Watchtower BIBLIOTEK LOR INTERNET
Watchtower
BIBLIOTEK LOR INTERNET
Kreol Morisien
  • LABIB
  • PIBLIKASION
  • RENION
  • g22 No. 1 p. 7-9
  • 2 | Zer Bien Ou Kas

Pena video ki disponib pou seki ou finn swazir.

Sori, enn erer inn anpes sa video-la zwe.

  • 2 | Zer Bien Ou Kas
  • Leve!—2022
  • Soutit
  • Lor Mem Size
  • KIFER LI INPORTAN?
  • Seki Ou Bizin Kone
  • Seki Ou Kapav Fer
  • Konn Zer Ou Kas
    Leve!—2025
  • Kouma Zer Nou Larzan?
    To Fami Kapav Viv Ere
  • Fason pou Zer Kas
    Leve!—2019
Leve!—2022
g22 No. 1 p. 7-9
Avek enn marto, enn sarpantie pe tap enn koulou dan dibwa.

DAN ENN LEMOND KI ANBA-LAO

2 | Zer Bien Ou Kas

KIFER LI INPORTAN?

Sak zour, bann dimounn fer boukou zefor pou gagn seki zot bizin. Anplis, bann problem ki ena dan sa lemond-la kapav fer sa vinn pli difisil ankor. Kifer?

  • Souvan kan ena bann problem dan enn landrwa ouswa dan enn pei, lavi vinn bien ser, par exanp, pri bann lakaz ek manze, zot ogmante.

  • Akoz bann problem ki ena dan lemond, bann dimounn kapav perdi zot travay ouswa zot bizin travay pli boukou pou gagn tigit kas.

  • Bann katastrof natirel detrir lakaz bann dimounn, zot biznes, ouswa bann lezot kitsoz ki zot ena. Ek akoz sa, boukou vinn mizer.

Seki Ou Bizin Kone

  • Si ou zer bien ou kas, sa pou ed ou pou fer fas ar bann problem ki kapav arive.

  • Li inportan ki ou rapel ki ou kas, ou bann lekonomi, ek bann kitsoz ki ou ena, zot tanporer ek zot kapav perdi valer.

  • Ena bann kitsoz ki larzan pa kapav aste, kouma par exanp linite dan lafami ek lazwa.

Seki Ou Kapav Fer

Labib dir: “Si nou ena manze pou nouri nou ek linz pou abiye, li ase.”​—1 Timote 6:8.

Sa bann parol-la montre nou ki nou bizin kontrol nou bann lanvi ek ki nou bizin satisfe kan nou gagn seki nou bizin sak zour. Ek li bien inportan ki nou fer sa sirtou kan nou nepli gagn mem kantite kas ki avan.

Enn kitsoz ki kapav ed ou, se kan ou sinplifie ou lavi. Si ou fason viv depas seki ou mwayin kapav permet ou, ou pou gagn bann problem kas.

KI OU KAPAV FER?—Esey Sa:

Pandan bann moman difisil, sa bann kitsoz-la pou ed ou pou bien zer ou kas

DIMINIE OU BANN DEPANS

  • Enn vie madam pe ramas bann karot dan enn zardin.

    Diminie ou bann depans

    Pa depans ou kas bonavini amwin ki ou vremem bizin enn kitsoz. Demann oumem: ‘Eski mo vremem bizin sanz mo transpor? Eski mo kapav plant mo bann legim momem?’

  • Avan ki ou aste enn kitsoz, demann oumem: ‘Eski mo vremem bizin sa? Eski mo ena ase kas pou aste sa?’

  • Si li posib, fer bann demars pou gagn led sosial ki gouvernman ouswa bann lezot asosiasion done.

“Nou ti asize an fami ek nou ti reget fason ki nou ti pe amenn nou lavi. Nou ti desid pou diminie kantite kas ki nou ti pe depanse dan bann divertisman. Nou ti osi koumans prepar bann manze bien sinp ek ki pa tro ser.”​—Gift.

FER ENN BIDZE

Avek enn kalkilatris, enn madam pe kalkil tou so bann depans.

Fer enn bidze

Labib dir: “Bann plan enn kikenn ki travay dir vremem pou reisi, me tou bann ki tro prese pou azir vremem pou tom dan lamizer.” (Proverb 21:5) Enn bidze pou ed ou pou ki ou pa depans plis ki seki ou gagne.

  • Premie kitsoz, ekrir ki kantite kas ou pou gagne pandan enn mwa.

  • Apre sa, ekrir tou bann depans ki ou fami fer pandan enn mwa, ek examinn bien sa bann depans-la.

  • Lerla, konpar kantite kas ki ou gagne ar ou bann depans, ek si li neseser, gete ki bann depans ou kapav diminie ouswa elimine pou ki ou pa depas ou bidze.

“Sak mwa, nou fer enn bidze. Nou esey met enn ti kas dekote si zame ena enn irzans ouswa pou bann depans ki kitfwa nou pou ena plitar. Kan nou fer sa, nou pa trakase parski nou deza kone kouma nou pou servi nou kas.”​—Carlos.

EVIT FER BANN DET / FER ENN TI LEKONOMI

  • Enn madam pe ed so tifi pou met kas dan enn bwat.

    Evit fer bann det / Fer enn ti lekonomi

    Fer enn plan pou ki ou kapav diminie ou bann det. Si posib, evit pran enn loan ouswa kas prete. Me plito, esey ramas ou kas pou ou kapav aste seki ou bizin.

  • Sak mwa, met enn ti kas enn kote pou bann depans ki kapav ena ouswa ki ou pa’nn atann.

TRAVAY DIR / FER ZEFOR POU GARD OU TRAVAY

Labib dir: “Kan enn dimounn fer ninport ki travay dir, sa pou dan so lavantaz.”​—Proverb 14:23.

  • Avek enn marto, enn sarpantie pe tap enn koulou dan dibwa.

    Travay dir / Fer zefor pou gard ou travay

    Ena enn bon latitid lor ou travay. Mem si ou ti pou prefer fer enn lot travay, rapel ki ou travay pe permet ou pou gagn seki ou bizin.

  • Fer zefor pou travay dir ek vinn enn kikenn lor ki lezot kapav konte. Sa pou ed ou pou gard ou travay ek mem si arive ou perdi ou travay, li pou pli fasil pou gagn enn lot travay.

“Mo fer bann travay ki mo gagne, mem si parfwa mo pa kontan travay-la ouswa ki mo gagn mwins ki seki mo ti atann. Mo touletan fer zefor pou travay bien, koumadir mo pe travay pou momem.”​—Dmitriy.

Si ou pe rod enn travay . . .

  • Fer bann zefor. Telefonn bann konpagni kot ou panse ou kapav travay, mem si pena okenn lanons lor zournal ouswa lor Internet. Dir ou bann kamarad ek ou bann fami ki ou pe rod enn travay.

  • Adapte ou. Li posib ki ou pa pou gagn travay ki ou ti anvi.

Bann paran pe koz lor zot bidze pandan ki bann zanfan pe zwe dan zardin.

APRANN PLIS. Lir lartik « Comment vivre avec moins. »

    Piblikasion Kreol Morisien (2000-2025)
    Dekoneksion
    Koneksion
    • Kreol Morisien
    • Partaze
    • Preferans
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Linformasion Legal
    • Prinsip Konfidansialite
    • Reglaz Konfidansialite
    • JW.ORG
    • Koneksion
    Partaze