“Tindachonlai ndiaa je ndso̱kui” ánni nga tsín toya kuijnasíni
KʼIANGA kitjoni je chjota israelita ya Babilonia kʼianga nó 537 kʼianga kjesa chʼajin nó 1, je Jeobá koankjaojinle jochon je ndiaa xi koaiya nga kuichoni Jerusalén. Kitsole: “Tindachonlao ndiaa je naxinandá. Tinyaʼndelao, tinyaʼndelao je ndiaaté. Chja̱ʼaxinlao je la̱jao̱ xi tjío” (Is. 62:10). Jósʼin kisitjoson én jebi je chjota judío. Tsakui nichxin kitítjon kʼa kʼoa kikinyáʼnde jñani nga̱jao̱ya chon kʼoa kisíndachon, ánni nga koan jaʼasíni xi tje̱nngi.
Kʼoati koa̱n kui si̱ngósonkoaa je ndiaa xi kiya je chjota israelita je ndiaa xi timangínyaa ñá ndʼaibi nga mená kuichotjenngiaa je xá xi tjín jinnaxinandále Niná. Je Jeobá alikui mele nga jme xi katabʼéchjoaná nga kuichotjenngiaa je xále. Kuinga i̱ tsosíni je Énle: “Tindachonlai ndiaa je ndso̱kui, kʼoa ñaki nda sʼe̱jna ngayeje je ndiaali” (Prov. 4:26). Ninga sʼa xtiaa kʼoa ninga jejchíngaa, basenkaoná kjoafaʼaitsjen jebi.
KUI CHJOÉJIN XI NDATJÍN ÁNNI NGA KJOÁJNANILAI NDIAA JE YAOLI
Kʼianga nchja̱ni chjota je xi tʼatsʼe xti, kʼoatso nga nʼio tse jmeni koa̱nle sʼin nga̱ sʼaa tjínle nganʼio. Kuinga kʼoatsoni nga̱ me ngatsʼi je xti nga kje jme chʼin tjínjinle, nga sasa manile tsa jmeni kʼoa nga mele nʼio ngʼa koatio. Kʼoatjín kjoaixi nga̱ Biblia itso: “Je xi naskásʼin sítsen je xti kui nganʼiole” (Prov. 20:29). Kʼiatsa jngo xi sʼa xti xi kʼoasʼin sichjén nganʼiole kʼoa jmeni xi male sʼín kʼianga Niná sixále, kuichotjenngi tsa jme xáni i̱ jinnaxinandále Niná kʼoa ñaki tsjoa sʼe̱ kon.
Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, kui nʼio kotsenle chjota jmeni xi koa̱nle sʼin je xi sʼa xti. Tobʼelañá, tsa jngo ti kʼoa tsa jngo tsoti xi testigole Jeobá ma xi nda bʼasje je xo̱nle, je chjota xi bándiaale, je maestrole kʼoa kao xti xínkjín nʼio bʼénele nga skuelangʼa katakotʼaya kʼoa nga nʼio ngʼa katabʼejna i̱ Sonʼnde. Kʼoa tsa nʼio male síská, tsakui nichxin kʼoakuitsole nga katabʼénesale yaole ánni nga nʼiosa ngʼa katabichósíni. A saje kʼoatsakʼinli ji. Axo ʼyaxkonní tsa ʼyani xi kui kjoa tífaʼatojin. Jméni xi koasenkao jngo xi chjotale Cristo ma nga kui skoéjin xi ndatjín.
Jmeni xi bakóya je Biblia nʼio koasenkaoli nga ñaki nda je ndiaa xi kʼuínyai. Eclesiastés 12:1 itso: “Tikjaʼaitsjain nga sʼa xtisai, je xi kisindali”. Jósʼin koa̱n “si̱kjaʼaitsjenjin” je xi kisindali. Jósʼin si̱kjaʼaitsjenjiaan ngatsʼiaa je xi kisindaná.
Si̱kjaʼaitsjenla jokoan jngo ndsʼee xi Erica ʼmi xi ya África occidental tsʼe. Je ndsʼee jebi nʼio tsjoake koan nga fútbol kisiská. Nga tosʼa xjaʼaon nóle, jngo equipo xi ya síská ya ʼndele xi koanmele nga ya katasískájinle. Kʼiatsa kʼoalani kisʼin, tochoatsejin jaʼato kʼoa koanjin ki ya Europa nga ngisa nda tsakʼinyale kʼoa nga nʼio ngʼa tsakʼejna xi tʼatsʼe fútbol. Tonga tsakuilani kitjenngi, a kitjosonle jmeni xi tso je Énle Niná nga si̱kjaʼaitsjeen ʼyani xi kisindaná. Kataʼyala jmeni xi kisʼin je Eric kʼoa jmeni xi bakóyaná je choa̱le.
Kʼianga sʼa tsoʼba skuela je Eric, kʼiaa kiskotʼaya je Biblia kao testigole Jeobá kʼoa koanjinle nga kjoaʼaxin je Niná je kjoa xi tjín i̱ Sonʼnde. Koanchoyale nga nʼio chjíle nga kʼoasʼin sichjén nichxinle kao nganʼiole nga Niná sixále. ʼNdele nga kui koasjai nga nʼio ngʼa kʼoéjna xi tʼatsʼe kjoaniská, tosa kiskanisʼenngindá yaole kʼoa kui kuenta kisʼin jmesani xále Niná xi koa̱n kuichotjenngi. Xijekoanni, siervo ministerial koan, kʼoa nga koanskanni ki Skuela xi síchjine je ndsʼee xi sʼa tjíotoje.
Kʼiatsa kui kiskoejin xi tʼatsʼe kjoaniská, tsakui nichxin nʼio nda tsaʼyale kʼoa nʼio tse tao̱n kinjele. Tonga je Eric be nga kʼoatjín jotso je én jebi: “Jngo chjotanyiná jo naxinandá xi nʼio tíchjoandai sʼin bekon je kjoanyinále, kʼoa jngoyale xjáo xi séjnachjoale male ya jinkjoafaʼaitsjenle” (Prov. 18:11). Ninga kʼoasʼin síkjaʼaitsjen chjota nga nʼio nda síkatío je tao̱n, tonga to kjoafaʼaitsjenle xomale. Je chjota xi ñaki bʼénele yaole nga kjoanyiná básjai to kjoañʼaini batiojin nga maskanni (1 Tim. 6:9, 10).
Nʼio nkjín je xti xi ñaki tsjoa tjíole kʼoa ngisa nda tjío nga kui kiskoejin nga ñaki to xále Niná tjíosʼín. Je Eric itso: “Yaa kisijngokoa yaona je xi ñaki to xále Niná tjíosʼín xi ya mangóson joni tsa jngo equipo. Tsínsa ijngo equipo xi kjaʼaí jñani koatejnajian, tsjoale kjoanda Jeobá nga tsakasenkaona nga kui kiskoejian je ndiaa xi tsjoa bʼé tokoán kʼoa xi ñaki nda síkʼéjnaná”.
Kʼoa ji, jótinʼiai. ʼNdele nga kui kʼuíntjenngi jmeni xi tjín sonʼnde jebi, ánni nga tsín tosa precursor sʼin nixásíni. Tsa kʼoasʼiain, ñaki nda sʼe̱jna je ndiaali.
TIKATUÍ JMENI XI BʼÉCHJOALI
Jngo ndsʼee kʼoa kao chjoónle yaa kichokotsen ya sucursal xi tíjna ya Estados Unidos. Je xi ngisa koanndosinle kuinga tsabe jokji tsjoa tjíole betelita xi ya tjíosíxá. Je tichjaa i kitso nga koanskanni: “Me totjíojngo tokuinjin josʼin tinixálaijin Niná tsakai”. Xijekoan, je ndsʼee kʼoa kao tichjaa tsakásjaile josʼin nga ngisasa tse sixále Jeobá.
Nga títjon nʼio ñʼai koanle josʼin tsakʼéndajin. Tonga ñandia nga tsakʼéxkia je testo xi maxkia nga nyaon nyaon, kui kisikjaʼaitsjenjin je testo xi tsʼe Juan 8:31, jñani i̱ kitso je Jesús: “Tsa énna si̱kitjosonntsjao, jon nío xi ñaki chjotana”. Kʼoa i kitso nga jao: “Ninga nʼio tse jmeni xi si̱katioá nga Niná si̱xálee, tonga nʼiojin chjíle tsa kʼoasʼiaan”. Nʼioje kji je niʼyale kʼoa tsakaténaa, kʼoati kisikatíosa jmeni xi ai kjimale kʼoa yaa ki jngo jtín jñani nʼio machjén nganʼio. Kʼoa ndʼaibi precursor sʼin tjíosíxá. Kʼoati fitsjoánganʼio jña sʼenda je Ndʼia jña chotʼayá. Kʼoa nga sʼejna je kjoajtíntse xi jan nichxin kʼoati tsjoánganʼio nga maxá. Jótjío kon nga kʼoasʼin tjíosíxá. Itso nga jao: “Nʼio tse kjoanda tísʼenajin nga tokjimaninajin josʼin tiyuijin, nga kʼoanʼiaijin je xá xi tsjoánajin je naxinandále Jeobá”.
TOSI TONDA YA TʼINYAI JE NDIAA XI SITAJASA KJOAMAKJAINLI
Je Salomón i kitso: “Je xkuin tjínnele nga skótsen kixikixi, jaon, tjínneli nga ñaki kixikixi sʼin chótsain” (Prov. 4:25). Tojo sʼín jngo chjota xi karro síxákao nga tjínnele nda skótsenle je carretera josʼin tífikao je karrole, kʼoatisʼinni tsanda ñá alikui koa̱n kʼoaiʼndee nga jme xi kʼoechjoaná nga kuichotjenngiaa je xá xi tjín i̱ jinnaxinandále Niná.
Jñá kʼanile je xá xi tjín i̱ jinnaxinandále Niná xi koa̱n kuichotjenngiaa. Tobʼelañá, koaan ngisa tse si̱xálee Niná, koaan ya koanngián jngo jtín xi chrian tíjna jñani ngisa machjén xi jetsoyason, kʼoa ningalani jetjío xi tsoyason tonga tsa machjén je xi chjotajchínga sʼin tjío kao siervo ministerial, a koaan kʼoainganʼioá. Chja̱kaonajmiá je superintendente xi tsʼe circuito kʼoa kʼoakatatsoná jme xi koa̱n sʼiaan. Kʼoa tsa mená nga nʼio kjin kjuinnixálee Niná, koaan chjónangiaa tsa tjío jtín xi nganʼio machjénle.b
Kuila si̱kjaʼaitsjenjin ijngokʼangáñá xi tso ya Isaías 62:10. Tjínjinkʼa je chjota judío xi nʼio kisixá nga kisindachon je ndiaa, ánni nga koan kicho ijngokʼasíni ya ʼndele je chjota israelita. A nʼio koanchjén nga kʼoakisʼin. Jaon, nga̱ je naxinandále Niná koan kicho ijngokʼani ya ʼndele. Kʼiatsa ji xi jetibʼenelai yaoli nga tiʼmitjenngi xá xi tsʼe Niná, ali nikinroajenjin tokuin. Jé Jeobá koasenkaoli. Chja̱ʼaxinlai yaoli jmeni xi bʼéchjoali kʼoa tijélai Niná je kjoachjinele. Kʼoa koasenkaoli nga si̱ndachonlai “ndiaa je ndso̱kui” (Prov. 4:26).
[Nota xi faʼaitʼa]
a Alikui tsa ñaki kʼoaʼmi.
b Chótʼajin je libro Organizados para hacer la voluntad de Jehová, ya pájina 111 kao 112.