BIBLIOTECA Watchtower
BIBLIOTECA
Watchtower
énná
a̱
  • a̱
  • e̱
  • i̱
  • o̱
  • ñ
  • ʼ
  • BIBLIA
  • XO̱N XI TJÍO
  • KJOAJTÍN
  • w23 septiembre p. 14-19
  • Nʼio chjíle nga ndʼé maa

Tsín video i̱ página jebi.

Likui nda kjima je video.

  • Nʼio chjíle nga ndʼé maa
  • Xo̱n xi Bájinkonná Tʼatsʼe Chjotaxále Jeobá (xi chotʼaya) 2023
  • Subtítulo
  • Xi me tikui tínchja̱ni
  • JÓSʼIAAN NGA NDʼÉ KOAAN
  • NGA NINKJÍNLEE TOKOÁN BASENKAONÁ NGA NDʼÉ MAA
  • TONGINI CHÓTʼAYAO
  • Je kjoaʼindajintakon: jósʼin basenkaoná
    Xo̱n xi Bájinkonná Tʼatsʼe Chjotaxále Jeobá 2020
  • Nangitokon katamaa joni Cristo
    Kao kjoatsjoa kuijndálee je Jeobá
Xo̱n xi Bájinkonná Tʼatsʼe Chjotaxále Jeobá (xi chotʼaya) 2023
w23 septiembre p. 14-19

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 39

Nʼio chjíle nga ndʼé maa

“Je choʼndale Nainá alikui machjén nga chjotakjoasi koa̱n, tonga machjén nga ndʼé koa̱n xi tʼatsʼe ngatsʼi” (2 TIM. 2:24).

KJOAJNDA 120 Nangitokon katamaa joni Cristo

XI TÍNCHJA̱NIa

1. Jmé xi sakʼoa skónanginá je xi ñatjen nixá kʼoa tsa jeje̱ xi ñatjen mangián skuela.

TSAKUI nichxin nokjoaan nga kui kjonanginá tʼatsʼe josʼin makjainná je xi ñatjen nixá kʼoa tsa je xi ñatjen mangián skuela. Kʼoa kʼianga kui kjonanginá je chjota yaa ʼyañá jmeni xi mandosinle kʼoa jema chjakaoñá je Énle Niná. Ninga kʼoalani, tjínkʼa chjota xi toxkia fákaoná, tonga tsakui nichxin kui kʼoatsoni nga tsín sasénle jmeni xi tsakʼinle xi tʼatsʼe testigole Jeobá (Hech. 28:22). Kʼoa xi ijngosani, kuinga nichxin fetʼa tiyoaa nga kjaʼaí kjaʼaísʼin síkjaʼaitsjenni nga jngó jngó chjota kʼoa ngisaa tsʼen kjimaje̱ (2 Tim. 3:​1, 3).

2. Jósʼin bichómani nga ndʼé maa.

2 Tsakui nichxin kui nikjaʼaitsjenjiaan josʼiaan nga tsín yaoná si̱jtilee kʼianga toxkia fákaoná chjota nga kui kjonanginá tʼatsʼe josʼin makjainná. Je xi koasenkaoná kuinga ndʼé koaan, nga̱ je chjota xi ndʼé alikui tokjoan síjtile yaole kʼianga jme xi ʼmile kʼoa tsa tsín ndi̱to̱n kjoaʼaítsjenle jmeni xi kuitso kʼianga tjín xi tíchjonangile (Prov. 16:32). Tsakui nichxin kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga ñʼai koa̱nná nga kʼoasʼiaan, tonga koaan nga ndʼé koaan. Jmé xi koasenkaoná nga ndʼé koaan kʼoa nga tsín yaoná si̱jtilee nga kui kjonanginá chjota tʼatsʼe josʼin makjainná. Kʼoa tsa xti tjínná, jósʼin kʼuínyalee nga ngasin nganda katabʼéyanajmíle ʼyani xi kui kjonangile tʼatsʼe josʼin makjainle. Kataʼyala.

JÓSʼIAAN NGA NDʼÉ KOAAN

3. Ánni kʼoabixónsíñá nga nʼiojin je chjota xi ndʼé (2 Timoteo 2:​24, 25).

3 Jngo chjota xi ndʼé nʼiojin nga̱ tsín choa ñʼai tíjna nga ndʼé maa kʼianga ʼya xi jotsoná. Kʼianga ndʼé maa yaa tíjnajin je kjoanda xi tsjoá “je Espíritu Santo” (Gál. 5:​22, 23). Je én griego xi “kjoaʼindajintakon” sʼin faʼatoya ya Biblia, sakʼoa kui nchja̱ni jonikao jngo naxín xi kjanle kʼianga nindʼé. Kʼianga kʼoanikao jngo naxín tojo tjínle nganʼio tonga tsín tikjan manile. Kʼoa ñá, jmé xi sʼiaan nga ndʼé koaan kʼoa nga nʼiojin koaan. Kʼianga ndʼé koaan machjén nga je Niná si̱jélee nganʼiotsjele nga katabasenkaoná, nga̱ tsa toñá alikui kʼoakoa̱nná. Koaanná ngatsʼiaa nga ndʼé koaan. Tobʼelañá, nkjín ndsʼee xi bakó nga ndʼé kʼoa tsín tokjoan yaole síjtile kʼianga ʼya xi jotsole. Kʼianga kʼoanʼia nda síkʼaxki̱ná je chjota (tʼexkiai 2 Timoteo 2:​24, 25).b Jmé xi sʼiaan nga ndʼé koaan.

4. Jméni xi bakóyaná jokisʼin je Isaac.

4 Ya Biblia nkjín choa̱ síkʼaxki̱ nga nʼio chjíle nga ndʼé maa. Tobʼelañá, kʼianga ya kichokʼejna Isaac ya Guerar, je chjota filisteo xi ya tsʼe koanxinkonke kʼoa tsakʼéʼndee je na̱ndá xi tsakaʼngi je choʼndale Abrahán. ʼNdele nga koa̱njtile nga kʼoakoantʼain je Isaac, tosaa xin ʼnde kikʼejna kʼoa yaa tsakaʼngi nga tsakásjai na̱ndá (Gén. 26:​12-18). Tonga je chjota filisteo tikʼoakitsongáni nga tsʼe je nandá xi ya tjín, ninga nkjín kʼa kʼoatsakʼinle je Isaac alikui yaole kisijtile (Gén. 26:​19-25). Jmé xi tsakasenkao Isaac nga ndʼé koan. Kuijin tsakasenkao jokisʼin je xijchále, nga̱ je Abrahán kao Sara ndʼé koan (Gén. 21:​22-34; 1 Ped. 3:​4-6).

5. Jngo choa̱ tikʼaxki̱ xi bakó nga koa̱n kuitsoyale ʼndíxtile xi xijchá ma nga ndʼé katama.

5 Je xi xijchá ma kʼoati koa̱n kuitsoyale je ʼndíxtile nga ndʼé katama. Kataʼyala jokoan je Max,c jngo ti xi 17 nóle. Tsʼeen je xtiskuela xínkjín kʼoa kʼoati kjoan je chjota jñani kitsoyason. Je xijchále ti jebi tsakasenkao nga tsín yaole kisijtile. Itso je xijchále: “Je tinajin koanjinle nga ngotjo nijtinilee yaoná tsa ʼya xi jokuitsoná, tonga nga nʼiojin maa maná chjoexkoá yaoná”. Ndʼaibi je Max ndʼéní.

6. Jósʼin basenkaoná Jeobá nga kʼoaʼmilee nga ndʼé katamaa.

6 Jméni xi sʼiaan nga tsín yaoná si̱jtilee kʼiatsa ʼya xi chʼaosʼin sikʼaxki̱ je Biblia kʼoa tsa tsín nda kuinchja̱ni xi tʼatsʼe Jeobá. Je Jeobá si̱jélee nganʼiotsjele kʼoa si̱jélee kjoachjine ánni nga jchasíñá jokuixoán. Kʼoa jósʼiaan tsa skanni jchaa nga tsín nda kabixoán. Koaan kʼoakʼuín ijngokʼalee Jeobá nga katabasenkaoná kʼoa si̱kjaʼaitsjeen jméni xi koa̱n sʼiaan. Kʼiatsa kʼoasʼiaan, je Jeobá tsjoáná nganʼiotsjele nga tsín yaoná si̱jtilee kʼoa nga ndʼé koaan.

7. Kʼiatsa ʼya xi jokuitsoná, josʼin koasenkaoná tsa tjínjinkon kʼa textole Biblia (Proverbios 15:​1, 18).

7 Je kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa Biblia koasenkaoná nga tsín yaoná si̱jtilee kʼoa nga tsín toxkia kuinókjoaa tsa ʼya xi jokuitsoná. Kui nganʼiotsjele Niná koasenkaoná nga kjoaʼaítsjen kʼaná texto (Juan 14:26). Tobʼelañá, ya libro xi tsʼe Proverbios faʼaitʼa kjoafaʼaitsjen xi basenkaoná nga ndʼé maa (tʼexkiai Proverbios 15:​1, 18).d Kʼoati bakóya nga ndasʼin bichómani nga tsín yaoná nijtilee kʼiatsa ʼya xi jokuitsoná (Prov. 10:19; 17:27; 21:23; 25:15).

NGA NINKJÍNLEE TOKOÁN BASENKAONÁ NGA NDʼÉ MAA

8. Jmé xi kuenta sʼiaan kʼianga ʼya xi jotsoná nga Énle Niná tichotʼayá.

8 Basenkaoná nga ninkjínlee tokoán (Prov. 19:11). Je chjota xi sínkjínle kon alikui tokjoan síjtile yaole kʼianga ʼya xi jotsole nga Énle Niná kotʼaya. Tobʼelañá, sakʼoa tsín ʼyaa ánni nga kʼoatsoniná je chjota. Nga kjesa joʼmijinlee machjén nga títjonkjoanla si̱kjaʼaitsjeen ánni nga kʼoatsoni (Prov. 16:23).

9. Jósʼin tsakakó Gedeón nga kisinkjínle kon kʼoa nga ndʼé koan.

9 Kataʼyala jokoan ñandia je Gedeón. Je chjota xi Efraín tsʼe nʼio koanjtile nga tsín jokitsole Gedeón kʼianga kikján kao chjotakontrale. A kui koanjtinile chjota jebi nga ngʼakon ma. Ningalani tsín ʼyaa ánni nga koanjtinile, je Gedeón kisinkjínle kon kʼoa ngasin nganda tsakjákao. Nga kʼoakisʼin, ndasʼin kichomani nga̱ tsín tijo kitsoni chjota jebi (Juec. 8:​1-3).

10. Jmé xi koasenkaoná nga ngasin nganda kʼoéyanajmílee chjota tsakui skónanginá josʼin makjainná (1 Pedro 3:15).

10 Tsakui nichxin kui skónanginá je chjota xi ñatjen nixá kʼoa tsa je xi ñatjen mangían skuela tʼatsʼe josʼin mangínkoaa yaoná. Mená koakoyalee jotso Biblia tʼatsʼe josʼin tjínnele kjuinkoaa yaoná, tonga kʼoati machjén nga kuinóʼyalee kʼoa jchaxkoán josʼin síkjaʼaitsjen (tʼexkiai 1 Pedro 3:15).e Xi koasenkaoná kuinga kui si̱kjaʼaitsjenjiaan ánni nga kui kjonangini chjota. A kui xi mele nga skoe̱ xi tʼatsʼe Niná axo kuinga toskoe̱sinná. Ninga tsín ʼyaa ánni nga kui kjonangininá, machjén nga ngasin nganda chja̱kaonajmiá kʼoa tsín yaoná si̱jtilee. Kʼiatsa kʼoasʼiaan, tsakui nichxin tije sikjaʼaitsjenjinni. Kui xi mená nga ndʼé si̱koaa chjota ninga sakʼoa toxkia kjoakaoná (Rom. 12:17).

Jngo pastel tíbʼaile je tichjaa ya tʼaxále, kʼoa xingoani nkjínsa chjota tjío xi sʼuí tjíobʼasje, tjíokjeen kʼoa tjíoʼbi.

Tsa ʼya xi kʼoakuitsoná nga kjuian kʼianga sʼuínóle kʼoasje, si̱kjaʼaitsjeen ánni nga kʼoatítsoniná. Kʼiatsa kʼoasʼiaan ngisaa jchaa jokʼuínlee (Chótsenlai párrafo 11, 12)

11, 12. Jmé xi kuenta sʼiaan kʼianga kje joʼmijinlee chjota tsa jme xi tíkjonanginá. Jngo choa̱ tʼejnai xi bakó nga ndasʼin bichómani nga kʼoanʼia (kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).

11 Si̱kjaʼaitsjenla tsakui skónanginá chjota xi ñatjen nixá ánni nga tsín sʼuí chʼasjeñá kʼianga bichó nóná. Nga kjesa joʼmijinlee, koaan kui si̱kjaʼaitsjenjiaan ánni nga kui kjonangini: A kui kʼoatsoni nga kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsín bʼetsaojiaan axo kui kʼoatsoni tsa tsín kʼoainganʼiolee jmeni xi sʼin. Koaan kʼoakʼuínlee nga nda sʼín kʼianga mandosinle xi ngikʼa kʼoa nga kʼoati tsjoa satío tokoán tsanda ñá nga ñatjen nixá. Tsa kʼoakʼuínlee, tsakui nichxin ngisa nda cho̱banajmiá kʼoa kʼuínyalee jmeni xi tso je Biblia tʼatsʼe nga sʼuínóle bʼasje chjota.

12 Kʼoati koa̱n kʼoasʼiaan tsa jmesani xi chjonanginá. Tobʼelañá, tsa kʼoakuitsoná xi ñatjen mangián skuela nga machjén kʼianga kʼoainganʼiolee je xi tixʼin xínkjín kʼoa tsa xi tiyánchjín xínkjín matsjoakeni. Tsakui nichxin kui kʼoatsoni nga tsín be josʼin nikjaʼaitsjeen xi testigole Jeobá maa, tsa kʼoasʼin fikao yaole xínkjín kʼoa tsa miyole, kʼoa tsa kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga jtichaa je chjota xi tixʼin xínkjín kʼoa xi tiyánchjín xínkjín matsjoakeni. Koa̱njin kʼoakʼuínlee nga mandosinná ngatsʼi chjota kʼoa nga ʼyaxkoán josʼin síkjaʼaitsjen nga jngó jngó (1 Ped. 2:17).f Tsa kʼoakʼuínlee, tsakui nichxin tsjoáʼndená nga kʼoéyanajmílee jmeni xi tso je Biblia.

13. Jósʼin kuisenkoaa ʼyani xi kʼoatso kʼianga tsín ndatjín nga tʼatsʼe Niná makjainná.

13 Tsa ʼya xi kʼoakuitsoná nga tsín sasénle josʼin makjainná, alikui koa̱n tokjoan kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga to jeʼyaa ánni kʼoatsoni (Tito 3:2). Kʼiatsa jngo xi ñatjen mangián skuela kʼoakuitsoná nga tsín ndatjín nga tʼatsʼe Niná makjainná, alikui koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tʼatsʼe evolución makjainle kʼoa nga nʼio nda be xi tʼatsʼe jebi. Tsakui nichxin saʼnda tsínni kui síkjaʼaitsjen. ʼNdele nga tokjoan kʼoakʼuínlee josʼin nikjaʼaitsjeen xi tʼatsʼe evolución, tosa kui kʼoakʼuínlee jmeni xi sinkjínle kon. Koaan kʼoakʼuínlee nga katakotsenle je video kʼoa jmesani xi faʼaitʼa ya jw.org xi kui nchja̱ni nga Niná kisinda jmeni xi tjín. Kʼoa nga koa̱nskanni, tsakui nichxin koa̱nmele nga skótsensale jmeni xi faʼaitʼasa ya jw.org. Kʼiatsa koakolee kjoaxkóntokon tsakui nichxin tije sikjaʼaitsjenjinni.

14. Jósʼin kisichjén Niall je jw.org nga kitsoyale jngo ti xi ñatjen fi skuela tʼatsʼe josʼin makjainná.

14 Jngo ndsʼee xi Niall ʼmi kui kisichjén jw.org nga kitsoya josʼin makjainná. Je Niall itso: “Jngo ti xi ñatjen fia skuela tokui kʼoatsontsjaina nga tsín makjainna xi tʼatsʼe ciencia. Kʼoatsona nga to kuento jmeni xi tsoya je Biblia kʼoa nga tosa tsín makjainna jmeni xi ñaki xkoan ʼbeña”. Nga tsín kinrʼoé ti jebi nga kitsoyale jmeni xi makjainle je Niall, kʼoakitsole nga tosa ya katakotʼa ya jw.org kʼoa nga kui katabʼéxkia jñani je “Biblia kao ciencia” tso. Je Niall tsabele kon nga tsakʼéxkia ti jebi jmeni xi faʼaitʼa ya jw.org, kʼoa ngisaa choa ñʼai koanle nga kui tsakjákaonajmíni tʼatsʼe josʼin kinroani kjoabijnachon. Kʼoati koa̱n kʼoasʼiaan tsanda ñá.

TONGINI CHÓTʼAYAO

15. Jméni xi sʼin xi xijchá ma nga kuinyakao ʼndíxtile nga ngasin nganda katabʼéyanajmí jmeni xi chjonangile.

15 Je xi xijchá ma koaan kuitsoyale ʼndíxtile josʼin kjoakaonajmí ʼyani xi kui kjonangile tʼatsʼe josʼin makjainle (Sant. 3:13). Tjínkʼa xijchá xi kʼia tsoyale ʼndíxtile kʼianga kotʼayajtín ya niʼyale. Kui kotʼayajin tsa jmeni xi chjónangile ya ndʼiaskuela kʼoa tongini kotʼaya jmeni xi kuitso. Kʼoati tsoyale ʼndíxtile nga ngasin nganda katanchja̱ kʼoa nga katamandosinle chjota jmeni xi kuitsoyale (chótʼai je recuadro “Tsa tongini chótʼayá ngisaa nda koa̱nná kʼuínyaa”).

Kʼianga kotʼayajtín je ndsʼee, je tiʼndíle títsoyaa jme xi kjonangile.

Tsa tongini chótʼayá ngisaa nda koa̱nná kʼuínyaa

Kʼianga kotʼayajtín ya niʼyale tjínkʼa ndsʼee xi kʼia kotʼayajin tsa jmeni xi chjónangile ya tʼaxále kʼoa tsa ya ndʼiaskuela (Prov. 9:9). Jókoa̱n kʼuínlee tsa ʼya xi i̱ kuitsoná:h

  • “Tojé chjota xi tsín jme xi majinle xi makjain le tʼatsʼe Niná”.

  • “Ñaki kʼoatjín jmeni xi bakóya je evolución”.

  • “Tsa tíjna kjoaixi Niná ʼyáni xi kisinda”.

  • “Je testigole Jeobá jtike chjota xi tixʼin xínkjín kʼoa xi tiyánchjín xínkjín matsjoakeni”.

  • “Ánni nga kjoanʼio sʼínnile testigole Jeobá je chjota nga ya katabatiojin religiónle”.

  • “Jon tsakʼendayao je Bibliano nga kui faʼaitʼa jmeni xi makjainno”.

16, 17. Jósʼin kuinyakao je xi sʼa xti tsa tongini skótʼayajin kao xijchále tsa jmeni xi chjónangile.

16 Kʼianga kotʼayajtín ya niʼyale je xi xijchá ma, je ʼndíxtile binyakao nga male tsoya josʼin makjainle kʼoa ñaki sʼejngo kon nga kʼoatjín jmeni xi makjainle. Ya jñani “Jóvenes” tso xi faʼaitʼa ya jw.org faʼaitʼa jñani “ponlo por escrito” tso. Kui xá faʼaitʼani jebi nga kuinyakao xi sʼa xti nga nʼio katasatío kjoamakjainle kʼoa nga koa̱nle kuitsoya josʼin makjainle. Kʼiatsa kui si̱chjén jebi kao ya jñani “Los jóvenes preguntan” tso nga chotʼayajtían ya niʼyaná, kuinyakaoná nga ngasin nganda kʼuínyaa josʼin makjainná.

17 Jngo ti xi Matthew ʼmi kʼoatso nga nʼio nda basenkao nga tongini kotʼaya. Kʼianga kotʼayajtín kao xijchále kui kotʼayajin tsa jmeni xi chjónangile ya ndʼiaskuela. Itso: “Kui nikjaʼaitsjenjinjin tsa jmeni xi chjónangina kʼoa chotʼayaníjin joxián, tonga kuenta nʼiaijin jmeni xi jekachotʼayajinjin. Ñaki sʼejngo tokoan nga majinna ánni nga makjainnina tʼatsʼe Niná kʼoa basenkaona nga ngasin nganda fakaonajmía xi kjaʼaí”.

18. Tojo tso Colosenses 4:​6, jméni xi ngisa kʼoailee kjoandosin.

18 Ningalani nʼio nda koakoyalee chjota tʼatsʼe jmeni xi kjonangi, sakʼoa tsín sʼejngo kon. Tonga sasénle tsa nda tso én si̱chjén kʼoa tsa ngasin nganda kuinókjoakoaa (tʼexkiai Colosenses 4:6).g Kʼianga kui chjakaonajmíñá je chjota josʼin makjainná yaa mangóson joni tsa pelota tinikʼatoyale xíngiaa. A bijbi si̱kʼatoyalee axo toxkia koasenlee. Kʼiatsa tobijbi si̱kʼatoyalee tjoéle pelota kʼoa tosi tonda siská. Tikʼoasʼinni, kjuinrʼoéná je chjota tsa nda tso én si̱chjén kʼoa tsa ngasin nganda chja̱koaa. Tonga tsa ʼya xi tokjaʼaí kuitsoná kʼoa tsa toskoe̱sinná, alikui tosi tonda chja̱kaonajmiá (Prov. 26:4). Tonga alikui tongatsʼi chjota nga kʼoasʼín, tjínkʼa xi nda binyáñoná.

19. Jméni xi koasenkaoná nga ndʼé koaan kʼianga kʼuínyaa josʼin makjainná.

19 Tojosʼin kaʼyaa, kʼianga ndʼé maa nʼio nda bichómani. Kʼoakʼuínlee Jeobá nga katabasenkaoná nga ndʼé katamaa tsa ʼyani xi kui skónanginá tʼatsʼe josʼin makjainná kʼoa tsa to skoe̱sinnáje̱. Kʼianga ndʼé maa alikui chobatiaa kʼiatsa jme xi tíʼminá. Kʼiatsa koakolee kjoaxkóntokon je chjota kʼoa tsa nda tso én chja̱koaa, koa̱njinle nga tsínni kʼoatjín josʼin síkjaʼaitsjen xi tʼatsaan kao tʼatsʼe jmeni xi bakóya Biblia. Kuinga machjénni nga ndʼé si̱koaa je chjota kʼoa koakolee kjoaxkóntokon nga kʼuínyale je Énle Niná (1 Ped. 3:15). Ndʼé katamaa kʼoa nʼiojin katamaa.

JMÉ XI KAMAJINLI

  • Jméni xi sʼiaan nga ndʼé koaan.

  • Jósʼin basenkaoná nga tsín yaoná nijtilee kʼianga ninkjínlee tokoán.

  • Jósʼin kuinyakao je ʼndíxtile xi xijchá ma nga ngasin nganda kuitsoya josʼin makjainle.

KJOAJNDA 88 Takonái je ndiaali

a I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan jókʼuínlee chjota xi toxkia fákaoná kʼianga kui kjonanginá josʼin makjainná.

b 2 Timoteo 2:​24, 25: “Je choʼndale Nainá alikui machjén nga chjotakjoasi koa̱n, tonga machjén nga ndʼé koa̱n xi tʼatsʼe ngatsʼi, nga male bakóya, nga síkjaín xi chʼao síkao. 25 Kao kjoanda katatsoyandale je xi batiotajale, tsa tsjoásale Niná nga sikʼantjaiya kjoafaʼaitsjenle, jméni nga skoe̱ni xi kjoakixi”.

c Alikui tsa ñaki kʼoaʼmi.

d Proverbios 15:​1, 18: “Kʼianga énndʼé nichjén nga ʼya xi jotsoná faʼáxin kjoajti, tonga je éntsʼen ngisaa sítse kjoajti. 18 Je chjota xi yaole síjtile tokjoa bajngi, tonga xi tsejta bájñále kjoa”.

e 1 Pedro 3:15: “Tonga jajin ni̱ma̱no jchaxkón Niná xi Nainá. Kao kjoandʼé kao kjoaxkóntakon tiyondao ngantsjai, nga koa̱n kuixónyalao nga jngójngó xi skónangiyano xi tʼatsʼe kjoa xi tichoyalao”.

f Yaa tsoyasa xi tʼatsʼe jebi jñani “¿Qué dice la Biblia sobre la homosexualidad?” tso, xi faʼaitʼa revista ¡Despertad! número 4 nó 2016.

g Colosenses 4:6: “Je énno ñaki nda tinókjoao kao kjoanda. Katamale joni tsa tsojmi xi nda chine, jméni nga jchasínio josʼin machjén nga chjakao nga jngójngó chjota”.

h Yaa tsoyasa xi tʼatsʼe jebi ya jw.org jñani “Je xi kjonangi xti” tso, kao ya jñani “Xi nʼio kjonangi chjota xi tʼatsʼe je testigole Jeobá” tso.

    Xo̱n xi énná faʼaitʼa (2002-2025)
    Tʼechjoalai cuentali
    Titjásʼain cuentali
    • énná
    • Tikasénlai tsa ʼyani
    • Josʼin meli nga katamatsen
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Josʼin koa̱n koa̱nchjén
    • Josʼin sʼejnatjao én xi faʼainajin
    • Josʼin machjén jme xi betʼai
    • JW.ORG
    • Titjásʼain cuentali
    Tikasénlai tsa ʼyani