Couma aide enn camarade ki malade
ESKI finn deja arrivé ki ou pa koné ki pou dire enn camarade ki bien malade? Pa tracassé, ou kapav surmonte sa probleme-la. Couma? Pena bann regle bien precis. Sa pou depann lor different culture ek personnalité bann dimoune. A cause sa, seki soulage enn dimoune malade, pa necessairement aide enn lot malade. En plus, bann situation ek bann sentiment kapav bien changé, zot pa pareil toulé jour.
Alors, li bien important ki ou essaye mette ou dan place sa dimoune malade-la ek comprend seki li vrai-mem envie ou faire ek seki li bizin. Couma ou kapav faire sa? Nou pou examine deux-trois suggestion ki basé lor bann principe la Bible.
Konn ecouté
BANN PRINCIPE BIBLIK:
“Tou dimoune bizin pré pou ecouté, pa pressé pou kozé.”—JACQUES 1:19.
“Ena . . . enn le temps pou reste trankil ek enn le temps pou kozé.”—ECCLÉSIASTE 3:1, 7.
◼ Kan ou visite enn camarade ki malade, ecoute li avek beaucoup l’attention ek montré ki ou comprend li. Pa pressé pou donne bann conseil ek pa senti-ou obligé pou trouve enn solution. Si ou pressé pou kozé, ou riské, sans faire par expré, dire enn kitsoz ki blesse dimoune-la. Kitfois ou camarade pa pé vrai-mem rod bann solution, mais li envie ki enn kikenn ecoute li avek enn leker ek enn l’esprit ouvert.
Laisse ou camarade dire seki li ena lor so leker. Pa coupe li kan li pé kozé, pa essaye faire li croire ki so maladie pa bien grave ek ou dire li bann parole ki pena okenn sens. Emílioa dire: “Mo ti gagne enn meningite fongique [inflammation cerveau] ek finalement sa ti affecté mo lizié ek mo ti nepli trouve clair. Parfois mo bien abatte, ek bann camarade essaye reconforte moi kan zot dire moi: ‘Pa to tousel ki ena probleme. Ena dimoune ki pli malade ki toi.’ Mais seki zot pa koné c’est ki, kan zot faire croire ki mo maladie pa sa quantité grave-la, sa pa aide moi ditou. Au contraire, sa ena enn mauvais l’effet, sa faire moi deprimé.”
Laisse ou camarade devide so leker sans ki li peur ou critik li. Si li dire ou ki li peur, prend so bann sentiment en consideration au lieu ki ou zis dire li pa bizin peur. Eliana, ki pé lutte kont enn cancer, dire: “Kan mo tracassé a cause mo maladie, ek mo ploré, sa pa vedir ki mo nepli ena confiance dan Bondié.” Faire zeffort pou trouve ou camarade couma li été, pa couma ou, ou ti pou content li été. Rappel ki asterla li pli sensible ek ki li pa pé agir couma li ti habitué agir. Ena patience. Ecouté—mem si sa implik ki ou bizin tann mem kitsoz plusieurs fois. (1 Rois 19:9, 10, 13, 14) Kitfois li envie raconte ou seki li pé enduré.
Montré ki ou comprend li ek ena consideration
BBANN PRINCIPE BIBLIK:
“Partage la joie bann ki joyeux; ploré avek bann ki ploré.”—ROMAINS 12:15.
“Tou kitsoz ki zot envie bann dimoune faire pou zot, zot aussi, zot bizin faire pareil pou bannla.”—MATTHIEU 7:12.
◼ Mette ou dan place ou camarade. Si li bizin al faire enn l’operation, li pé suive enn traitement, ou-soit li pé attann resultat bann test, kitfois li tracassé ek li bien sensible dan sa moment-la. Essaye comprend li ek adapté-ou ar changement so l’humeur. Li pa pou enn bon moment pou pose li enn quantité question, surtout bann question personnel.
“Ana Katalifós, enn psychologue, dire: “Laisse bann patient koz lor zot maladie kan zot envie ek dapré zot prop vitesse. Kan zot envie kozé, koz avek zot lor n’importe ki sujet ki zot choisir. Mais si zot pa envie kozé, ou kapav zis assizé kot zot sans dire nanyin. La main enn camarade ki zot kapav attrapé kapav faire beaucoup di-bien. Ou-soit kitfois ou pou remarké ki tou seki zot bizin c’est enn zepaule kot zot kapav ploré.”
Respecté la vie privé ou camarade. Rosanne Kalick, enn ecrivain ki finn gagne deux fois cancer mais ki’nn gueri, ecrire: “Kan ou pé essaye aide enn patient, considere toujours ki seki li dire ou c’est enn kitsoz confidentiel. Pa donne okenn renseignement, a moins ki li dire ou donne certain renseignement au nom so famille. Demann li seki li ti pou content ki lezot koné.” Edson, enn missié ki’nn gueri ar enn cancer, dire: “Enn camarade ti al dire tou dimoune ki mo’nn gagne cancer ek ki mo pa reste beaucoup le temps pou vive. Li vrai ki mo ti’nn fek operé. Mo ti koné ki mo ena cancer, mais mo ti pé attann resultat mo biopsie. Pa ti ena okenn métastase [cancer-la pa ti encore fané]. Selman, rumeur-la ti’nn fini fané ek sa ti faire nou beaucoup di-tort. Mo femme ti bien bouleversé kan lezot ti faire bann commentaire ek ti pose bann question sans reflechi.”
Si ou camarade pé decidé ki traitement li pou choisir, pa bizin ou pressé pou dire ki ou, ou ti pou faire dan so place. Lori Hope, enn ecrivain ki’nn gueri ar enn cancer, dire: “Avant ki ou envoye bann lartik ou-soit n’importe ki renseignement enn dimoune ki gagne cancer ou-soit ki’nn gueri ar enn cancer, vaut mieux ki ou demann li si li ti pou content gagne sa qualité renseignement-la. Sinon, ou bann bon l’intention kapav blesse ou camarade, ek kitfois jamais ou pou konn sa.” Pa tou dimoune ki content pou gagne enn quantité renseignement lor different traitement medical.
Mem si ou enn bon camarade ar sa dimoune malade-la, pa reste trop longtemps kot li kan ou rann li visite. Ou presence bien important, mais kitfois ou camarade pa senti-li en forme pou recevoir ou trop longtemps. Li possible ki li fatigué ek pena assez la force pou kozé ou-soit mem pou ecoute bann longue conversation. De lot coté, evite donne l’impression ki ou pressé pou allé. Li bon ki ou camarade trouvé ki quantité ou tracassé pou li, li merite sa.
Pou nou montré consideration, nou bizin equilibré ek ena enn bon jugement. Par exemple, avant ou prepare enn repas pou enn camarade ki malade, ou-soit mem avant ki ou amenn bann fleur pou li, demann li si li pena okenn allergie. Si ou malade, kitfois ou gagne la grippe, ou pou montré ou l’amour si ou attann ki ou bien, avant ou rann li visite.
Montré-ou encourageant
BANN PRINCIPE BIBLIK:
“La langue bann dimoune sage, li enn guerison.”—PROVERBES 12:18.
“Fodé ki zot parole faire toujours plaisir pou tendé, assaisonné ar di-sel.”—COLOSSIENS 4:6.
◼ Si ou garde enn l’opinion positif lor enn camarade ki malade, pena doute ki ou bann parole ek ou bann action pou montré sa. Mazinn ou camarade couma touletan ou ti konn li, ki ena bann mem qualité ki ti attire ou au commencement. Guette li couma ou camarade, pa guette so maladie. Si ou koz ar li coumadir li enn cas desesperé, kitfois li aussi li pou pense pareil. Roberta, ki ena enn maladie lezo bien rare, dire: “Traite moi couma enn dimoune normal. Mo handicapé, mais mo ena mo bann l’opinion ek mo bann desir. Pa guette moi avek pitié. Pa koz ar moi coumadir mo pa comprend nanyin.”
Rappel ki c’est pa zis seki ou dire ki important, mais aussi fason ki ou dire sa. Mem ton ou la voix kapav ena enn l’effet. Zis apré ki Ernesto ti koné li ena enn cancer, li ti gagne enn call telephone ar enn camarade dan enn lot pays ki ti dire li: “Mo pa’lé croire ki toi to ena enn cancer!” Ernesto rappel: “Ton ki mo camarade ti servi pou dire mot ‘toi’ ek ‘cancer’ ti faire moi gagne frisson dan mo lé-dos.”
Ecrivain Lori Hope donne enn lot l’exemple: “Kan nou pose question ‘ki maniere?’ sa kapav vedir beaucoup kitsoz pou enn dimoune malade. Dependant lor ton nou la voix, bann geste ki nou faire avek nou lekor, relation ki nou ena avek dimoune-la, ki quantité nou proche avek li, ek bien sur, moment ki nou pose sa question-la, kapav soit reconforte li, soit blesse li, ou-soit faire li ré-commence peur.”
Bien sur, enn camarade ki malade bizin senti ki lezot content li, comprend li ek respecté li. Alors, donne li l’assurance ki li important pou ou ek ki ou pou la pou aide li. Rosemary, ki ti gagne enn tumeur dan cerveau, raconté: “Seki ti vrai-mem encourage moi c’est kan mo ti tann mo bann camarade dire ki zot content moi ek ki zot pou la pou moi n’importe ki arrivé.”—Proverbes 15:23; 25:11.
Rann service
PRINCIPE BIBLIK:
“Anou montré nou l’amour, pa zis en parole ni avek nou la bouche, mais par bann action ek la verité.”—1 JEAN 3:18.
◼ A mesure ki ou camarade koné ki maladie li’nn gagné ek ki traitement li pou suive, so bann besoin pou changé. Mais pendant tou sa le temps-la, kitfois li pou bizin ou l’aide. Au lieu ki ou dire dan enn fason general—“si to bizin kitsoz, appel moi”—montré-ou pli precis. Aide li dan enn fason pratik pou bann kitsoz ki li bizin faire toulé-jour couma par exemple: prepare so bann repas, nettoyé, lave linge, repassé, faire commission, al quitte li ek al cherche li clinik ou-soit l’hopital pou so traitement, sa pou montré ki ou vrai-mem interessé pou aide li. Montré ki ou enn dimoune ki kapav faire confiance, ek vinn dan ler. Tini ou parole ek respecté ou bann l’engagement.—Matthieu 5:37.
Ecrivain Rosanne Kalick dire: “Tou seki nou faire, ki li enn grand ou-soit en tipti kitsoz pou rempli sa vide ki ena entre la vie sa dimoune malade-la ek so la vie normal, pou aide li beaucoup.” Sílvia, ki’nn gagne cancer deux fois mais ki’nn gueri, confirme sa. Li dire: “Mo ti ena plusieurs camarade ki ti amenn moi toulé-jour dan enn lot la ville pou mo faire bann traitement radiothérapie, ek sa ti bien soulage moi ek ti reconforte moi beaucoup! Lor chemin, nou ti koz lor different kitsoz, ek apré mo traitement, nou ti touletan arrete dan enn place pou boire enn café. Sa ti faire moi ré-senti-moi normal.”
Mais pa pensé ki ou koné exactement ki ou camarade bizin. Rosanne Kalick dire: “Demann li, demann li, pa arreté demann li.” Li ajouté: “Pa laisse ou desir pou aide li faire ou rod controle tou. Sa pa pou aide ou camarade, au contraire sa kapav agace li. Si ou pa laisse moi faire nanyin, message ki mo gagné c’est coumadir mo pa kapav faire nanyin. Mo bizin senti-moi utile. Mo bizin senti ki mo pa enn victime. Aide moi pou faire seki mo kapav.”
Pena doute ki ou camarade bizin senti ki li kapav faire kitsoz. Adilson, ki ena sida, dire: “Kan ou malade, ou pa envie ki mette ou enn coté coumadir ou pa vaut nanyin. Ou envie aidé enn tipé, mem si sa vedir faire bann ti kitsoz. Sa faire tellement di-bien pou senti ki ou encore kapav faire kitsoz! Sa faire ou envie contigne vive. Mo content kan bann dimoune laisse moi decidé—ek ki apré, respecté mo bann decision. Mem si nou malade, sa pa vedir ki nou nepli kapav rempli nou role papa, mama ou-soit enn lot responsabilité.”
Garde contact
PRINCIPE BIBLIK:
“Enn vrai camarade montré so l’amour touletan; li couma enn frere ki’nn né pou bann moment difficile.”—PROVERBES 17:17.
◼ Si ou pa kapav visite ou camarade parski ou reste loin ou-soit a cause lezot situation, ou kapav telephone li, ecrire li enn ti mot, ou-soit envoye li enn e-mail. Ki ou kapav ecrire? Alan D. Wolfelt, enn psychologue, dire: “Rappel li bann bon moment ki zot inn passé ensam. Promette . . . ki ou pa pou tardé pou ré-ecrire, ek apré tini ou promesse.”
Fodé pa ki ou hesité pou encourage enn camarade ki malade, parski ou peur pangar ou dire ou-soit ou faire enn kitsoz ki pa bizin. Souvent, c’est ou presence ki compté vrai-mem. Dan so livre, Lori Hope ecrire: “Nou tou nou faire ek nou dire bann kitsoz ki lezot kapav mal comprend ou-soit ki kapav blesse enn kikenn. C’est pa sa ki vrai probleme. Vrai probleme, c’est kan ou tellement peur pou faire enn erreur ki ou reste loin ar enn kikenn ki bizin ou.”
Enn camarade ki bien malade kitfois bizin ou asterla, plus ki avant. Montré ki ou “enn vrai camarade.” Li vrai ki bann zeffort ki ou faire pou aide li, pa pou faire so douleur disparette, mais sa kapav faire ou camarade ki ou content, pli kapav supporte so situation difficile.
[Note]
a Nou finn change certain nom.