Georgette Douwma/Stone via Getty Images
ESKI NOU PLANET POU KAPAV SIRVIV?
NOU BANN LOSEAN
BANN losean pa zis fer nou gagn manze, me zot donn nou osi bann ingredian ki bizin pou fer bann medsinn. Nou bann losean prodir plis ki 50% loxizenn ki ena lor later ek zot absorb bann gaz kouma carbon dioxide ki bann dimounn prodir. Anplis, bann losean zot stabiliz klima lor later.
Seki Pe Afekte Nou Bann Losean
Sanzman klima pe fer ditor bann resif, bann kristase ek bann lezot kreatir ki viv dan lamer. Bann siantifik predir ki dan apepre 30 an, preske tou bann resif, ki azordi pe protez omwin enn-kar bann kreatir dan lamer, pou riske mor.
Bann exper panse ki 90% bann zwazo ki viv pre ar lamer, kitfwa inn manz plastik. Ek zot panse ki bann debri an plastik ki trouv dan bann losean pe touy bann milyon pwason ek zanimo dan lamer sak lane.
An 2022, António Guterres, Sekreter Zeneral dan l’Organisation des Nations unies, ti dir: “Nou pa finn pran swin nou bann losean, ek azordi nou pe fer fas ar seki mo ti pou apel enn ‘Irzans Pou bann Losean.’”
Nou Planet Inn Kree dan enn Fason pou Sirviv
Bann losean ek bann kreatir ki viv ladan, inn kree dan enn fason kot zot kapav netway zot par zotmem ek res an bonn sante, tanki pena tro boukou polision. Liv Regeneration: Ending the Climate Crisis in One Generation explike ki kan enn parti lamer pa expoze ar bann aktivite indistriel, “sa permet bann losean pou refer ek revinn an bonn sante.” Anou get de-trwa lexanp:
Bann tipti form lavi ki apel phytoplankton absorb carbon dioxide, samem gaz ki bann siantifik panse responsab resofman klimatik. Phytoplankton tousel absorb preske mem kantite carbon dioxide ki tou bann pie, bann lerb ek bann lezot plant lor later ansam kapav absorbe.
Bann mikrob manz bann lapo ek pikan bann pwason ki’nn mor, ki antan normal ti pou polie losean. Lerla bann lezot kreatir dan lamer manz sa bann ti mikrob-la. Sa fer an-sort ki “losean res prop,” dapre Smithsonian Institution Ocean Portal.
Boukou kreatir ki viv dan lamer servi zot sistem dizestif pou transform delo lamer ki asidik ek fer li vinn alcaline; delo lamer ki asidik kapav danzere pou bann koray, bann kristase, ek bann lezot kreatir ki viv dan lamer.
Seki Bann Dimounn Pe Fer
Kan nou servi bann sak ek bann boutey delo ki kapav reservi plizir fwa, nou ede pou diminie kantite plastik ki al dan nou bann losean
Si pa zet okenn salte dan losean, pa pou bizin netway li. Olie ki nou servi bann kitsoz an plastik ek apre nou zete, bann exper ankouraz bann dimounn pou servi bann sak, bann resipian ouswa bann lezot kitsoz ki kapav servi plizir fwa.
Me tousala li pa ase. Pa tro lontan, pandan enn an, enn lorganizasion ki protez lanvironnman, ti ramas 9,200 tonn salte lor bann laplaz ki bann vag inn amene dan 112 pei. Me pourtan, sa li extra tigit konpare ar kantite salte ki rant dan losean sak lane.
Dan enn rapor, National Geographic inn dir ki “bann losean inn telman vinn asidik aster-la ki kitfwa pena nanye ki kapav fer pou sanz sa.” Mem si bann kreatir dan lamer inn kree dan enn fason pou netway losean ek gard li prop, bann dimounn pe telman bril bann kitsoz kouma sarbon, diezel ek delwil, ki bann zanimo dan lamer pa pe resi netway losean kouma bizin.”
Ki Lespwar Nou Ena—Seki Labib Dir
“Later ranpli ar enn trale kreatir ki to finn kree. Get lamer laba, li gran, li profon e li plin ar kreatir, so gran kouma so piti.”—Psom 104:24, 25.
Nou Kreater inn fer bann losean ek li’nn kree zot dan enn fason kot zot kapav netway zot par zotmem. Reflesi lor la: Si Li konn sa kantite kitsoz la lor lamer ek lor tou bann kreatir ki viv dan lamer, eski Li pa kapav repar dega ki bann dimounn inn fer ar nou bann losean? Get lartik “Bondie Promet ki Nou Planet Pou Sirviv,” lor paz 15.