Eski ou “riche devant Bondié”?
“Ala seki arrive enn dimoune ki ramasse bann tresor pou li-mem, mais ki pa riche devant Bondié.”—LUC 12:21.
1, 2. (a) Pou ki kitsoz bann dimoune finn disposé pou faire bann grand sacrifice? (b) Ar ki difficulté ek ki piege bann chrétien bizin faire face?
LA CHASSE AU TRESOR, c’est pa zis enn joué ki bann zenfant content. C’est aussi enn kitsoz ki finn arrivé plusieurs fois dan l’Histoire, dan different lepok ek dan beaucoup pays. Par exemple, dan 19eme siecle, enn la-foule dimoune ki ti reste bien loin, ti pressé pou al rod l’or en Afrique du Sud, en Amérique, en Australie, ek dan Canada. Zot pa ti hesité pou quitte zot lakaz ek zot famille pou al rod bann richesse dan bann l’endroit ki zot pa ti koné ek kot ti difficile pou vive. Oui, beaucoup dimoune disposé pou prend bann grand risk ek pou faire bann grand-grand sacrifice pou zot kapav gagne bann richesse ki zot leker envie.
2 Mem si la plupart dimoune zordi pa pé vrai-mem faire enn la-chasse au tresor, mais zot pé travail dur pou kapav gagne zot la-vie. Dan sa lé-monde-la, kitfois li difficile pou zot faire sa; zot bizin rinté. Li tellement facile ki nou tracassé pou gagne mangé, boire, ek enn lakaz ki nou neglige ou-soit nou blié bann kitsoz ki pli important dan la vie. (Romains 14:17) Jésus ti donne nou enn parabole ki montré bien sa tendance ki bann dimoune ena-la. Nou trouve sa dan Luc 12:16-21.
3. Sans rente dan trop detail, raconte parabole ki Jésus ti donné dan Luc 12:16-21.
3 Jésus ti donne sa parabole-la zis apré ki li ti koz lor l’importance pou faire attention ar enn l’envie exageré, c’est seki nou ti examiné en detail dan lartik avant. Apré ki li ti averti nou lor sa defaut-la, li ti koz lor enn zom riche ki pa ti satisfait avek bann store ki li ti deja ena ek ki ti rempli ar bann bon kitsoz. Mais li ti crase sa bann store-la pou monte bann ki pli grand pou kapav garde pli beaucoup bon kitsoz encore. Zis jour ki li ti pensé li kapav reposé ek profite la vie, Bondié ti dire li ki li pré pou mort ek tou sa bann bon kitsoz ki li ti’nn ramassé-la, ti pou al pou enn lot dimoune. Lerla Jésus ti ajouté: “Ala seki arrive enn dimoune ki ramasse bann tresor pou li-mem, mais ki pa riche devant Bondié.” (Luc 12:21) Ki leson nou kapav aprann dan sa parabole-la? Couma nou kapav applik sa leson-la dan nou prop la-vie?
Enn missié ki ti ena enn problem
4. Ki qualité dimoune sa missié dan parabole Jésus-la ti été?
4 Dan beaucoup pays, bann dimoune konn sa parabole ki Jésus ti donné-la. Nou remarké ki Jésus ti commence sa zistoire-la enn fason bien simple, li ti dire: “La terre enn certain zom riche ti’nn produire enn quantité.” Jésus pa ti dire ki sa missié-la ti gagne so bann richesse par bann moyen malhonnete ou-soit illegal. Sa vedir ki dapré Jésus, sa missié-la pa ti mauvais. En realité, dapré seki Jésus ti dire, nou kapav mem pensé ki sa missié dan parabole-la ti’nn travail dur. Nou kapav comprend ki li ti enn dimoune ki ti faire bann projet ek li ti economisé pou l’avenir, kitfois li ti pense bien-etre so famille. Alors, en tant ki humain, kan nou examine sa situation-la, nou kapav considere sa missié-la couma enn dimoune ki ti travail dur ek ki ti prend so responsabilité bien serieux.
5. Ki problem sa missié dan parabole Jésus-la ti gagné?
5 N’importe couma sa missié-la ti été, Jésus ti dire ki li ti enn zom riche, sa vedir ki li ti deja ena bann kitsoz materiel en abondance. Pourtant, sa zom riche-la ti ena enn problem. So la-terre ti produire plus ki seki li ti pé attann, beaucoup plus ki seki li ti bizin ek seki li ti pou kapav ramassé. Ki li ti’nn bizin faire?
6. Ki decision beaucoup serviteur Bondié bizin prend zordi?
6 Beaucoup serviteur Jéhovah zordi faire face ar bann situation ki preské pareil avek sa zom riche-la. Bann vrai chrétien faire zeffort pou zot kapav reste honnete, pou vinn bann bon travailleur ki serieux. (Colossiens 3:22, 23) Ki zot bann employé ou-soit ki zot ena zot prop business, souvent zot reussi dan seki zot faire, ek zot mem bien doué. Kan propose zot enn promotion ou-soit kan zot gagne plus travail dan zot business, là, zot ena enn decision pou prend. Eski zot pou accepté sa promotion-la ou-soit agrandi zot business pou gagne plus kass? Li pareil aussi pou bann jeune Témoins ki al lekol. Parski zot travail bien dan lekol, kitfois zot gagne bann prix ou-soit bann la-bourse pou zot al contigne zot l’etude dan bann grand l’université. Eski zot pou faire seki la plupart dimoune ti pou faire ek accepté seki pé offert zot?
7. Couma sa missié dan parabole Jésus-la ti reglé so problem?
7 Anou retourne ar l’exemple Jésus. Ki sa zom riche-la ti faire kan so bann la-terre ti produire tellement beaucoup ki li pa ti ena place pou ramasse so recolte? Li ti decidé pou crase bann store ki li ti ena, pou monte bann ki pli grand pou ramasse tou bann la-grain ek bann bon kitsoz ki li ti gagné en plus. Li parette ki sa plan-la ti donne li tellement enn sentiment securité ek satisfaction ki li ti dire ar li-mem: “Mo pou dire mo nâme: ‘Mo nâme, to ena enn quantité bon kitsoz en reserve pou beaucoup l’année; to kapav repose-toi trankil, mangé, boire ek amuse-toi.’ ”—Luc 12:19.
Kifer li pa ti ‘ena okenn bon sens’?
8. Ki kitsoz bien important sa missié dan parabole Jésus-la inn negligé?
8 Mais couma Jésus ti dire, plan ki sa zom riche-la ti faire ti donne li zis enn fausse sentiment securité. Mem si so plan ti parette bien pratik, li ti neglige enn kitsoz bien important—volonté Bondié. Sa missié-la ti pé pense zis li tousel, couma li ti pou kapav repose trankil, mangé, boire, ek amusé. Li ti pensé ki, parski li ti ena “enn quantité bon kitsoz,” li ti pou ena aussi “beaucoup l’année” pou vive. Mais malheureusement pou li, sa pa’nn arrive coumsa. Pareil couma Jésus ti dire avant, “mem kan enn dimoune li dan l’abondance, so la-vie pa depann lor bann kitsoz ki li ena.” (Luc 12:15) Sa missié-la ti travail dur pou ki li kapav profite la vie. Mais sa mem la-nuit-la, enn sel coute tousala ti tombe dan de l’eau, parski Bondié ti dire li: “Toi, zom ki pena okenn bon sens, sa la-nuit-la-mem pé demann toi to nâme. Alors, bann kitsoz ki to’nn ramassé, kisannla ki pou gagne sa?”—Luc 12:20.
9. Kifer Bondié ti appel sa missié dan parabole Jésus-la, enn dimoune ki pena okenn bon sens?
9 Seki verset 20 dire, c’est partie pli important dan parabole Jésus. Bondié ti appel sa missié-la, enn dimoune ki pena okenn bon sens. Enn dictionnaire (Dictionnaire exégétique du Nouveau Testament) expliké ki en grec, servi sa expression-la “touletan pou montré [enn dimoune ki] pa assez comprend.” Li dire ki dan sa parabole-la, Bondié servi sa expression-la pou montré ki “bann plan ki sa zom riche-la ti pé faire pou l’avenir, ti dan vide.” Sa expression-la pa faire reference ar enn kikenn ki pena assez l’intelligence, mais ar “enn kikenn ki refuse pou reconette ki li depann lor Bondié.” Seki Jésus ti dire lor sa zom riche-la faire nou pense seki li ti dire plitar ar bann chrétien premier siecle ki ti forme partie dan congregation Laodicée, dan l’ouest l’Asie: “To dire: ‘Mo riche ek mo’nn gagne beaucoup richesse ek mo pa bizin nanyin,’ mais to pa koné ki to miserable, to faire pitié, to misere, to aveugle ek to touni.”—Révélation 3:17.
10. Kifer, si nou ena “enn quantité bon kitsoz,” c’est pa enn garantie ki nou pou vive “beaucoup l’année”?
10 Li pou bon si nou medite lor sa leson-la. Eski li possible ki nou ressemblé sa missié dan parabole Jésus-la, setadir nou travail bien dur pou faire sur ki nou pou ena “enn quantité bon kitsoz” mais selman nou pa faire seki bizin pou ki plitar nou kapav vive “beaucoup l’année”? (Jean 3:16; 17:3) La Bible dire: “Bann kitsoz ki ena valeur pa pou servi nanyin kan jour colere vini,” ek “sa kikenn ki mette so confiance dan so richesse-la, li, li pou tombé.” (Proverbes 11:4, 28) Alors, Jésus ti tire sa conclusion-la a la fin so parabole: “Ala seki arrive enn dimoune ki ramasse bann tresor pou li-mem, mais ki pa riche devant Bondié.”—Luc 12:21.
11. Kifer li dan vide ki nou mette nou l’espoir dan bann di-bien materiel ek pensé ki zot pou donne nou securité?
11 Kan Jésus ti dire “ala seki arrive enn dimoune,” li ti pé dire ki, seki ti arrive sa missié riche-la, sa-mem ki pou arrive bann ki base zot la-vie zis lor bann di-bien materiel, setadir ki mette zot l’espoir ladan ek pensé ki sa pou donne zot securité. Seki mauvais c’est pa ki nou ‘ramasse bann tresor pou nou-mem’ mais ki nou pa “riche devant Bondié.” Disciple Jacques ti donne mem l’avertissement kan li ti ecrire: “Asterla, zot ki dire: ‘Zordi ou-soit demain nou pou al dan sa la-ville-la, nou pou passe enn an la-bas, nou pou faire business ek nou pou faire bann profit,’ alors ki zot pa koné ki zot la-vie pou été demain.” Ki zot ti bizin faire? “Au contraire, zot bizin dire: ‘Si Jéhovah oulé, nou pou vive ek nou pou faire sa ou-soit sa.’ ” (Jacques 4:13-15) N’importe ki quantité enn dimoune kapav riche ou-soit n’importe ki quantité di-bien li kapav ena, tousala pa pou servi nanyin si li pa riche devant Bondié. Mais, ki sa vedir riche devant Bondié?
Riche devant Bondié
12. Ki nou bizin faire pou vinn riche devant Bondié?
12 Jésus ti montré ki ena enn difference entre enn kikenn ki riche devant Bondié ek enn kikenn ki ramasse bann tresor, setadir ki ramasse enn quantité richesse lor plan materiel pou li-mem. Alors, dapré Jésus, fodé pa ki nou priorité dan la vie c’est ramasse enn quantité richesse materiel ou-soit rod profite seki nou kapav ena. Au contraire, nou bizin servi nou di-bien dan enn fason ki pou ameliore ou-soit fortifié nou relation avek Jéhovah. Kan nou faire sa, pena doute ki nou pou riche devant Bondié. Kifer? Parski sa pou permette nou pou gagne beaucoup benediction ar Li. La Bible dire nou: “Benediction Jéhovah—sa-mem ki faire vinn riche, ek Li pa ajoute okenn douleur avek sa.”—Proverbes 10:22.
13. Couma benediction Jéhovah faire bann dimoune “vinn riche”?
13 Kan Jéhovah beni so peuple, Li touletan donne zot seki pli bon. (Jacques 1:17) Par exemple, kan Jéhovah ti donne bann Israélite enn pays pou resté, Li ti donne zot “enn pays kot di-lait ek di-miel coulé.” Mem si certain ti dire ki l’Égypte aussi ti enn pays coumsa, mais sa pays ki Jéhovah ti donne bann Israélite-la ti different dan au moins enn fason bien important. Moïse ti dire bann Israélite ki sa ti “enn pays ki Jéhovah [zot] Bondié occupe bien.” Sa vedir ki zot ti pou prosperé parski Jéhovah ti pou prend zot compte. Tant ki bann Israélite ti reste fidel envers Jéhovah, Li ti beni zot beaucoup ek zot ti ena enn fason vive ki ti pli superieur ki tou lezot nation ki ti autour zot. Oui, c’est benediction Jéhovah ki faire bann dimoune “vinn riche”!—Nombres 16:13; Deutéronome 4:5-8; 11:8-15.
14. Ki bann ki riche devant Bondié gagné?
14 Pou l’expression “riche devant Bondié,” lezot traduction la Bible mette “riche devant lizié Bondié.” (Bible en français courant) En general, seki tracasse bann dimoune ki riche lor plan materiel, c’est couma lezot trouve zot. Nou trouve sa souvent dan fason ki zot vive. Zot envie impressionne bann dimoune kan zot “faire l’etalage ar seki [zot] moyen permette [zot] ena.” (1 Jean 2:16) Parkont, bann ki riche devant Bondié gagne en abondance so faveur ki personne pa merité, ek zot ena bann relation bien proche avek Li. C’est bann privilege ki ena beaucoup valeur pou zot ek sa faire zot senti-zot heureux ek en securité, ek okenn richesse materiel pa kapav donne zot sa sentiment-la. (Isaïe 40:11) Mais question ki nou pose-nou c’est: ki nou bizin faire pou nou kapav vinn riche devant lizié Bondié?
Couma nou kapav vinn riche devant lizié Bondié?
15. Ki nou bizin faire pou ki nou kapav vinn riche devant Bondié?
15 Dan l’exemple Jésus, sa missié-la ti faire bann projet ek ti travail dur zis pou vinn riche. Bondié ti dire ki li enn dimoune ki pena okenn bon sens. Alors, pou nou vinn riche devant Bondié, nou bizin faire zeffort pou travail dur ek pou participe tant ki nou kapav dan bann l’activité ki ena vrai-mem valeur ek ki vaut la peine devant so lizié. Parmi, ena seki Jésus ti donne l’ordre pou faire: “Alors, allé ek faire bann disciple parmi bann dimoune dan tou bann nation.” (Matthieu 28:19) Kan nou servi nou lé-temps, nou l’energie ek nou bann talent, pa pou nou ameliore nou prop situation, mais pou preche Royaume Bondié ek pou faire bann disciple, coumadir nou pé faire enn l’investissement. Bann ki’nn faire sa, finn recolté bann profit lor plan spirituel, pareil couma nou trouvé dan bann l’experience ki ena dan bann prochain paragraphe.—Proverbes 19:17.
16, 17. Ki bann l’experience ou kapav raconté pou montré ki qualité la vie faire enn kikenn vinn riche devant lizié Bondié?
16 Anou prend l’exemple enn chrétien dan enn pays l’Asie. Li ti pé travail couma enn technicien ordinateur ek li ti gagne beaucoup kass. Mais, so travail ti pé prend preské tou so lé-temps, ek li ti senti-li bien pauvre lor plan spirituel. Finalement, au lieu ki li ti essaye gagne bann promotion dan so travail, li ti demissionné ek li ti commence faire sorbet ek li ti vann sa lor chemin. Li ti faire sa pou gagne plus lé-temps pou occupe bann kitsoz spirituel ek bann responsabilité ki li ti ena. So bann camarade kot li ti pé travail avant, ti bouffonne li, mais ki finn arrivé a la fin? Li ti dire: “En realité, mo ti gagne plus kass ki kan mo ti pé travail couma enn technicien. Mo ti senti-moi pli heureux parski mo pa ti ena stress ek tracas couma mo ti ena dan mo travail avant. Ek seki pli important, asterla mo senti-moi pli proche ar Jéhovah.” Sa changement-la ti permette sa chrétien-la pou commence service a plein temps, ek zordi li pé servi dan Béthel (bureau bann Témoins de Jéhovah) dan so pays. Oui, benediction Jéhovah vrai-mem “faire vinn riche.”
17 Enn lot l’exemple, c’est enn femme ki’nn grandi dan enn famille kot l’education ti ena beaucoup valeur. Li ti al dan bann l’université en France, Mexique, ek en Suisse ek li ti ena possibilité pou faire enn grand carriere. Li ti dire: “Mo ti bien reussi dan mo la-vie; dimoune ti respecté moi ek mo ti gagne bann grand l’avantage, mais dan mo leker, ti ena enn vide, mo pa ti satisfait ditou.” Apré, li ti aprann kisannla Jéhovah. Li ti dire: “A mesure ki mo ti progressé lor plan spirituel, mo ti envie faire Jéhovah plaisir ek rann Li enn tipé seki Li ti’nn donne moi. Sa ti aide moi pou bien trouvé ki chemin mo bizin prend—servi Li a plein temps.” Li ti quitte so travail ek li pa ti tardé pou prend bapteme. Sa faire 20 an ki li ena la joie pou faire service a plein temps. Li dire: “Certain pensé ki mo finn gaspille mo bann talent, mais zot reconette ki mo heureux, ek zot admire bann principe ki dirige mo la-vie. Chaque jour mo prié Jéhovah pou Li aide moi pou reste humble pou ki mo kapav gagne so faveur.”
18. Pareil couma Paul, couma nou kapav riche devant Bondié?
18 Saul, ki ti vinn l’apotre Paul, ti ena enn grand l’avenir devant li. Pourtant, plitar li ti ecrire: “Vrai-mem, mo considere tou kitsoz couma enn perte parski connaissance lor Jésus Christ, mo Seigneur ena enn grand valeur.” (Philippiens 3:7, 8) Pou Paul, sa bann richesse ki li ti gagné a travers Jésus Christ-la ti ena beaucoup plus valeur ki n’importe ki kitsoz ki le monde ti pou kapav offert li. Li pareil pou nou aussi, kan nou renoncé pou realise n’importe ki l’ambition egoïste ek nou amenn enn la-vie ki montré nou l’attachement pou Bondié, nou aussi nou kapav vinn riche devant lizié Bondié. Parole Bondié donne nou sa l’assurance-la: “Resultat l’humilité ek la crainte pou Jéhovah, c’est la richesse ek la gloire ek la vie.”—Proverbes 22:4.
Eski ou kapav expliké?
• Ki problem sa missié dan parabole Jésus-la ti ena?
• Kifer Bondié ti dire ki sa missié riche-la pa ti ena okenn bon sens?
• Ki sa vedir vinn riche devant Bondié?
• Couma nou kapav vinn riche devant Bondié?
[Zimage, page 30]
“Benediction Jéhovah—sa-mem ki faire vinn riche”