Watchtower BIBLIOTEK LOR INTERNET
Watchtower
BIBLIOTEK LOR INTERNET
Kreol Morisien
  • LABIB
  • PIBLIKASION
  • RENION
  • w06 1/1 p. 23-p. 26 par. 10
  • Point biblik interessant dan livre Ezra

Pena video ki disponib pou seki ou finn swazir.

Sori, enn erer inn anpes sa video-la zwe.

  • Point biblik interessant dan livre Ezra
  • La Tour de Garde pé annonce Royaume Jéhovah—2006
  • Soutit
  • Lor Mem Size
  • RECONSTRUCTION TEMPLE
  • (Ezra 1:1–6:22)
  • EZRA VINN JÉRUSALEM
  • (Ezra 7:1–10:44)
  • Jéhovah realise so bann promesse
  • To Kapav Sir ki Zeova Pou Ed Twa dan To Bann Difikilte
    Latour Degard Pe Anons Rwayom Zeova (Edision Letid)—2023
  • Esdras Ansegn Lalwa Bondie
    Bann leson to kapav aprann dan Labib
  • Zeova Anvi ki So Bann Serviter Servi Li Volonterman
    Nou Lavi Kretien ek Nou Minister—Kaye Renion—2016
  • Zot Kont lor Led Bondie
    Mo Liv Zistwar Labib
Rod Plis
La Tour de Garde pé annonce Royaume Jéhovah—2006
w06 1/1 p. 23-p. 26 par. 10

Parole Jéhovah vivant

Point biblik interessant dan livre Ezra

LIVRE la Bible Ezra commencé kot deuxieme livre Chroniques fini. Ezra, ecrivain sa livre-la, ti pretre, ek li commence so recit avek l’ordre ki le roi perse, Cyrus, ti donné pou permette enn reste bann Juif ki ti en exil dan Babylone retourne dan zot pays. Livre Ezra termine avek bann disposition ki Ezra ti prend pou purifié tou bann ki’nn vinn impur a cause contact ki zot finn ena avek bann habitant sa l’endroit-la. Livre Ezra couvert en tou enn period 70 an—a partir 537 ziska 467 a.n.l.

Ezra ti ena enn objectif precis kan li ti ecrire so livre. Li ti envie montré couma Jéhovah ti realise So promesse pou tire So peuple en exil dan Babylone ek pou retabli vrai l’adoration dan Jérusalem. Alors, Ezra attire l’attention zis lor bann l’evenement ki concerne sa l’objectif-la. Livre Ezra raconté couma le peuple Bondié ti reconstruire temple ek ti retabli l’adoration Jéhovah malgré l’opposition ki zot ti gagné, ek malgré zot prop l’imperfection. Sa recit-la li important pou nou parski nou aussi nou pé vive enn lepok kot ena enn retablissement. Zordi enn quantité dimoune pé vinn vers “montagne Jéhovah,” ek la terre entier pré pou “rempli ar connaissance lor la gloire Jéhovah.”—Isaïe 2:2, 3; Habaqouq 2:14.

RECONSTRUCTION TEMPLE

(Ezra 1:1–6:22)

Ler Cyrus donne permission pou bann Juif retourne Jérusalem, apepré 50,000 Juif suive gouverneur Zorobabel, ki ti aussi appel Sheshbatsar, ek zot retourne Jérusalem. Dé-suite, zot monte l’autel kot li ti été avant ek zot commence offert Jéhovah bann sacrifice.

L’année apré, bann Israélite pose fondation temple. Bann l’ennemi contigne oppose-zot kont travail reconstruction ek finalement zot reussi faire le roi tire enn l’ordre pou arrete sa travail-la. Prophete Haggaï ek Zekaria encourage le peuple pou ki zot reprend construction temple malgré l’interdiction. Bann l’ennemi arrete fatigue bann Israélite a cause zot peur pou al kont enn l’ordre ki Cyrus ti’nn deja donné ek ki pa ti gagne droit changé. Apré bann recherche officiel, zot trouve rouleau kot ena l’ordre ki Cyrus ti donné ‘concernant temple dan Jérusalem.’ (Ezra 6:3) Travail bien avancé, ek zot reussi fini construction.

Reponse pou bann question biblik:

1:3-6—Eski bann Israélite ki pa ti porte-zot volontaire pou retourne dan zot pays, ti mank la foi? Kitfois certain pa ti retourne Jérusalem parski zot ti materialiste ou-soit parski zot pa ti apprecié vrai l’adoration couma bizin, mais pa tou dimoune ki ti coumsa. Avant tou, ti bizin voyage 1,600 kilometre pendant quatre a cinq mois pou arrive Jérusalem. En plus, ti pou bizin beaucoup la-force physik pou vinn reste dan enn pays ki ti’nn reste abandonné pendant 70 an, ek pou faire enn travail reconstruction. Alors, certain pa ti kapav retourné parski soit zot ti malade, soit zot ti agé, soit zot ti ena bann l’obligation familial, ou-soit pou lezot raison encore.

2:43—Kisannla bann Nethinim? Zot ti bann esclave ou-soit bann serviteur dan temple, ki pa ti Israélite. Parmi zot, ti ena descendant bann Guibéonite ki ti vive dan lepok Josué, ek ti ena aussi bann dimoune “ki David ek bann prince ti donné pou aide bann Lévite.”—Ezra 8:20.

2:55—Kisannla bann garson bann serviteur Salomon? Zot pa ti Israélite, mais zot ti ena bann privilege special dan service Jéhovah. Kitfois zot ti servi couma scribe ou-soit copiste dan temple, ou-soit dan kit travail administratif.

2:61-63—Eski bann ki ti retourne Jérusalem ti ena Ourim ek Thoummim, ki ti servi kan ti bizin gagne enn reponse ar Jéhovah? Bann ki ti dire ki zot ti descendant bann pretre, mais ki pa ti ena preuve pou sa, ti pou kapav servi Ourim ek Thoummim pou prouve seki zot ti dire. Ezra mentionne sa zis couma enn possibilité. La Bible pa dire si ti servi Ourim ek Thoummim sa lepok-la ou-soit apré. Dapré tradition juif, Ourim ek Thoummim ti disparette avek destruction temple en 607 a.n.l.

3:12—Kifer bann “zom agé ki ti’nn trouve ancien lakaz” Jéhovah ti pleuré? Zot ti kapav rappel ki quantité temple ki Salomon ti construire ti bien joli. Bann travail fondation ki ti pé faire pou nouveau temple ti “nanyin ditou pou zot” comparé ar temple Salomon. (Haggaï 2:2, 3) Eski zot ti pou reussi faire sa temple-la regagne la gloire ancien temple? Zot ti surement senti-zot demoralisé, a cause sa-mem zot ti pleuré.

3:8-10; 4:23, 24; 6:15, 16—Comié l’année ti prend pou reconstruire temple? Ti pose fondation temple en 536 a.n.l.—“dan deuxieme l’année ki zot ti arrivé.” Travail reconstruction ti arreté pendant ki le roi Artaxerxès ti pé regné, en 522 a.n.l. Sa l’interdiction-la ti contigné ziska deuxieme l’année le roi Darius, setadir ziska 520 a.n.l. Ti termine construction temple dan sixieme l’année so règne, setadir en 515 a.n.l. (Guette l’encadré “Bann lé-roi perse entre 537 ek 467 a.n.l.”) Alors, reconstruction temple inn prend apepré 20 an.

4:8–6:18 (4:8, note)—Kifer sa bann verset-la ti ecrire en araméen? Dan sa partie-la, ena copie bann lettre ki bann fonctionnaire inn ecrire different lé-roi, ek aussi reponse ki sa bann lé-roi-la inn envoyé. Ezra ti copié sa a partir bann archive publik kot ti ecrire sa en araméen, langage ki ti servi sa lepok-la, dan commerce ek dan gouvernement. Ezra 7:12- 26, Jérémie 10:11, ek Daniel 2:4b–7:28, c’est bann lezot partie la Bible ki finn ecrire dan sa ancien langue-la.

Bann leson pou nou:

1:2. Seki Isaïe ti prophetisé apepré 200 an avant, ti realisé vrai-mem. (Isaïe 44:28) Bann prophetie ki ena dan Parole Jéhovah touletan realisé.

1:3-6. Pareil couma certain Israélite ki ti pa ti kapav quitte Babylone, beaucoup Témoins de Jéhovah pa kapav faire pionnier ou-soit al servi kot bizin plus proclamateur. Pourtant, zot soutenir ek encourage bann ki kapav faire sa. Zot aussi faire bann donation volontaire pou ki kapav contigne preché ek faire bann disciple.

3:1-6. En 537 a.n.l., dan septieme mois (mois Tishri ki corresponn avek mois septembre/octobre), bann Israélite fidel ki ti’nn retourne Jérusalem, ti offert zot premier sacrifice. Le roi Neboukadnetsar ti’nn rente dan Jérusalem en 607 a.n.l., dan cinquieme mois (mois Ab ki corresponn avek mois juillet/août), ek li ti’nn commence par mette difé dan la ville. (2 Rois 25:8-17) Pareil couma ti annoncé, sa 70 an kot Jérusalem ti bizin reste en desolation-la ti terminé zis a temps. (Jérémie 25:11; 29:10) Tou seki Parole Jéhovah annoncé touletan realisé.

4:1-3. Bann Juif ki ti’nn retourne Jérusalem ti refuse enn invitation ki ti pou amenn zot pou forme enn l’alliance religieux avek bann ki ti pratik fausse l’adoration. (Exode 20:5; 34:12) Zordi aussi bann adorateur Jéhovah pa prend part dan okenn kitsoz ki organisé par plusieurs religion ki’nn joinde ensam.

5:1-7; 6:1-12. Jéhovah kapav dirige bann kitsoz pou ki so peuple reussi.

6:14, 22. Kan nou prend part avek zèle dan travail ki Jéhovah inn donne nou pou faire, sa faire nou gagne so faveur ek so benediction.

6:21. Bann Samaritain ki ti reste dan pays Juda, ek bann Juif ki ti’nn retourné mais ki pé suive bann pratik païen, ti trouvé couma travail ki Jéhovah ti dire bann Juif faire, ti pé progressé. Sa ti pousse zot pou faire bann changement dan zot la-vie. Nou bizin participe avek zèle dan travail ki Bondié inn donne nou pou faire; parmi ena aussi predication.

EZRA VINN JÉRUSALEM

(Ezra 7:1–10:44)

Nou en 468 a.n.l. Inn gagne 50 an depuis ki’nn faire inauguration temple. Ezra prend avek li enn reste Juif ek l’argent ki le peuple inn contribué, ek li quitte Babylone pou al Jérusalem. Ki li trouvé la-bas?

Bann prince dire Ezra: “Concernant bann kitsoz detestable, bann Israélite, bann pretre ek bann Lévite pa finn reste separé ar bann dimoune dan sa bann pays-la.” En plus, “bann prince ek bann chef adjoint, zot-mem premier ki ti vinn infidel.” (Ezra 9:1, 2) Ezra choqué par seki li tendé. Mais li gagne l’encouragement pou “vinn fort ek pou agir.” (Ezra 10:4) Ezra prend bann disposition ki bizin, ek le peuple reagir dan enn fason favorable.

Reponse pou bann question biblik:

7:1, 7, 11—Eski c’est sa Artaxerxès ki mentionné dan sa bann verset-la, ki ti faire arrete travail reconstruction? Non. Artaxerxès ti enn nom ou-soit enn titre ki deux lé-roi perse ti ena. Enn ladan ti Bardiya ou-soit Gaumata ek li-mem ki ti donne l’ordre pou arrete travail dan temple en 552 a.n.l. Kan Ezra ti vinn Jérusalem, Artaxerxès ki ti au pouvoir, ti Artaxerxès Longue-Main.

7:28–8:20—Kifer beaucoup Juif ki ti Babylone pa ti disposé pou al Jérusalem avek Ezra? Pa ti ena beaucoup dimoune ki ti pé reste Jérusalem, mem si plus ki 60 an ti’nn passé depuis ki premier group Juif ti retourne dan zot pays. Bann Juif ki ti retourne Jérusalem ti bizin recommence enn nouveau la-vie dan enn situation difficile ek dangereux. Sa lepok-la Jérusalem pa ti offert bann l’avantage materiel interessant pou bann Juif ki ti pé kitfois prosperé dan Babylone. Fodé pa nou blié aussi ki sa voyage-la ti dangereux. Bann ki ti retourne Jérusalem ti bizin ena enn la-foi solid en Jéhovah, zèle pou vrai l’adoration, ek courage. Ezra li-mem inn reprend la force grace a la main Jéhovah, ki ti avek li. Grace a l’encouragement ki Ezra ti donne zot, 1,500 famille, kitfois en tou 6,000 dimoune, ti decide pou retourne Jérusalem. Apré ki Ezra ti faire bann lezot demarche, 38 Lévite ek 220 Nethinim ti aussi accepté pou al avek zot.

9:1, 2—Ziska ki point li ti dangereux pou marié avek bann dimoune ki ti reste dan sa pays-la? Nation ki ti’nn retabli, ti bizin vinn coumadir gardien l’adoration Jéhovah ziska ki Messie vini. Bann mariage avek lezot habitant ti enn menace pou vrai l’adoration. Parski certain ti’nn marié avek bann dimoune ki ti adore zidole, nation Israël en entier ti riské li aussi, fini par forme partie ensam avek sa bann nation païen-la. Vrai l’adoration ti’nn kapav disparette lor la terre. Lerla, pou ki nation Messie ti pou vini? Alors, li pa etonnant ki Ezra ti choqué kan li ti trouve seki ti’nn arrivé!

10:3, 44—Kifer ti renvoye bann zenfant ensam avek bann madame? Si bann zenfant ti resté, bann madame ki ti’nn renvoyé-la, ti pou ena pli beaucoup risk retourné a cause zot bann zenfant. En plus, en general, bann ti zenfant bizin zot mama.

Bann leson pou nou:

7:10. Ezra inn donne nou enn bon l’exemple. Li ti serieux dan so l’etude parole Bondié ek li ti enseigné dan enn fason efficace. Li ti prepare so leker dan la priere pou li etudié la Loi Jéhovah. Kan li ti etudié, li ti donne pli grand l’attention possible seki Jéhovah ti pé dire. Ezra ti applik seki li ti aprann ek li ti faire tou seki li ti kapav pou enseigne lezot.

7:13. Jéhovah content bann ki servi Li volontairement.

7:27, 28; 8:21-23. Ezra ti donne la gloire Jéhovah pou seki li ti faire, li ti prié avek tou so leker avant li faire sa longue voyage dangereux pou vinn Jérusalem-la, ek li ti disposé pou riské so prop securité, pou la gloire Bondié. Alors li enn bon l’exemple pou nou.

9:2. Nou bizin prend bien serieux sa l’ordre pou marié “seulement dans le Seigneur.”—1 Corinthiens 7:39.

9:14, 15. Bann mauvais frequentation kapav faire nou perdi faveur Bondié.

10:2-12, 44. Tou seki ti prend bann madame etranger ti repenti avek l’humilité, ek zot ti corrige zot bann mauvais action. Fason ki zot ti reagir, ek seki zot ti faire, li enn l’exemple pou nou.

Jéhovah realise so bann promesse

Livre Ezra ena enn grand valeur pou nou! Jéhovah ti realise so bann promesse zis dan l’heure pou tire so peuple en exil dan Babylone ek retabli vrai l’adoration dan Jérusalem. Sa fortifié nou la-foi dan Jéhovah ek so bann promesse, pa vrai?

Mazinn bann l’exemple ki ena dan livre Ezra. Ezra ek bann Juif ki ti retourne Jérusalem pou participe dan retablissement vrai l’adoration, ti ena enn grand l’attachement pou Jéhovah. Livre Ezra aussi attire l’attention lor la foi bann etranger ki ti attaché ar Jéhovah, ek lor l’humilité bann ki ti repenti. Oui, bann parole ki Jéhovah inn faire Ezra ecrire, zot donne nou enn preuve clair ki “parole Bondié, li vivant ek li puissant.”—Hébreux 4:12.

[L’encadré, page 24]

BANN LÉ-ROI PERSE ENTRE 537 EK 467 A.N.L.

Cyrus le Grand (Ezra 1:1) li ti mort en 530 a.n.l.

Cambyse, ou-soit Assuérus (Ezra 4:6) 530-22 a.n.l.

Artaxerxès—Bardiya ou-soit Gaumata (Ezra 4:7) 522 a.n.l. (Inn touye li apré ki li’nn regné pendant zis sept mois)

Darius Ier (Ezra 4:24) 522-486 a.n.l.

Xerxès, ou-soit Assuérusa 486-75 a.n.l. (Li ti regné ensam avek Darius Ier entre 496-86 a.n.l.)

Artaxerxès Longue-Main (Ezra 7:1)475-24 a.n.l.

[Note dan l’encadré]

a Pa mentionne Xerxès dan livre Ezra. Dan livre Esther, appel li Assuérus.

[Zimage]

Assuérus

[Zimage, page 23]

Cyrus

[Zimage, page 23]

Cylindre Cyrus mentionné ki li ti habitué retourne bann captif dan zot pays

[Remerciement photo]

Cylindre: photo avek l’autorisation British Museum

[Zimage, page 26]

Eski ou koné ki ti faire Ezra vinn enn bon enseignant?

    Piblikasion Kreol Morisien (2000-2025)
    Dekoneksion
    Koneksion
    • Kreol Morisien
    • Partaze
    • Preferans
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Linformasion Legal
    • Prinsip Konfidansialite
    • Reglaz Konfidansialite
    • JW.ORG
    • Koneksion
    Partaze