Watchtower BIBLIOTEK LOR INTERNET
Watchtower
BIBLIOTEK LOR INTERNET
Kreol Morisien
  • LABIB
  • PIBLIKASION
  • RENION
  • w06 1/7 p. 12-15
  • “Mo vrai-mem content to la-loi!”

Pena video ki disponib pou seki ou finn swazir.

Sori, enn erer inn anpes sa video-la zwe.

  • “Mo vrai-mem content to la-loi!”
  • La Tour de Garde pé annonce Royaume Jéhovah—2006
  • Soutit
  • Prend compte seki nou bizin lor plan spirituel
  • La loi Bondié lor glanage
  • Faire attention pou pa envié seki lezot ena
La Tour de Garde pé annonce Royaume Jéhovah—2006
w06 1/7 p. 12-15

“Mo vrai-mem content to la-loi!”

“Mo vrai-mem content to la-loi! Toute longue la journée, li reste dan mo pensée.”—PSAUME 119:97.

1, 2. (a) Dan ki situation, ecrivain Psaume 119 ti été? (b) Couma li ti reagir ek kifer?

ECRIVAIN Psaume 119 ti bizin faire face ar bann l’epreuve bien difficile. Li ti ena bann l’ennemi ki ti ena beaucoup l’orgueil ek ki ti meprise la loi Bondié. Zot ti bouffonne li ek zot ti koz menti lor li. Bann prince ti faire bann complot kont li ek ti persecute li. Ti ena bann mauvais dimoune partout ek zot ti mem menace pou touye li. Tousala ti faire li ‘tellement chagrin ki li pa ti gagne sommeil.’ (Psaume 119:9, 23, 28, 51, 61, 69, 85, 87, 161) Mais pourtant li ti chanté: “Mo vrai-mem content to la-loi! Toute longue la journée, li reste dan mo pensée.”—Psaume 119:97.

2 Nou kapav demann nou-mem: “Couma la loi Bondié ti kapav encourage sa psalmiste-la?” Li ti sur ki Jéhovah ti interessé ar li, c’est sa ki ti soutenir li. Mem si li ti gagne problem avek so bann l’ennemi, li ti heureux parski li ti konn bien ki li pou gagne bann bienfait kan li mette en pratik la loi Bondié. Li ti reconette ki Jéhovah ti bon envers li. En plus, kan li ti mette en pratik la loi Bondié, sa ti faire li vinn pli sage ki so bann l’ennemi ek sa ti mem sauve so la-vie. Parski li ti obeir la loi, li ti ena la paix ek enn bon conscience.—Psaume 119:1, 9, 65, 93, 98, 165.

3. Kifer li bien difficile pou bann chrétien vive en accord avek bann principe biblik zordi?

3 Zordi certain serviteur Bondié aussi pé gagne bann grand l’epreuve ki pé testé zot la-foi. Kitfois nou la-vie pa en danger couma sa psalmiste-la, mais nou pé vive enn “period critik ki difficile pou supporté.” Beaucoup dimoune avek ki nou gagne contact toulé-jour pena okenn l’amour pou bann kitsoz spirituel, ek zot ena bann l’objectif egoïste ek materialiste. Zot arrogant ek zot pena okenn respé. (2 Timothée 3:1-5) Bann jeune chrétien bizin faire face chaque jour avek bann kitsoz ki testé zot fidelité envers bann principe moral. Dan enn l’environnement coumsa, li pa toujours facile pou garde nou l’amour pou Jéhovah ek pou seki bon. Couma eski nou kapav protege nou-mem?

4. Couma ecrivain Psaume 119 ti montré so reconnaissance pou la loi Bondié, ek couma bann chrétien aussi kapav faire pareil?

4 Ecrivain Psaume 119 finn gagne la force pou faire face ar bann pression parski li ti reserve le temps pou etudié ek pou medite lor la loi Bondié avek enn leker reconnaissant. C’est coumsa ki li finn content sa la-loi-la. En fait, preské tou verset ki ena dan Psaume 119 mentionne au moins enn l’aspect dan la loi Jéhovah.a Zordi, bann chrétien pa suive la Loi mosaïk ki Bondié ti donne nation Israël. (Colossiens 2:14) Seulement, bann principe ki ena dan sa la-Loi-la encore toujours ena valeur. Sa bann principe-la ti encourage sa psalmiste-la, ek zot kapav aussi encourage bann serviteur Bondié ki pé faire face ar bann problem zordi.

5. Ki bann disposition ki ti ena dan la Loi mosaïk, nou pou examiné asterla?

5 Anou guetté ki l’encouragement nou kapav gagné dan bann disposition ki ti ena dan la Loi mosaïk. Nou pou examine zis trois disposition: la loi lor sabbat, lor glanage ek commandement pou pa envié seki lezot ena. Dan chaque cas, nou pou trouvé ki li important ki nou bien comprend bann principe ki derriere sa bann la-loi-la, si nou envie faire face avek bann difficulté ek bann pression ki ena dan nou lepok.

Prend compte seki nou bizin lor plan spirituel

6. Ki bann kitsoz important tou dimoune bizin dan zot la-vie?

6 Bann dimoune bizin certain kitsoz dan zot la-vie, zot finn crée coumsa. Par exemple, si nou envie reste en bonne santé, nou bizin mangé, boire, ek enn place pou resté. Mais, enn dimoune bizin prend compte aussi seki li bizin “lor plan spirituel,” sinon li pa pou vrai-mem heureux. (Matthieu 5:3) Pou Jéhovah, c’est enn kitsoz tellement important ki Li ti donne l’ordre bann Israélite pou pa faire okenn travail pendant enn jour entier chaque semaine, pou zot kapav prend compte bann kitsoz spirituel.

7, 8. (a) Ki difference Bondié ti faire entre sabbat ek lezot jour? (b) Kifer Li ti donne zot l’ordre pou faire sabbat?

7 La loi lor sabbat ti montré bann Israélite l’importance bann kitsoz spirituel. Premier fois ki la Bible koz lor “sabbat,” c’est kan Jéhovah ti donne bann Israélite la manne dan desert. Jéhovah ti faire enn mirak pou donne zot sa ek Li ti dire zot ramasse sa di-pain-la pendant six jour. Sixieme jour, zot ti bizin ramasse “di-pain pou deux jour” parski septieme jour, pa ti pou ena nanyin. Sa septieme-jour-la, ti pou enn “sabbat sacré pou Jéhovah.” Sa jour-la sakenn ti bizin reste kot li. (Exode 16:13-30) Enn parmi les Dix commandement ti dire ki fodé pa zot faire okenn travail jour sabbat parski sa jour-la ti enn jour sacré. Si kikenn pa ti respecté sa la loi-la, ti bizin touye li.—Exode 20:8-11; Nombres 15:32-36.

8 La loi lor sabbat ti montré ki Jéhovah ti interessé ar so bann serviteur lor plan physik ek spirituel, toulé-deux. Jésus ti dire: “Sabbat finn existé pou dimoune.” (Marc 2:27) Sa jour-la, bann Israélite pa ti zis gagne le temps pou reposé, mais zot ti gagne l’occasion aussi pou vinn proche ar zot Createur ek pou montré Li zot l’amour. (Deutéronome 5:12) Zot ti bizin reserve sa jour-la zis pou bann kitsoz spirituel, couma par exemple: adore Jéhovah avek la famille, la priere, ek medite lor la Loi Bondié. Sa disposition-la ti aide bann Israélite pou ki zot pa passe tou zot lé-temps pou rod bann kitsoz materiel. Jour sabbat ti rappel zot ki zot relation avek Jéhovah, sa-mem ki ti pli important dan zot la-vie. Jésus ti repete sa principe-la ek ti montré ki sa pa finn changé, kan li ti dire: “Enn dimoune bizin vive, pa zis avek di-pain, mais avek tou parole ki sorti dan la bouche Jéhovah.”—Matthieu 4:4.

9. Ki leson bann chrétien kapav tiré dan la loi lor sabbat?

9 Zordi, Jéhovah pa demann so bann serviteur pou faire sabbat pendant enn jour 24 heure. Mais seulement, sabbat ki bann Israélite ti faire longtemps, encore ena enn signification pou nou. (Colossiens 2:16) Eski sa la-loi-la pa rappel nou ki nou aussi nou bizin donne priorité bann kitsoz spirituel dan nou la-vie? Fodé pa ki bann kitsoz materiel ou-soit bann divertissement, prend place nou bann l’activité spirituel ek faire zot vinn dan deuxieme place. (Hébreux 4:9, 10) Alors, nou bizin demann nou-mem: “Ki kitsoz ki passe en premier dan mo la-vie? Eski mo donne priorité mo l’etude la Bible, la priere, reunion, ek predication? Ou-soit eski bann lezot kitsoz pé prend place sa bann kitsoz spirituel-la?” Si nou mette bann kitsoz spirituel en premier, Jéhovah donne nou l’assurance ki nou pa pou mank bann kitsoz ki nou bizin dan nou la-vie.—Matthieu 6:24-33.

10. Ki bienfait nou gagné kan nou reserve le temps pou bann kitsoz spirituel? Donne enn l’exemple.

10 Le temps ki nou passé pou etudié la Bible ek bann publication biblik, ek pou reflechi lor seki nou aprann, kapav aide nou pou vinn pli proche ar Jéhovah. (Jacques 4:8) Sa faire apepré 40 an ki Suzanne reserve le temps pou etudié la Bible regulierement. Li reconette ki au commencement, li pa ti trouve beaucoup plaisir pou faire sa. Li ti trouve sa bien dur. Mais, plus li ti lire, plus li ti content sa. Zordi, si pou certaine raison li rate so l’etude personnel, li bien chagrin. Li dire: “L’etude finn aide moi pou aprann konn Jéhovah ek pou considere Li couma mo Papa. Mo kapav ena confiance en Li, mo kapav compte lor Li, ek mo pa hesité pou prié Li. C’est enn kitsoz extraordinaire pou trouvé ki quantité Jéhovah content so bann serviteur, couma Li prend moi compte personnellement, ek couma Li finn aide moi.” Nou aussi nou kapav gagne enn grand la-joie si nou prend compte nou bann besoin spirituel.

La loi Bondié lor glanage

11. Couma la loi lor glanage ti fonctionné?

11 Ti ena enn deuxieme disposition dan la Loi mosaïk ki ti montré ki Bondié interessé ar bien-etre so bann serviteur. Li ti prend disposition pou bann dimoune glané, setadir ki zot ti kapav ramasse seki’nn resté dan enn karo apré enn recolte. D’apré la loi Jéhovah, kan enn planteur israélite ti recolté bann produit dan so karo, li ti bizin laisse bann dimoune misere vinn ramasse seki bann travailleur ti laisse derriere zot. Bann planteur pa ti bizin recolté tou bann produit ki ti trouve dan bord zot karo, ek zot pa ti bizin ramasse bann raisin ou-soit bann zolive ki ti resté. Zot pa ti bizin ré-vinn ramasse bann paquet di-blé ki zot ti blié dan zot karo. Sa disposition-la ti montré l’amour ki Jéhovah ti ena envers bann dimoune misere, bann etranger, bann orphelin ek bann veuve. Oui, li vrai ki sa bann dimoune-la ti bizin travail bien dur pou glané dan karo, mais au moins zot pa ti pou bizin al demann charité.—Lévitique 19:9, 10; Deutéronome 24:19-22; Psaume 37:25.

12. Ki possibilité la loi lor glanage ti donne bann planteur?

12 La loi lor glanage pa ti precisé ki quantité bann planteur ti bizin laissé dan zot karo pou bann dimoune misere. C’est zot ki ti bizin decidé ki quantité produit zot ti pou laissé dan bord zot karo. Sa disposition-la ti encourage zot pou vinn bann dimoune genereux. Sa ti donne bann planteur possibilité pou montré zot reconnaissance envers Bondié, ki donne zot recolte. Parski ‘enn kikenn ki montré-li bon envers enn dimoune misere, pé glorifié [Bondié].’ (Proverbes 14:31) Boaz ti enn dimoune ki ti bon envers bann dimoune misere. Li ti faire en sorte ki Ruth, enn veuve ki ti pé glané dan so bann karo, kapav ramasse enn bon quantité la-grain. Jéhovah ti bien recompense Boaz pou so generosité.—Ruth 2:15, 16; 4:21, 22; Proverbes 19:17.

13. Ki la loi lor glanage enseigne nou?

13 Principe ki ena dan la loi lor glanage pa’nn changé. Jéhovah attann ki so bann serviteur montré-zot genereux, surtout envers bann dimoune misere. Plus nou content donné, plus nou pou gagne benediction. Jésus ti dire: “Prend l’habitude donné, ek dimoune pou donne zot. [Bann dimoune] pou vide enn grand mesure dan zot grand poche devant, zot pou bien tasse [mesure-la], zot pou sakouye li, ek li pou debordé. Parski c’est avek sa mesure ki zot mesuré-la, ki [lezot] pou mesure pou zot.”—Luc 6:38.

14, 15. Couma nou kapav montré ki nou genereux, ek ki bienfait nou-mem ek bann dimoune ki nou aidé, kapav gagné?

14 L’apotre Paul ti encourage nou pou “faire di-bien envers tou dimoune, mais surtout envers nou bann frere dan la foi.” (Galates 6:10) Sa vedir ki nou bizin veillé ki nou bann frere pé gagne enn l’aide spirituel kan zot la-foi pé passe par bann l’epreuve. Mais kitfois zot bizin aussi enn l’aide pratik. Par exemple, eski zot bizin l’aide pou al la Salle du Royaume, ou-soit pou al acheté zot commission? Eski dan ou congregation ena enn kikenn ki agé, ki malade, ou-soit ki pa kapav sorti kot li ek ki ti pou apprecié ki ou rann li enn visite encourageant ou-soit ki ou aide li? Si nou faire enn zeffort pou prend compte situation nou bann frere ek soeur ki bizin l’aide, Jéhovah kapav servi nou pou reponn la priere sa bann dimoune ki dan difficulté-la. En tant ki chrétien, nou ena l’obligation pou occupe nou bann frere ek soeur, mais en mem temps, kan nou faire sa, nou gagne bann bienfait. Nou ressenti enn grand la-joie ek enn grand satisfaction kan nou montré vrai l’amour envers lezot adorateur Jéhovah. Ek sa faire nou gagne faveur Bondié.—Proverbes 15:29.

15 Enn lot fason couma bann chrétien montré ki zot pa egoïste, c’est kan zot servi zot lé-temps pou koz lor projet ki Bondié ena pou l’avenir. (Matthieu 28:19, 20) Tou seki finn gagne la joie aide enn dimoune pou voué so la-vie ar Jéhovah, finn faire l’experience seki Jésus ti dire: “Ena plus bonheur kan donné ki kan recevoir.”—Actes 20:35.

Faire attention pou pa envié seki lezot ena

16, 17. Ki kitsoz ki ti condamné par dixieme commandement, ek kifer?

16 Asterla, nou pou al examine troisieme disposition ki ti ena dan la Loi ki Bondié ti donne nation Israël. C’est dixieme commandement ki Jéhovah ti donné, ki ti condamne convoitise, setadir envié seki lezot ena. La Loi ti dire: “Fodé pa ki to envié lakaz to prochain. Fodé pa ki to envié femme to prochain, ni so esclave male, ni so esclave femelle, ni so taureau, ni so bourrik, ni nanyin ki pou to prochain.” (Exode 20:17) Okenn dimoune pa kapav faire lezot respecté sa commandement-la, parski personne pa kapav lire dan leker so camarade. Pourtant sa commandement-la ti mette la Loi mosaïk enn niveau pli superieur ki la loi ki’nn etabli par bann dimoune. Li ti faire chaque Israélite conscient ki lor plan personnel, li ti bizin rann compte Jéhovah, ki kapav lire seki ena dan leker bann dimoune. (1 Samuel 16:7) En plus, sa commandement-la ti touche racine beaucoup mauvais kitsoz.—Jacques 1:14.

17 Dixieme commandement ki ti defann bann serviteur Bondié pou envié seki lezot ena, ti encourage zot pou rejette materialisme, pou pa rod gagne plus ki bizin, ek pou pa plaigne lor zot sort. Li ti aussi protege zot kont tentation pou kokin ou-soit pou commette l’immoralité. Pou toujours ena bann dimoune ki ena bann kitsoz materiel ki nou admiré, ou-soit bann dimoune ki parette inn plus reussi ki nou dan enn certain domaine. Si nou pa control nou pensée dan sa bann situation-la, nou kapav vinn malheureux ek envié lezot. Kan enn dimoune envié lezot, la Bible dire ki li pé manifesté “enn mauvais mentalité.” Nou ena bien l’interet pou rejette enn l’attitude coumsa!—Romains 1:28-30.

18. Ki l’attitude ena dan le monde zordi, ek ki mauvais l’effet sa kapav produire?

18 L’attitude ki ena dan le monde zordi encourage bann dimoune pou vinn materialiste ek pou faire competition. Bann commerce dan le monde servi bann reclame pou faire dimoune envie acheté bann nouveau produit. Souvent, zot faire nou croire ki nou pa pou heureux si nou pena sa bann produit-la. C’est exactement sa qualité l’attitude-la ki la Loi Jéhovah ti condamné. Enn lot l’attitude ki la Loi Jéhovah ti condamné, c’est desir pou reussi dan le monde par n’importe ki moyen ek pou vinn riche. Mais l’apotre Paul ti donne sa l’avertissement-la: “Bann ki bien decidé pou vinn riche, tombe dan tentation, dan enn piege ek dan beaucoup desir ki pena sens, ki faire di-tort, ek ki plonge bann dimoune dan destruction ek dan la ruine. Parski l’amour pou l’argent li enn racine toute-sorte qualité mauvais kitsoz, ek parski zot finn galope derriere sa l’amour-la, certain finn perdi la foi ek zot finn faire zot-mem beaucoup di-tort.”—1 Timothée 6:9, 10.

19, 20. (a) Pou enn kikenn ki content la loi Jéhovah, ki kitsoz ki ena vrai-mem enn grand valeur? (b) Ki nou pou examiné dan prochain lartik?

19 Bann dimoune ki content la loi Bondié reconette bann danger ki ena kan enn kikenn developpe enn l’esprit materialiste, ek zot protegé kont sa. Ecrivain Psaume 119 par exemple ti faire sa la-priere-la ar Jéhovah: “Tourne mo leker vers to bann rappel, pa vers bann profit. La loi ki sorti dan to la-bouche, li pli bon pou moi ki bann millier piece l’or ek l’argent.” (Psaume 119:36, 72) Si nou ena confiance ki sa bann parole-la zot vrai, sa pou aide nou pou garde nou l’equilibre ek pou evite tombe dan piege materialisme, pou rod plus ki bizin, ek pou plaigne lor nou sort. C’est nou “l’attachement pou Bondié” ki pou faire nou gagne pli grand profit, pa kan nou rod gagne beaucoup richesse.—1 Timothée 6:6.

20 Derriere la Loi ki Jéhovah ti donne nation Israël dan le passé, ena bann principe bien important. Zot encore toujours ena mem valeur dan nou lepok difficile, ki kan Jéhovah ti donne Moïse la Loi. Plus nou applik sa bann principe-la dan nou la-vie, plus nou pou trouve zot valeur, ek plus nou content zot, plus nou pou heureux. Dan la Loi, ena beaucoup leson ki ena enn grand valeur. La Bible mentionne la vie certain dimoune ki rappel nou valeur sa bann leson-la. Nou pou examine l’exemple certain sa bann dimoune-la dan prochain lartik.

[Note]

a Apart 4 verset, toulé-reste 172 verset dan sa Psaume-la koz lor bann commandement Jéhovah, so bann jugement, so bann la-loi, so bann l’ordre, so bann rappel, so bann principe, ou-soit so parole.

Ki ou pou reponn?

• Kifer ecrivain Psaume 119 ti content la loi Jéhovah?

• Ki bann chrétien kapav aprann lor sabbat?

• Ki valeur la loi Bondié lor glanage encore ena?

• Couma la loi pou pa envié seki lezot ena protege nou?

[Zimage, page 13]

Lor ki kitsoz la loi lor sabbat ti mette l’accent?

[Zimage, page 15]

Ki la loi lor glanage enseigne nou?

    Piblikasion Kreol Morisien (2000-2025)
    Dekoneksion
    Koneksion
    • Kreol Morisien
    • Partaze
    • Preferans
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Linformasion Legal
    • Prinsip Konfidansialite
    • Reglaz Konfidansialite
    • JW.ORG
    • Koneksion
    Partaze