Kontiyn Fer Zefor pu Manifeste la Bonte dan enn Lemond Agresif
“Kitsoz ki dezirab dan bann imin, se zot lamur fidel.”—PROVERBES 19:22.
1. Kifer li difisil pu manifeste la bonte?
ESKI u panse ki u enn bon dimunn? Si wi, petet u truv sa difisil pu viv dan sa lemond-la. Li vre ki la Bib idantifye la bonte kuma enn kalite ki form parti dan “frwi-de-lespri,” me kifer li telman difisil pu dimunn manifeste la bonte, mem dan bann peyi ki dir zot Kretyin? (Galates 5:22) Kuma nu ti aprann dan lartik avan, nu kapav truv la repons an parti dan seki lapot Jean ti ekrir—lemond antye kontrole par enn lespri ki move, Satan le Diable. (1 Jean 5:19) Jésus Christ ti idantifye Satan kuma “sef lemond.” (Jean 14:30) Donk, lemond ena tandans pu imit so sef ki rebel ek ki ena enn konportman agresif.—Éphésiens 2:2.
2. Ki bann sityasyon difisil kapav anpes nu manifeste la bonte?
2 Kan lezot pa tret nu avek bonte, sa afekte nu. Petet nu gayn zafer avek bann move vwazin, bann etranze ki pa amikal, mem bann kamarad ek bann manb nu fami ki azir parfwa san reflesi. Kan nu an kontak avek bann dimunn ki brit, ki kriye ek ki zure, suvan sa bles nu buku ek agas nu. Sa kapav lerla fer nu vinn agresif, ek pans mem pu rann lemal pu lemal. Ek finalman, sa kapav afekte nu la-sante spirityel ek fizik.—Romains 12:17.
3. Ki problem grav kapav anpes bann dimunn pu manifeste la bonte?
3 Li difisil pu manifeste la bonte akoz bann kondisyon stresan ki ena dan lemond. Par egzanp, limanite an zeneral pe viv dan la-per, zot redut bann latak teroris, ek litilizasyon bann zarm byolozik ek nikler par bann grup nasyonalis. Anplis, plizir milyon dimunn pe viv dan la povrete; zot pe viv avek selman enn minimem manze, lozman, linz ek swin medikal. Kan la sityasyon dezespere, li difisil pu kontiyn manifeste la bonte.—Écclésiastes 7:7.
4. Ki move konklizyon sertin kapav tire kan zot pans manifeste la bonte anver lezot?
4 Donk, sa kapav fasilman amenn enn dimunn pu panse ki li pa inportan manifeste la bonte, ek li kapav mem konsider la bonte kuma enn pwin feb. Kitfwa, li santi ki lezot pe explwat li, sirtu si zot pa pran so bann santiman an konsiderasyon. (Psaume 73:2-9) Me, la Bib donn nu sa bon konsey-la: “Enn repons kan li dus, fer la koler disparet, me enn parol blesan fer la koler monte.” (Proverbes 15:1) La duser ek la bonte fer parti dan frwi-de-lespri Bondye. Sa de kalite-la suvan mars ansam, ek zot kapav ed nu kan nu fer fas avek bann sityasyon difisil.
5. Dan ki bann domenn nu lavi, nu bizin manifeste la bonte?
5 Antan ki Kretyin, li inportan ki nu manifeste frwi lespri sin Bondye. Donk nu bizin gete kuma nu kapav manifeste la bonte. Eski nu kapav kontiyn manifeste la bonte dan enn lemond ki agresif ? Si wi, dan ki domenn nu kapav montre ki nu pa pe les Satan anpes nu manifeste la bonte, sirtu kan ena presyon lor nu? Anu gete kuma nu kapav manifeste la bonte dan la fami, dan travay, dan lekol, avek nu bann vwazin, dan nu minister ek avek nu bann frer ek ser Kretyin.
La Bonte dan la Fami
6. Kifer li byin inportan manifeste la bonte dan la fami, ek kuma eski nu kapav fer sa?
6 Pu gayn benediksyon ek direksyon Jéhovah, li inportan ki nu devlop frwi-de-lespri. (Éphésiens 4:32) Anu gete kifer li inportan manifeste la bonte enn anver lot dan la fami. Dan zot lavi fami, mari ek fam bizin montre zot bon ek atansyone enn anver lot, ek anver zot bann zanfan. (Éphésiens 5:28-33; 6:1, 2) La bonte bizin vizib dan fason ki zot koze ant zot, dan fason ki bann zanfan onor ek respekte zot paran, ek dan fason ki bann paran tret zot zanfan. Nu bizin pre pu felisite, pa pu kritike.
7, 8. (a) Ki kalite kondwit nu bizin evite si nu anvi manifeste la bonte dan nu fami? (b) Kuma eski enn bon kominikasyon kontribye pu gard enn fami for? (c) Kuma eski u kapav manifeste la bonte dan u fami?
7 Pu nu montre nu bon anver bann manb nu fami, nu bizin swiv sa konsey lapot Paul-la: “Vremem rezet sa bann kitsoz-la konpletman: la koler, la mesanste, insilt, bann parol grosye ki sorti dan zot labus.” Tulezur, bann fami Kretyin bizin kominik ant zot avek respe. Kifer? Parski enn bon kominikasyon, se enn kitsoz byin inportan pu gard enn fami for ek ere. Kan ena dezakor, nu bizin sey rezud problem-la olye rod gayn rezon. Dan bann fami ki ere, sakenn fer zefor pu manifeste la bonte ek konsiderasyon anver lezot.—Colossiens 3:8, 12-14.
8 La bonte li enn kalite ki pozitif; li pus nu pu fer lezot dibyin. Donk, dan lakaz, nu rod bann mwayin pu rann nu itil, pu montre konsiderasyon, ek pu ed lezot. Sakenn bizin fer so par, personelman ek ansam avek lezot, pu manifeste enn bonte ki fer loner a la fami. Lerla, non selman zot pu gayn benediksyon Bondye me, dan la kongregasyon ek dan zot vwazinaz, zot pu onor Jéhovah, ki pli gran legzanp la bonte.—1 Pierre 2:12.
La Bonte dan Travay
9, 10. Dekrir sertin problem ki kapav arive dan travay, ek montre kuma kapav rezud sa bann problem-la avek bonte.
9 Akoz so rutinn travay, enn Kretyin kapav truv sa difisil pu manifeste la bonte anver so bann koleg. Parski ena enn lespri konpetisyon parmi bann anplwaye, kitfwa nu per ki kikenn ‘met later dan nu manze,’ ek koz nu an mal ar patron pu gat nu repitasyon. (Ecclésiaste 4:4) Se vre, dan sa bann moman-la, li pa fasil pu manifeste la bonte. Me enn Kretyin kone ki an zeneral, meyer fason pu azir dan bann ka parey, se azir avek bonte. Donk, li pu fer tu pu gard enn bon lantant avek bann dimunn ki difisil. Kitfwa, nu kapav montre lintere personel pu dimunn-la, par egzanp kan nu demann li so nuvel ek nuvel so fami, sirtu si li uswa enn manb so fami malad. Sa kapav ena enn lefe pozitif lor li. Wi, bann Kretyin bizin fer tu seki dan zot posibilite pu favoriz larmoni ek lape. Parfwa, enn mo zanti ki montre nu lintere sinser pu dimunn-la, kapav amelyor la sityasyon.
10 Dan bann lezot lokazyon, enn patron kapav inpoz so lopinyon lor so bann anplwaye ek egzize ki zot partisip, par egzanp, dan bann seremoni patriotik uswa dan bann fet ki pa an akor avek bann prinsip la Bib. Si konsyans enn Kretyin pa permet li partisipe, li riske gayn problem avek so patron. Dan sa moman-la, kitfwa li pa pu apropriye rant dan bann explikasyon pu montre kifer li pa bon fer sa bann kitsoz-la. Apretu, enn dimunn ki pa partaz nu lafwa, li pa pu truv okenn mal pu partisip dan sa bann seremoni-la. (1 Pierre 2:21-23) Li preferab ki u explik li zantiman kifer u pa pu partisipe personelman. Asterla, si u patron sarkastik anver u, fode pa u rann la parey. Li bon ki enn Kretyin swiv konsey ki ena dan Romains 12:18: “Si posib, osi lontan ki sa depann lor zot, gard lape avek tu dimunn.”
La Bonte dan Lekol
11. Ki difikilte bann zenn gayne pu manifeste la bonte anver zot bann kamarad lekol?
11 Bann zenn usi kapav truv sa difisil pu manifeste la bonte anver zot bann kamarad lekol. An prinsip, bann zenn kontan fer zot aksepte par zot kamarad. Pu inpresyonn lezot, sertin garson rod montre ki swadizan zot bann vre zom. Zot fer dominer ar bann ki pli feb. (Matthieu 20:25) Lezot zenn kontan flat zot kapasite akademik, sportif, ek lezot kapasite ankor. Zot estim zotmem pli siperyer ki zot bann kamarad lekol, ek donk suvan zot pa zanti avek zot. Kan zot fer sa, zot panse ki sa usi rann zot pli siperyer, me avredir zot pe anbet zotmem. Enn zenn Kretyin bizin fer atansyon ki li pa imit sa bann zenn-la. (Matthieu 20:26, 27) Lapot Paul ti dir ki “lamur ena pasyans ek li bon” ek ki lamur “pa fer vantar, li pa gonfle ar lorgey.” Donk, olye imit bann ki pa manifeste la bonte, enn Kretyin bizin swiv konsey la Bib dan fason ki li azir avek so bann kamarad lekol.—1 Corinthiens 13:4.
12. (a) Kifer li kapav difisil pu bann zenn manifeste la bonte anver zot bann profeser? (b) Lor kisannla bann zenn kapav konte pu gayn led kan lezot insit zot pu pa manifeste la bonte?
12 Bann zenn bizin azir usi avek bonte anver zot bann profeser. Buku zelev kontan anuy bann profeser. Zot mank respe pu zot profeser kan zot fer bann kitsoz ki kont bann regleman lekol. Ek zot krwar ki zot bann malin. Zot intimid lezot zelev pu ki zot usi zot fer parey. Kan enn zenn Kretyin refiz swiv zot, zot ridikiliz li uswa mem menas li. Pu enn zenn ki determine pu manifeste la bonte, li enn veritab leprev pu fer fas ar sa bann kalite sityasyon-la tutlong lane dan lekol. Me pa bliye ki kantite li inportan ki nu res fidel ar Jéhovah. U kapav sir ki Li pu sutenir u par mwayin so lespri dan sa bann moman difisil-la.—Psaume 37:28.
La Bonte Anver Bann Vwazin
13-15. Ki kapav anpes nu manifeste la bonte anver nu bann vwazin, ek kuma nu kapav sirmont sa?
13 Ninport ki kote u reste, ki li dan enn lakaz, dan enn flat, uswa dan enn site, u kapav reflesi ki fason u pu manifeste la bonte ek enn lintere sinser pu u bann vwazin. La ankor, li pa tuletan fasil.
14 Ki u pu fer si u bann vwazin finn fer zot enn sertenn lide lor u akoz u ras, u nasyonalite, uswa u relizyon? Ki u pu fer si parfwa zot brit avek u, uswa zot inyor u kareman? Antan ki enn serviter Jéhovah, si u manifeste la bonte otan ki u kapav, sa kapav donn bann byinfe. U bon legzanp pu ena enn bon lefe lor lezot, ek sa pu vremem enn luanz pu Jéhovah—pli gran legzanp la bonte. Ki kone, par u bonte, u vwazin kapav sanz so latitid! Li kapav mem vinn enn adorater Jéhovah.—1 Pierre 2:12.
15 Kuma nu kapav manifeste la bonte anver nu bann vwazin? Li bon ki nu fami ena enn bon kondwit ek ki nu tu manifeste frwi-de-lespri. U bann vwazin pu sirman remark sa. U kapav usi rann u vwazin servis detanzantan. Pa bliye ki la bonte vedir fer kitsoz dan lintere lezot.—1 Pierre 3:8-12.
La Bonte dan Predikasyon
16, 17. (a) Kifer li inportan ki nu manifeste la bonte dan predikasyon? (b) Kuma nu kapav manifeste la bonte dan diferan domenn nu minister?
16 Nu bizin azir avek bonte dan nu minister, amezir ki nu fer zefor pu zwenn bann dimunn kot zot, dan zot travay ek dan bann landrwa piblik. Nu bizin rapel ki nu reprezant Jéhovah, ki tuletan montre Li bon.—Exode 34:6.
17 Kuma u kapav fer zefor pu manifeste la bonte dan predikasyon? Par egzanp, kan u donn temwaynaz lor lari, u pu manifeste la bonte ek konsiderasyon, si u pa retenir tro lontan enn dimunn ki u’nn zwenn. Si u lor enn trotwar, li bon usi ki u pa blok semin bann pasan. Kan u pres avek bann komersan, pa pran tro zot letan parski mazine ki zot bizin okip zot bann kliyan.
18. Kuma disernman ed nu pu manifeste la bonte dan predikasyon?
18 Servi u bon zizman kan u pres de port-an-port. Pa res tro lontan devan laport enn dimunn, sirtu si letan pa bon. Eski u arive diserne kan dimunn-la kumans inpasyan uswa mem agase par u prezans? Kitfwa, dan u peyi, bann Temwin Jéhovah pase byin suvan. Dan sa ka-la, montre enn konsiderasyon spesyal pu bann dimunn; montre u tuletan zanti ek amikal. (Proverbes 17:14) Si enn dimunn pa finn ekut u, sey konpran li, petet li ena enn bon rezon. Mazine ki enn lot proklamater pu repas kot sa dimunn-la plitar. Si enn dimunn koz brit avek u, fer enn zefor spesyal pu manifeste la bonte. Pa lev lavwa ek pa montre ki u agase, me koz dan enn fason kalm. Enn Kretyin ki bon pa pu anvi provok dispit avek bann dimunn ki li zwenn dan predikasyon. (Matthieu 10:11-14) Kitfwa enn zur dimunn-la pu ekut la bonn nuvel.
La Bonte dan la Kongregasyon
19, 20. Kifer bizin ena la bonte dan la kongregasyon, ek kuma nu kapav manifeste sa?
19 Li inportan usi ki nu manifeste la bonte anver nu bann konpaynon Kretyin. (Hébreux 13:1) Parski nu fer parti dan enn fami internasyonal frer ek ser, li byin inportan ki nu manifeste la bonte enn anver lot.
20 Si plizir kongregasyon servi mem la Salle du Royaume, li inportan ki bann manb sa bann kongregasyon-la azir avek bonte ek dinite enn anver lot. Fode pa ki ena enn lespri rivalite, kan bizin desid ler reynion, ek lezot kitsoz neseser kuma netwayaz ek renovasyon la Salle du Royaume. Zot bizin montre zot bon ek montre konsiderasyon mem si sakenn ena so lopinyon. Dan sa fason-la, la bonte pu trionfe, ek Jéhovah pu vreman beni lintere ki u ena pu lezot.
Kontiyn Manifeste la Bonte
21, 22. An akor avek Colossiens 3:12, ki nu bizin determine pu fer?
21 La bonte inplik telman buku kitsoz ki li inflyans sak domenn nu lavi. Alor, nu bizin fer ansort ki la bonte dominn nu personalite Kretyenn. Manifeste la bonte anver lezot, bizin vinn enn labitid pu nu.
22 Nu tu, anu montre nu bon enn anver lot sak zur, ek kumsa anu aplik personelman sa bann parol lapot Paul-la: “Kuma bann dimunn ki Bondye finn swazire, [bann dimunn]ki sin ki Li kontan, kuver zot avek bann santiman konpasyon, la bonte, limilite, la duser ek la pasyans.”—Colossiens 3:12.
Eski U Rapel?
• Kifer li difisil pu enn Kretyin manifeste la bonte?
• Kifer li inportan ki nu manifeste la bonte dan nu fami?
• Ki bann difikilte nu gayne pu manifeste la bonte dan lekol, dan travay, ek anver nu bann vwazin?
• Explike kuma bann Kretyin bizin manifeste la bonte dan predikasyon.
[Zimaz lor paz 13]
Kan tu bann manb dan enn fami manifeste la bonte, sa favoriz linite ek korperasyon
[Zimaz lor paz 14]
U kapav manifeste la bonte kan enn u koleg uswa enn manb so fami malad
[Zimaz lor paz 15]
Jéhovah sutenir bann ki manifeste la bonte fidelman malgre ki lezot ridikiliz zot
[Zimaz lor paz 16]
Kan u ed enn vwazin ki dan problem, u montre ki u ena la bonte