi tsakʼénda Hamán, nijejinla rey Asuero. Je Asuero jé Mardoqueo kisikʼéjnatítjonle chjota xi ya síxále kʼoa kitsjoaʼndele nga jngo kjoatéxoma tsakʼasje xi kʼoatso nga koa̱n sitoánntjai yaole je chjota judío kʼianga ʼya xi josikao. Kʼianga 13 sá adar, je chjota judío kisikinjele chjotakontrale. Kʼoa saʼnda nga kʼia, xki̱ nó tsakʼasje sʼuí nga kʼoasʼin kinjele.

      “Xi totʼatsʼan koaikaono ngixko̱n chjotaxá, kʼoasʼin kʼoailao én je chjotabe kao chjota xi li judíojin” (Mateo 10:18).

      Xi kjonangi: Jmé xi tsakʼéndajin je Hamán nga sikao je chjota judío. Jósʼin tsakakó Ester nga je Jeobá kisinʼiotʼa.

      Ester 2:5-20; 3:1–5:8; 7:1–8:14; 9:1-28

  • Je Esdras kitsoyaa kjoatéxomale Niná
    Xi bakóyana je Biblia
    • Je Esdras tíbʼasjengʼaa Jeobá ya jñani nkjín chjota tjín, kʼoa tjíomjéngʼaa ntsja ngatsʼi nga̱ tjíojngo kon jme xi títso Esdras

      KJOAʼMIYA 66

      Je Esdras kitsoyaa kjoatéxomale Niná

      Jejankan kao te nó jaʼato nga kini je chjota israelita ya Jerusalén, tonga tjínkʼa xi tojo ya tsakatio ʼnde jña tsakatéxoma chjota persa. Jngo xi ya tsakʼejna jé Esdras, naʼmi koan kʼoa kitsoyaa kjoatéxomale Jeobá. Kʼianga kisʼejinle nga tsín tjíosítjoson kjoatéxomale Jeobá je chjota xi tjío ya Jerusalén koanmele kikasenkao. Je Artajerjes, reyle Persia, i kitsole Esdras: “Je Niná títsjoáli kjoachjine nga kʼuínyai kjoatéxomale. Tʼin kʼoa tʼinkoai ʼyani xi mele koaikaoli”. Je Esdras kisikatíoxkó chjota xi koanmele nga kini ya Jerusalén, kisijéle Jeobá nga katasíkuinda ya yandiaa kʼoa kʼiaa ki.

      Ño sá kichoni Jerusalén. Je chjota xi nyatítjon i kitsole Esdras: “Je naxinandá tsín tjíosítjosonle Jeobá, jé chixankao yánchjín xi niná ndiso bʼétsʼoale”. Je Esdras tsakasén xkóle ngixko̱n naxinandá kʼoa i kitso: “Jeobá nʼio tse jme xi tibʼaináijin, tonga jinjin tibijnyijéeníjin”. Je naxinandá kʼoakoannile jéele tonga tojo kʼoakisʼin xi tsín kixi tjín. Kuinga chjotajchínga kao jues kiskoejinsíni je Esdras nga katabatiotsʼinya kjoa jebi. Nga jekicho jan sá kʼoakitsole je xi tsín koanmele nga Jeobá skoe̱xkón nga tosa katafi.

      Nga jejaʼato 12 nó, jekisʼendayani xjáo xi kjindai Jerusalén. Je Esdras kisikatíoxkó naxinandá nga kʼoexkiale je Kjoatéxoma. Kʼianga kiskoxʼá je libro xi tsʼe Kjoatéxoma, je naxinandá tsakinyando. Je Esdras tsakʼasjengʼaa Jeobá kʼoa je naxinandá tsakjénngʼaa ntsja nga kisasenle jme xi kitso Esdras. Xijekoan, je Esdras tsakʼéxkiaa je Kjoatéxoma kʼoa kʼoakitso josʼin tsoyanile. Je naxinandá nʼio nda kinrʼoé. Kʼoakitso nga kisikjinle Jeobá kʼoa kiskiʼndá. Nga koannyaonni, je Esdras tojo tsakʼéxkiale je Kjoatéxoma. Je chjota israelita koanjinle nga tjínnele kʼoejna sʼuí Xkójnda kʼoa kjitʼanangi tsakatíonda jme xi koanchjénle.

      Nʼio tsjoa kisatio kon xi ñato nichxin kisʼejna je sʼuí. Kitsjoale kjoanda Jeobá nga kisʼe tsojmintje. Kjesa kʼoakji sʼuí Xkójnda bʼéjnajin nga kʼia, tokʼiaa kisʼejna jngo sʼuí xi kʼoakji kʼianga sʼasa tíjna je Josué. Kʼianga jetʼa je sʼuí, tsakatioxkó kʼoa i kitso: “Jeobá, ji kinikatíondáináijin nga choʼnda koainjin. Tsakʼaináijin xi kichinaijin ya ʼndekixí kʼoa tsakʼaináijin ʼnde jebi. Tonga jinjin alikui tinitjosonlaijin. Kʼoa ninga kinikasáin profeta alikui kinitjosuinjin. Ninga kʼoakinʼiaijin, kiskali. Alikui kinichajin jme xi tsakʼinlai Abrahán. Kʼoaʼmilaijin ndʼaibi nga si̱tjosonlaijin”. Je naxinandá kiski jme xi kitso kʼoa je chjotatítjon kao chjota levita kʼoa kao naʼmi tsakʼétʼaa seyo.

      “Ngisaa nda je xi nrʼoé énle Niná kʼoa sítjoson” (Lucas 11:28).

      Xi kjonangi: Jmé xi kitsoyale Esdras je chjota israelita xi tsakatioxkó ya Jerusalén. Jmé xi kitso naxinandá nga sʼin.

      Esdras 7:1-28; 8:21-23, 31, 32; 9:1–10:19; Nehemías 8:1-18; 9:1-38

  • Xjáo xi kjindai Jerusalén
    Xi bakóyana je Biblia
    • Je Nehemías tsakʼéndayaa je xjáo xi kjindai Jerusalén, kʼoa kisikatíondaa chjota xi kisikuinda

      KJOAʼMIYA 67

      Xjáo xi kjindai Jerusalén

      Nichxinle Esdras, jngo chjota israelita tsakʼejna xi Nehemías tsakʼin kʼoa cho’ndalee koan je rey Artajerjes. Je Nehemías yaa tsakʼejna ʼnde jña Susa tsakʼin ya Persia. Kʼianga kichoni Judá je ndsʼe̱ Nehemías i kitsole: “Je chjota israelita xi kini ya Jerusalén xkón tjío. Kje sʼendayajin je xjáo xi kjindai naxinandá kao xo̱ntjoale”. Nʼio ba koanle Nehemías kʼoa koanmele tsakasenkao naxinandá. Kuinga tsakʼétsʼoanile Niná nga katatsjoáʼndele rey nga koai ya Jerusalén.

      Xijekoanni, je rey tsabee nga ba tjínle Nehemías kʼoa kitsole: “Ánni nga basínili”. Je Nehemías kitso: “Je naxinandána Jerusalén, toxkoa̱lee nyando, kuinga banina”. Je rey kitso: “Jósʼin koasenkaole”. Je Nehemías tsakʼétsʼoale Jeobá ya jinni̱ma̱le kʼoa xijekoan i kitso: “Tʼaiʼndenái nga kjuíkʼendaya je xjáo xi kjindai Jerusalén”. Je rey kitsjoaʼndele. Kʼoati kitsjoale chjota xi kikao nga tsín jme xi koa̱nle ya yandiaa. Kʼoa chjotaxá sʼin kisikʼéjna ya Judá. Kʼoati kitsjoale yá xi tsakʼéndani xo̱ntjoale naxinandá.

      Kʼianga kicho ya Jerusalén, kikotsenle je xjáo xi kjindai. Xijekoan, kisikatíoxkó je naʼmi kao chjota xi tjíobatéxoma kʼoa kitsole: “Nʼio chʼao kji je xjáo, kʼoéndayaa”. Je chjota koanjyole kʼoa tsakʼéndayaa je xjáo.

      Tonga je kontrale chjota israelita totsabesinní. Kitsole: “Ngotjola ska̱nitíkjáni je xjáo xi tibʼendao ninga tojngo ni̱nda̱”. Tonga je xi tjíobʼénda xjáo alikui kuenta kisʼin kʼoa tosi tonda kisixá. Sa ngʼa sa ngʼa kisʼe xjáo kʼoa sa nʼio sa nʼio kisʼe.

      Je chjotakontrale tsakjáoyani nga toxijña kuichone Jerusalén. Kʼianga kisʼejinle chjota israelita nʼio kitsokjon. Tonga je Nehemías kitsole: “Ali nokjonjion. Nga̱ jé Jeobá tíjnakaoná”. Kisikatío chjota xi kisikuinda je xi tjíosíxá. Kʼoa je chjotakontrale alikuini jokisikao.

      Je xjáo kao xo̱ntjoa to 52 nichxin koanjngoni. Je Nehemías kichokao ngatsʼi chjota levita. Jao jtín kisikao je xi se. Jngo jtín xi je kikao Esdras kʼoa jngo jtín xi je Nehemías kikao. Yaa kimini jña tíjna xo̱ntjoa jña tífaʼa nandá kʼoa je xi tjíose, jngó jngó ngoa kison ya xjáo xi kjindai naxinandá. Tjíosíkjane xjao, platillo, arpa kao najní kʼoa tjíosele Jeobá saʼnda nga kicho ngatsʼi ya yo̱ngo̱. Ngatsʼi je chjota, xi xʼin, xi yánchjín kao xtiʼndí tsakakále cho̱ je Jeobá kʼoa tsakʼasjee sʼuí. Nga nʼio tsjoa tjíole nga tjíose, ñaki kinoʼyale tojña saʼndani.

      “Nijngojin ki̱cha̱ xi kjuinroaneli xi kuinje̱le” (Isaías 54:17).

      Xi kjonangi: Ánni nga ya Jerusalén kisíni Nehemías. Jótjín nichxin koanjngonile xjáo xi kjindai Jerusalén nga tsakʼéndaya.

      Nehemías 1:1-11; 2:1-20; 4:1-23; 5:14; 6:1-19; 12:27-43

  • Jngo ʼndílee kisʼele Elisabet
    Xi bakóyana je Biblia
    • Zacarías kʼoatítsole je miyole kao xínkjín nga Juan kʼuín je ʼndíle

      KJOAʼMIYA 68

      Jngo ʼndílee kisʼele Elisabet

      Ñola siento nó nga koanskanni nga jekisʼendaya xjáo xi kjindai Jerusalén, jngo naʼmi xi Zacarías tsakʼin kao chjoónle xi Elisabet tsakʼin yaa tsakatio chrian Jerusalén. Jenkjín nó tjínle nga chixan tonga tsínle xti. Ñandia kʼianga títsjoátʼa xongó Zacarías ya yo̱ngo̱ jngo ánkje tsʼatsenle xi Gabriel ʼmi. Ñaki kitsokjón je Zacarías tonga Gabriel i kitsole: “Ali nokjonjin. Nʼio nda tso én yʼale xi tʼatsʼe Jeobá. Je chjoónli Elisabet, jngo ʼndí sʼe̱le kʼoa Juan kʼuín. Je Jeobá kui xá tíkjoejinni Juan nga jngo xá tsjoále”. Kʼoa Zacarías i kitso: “A kjoaixi xi tisi. Nga̱ je chjoónna kao an jenʼio jcháijin nga xti sʼe̱najin”. Je Gabriel kitsole: “Jé Niná kasíkasénna nga kafeʼe̱kaole én jebi. Tonga nga tsín kamakjainli, kʼiaa saʼnda koa̱n kuinókjoai saʼnda nga jtsín ʼndílee”.

      Je Zacarías tsʼachxinle ya yo̱ngo̱ kʼoa kʼianga kitjo, je chjota yaa tjíokoyale ya nitsin nga̱ mele skoe̱ jme xi koanle. Tonga je Zacarías alikui tikoan kinchja̱ni, to ntsja kisikjan. Kʼoa je chjota koanjinle nga jngo én xi tsʼe Niná tsakʼaile.

      Nga jeki nichxin, je Elisabet jngo ʼndí kisʼele. Kʼoakoan jokitso je ánkje. Je miyole kao xínkjín Elisabet kichokotsenle ʼndílee kʼoa nʼio tsjoa koanle. Je Elisabet kitso: “Juan kʼuín”. Kʼoa je chjota kitsole: “Tonga liʼya xíngi xi kʼoaʼmi. Tosa Zacarías kataʼmi joʼmi je nʼaile”. Kʼoa je Zacarías itso én xi kiski: “Juan kʼuín”. Kʼoa kʼiaa saʼnda koan kinchja̱ni je Zacarías. Kisʼejinle ngatsʼi chjota xi tjín ya Judea tʼatsʼe ʼndílee kʼoa i kitso: “Jmé xá xi sʼe̱le ʼndí jebi nga jekoa̱njchínga”.

      Je Zacarías kisʼele nganʼiotsje kʼoa jngo én kinchja̱ xi skan kitjoson, kitso: “Chʼa̱sjengʼaa je Jeobá. Kʼoakitsole Abrahán nga sikasén je Mesías, nga kʼoasjentjainá. Kʼoa je Juan jngo profeta koa̱n xi tjen kuitsoya tʼatsʼe Mesías”.

      Kʼoati tokʼoamaná jme xi koanle je María, je xi xínkjín ma Elisabet. Yaa kjoaʼmiya xi ijngo chótʼayá.

      “Chjota likui koa̱nle, tonga Niná koaanle ngayije” (Mateo 19:26).

      Xi kjonangi: Jmé xi kitsole ánkje Gabriel je Zacarías. Jmé xá xi sʼin Juan nga jekoa̱njchínga.

      Mateo 11:7-14; Lucas 1:5-25, 57-79; Isaías 40:3; Malaquías 3:1

  • Je ánkje Gabriel kichokonle María
    Xi bakóyana je Biblia
    • Je ánkje Gabriel tsʼatsenle je María

      KJOAʼMIYA 69

      Je ánkje Gabriel kichokonle María

      Jngo ánkje tsʼatsenle ya yanijñále José

      Je María yaa tsʼe Galilea, ya jña Nazaret ʼmi kʼoa xínkjín mani je Elisabet. Jekʼoasʼin tjínndajin nga je José kuixankao María, jngo chjota xi chjineyá koan. Kʼianga jejaon sá tjínle nga yʼa ʼndí je Elisabet, je ánkje Gabriel tsʼatsenle María kʼoa kitsole: “ʼNdali María, kisokoli kjoanda ngixko̱n Jeobá”. Je María alikui koanjinle jmeni xi tsakʼinle, kʼoa kuinga je ánkje Gabriel i̱ kitsonile: “Jngo ʼndí sʼe̱li. Kʼoa Jesús kʼuínlai. Rey koa̱n kʼoa jé koatexoma tokʼia saʼndani”.

      Je María kitso: “Tonga tsínna xʼin, jósʼin sʼe̱nina ʼndí”. Je Gabriel kitsole: “Nijmejin kjoa xi tsín tsa koa̱nle Niná. Jé nganʼiotsjele kjoaʼaíneli kʼoa jngo ʼndí sʼe̱li. Je xíngi Elisabet kʼoati ʼndí yʼa”. Kʼoa je María kitso: “Choʼndalee Jeobá ma. Kʼoakatama jme xi tisi”.

      José jé chixankao María, xi ʼndí jeyʼa

      Je María kikonle Elisabet ya jko̱nindo. Kʼianga jekicho kʼoa kisitiʼnda, je ʼndí xi tjía tsʼoa̱ Elisabet ñaki kiskingʼaa. Kisʼele nganʼiotsje Elisabet kʼoa i kitso: “María, tísíchikontʼainli je Jeobá. Jngo kjoanda tjínna nga i̱ kafaʼaikonna je na̱le Naina”. Kʼoa je María kitso: “Bʼasjengʼaña je Jeobá kao ngayeje ni̱ma̱na”. Jan sá tsakʼejnakao Elisabet kʼoa xijekoan, kini ya Nazaret ya ndʼiale.

      Kʼianga kisʼejinle je José nga ʼndíyʼa je María alikui tikoanmenile chixankao. Tonga jngo ánkje tsʼatsenle ya yanijñále kʼoa kitsole: “Ali nokjonjin, tixankoai je María nga̱ tsín jme xi chʼaotjín tísʼín”. Je José chixankao je María kʼoa yaa kikao ya ndʼiale.

      “Je Jeobá kʼoasʼín ngayeje jmeni xi mele ya ngʼajmi kao i̱ sonʼnde” (Salmo 135:6).

      Xi kjonangi: Jmé xi kitsole ánkje Gabriel je María tʼatsʼe ʼndí xi sʼe̱le. Jókisatio kon je Elisabet kao María tʼatsʼe kjoanda xi tsakʼaile.

      Mateo 1:18-25; Lucas 1:26-56; Isaías 7:14; 9:7; Daniel 2:44; Gálatas 4:4

  • Je ánkje kʼoakitso nga jekitsin Jesús
    Xi bakóyana je Biblia
    • Je ánkje kʼoakitsole je xi koʼnda cho̱ nga jekitsin Jesús

      KJOAʼMIYA 70

      Je ánkje kʼoakitso nga jekitsin Jesús

      Je César Augusto, chjotaxá xi tsakatéxoma Roma, kʼoakitso nga ya katafikʼétʼaxo̱n yaole ngatsʼi chjota judío ya jña kitsin. Kuinga ya Belén kisíni je José kao María nga̱ yaa tsʼe je familiale José. Nga kʼia, tojeme jtsín ʼndíle María.

      Kʼianga kicho ya Belén, toyaasa kisokoʼndele jñani tjío je cho̱ kʼoa yaa kitsin Jesús. Je María najño tsakájtéjin kʼoa yaa kisikájnaya jña kjen cho̱.

      Ya chrian Belén, tjío chjota xi ya tjíokoʼnda barréle nga njio. Toxijña jngo ánkje tsʼatsenle kʼoa tsabee kjoajeyale Jeobá. Je xi koʼnda cho̱ ñaki kitsokjon, tonga je ánkje kitsole: “Ali nokjonjion, nʼio nda tso én jaʼaikaono. Jekatsin je Mesías ya Belén”. Xijekoan, nkjínsa ánkje tsʼatsen ya ngʼajmi kʼoa i kitso: “Katabitjojeya Niná ya ngʼajmi kʼoa katasʼe kjoanyʼán i̱ sonʼnde”. Xijekoan, kicha ngatsʼi ánkje. Jmé xi kisʼin je xi tjíokoʼnda cho̱.

      Je xi cho̱ koʼnda i kitsole xínkjín: “Ndʼaikjoan tjían ya Belén”. Kjitʼanangi ki kʼoa nga kicho tsabee je José kao María kao ʼndílee nga ya tjío jña batio cho̱.

      Ñaki tokʼoakoanle ngatsʼi nga kisʼejinle jme xi kitsole ánkje je xi tjíokoʼnda cho̱. Je María kisikjaʼaitsjenjin jme xi kitso je ánkje kʼoa likʼia kisichajin. Je chjota xi koʼnda cho̱ kini jña tjío barréle kʼoa nʼio kitsjoale kjoanda Jeobá tʼatsʼe jme xi tsakakóle kʼoa jme xi kitsole.

      “Jé Niná kisikasénná kuinga jaʼaiña. Likui toʼan jeʼe̱, jé kisikasénna” (Juan 8:42).

      Xi kjonangi: Jókitso je ánkje kʼianga kitsin Jesús. ʼYáni xi tsabe ya Belén je xi tjíokoʼnda cho̱.

      Lucas 2:1-20; Isaías 9:6

  • Je Jeobá kisikuindaa Jesús
    Xi bakóyana je Biblia
    • María kʼoa kao Jesús yaa tjíosonle búrró, je José ndso̱koo tífini

      KJOAʼMIYA 71

      Je Jeobá kisikuindaa Jesús

      Jngo ʼnde kisʼejna ya naxinandá Israel jñani kʼoasʼin koankjainle chjota nga koa̱n koandiaale je niño. Ñandia kʼianga njio, tsabee kʼa chjota jngo niño xi tísíkjan ya ngʼajmi kʼoa kitjenngile. Niño jebi yaa kichokao Jerusalén. Kʼianga kicho kiskonangi jñáni tíjna je tiʼndí xi reyle chjota judío koa̱n, kʼoa i kitso: “Menajin nga kuinyalaijin xkónajin”.

      Je Herodes, xi rey tíjna ya Jerusalén, kinrʼoé jme xi tjíotso chjota tʼatsʼe rey xi kitsin. Nʼio koankjáojinle kʼoa kiskonangile je naʼmi jñáni jtsín je xi rey kʼoéjna. Je naʼmi kitso: “Je profeta kʼoakitso nga ya Belén jtsín”. Je Herodes kinchjaale je chjota xi tjíofitjenngile niño kʼoa kitsole: “Tangíon ya Belén kʼoa tijnyísjao je tiʼndí. Xijekoa̱n, kʼia kʼoanroakʼinnáo jñani tíjna nga̱ kʼoati mena kjuíkasenle xkóna”. Tonga toxokʼoakitso.

      Je niño ijngokʼa tikitítjonngánile chjota jebi kʼoa yaa Belén kikao. Jngo niʼya tsakʼejnason kʼoa je chjota jebi jaʼasʼeen niʼya kʼoa yaa tíjna je Jesús kao María. Chjota jebi tsakinyaxkónyʼintʼale tiʼndí kʼoa tsojmi kitsjoale, kitsjoale tao̱nsine, xongó xi nda nje̱ kao mirra. Tonga a jé Niná kisikasén chjota jebi nga ya kicho jña tíjna Jesús. Mai.

      Kʼianga koannjio, je Jeobá i kitsole José ya yanijñále: “Je Herodes mele sikʼien je Jesús. Tʼinkoai chjoónli kao ʼndíli ya Egipto. Kʼoa kʼia kjuinroaño nga kʼoaxínno nga tsín tijme xi koa̱nnile i̱bi”. Je José kao familiale kjitʼanangi ki ya Egipto.

      Je Jeobá kʼoakitsole chjota xi tjíofitjenngile niño nga tsín tiya katafikonnile Herodes. Kʼianga kisʼejinle Herodes nga tsín tikuichoni chjota jebi nʼio koanjtile. Kʼoa nga tsín koansjaile Jesús kʼoakitso nga katanikʼien ngatsʼi xtiʼndí xi tjín ya Belén xi kʼoatjín nóle jotjín nóle Jesús. Tonga je Jesús alijme xi koanle nga̱ yaa Egipto tíjna.

      Nga jeki nichxin kʼieen Herodes. Kʼoa je Jeobá i kitsole José: “Jekoa̱n koanngínño, alikui tixkón chonni”. Je José, María kao Jesús ki ijngokʼani ya Israel kʼoa yaa tsakatio jña Nazaret ʼmi.

      “Kʼoakoa̱n je én xi bitjoni ndsoʼba, ñaki kʼoasʼin kuichotsjoá jme xá tisikasénña” (Isaías 55:11).

      Xi kjonangi: Ánni nga xkón tsakʼejnani je Jesús. Jmé xi kisʼin Jeobá nga kisikuinda Jesús.

      Mateo 2:1-23; Miqueas 5:2

Xo̱n xi énná faʼaitʼa (2002-2025)
Tʼechjoalai cuentali
Titjásʼain cuentali
  • Énná
  • Tikasénlai tsa ʼyani
  • Josʼin meli nga katamatsen
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Josʼin koa̱n koa̱nchjén
  • Josʼin sʼejnatjao én xi faʼainajin
  • Josʼin machjén jme xi betʼai
  • JW.ORG
  • Titjásʼain cuentali
Tikasénlai tsa ʼyani