Chjénngilee jokisʼin je xi miyole koanni je Jeobá
“Je xi miyole Jeobá jéní xi tsokjónke” (SALMO 25:14).
1-3. 1) Jósʼin ʼyañá nga koa̱n miyole Niná koaan. 2) ʼYá tʼatsʼeni xi chótʼayá i̱ kjoaʼmiya jebi.
YA Biblia jan kʼa síkʼaxki̱ jñani kʼoatso nga miyole Jeobá koan je Abrahán (2 Crónicas 20:7, nota; Isaías 41:8; Santiago 2:23). Tojé Abrahán xi miyo tsole Jeobá ya Biblia, tsínsa xi kjaʼaí xi kʼoakitsole. A kui xi tsonile nga tsín koa̱n miyole Niná koa̱n je chjota. Ngatsʼiñá nga tjínná kjoanda jebi. Ánni kʼoabixónsíñá.
2 Ya Biblia nʼio nkjín chjota síkʼaxki̱ xi xʼin xi yánchjín xi kisitjosonle je Jeobá, kisʼele kjoamakjain xi tʼatsʼe kʼoa miyole koanni (tʼexkiai Salmo 25:14).a Ngatsʼi chjota jebi “testigo xi tjíondai jngotjondainá” kitsole je pastro Pablo (Hebreos 12:1).
3 Kjoaʼmiya jebi jan chjota jchaa xi síkʼaxki̱ ya Biblia xi miyole Niná koan. Xi títjon jchaa tʼatsʼe Rut, jngo chjoónxti xi kʼien xʼinle xi ya naxinandá Moab tsʼe. Chjoón jebi ñaki kixi koan. Xijekoa̱n, kʼiaa jchaa xi tʼatsʼe Ezequías, jngo rey xi ya tsakʼejna ya Judá. Kʼoa kʼiaa jchaa xi tʼatsʼe María xi na̱le koanni je Jesús. Kui jchaa jokisʼin nga jngó jngó kʼianga miyole Niná koan.
JE RUT KIXI KOAN
4, 5. Jméni xi nʼio ñʼai koanle je Rut, kʼoa ánni (chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi).
4 Kʼianga jetífini ʼndele Noemí ya naxinandá Israel, yaa tjenkao je yánchjínʼndale je xi Rut kʼoa xi Orpá tsakʼin. Kʼianga tjen yandiaa, je Orpá ki ijngokʼani ya Moab. Tonga je Noemí jekʼoatjín kon nga koaini ya Israel. Tonga jókisʼin je Rut. A ki ijngokʼani ya Moab nga kikonle je familiale. Axo tosi tonda kikao je Noemí (Rut 1:1-8, 14). Ñʼaijin koanle je Rut jokisʼin. Ánni.
5 Je Rut koan kini ya naxinandá Moab, nga ki ya niʼyale kʼoa nga ya kʼoéjnakao ijngokʼani je familiale. Kʼoa ngisa nga jebe jme kostumbre xi tjín ya ʼndele kʼoa nga tojo énle kuinchja̱. Je Noemí alikui kʼoakitso tsa kʼoasʼin kʼoéjna je Rut kʼianga kuicho ya Israel. Kʼoati kui koankjáojinle Noemí tsa so̱ko ijngokʼanile xʼin je Rut kʼoa tsa sʼe̱le familia. Kʼoa kuinga kʼoakitsosínile je Noemí nga katafini ya Moab. Tojosʼin kaʼyaa, je Orpá kinrʼoeni je “naxinandále kao ninále” (Rut 1:9-15). Tonga je Rut ñaki kʼoatsakʼé kon nga tsín tikoaini ya naxinandále kʼoa nga tsín tije kʼoetsʼoanile je niná ndiso xi bʼétsʼoale tsakai.
6. 1) Jméni xi kiskoejin je Rut. 2) Ánni kʼoakitsosíni je Boaz nga joxi jngoyale ya jngale Jeobá tsakásjai nganʼio je Rut.
6 Tsakui nichxin totʼatsʼe xʼinle je Rut kʼoa tsa tʼatsʼe Noemí tsabeni je Jeobá. Kui tsabe nga tsín mangóson kao niná xi tjín ya Moab. Koanchoyale nga je Jeobá xi tjínnele tsjoake koa̱n kʼoa nga je kʼoetsʼoale. Kʼoa kuinga tosa ya kikaosíni Noemí. Kʼoa je Rut i kitsole Noemí: “Je naxinandáli, naxinandána koa̱n, kʼoa je Nináli, Ninána koa̱n” (Rut 1:16). Je Rut nʼiojin tsjoake koan je Noemí. Tonga ngisajin tinʼio tsjoake koanngáni je Jeobá. Kʼoa kuijin nga kʼoakitsonile Rut jngo chjota israelita xi Boaz tsakʼin nga joxi jngoyale ya “jngale” Jeobá tsakásjai nganʼio je Rut (tʼexkiai Rut 2:12).b Jmeni xi kitso je Boaz kui síkjaʼaitsjenjinná josʼín je xo̱ʼnda̱ʼndí kʼianga fikationgi ya jngale na̱le (Salmo 36:7; 91:1-4). Je Rut kʼoakisʼin. Kui xi koanmele nga tsjoake koa̱n kʼoa nga sikuinda je Jeobá. Kʼoa je Niná kisichikontʼain nga kisʼele kjoamakjain. Je Rut ñaki tjínjngo kon jmeni xi kisʼin.
7. Jméni xi koasenkao je xi tsín tso kon nga tsjoátʼale yaole je Jeobá.
7 Nkjín chjota xi be jotjínni xi tʼatsʼe Jeobá tonga alikui tso kon nga tsjoátʼale yaole kʼoa alikui fisʼenngindá. Kʼiatsa kʼoatjín tokuin, jméni xi koa̱n sʼiain. Jan koya tjínni xi koasenkaoli. Xi títjon, tikjaʼaitsjain ánni nga tsín bʼaitʼanilai yaoli je Jeobá. Xi majaoni, tikjaʼaitsjain kʼianga je sonʼnde xi tiyoaa ndʼaibi, tjín xi Jeobá tjíosíxále kʼoa tjín xi je tjíofitjenngile niná xi tjín sonʼnde (Josué 24:15). Je xi koa̱n sʼiaan kuinga je Jeobá si̱xálee. Xi majanni, tikjaʼaitsjain kʼianga bʼaitʼalee yaoná je Jeobá, bakoñá nga tjínná kjoamakjain nga je sikuindaná kʼoa nga je koasenkaoná tojme kjoa kuitjátojiaan. Je Niná kʼoasʼin tsakasenkao je Rut.
JE EZEQUÍAS KUI XI KOANMELE NGA MIYOLE NINÁ KOA̱N
8. Jósʼin koanjchínga je Ezequías.
8 Je Ezequías alikui kʼoasʼin koanjchínga josʼin koanjchínga je Rut. Je Ezequías yaa koanjchínga ya jngo naxinandá xi kʼoakitso nga kixi koaitʼale je Niná. Tonga alikui tongatsʼi je chjota israelita nga kixi kitʼale je Jeobá. Tobʼelañá, je nʼaile Ezequías nʼio chjotatsʼen koan nga tsakatéxoma. Alikui tsabexkón je yo̱ngo̱le Niná kʼoa kʼoakitsole je naxinandá nga niná ndiso katabʼétsʼoale. Kʼoa saʼnda nkjín xtindsʼe̱ Ezequías tsakaká kʼianga niná ndiso kitsjoatʼale. Nʼio chʼaotjín xi tsabe Ezequías kʼianga sʼa ʼndí kji (2 Reyes 16:2-4, 10-17; 2 Crónicas 28:1-3).
9, 10. 1) Ánni nga koan chʼao tsakʼésíni kon je Ezequías kʼiatsa jelani xi koanmele. 2) Ánni nga tsín koa̱n koa̱njtisíniná xi kao Jeobá. 3) Ánni nga tsín koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjensíñá kʼianga je xijcháná kjinele tsa nda sʼiaan kʼoa tsa chʼao sʼiaan.
9 Kʼianga tsín nda choa̱ tsakʼéjna je nʼaile Ezequías, koanjin nga chʼao tsakʼé kon kʼoa nga kisijtile yaole xi kao Jeobá. Tonga je Ezequías alikui kʼoakisʼin. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, tjínkʼa xi tsínkjoan kʼoakji kjoa tjíofaʼatojin joni tsa Ezequías, tonga tojme xi binyangini yaole kʼianga chʼao bʼé kon kʼoa nga majtile xi kao Jeobá kʼoa kao naxinandále (Proverbios 19:3). Kʼoa tjínkʼa xi tsín kixi tjíofitʼale Jeobá je xijchále, kʼoa kuinga kʼoasʼin síkjaʼaitsjenni nga tsín nda koaikao yaole tsanda je kʼoa nga kʼoati sʼin josʼín je xijchále (Ezequiel 18:2, 3). Tonga a ndatjín tsa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen.
10 Je Ezequías alikui kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen. Alikui koa̱n nga koa̱njtiná xi kao Jeobá. Ali tsa je tjínle jée kʼianga chʼao sʼín je chjota (Job 34:10). Ninga jelani xi xijchá ma kjinele nga kuitsoyale ʼndíxtile tsa ndasʼin kʼoa tsa chʼaosʼin (Proverbios 22:6; Colosenses 3:21). Tonga alikui koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen kʼianga je xijcháná kjinele tsa nda sʼiaan kʼoa tsa chʼao sʼiaan. Ánni. Kuinga tiʼndená nga koa̱n ñá chjoéjiaan jmeni xi sʼiaan, nga̱ je Jeobá tsjoáná kjoandái jebi (Deuteronomio 30:19). Jósʼin kisichjén kjoandái jebi je Ezequías.
Nʼio nkjín xti xi je Jeobá tjíosíxále ninga likui nda choa̱ tjíobatío je xijchále (Chótsenlai párrafo 9 kao 10)
11. Ánni nga ñaki nda kisʼinsíni je Ezequías kʼianga rey koan ya Judá.
11 Ninga nʼio chʼao kisʼin je nʼaile Ezequías nga tsakatéxoma ya Judá, je Ezequías nda kisʼin (tʼexkiai 2 Reyes 18:5, 6).c Ánni nga nda kisʼinsíni. Kuinga tsínkui choa̱le nʼaile kitjenngi. Tosa kui kitjenngi kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa je profetale Jeobá kʼoa josʼin kisikixiyanda naxinandá, jolani tsa Isaías, Miqueas kao Oseas. Kʼoa nga kui kuenta kisʼin nʼio nkjín koya xi tsakjaʼáxin jmeni xi kisʼin je nʼaile. Kisitsje yo̱ngo̱le Jeobá, kisijéle kjoanichatʼa je Jeobá tʼatsʼe jée xi tsakajngi je naxinandá kʼoa tsakjaʼáxin ngayeje xkóson xi tjío ngakjijnda ya naxinandá (2 Crónicas 29:1-11, 18-24; 31:1). Kʼoa xijekoan, kʼianga jngo rey kichokʼetʼale ya Jerusalén, je Ezequías tsakakó nga tjínle kjoamakjain kao kjoanʼiojin. Kʼoa kʼoakitsole je naxinandá nga je Jeobá katasínʼiotʼa kʼoa nga je sikuinda (2 Crónicas 32:7, 8). Kʼoa ñandia nga kjoangʼakon tsakʼetʼale, tonga koankjainle nga tsakatekjáyale je Jeobá kʼoa nangitokon koan ijngokʼani (2 Crónicas 32:24-26). Tojosʼin tiʼyaa, je Ezequías alikui kitsjoaʼndele yaole nga kui choa̱le familiale koaitjenngi jokji tse nga tsakʼejna. Tsakakóní nga miyole Jeobá koan. Kʼoati koa̱n chjénngilee jokisʼin je Ezequías, nga̱ nʼio nda choa̱ tsakʼéjna.
12. Tojo kisʼin je Ezequías, jméni xi tjíosʼín je choʼndale Niná.
12 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi nʼio chʼao chon. Kʼoa nʼio nkjín xijchá xi tsín síkuinda kʼoa xi tsín bakóle kjoatsjoacha ʼndíxtile (2 Timoteo 3:1-5). Nʼio nkjín chjotale Cristo xi kʼoasʼin koanjchínga, nga kjoa kisʼentsjaile je familiale, tonga miyole Jeobá kjima. Tojo kisʼin je Ezequías, alikui kui kʼoatjíosʼín jotjíosʼín je xijchále. Je Niná títsjoáʼndená nga ñá xi kuixónñá tsa je si̱xálee kʼoa jchaxkoán jokisʼin je Ezequías.
“I̱ TIJNABI AN, CHJOÓNCHOʼNDALE NINÁ NÍA”
13, 14. 1) Jmé xótseni xi koankjáojinle je María. 2) Jméni xi kitsole ánkje Gabriel je María.
13 Nga jenkjín siento nó jaʼato nga tsakʼejna je Ezequías, ya naxinandá Israel jngo chjoónxti tsakʼejna xi María tsakʼin. Je María kʼoati nʼio miyole koanni je Jeobá. Kʼoa kuinga jngo xá kitsjoasínile. Je xá xi tsakʼaile kuinga je sʼe̱le kʼoa je sijchínga ʼNdíle Niná. Kuinga kitsjoanile kjoanda jebi je Jeobá nga tsjoake koan je María kʼoa nga koa̱nle sijchínga je ʼNdíle. Kʼoa jókitso je María kʼianga kʼoatsakʼinle jmeni xi sʼin.
“I̱ tijnabi an, chjoónchoʼndale Niná nía” (Chótsenlai párrafo 13 kao 14)
14 ʼYañá nga nʼio tse kjoanda tsakʼaile je María. Tonga a nikjaʼaitsjenñá jokji koankjáojinle. Tobʼelañá, kʼianga kʼoakitsole je ánkje Gabriel nga jngo ʼndí sʼe̱le ninga tsín chjota tíbajnakao, jókisʼe kon. Kʼoa je ánkje alikui kʼoakitsole je María kʼianga je ánkje kʼoakuitsole je familiale kʼoa kao chjotandaindʼiale kʼianga ʼndí sʼe̱le je María. Tochajinle nʼio koankjáojinle jmeni xi kuitsole je chjota. Kʼoa jókuitsole je José kʼianga koa̱nkjainle nga tsín tsa tíbʼanachale. Kʼoa nga sijchínga je ʼNdíle Niná alikui tokjoaniská tjenkao. Alikui ʼyaa jmesani xi nʼio koankjáojinle je María. Tonga ʼyañá jmeni xi kitsole je ánkje Gabriel, kitsole: “I̱ tijnabi an, chjoónchoʼndale Niná nía. Kʼoa katamana jo tso énli” (Lucas 1:26-38).
15. Ánni nga kʼoasikji tse kjoamakjain kisʼesínile je María.
15 Je María nʼiojin tse kjoamakjain kisʼele. Ñaki kʼoatsakʼé kon nga kʼoasʼin tojmeni xi sʼe̱nele, tojo sʼín jngo choʼnda. Bení kʼianga je Jeobá sikuinda. Ánni nga kʼoasikji tse kjoamakjain kisʼesínile. Alikuijin tsa toxá yʼani saʼnda nga kitsin. Tonga nʼiojin tsakʼénele yaole nga kisitaja kjoamakjainle kʼoa Niná kisichikontʼain jokji tsakʼénele yaole (Gálatas 5:22; Efesios 2:8). Jósʼin ʼyañá nga tsakʼénele yaole nga nʼio kisʼe kjoamakjainle. Kuinga ʼyañá nga kinrʼoéño kʼoa jotso én xi kinchja̱ tojosʼin jchaa xi fisani.
16. Jósʼin ʼyañá nga ñaki kinrʼoé ngantsjai je María jmeni xi tsakʼinle.
16 Nga kinrʼoéño. Ya Santiago 1:19 kʼoatso nga je chjotale Cristo “ndi̱to̱nndi̱to̱n katanrʼoé, tonga katakjenjta nga nchja̱”. Kʼoa kʼoakisʼin je María. Ya Biblia kʼoatso nga nda kinrʼoé jmeni xi tsakʼinle kʼoa ngisa nga tʼatsʼe Jeobá kinroani jmeni xi tsakʼinle. Kʼoa tsakʼasjeʼaa nichxin nga kisikjaʼaitsjenjin. Tobʼelañá, kʼoakisʼin kʼianga kitsin je Jesús kʼoa kao nga tsakʼéyanajmíle je chjota xi koʼnda cho̱ jmeni xi kitsole je ánkje xi tsʼatsenle. Kʼoa nga 12 nóle je Jesús, nʼio tjínle kjoandosin jmeni xi kitsole je María. Je María kinrʼoéñoní jmeni xi tsakʼinle, kisikjaʼaitsjenjin jmeni xi kinrʼoé kʼoa alikui kʼia kisichajin (tʼexkiai Lucas 2:16-19, 49, 51).
17. Kʼianga kui kuenta nʼia én xi kinchja̱ je María, jméni xi bakóyaná.
17 Én xi kinchja̱. Ya Biblia alikui nʼio tse faʼaitʼa jmeni xi kitso je María. Jñani nʼio faʼaitʼa yaa Lucas 1:46-55. Jmeni xi tso yaa ʼyañá nga nʼio nda tsabe je Escrituras Hebreas. Ánni nga kʼoabixónsíñá. Kuinga je én xi kinchja̱ María me mangóson je én xi kisichjén je Ana, xi na̱le koanni je Samuel, kʼianga tsakʼétsʼoale je Niná (1 Samuel 2:1-10). Kʼianga kinchja̱ je María, tsakui nichxin 20 kʼa kisikʼaxki̱ je Énle Niná. Je María nʼiojin tsjoake koan nga kui kinchja̱ni jmeni xi koanchoyale xi tʼatsʼe Jeobá, je miyole.
18. Jósʼin koa̱n chjénngilee je María nga nʼio kisʼele kjoamakjain.
18 Kʼiatsa jngo xá xi ñʼai tíjna kʼoasʼiaan xi tʼatsʼe Jeobá, tochale kʼoasʼe̱ tokoán jokisʼe kon je María. Jméni xi koa̱n sʼiaan. Chjénngilee kjoamakjain xi kisʼele. Kʼoasʼiaan xá xi koanená je Jeobá kʼoa je si̱nʼiotʼaa nga je koasenkaoná. Nda kuinóʼyalee je Jeobá kʼoa si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi jemaná kʼoa jmeni xi sʼin nichxin xi nroaján. Kʼoati kao kjoatsjoa kuinókjoakaoñá je chjota jmeni xi jemaná (Salmo 77:11, 12; Lucas 8:18; Romanos 10:15).
19. Kʼiatsa kjuintjenngiaa choa̱le je miyole Jeobá, jméni kjoanda xi sʼe̱ná.
19 Tojosʼin kaʼyaa, je Rut, Ezequías kao María, miyole Niná koan, joni tsa Abrahán. Yaa maxki̱kao je choʼndale Niná xi kʼoati kui kjoanda kisʼele nga miyole Niná koan. Kʼoa ya Biblia “chjota testigo xi tjíondai jngotjondainá” tsole. Kjuintjenngiaa je choa̱ xi tsakatío (Hebreos 6:11, 12). Kʼiatsa kʼoasʼiaan, kʼoati kui kjoanda sʼe̱ná tsanda ñá nga miyole Jeobá koaan ngantsjai nichxin.
a Salmo 25:14: “Je xi miyole Jeobá jéní xi tsokjónke, kʼoa bakóle kjoasʼendajinle kʼianga katabe”.
b Rut 2:12: “Je Jeobá katasíchikontʼainli nga kʼoatinʼiai. Kʼoasʼin katatsjoáli chjíli je Jeobá, je Ninále naxinandá Israel, je xi kʼoasʼin jaʼaikijnangi jngale”.
c 2 Reyes 18:5, 6: “Jé kisinʼiotʼa je Jeobá Ninále Israel; kʼoa xi koanskanni nijngojinla reyle Judá xi kʼoakisʼin jokisʼin je, kʼoa nijejinla xi tongini tsakatio. Ñaki kixi kitʼale Jeobá. Alikui tsa xin ndiaa ki, tosi tonda kisitjoson je kjoatéxoma xi kitsjoale Jeobá je Moisés”.