ESKI NOU PLANET POU KAPAV SIRVIV?
LER KI NOU RESPIRE
NOU bizin ler, me pa zis pou respire. Ler protez nou planet kont bann reyon danzere ki sorti depi soley. Si pa ti ena ler, tanperatir dan lemond antie ti pou anba zero degre.
Seki Pe Afekte Ler Ki Nou Respire
Polision ki ena dan ler pe met lavi lor later an danze. Zis enn poursan popilasion dan lemond antie pe kapav respir enn bon kalite ler, dapre seki World Health Organization rekomande.
Polision ler kapav fer bann dimounn gagn bann maladi respiratwar, kanser poumon ek malad leker. Sak lane, akoz polision ki ena dan ler, anviron 7,000,000 dimounn mor avan ler.
Nou Planet Inn Kree dan enn Fason pou Sirviv
Nou planet finn kree avek enn kapasite natirel pou prodir ler prop pou ki tou bann kreatir vivan ek bann plant kapav respire. Me sa li posib tanki bann dimounn kontrol kantite polision ki zot prodir. Anou get de-trwa lexanp.
Boukou dimounn kone ki bann lafore ena kapasite pou absorb carbon dioxide ki ena dan ler. Me seki boukou pa kone, seki bann mangroves ki trouv dan bann marekaz dan bor lakot, zot absorb carbon dioxide pli bien. Bann mangroves kapav absorb ziska sink fwa plis carbon dioxide ki ena dan ler ki bann lafore tropikal.
Pa tro lontan, bann resers finn montre ki bann alg kouma par exanp kelp, ki pouse kouma bann plant anba delo, zot ena kapasite pou absorb carbon dioxide. Bann kelp ena kapasite pou piez carbon dioxide ek sa permet zot pou flote dan delo. Kan zot pli lwin ar lakot, zot eklate ek zot koul dan fon lamer avek tou so carbon dioxide ladan. Ek zot res laba pandan plizir siek.
Pandan konfinnman ki ti ena akoz pandemi COVID-19, nou latmosfer finn montre ki li ena kapasite pou geri limem malgre tou sa polision ki ti ena la. An 2020, kan dan lemond antie preske tou bann lizinn ek bann transpor ti aret polie ler, bien vit kalite ler ki nou respire finn ameliore. Dapre “2020 World Air Quality Report,” plis ki 80 poursan bann pei ki ti partisip dan sa resers-la, finn konfirme ki kalite ler ti vinn pli prop apre ki ti ena konfinnman.
Seki Bann Dimounn Pe Fer
Al travay ouswa al lekol lor bisiklet kapav diminie polision
Bann gouvernman pe kontign demann bann lindistri pou diminie polision dan ler. Anplis, bann siantifik pe dekouver bann nouvo fason pou konbat polision. Par exanp, zot servi sertin mikrob pou transform bann sibstans toxik ek fer zot vinn san danze. Bann exper konsey bann dimounn pou marse ouswa pou servi bisiklet olie servi loto. Zot pe osi konsey bann dimounn pou trouv bann fason pou diminie zot konsomasion kouran dan lakaz.
Sertin gouvernman pe donn bann dimounn bann plak modern pou kwi manze, me selman ena ankor boukou dimounn ki pankor ena li
Me tousala pa ase, kouma enn rapor an 2022 ki finn fer par plizir lazans internasional montre, parmi ena World Health Organization ek Labank Mondial.
Sa rapor la ti dir ki an 2020 apepre enn tier popilasion mondial ti ankor pe servi bann kitsoz ki polie ler kan zot kwi manze. Dan boukou landrwa, bien tigit dimounn kapav aste bann nouvo plak pou kwi manze ki diminie polision dan ler.
Ki Lespwar Nou Ena—Seki Labib Dir
“Ala seki vre Bondie, Zeova, dir, Kreater lesiel ek . . . sa Kikenn ki’nn form later ek bann kitsoz ki lor la, sa Kikenn ki donn bann dimounn ler pou ki zot kapav viv.”—Izai 42:5.
Bondie finn kree ler ki nou respire ek Li’nn kree osi bann sik natirel pou ki ler kapav res prop. Li Tou-Pwisan ek Li ena enn gran lamour pou bann dimounn. Alor, eski ou pa panse ki li rezonab pou krwar ki Li pou regle sa problem polision ler la? Get lartik “Bondie Promet ki Nou Planet Pou Sirviv.”