Kifer Eski Nu Bizin Selebre Repa Diswar Nu Senyer?
“Mo finn gayn ar nu Senyer seki ki mo finn donn zot usi.” —1 KORINTYIN 11:23.
1, 2. Ki Zezi ti fer dan lanwit Pak lane 33 N.L.?
SEL garson ki Zeova ti kre direkteman, ti la. Sa 11 zom ki ti ‘res avek li dan so bann leprev’ la, zot usi zot ti la. (Lik 22:28) Sa zur la, ti Zedi le 31 Mars lane 33 N.L., ek plenn-linn ti pe ekler lesyel dan Zerizalem. Zezi Kris ek so bann zapot ti fek fini selebre fet Pak. Zida Iskaryot, sa tret la, ti fini gayn lord pu sorti. Me pa ti ankor ler pu bann lezot ale. Kifer? Parski Zezi ti pu al fer enn kitsoz ki ti byin-byin inportan. Ki sa kitsoz la sa?
2 Ekrivin Levanzil Matye ti la li usi. Donk, anu les li rakont nu seki finn arive. Li finn ekrir: “Zezi finn pran enn dipin ek apre ki li’nn fer enn lapriyer pu beni dipin la, li finn kas li, li finn donn sa so bann disip ek li finn dir zot: ‘Pran, manze. Sa li reprezant mo lekor.’ Li finn pran usi enn kup, ek apre ki li finn fer enn lapriyer pu remersye Bondye, li finn donn zot sa ek li finn dir zot: ‘Bwar sa zot tu; parski sa reprezant mo “disan, disan lalyans” ki pu bizin kule pu buku dimunn pu zot gayn pardon zot bann pese.’” (Matye 26:26-28) Eski sa levennman la ti arive zis enn sel fwa? Ki ti so sinifikasyon? Ek eski li ena kit sinifikasyon pu nu zordi?
“Kontiyn Fer Sa”
3. Kifer eski seki Zezi ti fer lanwit le 14 Nizan lane 33 N.L., ti ena enn gran linportans?
3 Seki Zezi Kris ti fer lanwit le 14 Nizan lane 33 N.L., ti enn kitsoz ki byin inportan. Li pa ti enn kitsoz ki ti arive enn kut kumsa dan so lavi. Lapot Pol ti koz lor sa levennman la kan li ti ekrir bann Kretyin ki’nn swazire par lespri dan lavil Korint. Dan sa kongregasyon la, sa fer plis ki 20 an ki bann Kretyin ti pe selebre sa levennman la. Li vre ki Pol pa ti ansam avek Zezi ek so 11 zapot dan lane 33 N.L. Me sirman li finn aprann seki finn pase ar sertin zapot ki ti la. Anplis, Pol ti sirman gayn lasirans ki vremem sa bann kitsoz la finn pase pandan sa levennman la, grasa enn revelasyon ki Bondye ti donn li. Pol ti dir: “Mo finn gayn ar nu Senyer seki mo finn donn zot usi. Dan lanwit kot ti pu trap li, Senyer Zezi finn pran enn dipin ek apre ki li’nn remersye Bondye, li finn kas dipin la ek li finn dir: ‘Sa reprezant mo lekor pu zot. Kontiyn fer sa an mo memwar.’ Apre ki linn fini pran so repa, li finn fer parey avek kup la usi. Li finn dir: ‘Sa kup la reprezant nuvo lalyans grasa mo disan. Kontiyn fer sa an mo memwar sak fwa ki zot pu bwar li.’ ”—1 Korintyin 11:23-25.
4. Kifer eski bann Kretyin bizin selebre Repa Diswar Nu Senyer?
4 Ekrivin Levanzil Lik, konfirm lord ki Zezi ti donn so bann disip. Li ti dir zot: “Kontiyn fer sa an mo memwar.” (Lik 22:19) Sertin tradiksyon Labib finn tradir sa bann parol la kumsa: “Fer sa an mo suvenir.” (Crampon-Tricot) Dayer, suvan apel sa selebrasyon la, Memoryal lamor Kris. Pol apel sa usi Repa Diswar Nu Senyer. Sa non la li apropriye parski sa levennman la ti etabli aswar. (1 Korintyin 11:20) Bann Kretyin finn gayn lord pu selebre Repa Diswar Nu Senyer. Me kifer eski Zezi finn etabli sa levennman la?
Kifer Zezi Finn Etabli Sa Levennman La
5, 6. (a) Sit enn rezon kifer Zezi ti etabli Memoryal. (b) Pu ki lot rezon li ti etabli Repa Diswar Nu Senyer?
5 Anu get enn rezon kifer Zezi finn etabli Memoryal. Sa fet la inplik enn kitsoz ki lamor Zezi ti reysi fer. Zezi finn mor kuma enn kikenn ki’nn sutenir Suverennte so Papa ki dan lesyel. Kumsa li finn pruve ki Satan li enn manter. Nu rapel ki Satan ti met enn fos sarz ek li ti dir ki bann dimunn servi Bondye par lintere. (Zob 2:1-5) Me Zezi finn mor fidel. So lamor finn pruve ki sa sarz la fos. Anplis, sa finn fer leker Zeova kontan.—Proverb 27:11.
6 Ena enn lot rezon kifer Zezi ti etabli Repa Diswar Nu Senyer. Se pu rapel nu ki, par mwayin so lamor antan ki enn dimunn parfe ek san pese, li ‘finn donn so lavi kuma enn ranson pu buku dimunn.’ (Matye 20:28) Kan premye zom ti fer pese kont Bondye, li ti’nn perdi lavi parfe ek tu bann posibilite ki zot ti pu gayne grasa sa. Me, Zezi ti dir ki: “Bondye finn telman kontan lemond ki Li finn donn so sel Garson ki finn kre direk par Li, pu ki tu seki ena lafwa an li pa mor, me gayn lavi pu tuletan.” (Zan 3:16) Wi, “lapey ki pese peye se lamor, me don ki Bondye done se lavi pu tuletan par Kris Zezi nu Senyer.” (Romin 6:23) Kan nu selebre Repa Diswar Nu Senyer, nu rapel gran lamur ki Zeova ek so garson tulede finn manifeste kan Zezi ti mor. Wi, nu bizin byin apresye sa lamur la!
Kan Eski Bizin Selebre Repa Diswar Nu Senyer?
7. Kuma eski, kan bann Kretyin ki’nn swazire par lespri sin pran dipin ek divin Memoryal, zot pe kontiyn proklam lamor nu Senyer “sak fwa”?
7 Konsernan Repa Diswar Nu Senyer, Pol ti dir: “Sak fwa ki zot manz sa dipin la ek bwar sa kup la, zot pe kontiyn anons lamor nu Senyer ziska ki li vini.” (1 Korintyin 11:26) Bann Kretyin ki’nn swazire par lespri, pu pran dipin ek divin Memoryal ziska zot mor. Kumsa, sak fwa zot pu montre ki zot ena lafwa dan sa dispozisyon ki Bondye finn pran la, setadir sakrifis ki Zezi finn fer. Zot fer sa devan Bondye Zeova ek devan lemond.
8. Ziska kan eski sa grup bann Kretyin ki’nn swazire par lespri la pu selebre Repa Diswar Nu Senyer?
8 Ziska kan eski sa grup bann Kretyin ki’nn swazire par lespri la, pu selebre Memoryal lamor Kris? Pol dir “Ziska ki li vini.” Sirman li ti pe rod dir ki sa bann selebrasyon la pu kontiyne ziska ki Zezi vini. Donk, se ziska ki li vini pu akeyir so bann disip dan lesyel grasa enn rezireksyon pandan so “prezans.” (1 Tesalonisyin 4:14-17) Sa li an akor avek bann parol ki Zezi ti dir so 11 fidel zapot: “Si mo pe al prepar enn plas pu zot, mo pu returne ek mo pu akey zot kot mwa, pu ki kot mo ete zot usi zot la.”—Zan 14:3.
9. Ki Zezi ti pe rod dir dan Mark 14:25?
9 Kan Zezi ti etabli Memoryal li ti koz lor sa kup divin la ek li ti dir so bann fidel zapot: “Mo pa pu bwar divin ditu ziska zur kot mo pu bwar nuvo divin dan rwayom Bondye.” (Mark 14:25) Zezi pa ti pu bwar divin dan lesyel. Donk, kan li ti pe dir sa, sirman li ti pe mazinn seki suvan divin reprezante, setadir lazwa. (Psom 104:15; Eklezyast 10:19) Kan zot pu ansam dan Rwayom Bondye sa li pu enn moman byin zwaye. Ek sirman, li ek so bann disip ki’nn swiv so tras, pe atann sa avek inpasyans.—Romin 8:23; 2 Korintyin 5:2.
10. Kan eski bizin selebre Memoryal?
10 Eski bizin selebre lamor Zezi tulemwa, tulesemenn uswa tulezur? Non. Zezi ti etabli Repa Diswar Nu Senyer, zur ki bann Izraelit ti selebre fet Pak, ek li’nn mor sa mem zur la. Pu bann Izraelit, sa zur la ti enn “memoryal.” Kifer? Se parski sa ti fer zot rapel kuma zot ti delivre an 1513 A.N.L. dan Lezip, kot zot ti bann esklav. (Egzod 12:14) Fet Pak ti selebre enn fwa par an, setadir 14em zur Nizan, ki ti enn mwa Zwif. (Egzod 12:1-6; Levitik 23:5) Sa montre nu ki lamor Zezi bizin selebre parey kuma fet Pak, setadir tulelane, ek pa tulemwa, ni tulesemenn uswa tulezur.
11, 12. Ki listwar dir konsernan bann selebrasyon Memoryal?
11 Donk, li bon ki nu selebre Memoryal tulelane le 14 Nizan. Get seki enn ansiklopedi dir: “Ti apel bann Kretyin dan Lazi Miner bann Katorzyem. Se parski zot ti ena kutim pu selebre paska [Repa Diswar Nu Senyer] tuletan le 14 Nizan . . . Sa dat la ti kapav tom enn Vandredi uswa ninport ki lezot zur dan lasemenn.”—The New Schaff-Herzog Encyclopedia of Religious Knowledge, Volim IV, paz 44.
12 Istoryin J. L. von Mosheim ti fer enn komanter lor sa selebrasyon ki ti ena ver dezyem syek N.L. la. Li dir ki bann Katorzyem ti selebre Memoryal le 14 Nizan parski “zot ti konsider legzanp Kris kuma enn kitsoz ki ena mem lotorite ki enn lalwa.” Enn lot istoryin finn dir: “Bann legliz Katorzyem dan Lazi ti gard mem kutim ki bann legliz dan Zerizalem. Dan 2em syek, pandan Paska le 14 Nizan, sa bann legliz la ti pe selebre seki lamor Kris finn akonpli setadir: li finn liber zot ar zot bann pese.”—Studia Patristica, Volim V, 1962, paz 8.
Sinifikasyon Dipin
13. Ki kalite dipin Zezi ti servi pu etabli Repa Diswar Nu Senyer?
13 Kan Zezi ti etabli Memoryal, “li ti pran enn dipin ek li’nn remersye Bondye. Apre sa li’nn kas li ek li’nn donn sa so [bann zapot].” (Mark 14:22) Sa dipin ki zot ti servi dan sa lokazyon la ti mem dipin ki zot ti servi pu selebre fet Pak. (Egzod 13:6-10) Pa ti ena levin dan sa dipin la. Akoz sa mem li ti plat ek li ti kram-kram, ek ti bizin kas li pu kapav partaze. Kan Zezi ti fer enn mirak ek li ti donn par milye dimunn dipin pu zot manze, sa dipin la usi ti plat ek ti kram-kram. Li ti bizin kas li pu partaz sa avek bann dimunn. (Matye 14:19; 15:36) Donk, li paret ki sa aksyon pu kas dipin Memoryal la pa ti ena okenn sinifikasyon relizye.
14. (a) Kifer eski li bon ki dipin Memoryal pena levin? (b) Ki kalite dipin nu kapav aste uswa kwi pu servi pandan Repa Diswar Nu Senyer?
14 Konsernan sa dipin ki Zezi ti servi kan li ti etabli Memoryal la, li ti dir: “Sa reprezant mo lekor pu zot.” (1 Korintyin 11:24; Mark 14:22) Li bon ki pa ti ena levin dan dipin la. Kifer? Parski levin kapav reprezant mesanste, bann move kitsoz, uswa pese. (1 Korintyin 5:6-8) Dipin la ti reprezant lekor Zezi ki ti parfe, enn lekor imin ki pa ti ena pese. Li ti reprezant byin lekor Zezi ki li ti ofer kuma enn sakrifis pu pey nu pese. (Ebre 7:26; 10:5-10) Bann Temwin Zeova gard sa byin dan zot lespri, ek zot swiv legzanp ki Zezi ti lese. Kuma? Se kan zot servi dipin san levin pandan Memoryal. Defwa zot servi dipin san levin ki bann Zwif servi pandan lepok Pak ek ki pena ni zwayon ni dizef. Sinon, zot kapav prepar sa dipin ki pena levin la. Zot pran enn ti kantite lafarinn konple (lafarinn dible si posib) ki zot melanze avek enn tipe delo, apre zot bizin rul lapat la mins. Apre sa kapav kwi li lor enn plak avek byin tigit delwil ziska ki dipin la li sek ek li kram-kram.
Sinifikasyon Divin
15. Ki ti ena dan kup ki Zezi ti servi pu etabli Memoryal so lamor?
15 Kan li’nn fini pas dipin san levin, Zezi finn pran enn kup, “li’nn remersye Bondye ek li’nn donn sa so [bann zapot], ek zot tu finn bwar.” Apre sa Zezi explik zot: “Sa reprezant mo ‘disan, disan lalyans,’ ki pu verse pu buku dimunn.” (Mark 14:23, 24) Ki ti ena dan sa kup la? Dan sa kup la ti ena divin fermante, me pa zi rezin ki pa fermante. Kan Labib koz lor divin, li pa pe rod dir zi rezin ki pa fermante. Par egzanp, Zezi ti dir ki divin fermante, pa zi rezin, ki ti pu eklat “bann vye gurd an lapo” kot zot ti gard divin. Ek bann lennmi Zezi ti dir ki swadizan li ti enn “biver divin.” Si sa divin la ti zis zi rezin, sa akizasyon la pa ti pu ena okenn sans. (Matye 9:17; 11:19) Pandan fet Pak, bann Izraelit ti bwar divin. Ek Zezi ti servi divin kan li ti etabli Memoryal so lamor.
16, 17. Ki kalite divin ki bon pu servi pu Memoryal, ek kifer?
16 Zis divin ruz ki enn bon sinbol pu reprezant disan ki Zezi finn verse pu nu. Dayer, limem li finn dir: “Sa reprezant mo ‘disan, disan lalyans,’ ki pu verse pu buku dimunn.” Ek lapot Pyer li usi ti ekrir: “Zot [bann Kretyin ki’nn swazire par lespri] kone ki se pa avek bann kitsoz ki kapav detrir, kuma larzan uswa lor, ki zot finn libere ar kondwit initil. Kondwit ki zot bann anset finn transmet zot. Me se avek disan ki ena valer, parey kuma enn lanyo san defo ek san tas, wi, avek disan Kris.”—1 Pyer 1:18, 19.
17 Pena dut ki se divin ruz ki Zezi ti servi kan li ti etabli Memoryal. Me zordi, sertin divin ruz ki nu truve zot pa akseptab. Kifer? Se parski zot finn azut ankor lalkol ladan uswa bann zepis. Disan Zezi ti ena tu seki bizin, pa ti bizin azut nanyin ladan. Se seki ti bizin pu ofer kuma enn ranson. Donk, bann divin kuma porto, xérés, ek vermouth pa apropriye. Dan kup ki servi pu Memoryal, bizin ena enn divin ruz ki pa sikre ek ki pa melanze ar lezot kitsoz. Nu kapav servi divin ruz ki pa sikre ki’nn prepare lakaza. Nu kapav servi usi bann divin kuma vin de Bourgogne ek Bordeaux.
18. Kifer eski Zezi pa ti fer enn mirak konsernan dipin ek divin Memoryal?
18 Zezi pa ti fer enn mirak kan li ti etabli sa repa la. Li pa ti sanz sa dipin ek sa divin la ek li ti fer zot vinn so laser ek so disan. Si enn kikenn manz laser imin ek li bwar disan, li vinn enn kanibal, ek sa li kont lalwa Bondye. (Zenez 9:3, 4; Levitik 17:10) Sa swar la, Zezi ti ankor ena so lekor an antye ek tu so disan. Se dan prosin lapremidi ki li finn ofer so lekor kuma enn sakrifis, ek li’nn vers so disan. Pu bann Zwif sa ti tom mem zur, setadir 14 Nizan. Donk, dipin ek divin Memoryal zot zis bann sinbol ki reprezant lekor ek disan Zezi.b
Memoryal —Enn Repa Ki Plizir Dimunn Pran Ansam
19. Kifer eski kapav servi plis ki enn kup uswa plis ki enn pla kan pe selebre Repa Diswar Nu Senyer?
19 Kan Zezi ti etabli Memoryal, li ti invit so bann zapot fidel pu bwar dan mem kup ki li. Levanzil Matye dir: “[Zezi] finn pran enn kup ek, apre ki li’nn fer enn lapriyer pu remersi Bondye, li finn donn zot sa ek li finn dir zot: ‘Bwar sa zot tu.’ ” (Matye 26:27) Li ti servi “zis enn kup,” pa plizir kup. Me sa pa ti enn problem, parski dan sa lokazyon la ti ena zis 11 dimunn ki ti pe partaz sa repa la. Ek sirman zot ti pe asiz lor mem latab. Donk, zot ti kapav fasilman pas sa kup la zot kamarad. Sa lane la, dan lemond antye, par milyon dimunn pu rasanble pu Repa Diswar Nu Senyer dan 94,000 kongregasyon bann Temwin Zeova. Avek sa kantite dimunn ki pu prezan pandan sa selebrasyon la, pa pu kapav servi zis enn kup pu servi tu sa dimunn la. Me dan bann gran kongregasyon, zot gard sa mem prinsip pu fer pas sa kup divin la, kan zot servi plizir kup pu pas ar tu bann dimunn ki la. Ek zot bizin fer sa san ki zot pran tro buku letan. Pu dipin usi zot servi plizir pla. Remarke ki okenn plas dan Labib nu pa truve ki sa kup la uswa sa ver la bizin ena kit desin spesyal. Me selman, kup la ek pla la bizin byin reprezant linportans sa levennman la. Li bon ki evit ranpli kup la net, atansyon divin la tonbe kan pe pas li.
20, 21. Kifer eski nu kapav dir ki Memoryal li enn repa ki plizir dimunn pran ansam?
20 Mem si servi plis ki enn pla dipin ek plis ki enn kup divin, Memoryal li enn repa ki plizir dimunn pran ansam. Dan Izrael, enn zom ti kapav fer enn repa kumsa. Kuma? Se kan li amenn enn zanimo dan tanp Bondye, ek la zot sakrifye zanimo la. Enn parti sa zanimo la ti brile lor lotel. Pret ki ti fer sa sakrifis la ti gayn enn parti. Bann garson Aaron ki ti bann pret, zot usi zot ti gayn enn parti. Donk, ansam avek sa kikenn ki’nn donn sa zanimo la ek so fami, zot partaz sa repa la. (Levitik 3:1-16; 7:28-36) Memoryal, li usi enn repa ki plizir dimunn pran ansam, parski li inplik enn partaz.
21 Dan sa repa la ena Zeova. Limem ki finn fer sa laranzman la. Zezi li sa sakrifis la. Bann Kretyin ki’nn swazire par lespri zot pran sa dipin ek divin la, antan ki bann partisipan ki partaz sa repa la. Kan zot tu zot manz lor latab Zeova, savedir ki sa bann partisipan la zot anpe avek Li. Akoz sa mem Pol ti ekrir: “Sa kup benediksyon ki nu beni la, eski se pa ki nu’si nu pe partisipe dan disan Kris? Ek sa dipin ki nu kase la, eski se pa ki nu’si nu pe partisipe dan lekor Kris? Parski ena enn sel dipin. Mem si nu buku, nu enn sel lekor, parski nu pran sa sel dipin la.”—1 Korintyin 10:16, 17.
22. Ki bann kestyon konsernan Memoryal reste pu nu egzamine?
22 Repa Diswar Nu Senyer, se sel fet relizye ki bann Temwin Zeova fer tulelane. Sa li apropriye parski Zezi ti donn sa lord la so bann disip: “Kontiyn fer sa an mo memwar.” Pandan Memoryal, nu selebre lamor Zezi. So lamor finn sutenir Suverennte Zeova. Kuma nu finn truve, dan sa repa kot plizir dimunn partisipe la, dipin sinifi lekor imin ki Kris finn sakrifye. Divin la reprezant so disan ki li finn verse. Me, ena byin tigit dimunn ki pran sa dipin ek sa divin la. Kifer? Eski Memoryal li ena vremem enn sinifikasyon pu bann milyon dimunn ki pa pran sa dipin ek sa divin la? Dayer, ki sinifikasyon Repa Diswar Nu Senyer bizin ena pu u?
[Not anba paz]
a Suvan ena disik dan bann divin ki prepare lokal. Donk sa bann divin la pa apropriye.
b Get Étude perspicace des Écritures Volim 2, paz 764, pibliye par bann Temwin Zeova.
Ki U Pu Reponn?
• Kifer eski Zezi ti etabli Repa Diswar Nu Senyer?
• Kan eski bizin selebre Memoryal?
• Ki sinifikasyon dipin san levin?
• Ki divin Memoryal reprezante?
[Zimaz lor paz 11]
Zezi ti etabli Repa Diswar Nu Senyer