Ki solution ena pou dimoune accepté bann ki pa mem culture ki zot?
EN ESPAGNE, enn l’arbitre bizin arrete enn match football. Kifer? Parski ena tellement spectateur ki pé insulté enn joueur ki sorti Cameroun ki li pé menace pou quitte la plaine football. Dan la Russie, bann Africain, bann Asiatique ek bann Sud-Américain souvent victime bann l’attak a cause difference zot race. En 2004, sa bann l’attak-la finn augmenté par 55 pour cent, ek zot finn arrive ziska 394 cas en 2005. Dan enn l’enquete ki’nn faire en Grande Bretagne, enn tiers bann Asiatique ek bann Noir ti pensé ki zot ti perdi zot travail a cause discrimination ki faire entre bann race. Sa bann l’exemple-la, zot reflete enn tendance ki existé zordi dan le monde.
Dan le monde, beaucoup dimoune pa accepté bann ki pa mem race, nationalité, religion, ou-soit mem culture ki zot, ou-soit bann ki koz enn lot langage ki zot. Mais sa problem-la, li pa pareil partout. Dan certain cas bann dimoune zis dire bann parole blessant ou-soit bann parole ki pa prend en consideration seki lezot race ressenti. Sa kapav al mem pli loin. Enn gouvernement kapav decidé pou touye tou bann ki dan enn certain race ou-soit tribu. Kot-sa problem-la commencé? Couma nou-mem, nou kapav evite sa qualité l’attitude-la? Eski li raisonnable pou pensé ki enn jour tou bann famille lor la terre pou vive ensam dan la paix? La Bible faire nou comprend bann kitsoz interessant lor sa sujet-la.
Dimoune faire dominere ek ena la haine
La Bible dire: “Tendance leker bann dimoune, li mauvais depuis zot jeunesse.” (Genèse 8:21) Alors ena certain dimoune ki content faire dominere avek lezot. La Bible dire aussi: “Guetté! larme bann dimoune ar ki ti pé faire dominere, mais pa ti ena personne pou console zot; ek dan coté sa bann ki ti pé faire dominere ar zot-la ti ena pouvoir.”—Ecclésiaste 4:1.
La Bible montré aussi ki sa qualité la-haine-la inn existé depuis bien longtemps. Par exemple ena plus ki 3,000 an, enn pharaon l’Égypte ti invite Jacob ki ti Juif, pou vinn reste dan l’Égypte ensam avek so famille ki ti bien grand. Mais, plitar, enn lot pharaon ti senti ki so pays ti menacé par sa grand group dimoune ki ti’nn quitte zot pays ek ki ti’nn vinn reste dan so pays-la. Resultat: la Bible dire: “Li ti commence dire so peuple: ‘Guetté! Peuple bann garson Israël pli beaucoup ek pli fort ki nou. Anou allé! Anou faire malin ar zot, pangar zot vinn beaucoup.’ . . . Alors zot ti etabli bann chef travail forcé lor zot pou faire dominere ar zot kan zot ti pé sarié zot fardeau.” (Exode 1:9-11) Bann Égyptien ti mem donne l’ordre pou touye tou bann ti garson ki ti né parmi bann descendant Jacob.—Exode 1:15, 16.
Kot-sa problem-la commencé?
Li rare ki bann religion ki ena dan le monde finn encourage zot bann fidel pou lutte kont sa problem-la. Li vrai ki certain dimoune finn montré enn grand courage pou lutte kont bann ki faire dominere ar lezot, mais bien souvent la religion en general finn prend part bann ki ti pé faire dominere. C’est seki ti arrivé avek bann Noir en Amérique. Zot ti vinn esclave parski la loi ti permette sa, ek la foule ti ena droit pou juge enn dimoune, batte li ou-soit touye li. Ek ziska 1967, la loi pa ti permette aussi mariage entre Blanc ek Noir. Situation ti pareil dan l’Afrique du Sud kan ti ena l’apartheid, discrimination racial. Ti ena enn ti group dimoune ki ti protege zot position important par bann la-loi, ek parmi sa bann la-loi-la ti ena enn ki ti empeche mariage entre bann dimoune ki dan different race. Dan toulé-deux pays, certain membre dan sa group ki ti encourage division-la, ti bann dimoune bien religieux.
Mais, la Bible faire nou konn vrai raison kifer bann dimoune pa accepté lezot ki pa mem race ki zot. Li expliké kifer certain group faire dominere ar lezot. Li dire: “Kikenn ki pena l’amour pa finn arrivé konn Bondié, parski Bondié Li l’amour. Si enn kikenn dire: ‘Mo content Bondié,’ ek pourtant li ena la haine pou so frere, li enn menteur. Parski enn kikenn ki pa content so frere, ki li’nn trouvé, pa kapav content Bondié, ki li pa’nn trouvé.” (1 Jean 4:8, 20) Seki la Bible dire ici faire nou trouvé kot-sa problem-la commencé. Bann dimoune—ki zot dire zot religieux ou-soit non—pa accepté lezot race parski zot pa finn arrivé konn Bondié ni content Li.
Connaissance lor Bondié, sa-mem base pou ki ena l’harmonie entre tou culture
Couma eski kan bann dimoune konn Bondié ek content Li, sa kapav aide zot pou vive en harmonie? Ki connaissance ena dan Parole Bondié ki empeche bann dimoune pou faire di-tort bann ki parette different? La Bible faire nou koné ki Jéhovah Li-mem Papa tou dimoune. Li dire: “Avredir pou nou ena enn sel Bondié, nou Papa, ki’nn crée tou kitsoz.” (1 Corinthiens 8:6) Li dire aussi: “Avek enn sel zom Li’nn faire tou bann peuple.” (Actes 17:26) Alors, en realité tou dimoune frere.
Tou bann different race kapav fiere ki Bondié finn donne zot la vie, mais zot tou ena enn kitsoz pou regretté concernant seki zot inn herité ar zot bann ancetre. Paul, enn parmi bann ecrivain la Bible ti dire: “Par enn sel zom, peché finn rente dan le monde.” Alors, “tou dimoune inn faire peché ek zot pa reussi arrive ziska la gloire Bondié.” (Romains 3:23; 5:12) Jéhovah, Li enn Bondié ki content diversité—pena deux creature ki exactement pareil. Pourtant, Li pa’nn donne okenn race enn raison pou croire ki li pli superieur. Partout dimoune croire ki zot race pli bon ki lezot race, mais sa li pa en accord ditou avek bann renseignement ki ena dan la Bible. Li clair ki connaissance ki nou gagné ar Bondié favorise l’harmonie entre bann dimoune.
Bondié interessé ar tou bann nation
Certain demann-zot si Bondié pa ti encourage dimoune pou ena prejugé lor lezot race kan Li ti montré ki Li favorise bann Israélite ek Li ti enseigne zot pou reste separé ar lezot nation. (Exode 34:12) Enn lepok, Bondié ti choisir nation Israël couma so di-bien special a cause la foi extraordinaire ki Abraham, ancetre Israël, ti ena. Bondié Li-mem ti dirige nation Israël kan Li ti choisir zot bann chef ek ti donne zot enn code la loi. Kan Israël ti accepté sa bann disposition-la, lezot peuple ti kapav trouve resultat ki ti gagné kan enn gouvernement ti etabli par Bondié, comparé ar resultat ki ti gagné lezot place kan bann dimoune ti dirigé. Dan sa lepok-la Jéhovah ti montré aussi ki enn sacrifice ti necessaire pou ki bann dimoune kapav regagne bon relation ki zot ti ena avek Bondié. Alors, seki Jéhovah ti faire pou Israël ti dan l’avantage tou bann nation. Sa ti en harmonie avek seki Li ti dire Abraham: “Par moyen to descendance, tou bann nation lor la terre pou vrai-mem attire benediction lor zot, parski to finn ecoute seki mo’nn dire toi.”—Genèse 22:18.
En plus, Bondié ti donne bann Juif privilege pou gagne so bann parole sacré ek pou vinn nation kot Messie ti pou né. Mais Jéhovah ti faire sa aussi pou ki tou bann nation tire bann bienfait. Dan bann l’Écritures hébraïques ki Bondié ti donne bann Juif, ena enn description ki bien encourageant lor lepok kot tou bann different race pou gagne bann grand benediction. Li dire: “Oui, beaucoup nation pou allé ek pou dire: ‘Vini, anou monte lor montagne Jéhovah ek anou al dan lakaz Bondié Jacob; ek Li pou enseigne nou dan so bann chemin’ . . . Enn nation pa pou leve l’epée kont enn lot nation, ek zot nepli pou aprann laguerre. Ek sakenn pou assize enba so pié raisin ek enba so pié figue, ek pa pou ena personne ki faire zot tremblé.”—Mika 4:2-4.
Li vrai ki Jésus li-mem ti preche ar bann Juif, mais li ti annoncé aussi ki “sa bon nouvel lor royaume-la pou preché partout kot dimoune resté lor la terre couma enn temoignage pou tou bann nation.” (Matthieu 24:14) Alors tou bann nation pou reussi tann la bonne nouvelle. Jéhovah ti donne enn l’exemple parfait lor fason ki nou bizin agir avek tou bann different race, sans faire preference. “Bondié pa faire preference, mais dan n’importe ki nation, dimoune ki ena la crainte pou Li ek ki pratik la justice, Bondié accepté li.”—Actes 10:34, 35.
Bann la-loi ki Bondié ti donne nation Israël ti montré aussi ki Li ti interessé avek tou bann nation. Remarké ki la Loi pa ti demann bann Israélite pou zis accepté bann etranger ki ti reste parmi zot. Non. La Loi ti demann zot pou faire plus ki sa. Li ti dire: “Zot bizin considere sa etranger ki reste parmi zot couma enn etranger-la couma enn dimoune ki finn né parmi zot; ek to bizin content li couma to-mem, parski zot aussi zot ti vinn bann etranger dan l’Égypte.” (Lévitique 19:34) Parmi bann la-loi ki Bondié ti donné, beaucoup ti enseigne bann Israélite pou montré-zot bon envers bann etranger ki ti vinn reste parmi zot. A cause sa-mem ki kan Boaz, enn ancetre Jésus, ti trouve enn femme etranger ki pa ti ena mangé pé glané, li ti faire couma li ti’nn aprann dan la Loi. Li ti assuré ki so bann travailleur ki ti pé faire recolte ti quitte enn bon quantité cereale dan karo pou sa madame-la ramassé.—Ruth 2:1, 10, 16.
Jésus enseigne la bonté
Plus ki n’importe kisannla, Jésus ti faire konn Bondié. Li ti montré so bann disciple couma zot bizin bon envers bann dimoune ki pa pareil couma zot. Enn fois li ti commence enn conversation avek enn femme samaritaine. Bann Samaritain ti enn nation ki beaucoup Juif ti meprisé, alors sa madame-la ti etonné ki Jésus ti koz avek li. Pendant zot conversation, avek bonté Jésus ti aide sa madame-la pou comprend couma li pou kapav gagne la vie eternel.—Jean 4:7-14.
Jésus ti enseigne nou aussi couma nou bizin traite bann dimoune lezot nation kan li ti donne l’exemple bon Samaritain. Sa samaritain-la ti trouve enn Juif ki bann voleur ti’nn attaké ek ki ti bien blessé. Samaritain-la ti kapav facilement pensé: ‘Kifer mo bizin aide enn Juif ? Bann Juif meprise mo peuple.’ Mais Jésus presente sa Samaritain-la couma enn kikenn ki ti considere bann etranger dan enn lot fason. Mem si ti’nn ena lezot dimoune ki ti passe pré ar sa Juif ki ti’nn blessé-la, sa Samaritain-la, li li ti’nn “ressenti beaucoup pitié” ek li ti’nn bien aide sa Juif-la. Pou termine sa l’exemple-la, Jésus ti dire ki n’importe kisannla ki envie gagne faveur Bondié bizin faire pareil couma sa Samaritain-la.—Luc 10:30-37.
L’apotre Paul ti montré bann ki envie faire Bondié plaisir ki zot bizin change zot personnalité ek imite fason ki Bondié traite bann dimoune. Paul ti dire: “Tire vié personnalité lor zot ensam avek so bann pratik, ek mette nouveau personnalité, ki grace a la connaissance exact pé contigne changé dapré ressemblance sa Kikenn ki finn crée li-la, kot pena ni Grec ni Juif, ni enn dimoune ki circonci, ni enn dimoune ki pa circonci, ni etranger, ni Scythe . . . Mais, en plus, couvert-zot avek l’amour, parski li enn kitsoz parfait ki soude nou tou ensam.”—Colossiens 3:9-14.
Eski connaissance lor Bondié kapav change bann mentalité?
Kan bann dimoune konn Jéhovah, eski sa vrai-mem change maniere ki zot traite lezot race? Anou considere l’experience enn Asiatique ki ti’nn quitte so pays pou vinn reste Canada ek ki ti decouragé parski li ti victime discrimination dan Canada. Sa madame-la ti joinde bann Témoins de Jéhovah ek zot ti commence etudié la Bible avek li. Plitar li ti ecrire enn lettre appreciation pou zot, ek ladan li ti dire: ‘Zot ti bann Blanc ki ti bien bon. Kan mo ti realisé ki zot ti vrai-mem different ar bann lezot Blanc, mo ti demann-moi kifer. Mo’nn reste maziné mem ek lerla mo’nn realisé ki zot ti bann Témoin Bondié. Bizin ena kitsoz dan la Bible. Dan zot bann reunion, mo’nn trouve bann la-foule dimoune blanc, noir, brun ek jaune mais zot tou zot leker ti mem couleur—transparent—parski zot bann frere ek soeur. Aster mo koné kisannla ki’nn faire zot vinn coumsa. C’est zot Bondié.’
Parole Bondié annonce enn lepok kot “la terre pou vrai-mem rempli avek connaissance Jéhovah.” (Isaïe 11:9) Depuis asterla, pareil couma la Bible ti annoncé, ena enn grand la-foule kot ena bann million dimoune “ki sorti dan tou nation ek tribu ek peuple ek langue,” ki pé rassemblé dan l’unité pou pratik vrai l’adoration. (Révélation 7:9) Zot pé attann avek impatience pou trouve l’amour remplace la haine dan enn societé mondial ki bientot pou accompli projet ki Jéhovah ti faire Abraham koné: “Tou bann famille lor la terre pou gagne benediction.”—Actes 3:25.
[Zimage, page 4]
La Loi Bondié ti enseigne bann Israélite pou content bann etranger ki ti reste parmi zot
[Zimage, page 5]
Ki nou kapav aprann dan l’exemple bon Samaritain?
[Zimage, page 6]
Bondié pa’nn donne okenn race enn raison pou croire ki li pli superieur