Montre Ki U enn Kretyin Fidel Kan enn Manb U Fami Exkli
1. Ki sityasyon kapav vinn enn leprev pu enn Kretyin fidel?
1 Latasman ki ena ant bann manb enn fami kapav byin solid. Li enn leprev pu enn Kretyin kan enn manb so fami exkli, uswa finn retir li dan kongregasyon. Li kapav enn mari, enn fam, enn zanfan uswa enn fami pros. (Mat. 10:37) Ki latitid bann Kretyin fidel bizin ena anver sa fami pros ki’nn exkli la? Eski u latitid pu diferan si dimunn la res kot u? Avan tu, anu get seki Labib dir lor la, ek bann prinsip ki aplik dan tulede ka, setadir ar bann ki’nn exkli ek bann ki’nn retir zot dan kongregasyon.
2. Dapre Labib, ki latitid bann Kretyin bizin ena anver bann ki’nn exkli dan kongregasyon?
2 Ki Nu Latitid Anver Bann Exkli: Parol Bondye donn nu lord pu pa frekant enn kikenn ki’nn exkli dan kongregasyon: “Aret frekant enn kikenn ki apel frer, me ki pratik vis sexyel, ki gurman, ki usi ador bann zidol, ki enn sular uswa enn kikenn ki servi tu mwayin pu tir kas ar dimunn. Pa mem manz avek sa kalite dimunn la. . . . Tir sa move dimunn la parmi zot.” (1 Kor. 5:11, 13) Bann parol ki Zezi ti dir dan Matye 18:17 usi ena enn rapor avek sa: “Pu zot [sa dimunn exkli la] bizin kuma enn kikenn ki pa krwayan ek enn kikenn ki ramas tax.” Bann dimunn ki ti pe ekut Zezi, ti kone ki bann Zwif sa lepok la pa ti frekant bann ki pa ti Zwif. Zot ti usi evit bann dimunn ki ti ramas tax ek ki lepep pa ti frekante. Par sa legzanp la, Zezi ti anseyn so bann disip pu pa frekant bann exkli.—Get Latur Degard 15 Septam, 1981, paz 18-20 an Franse.
3, 4. Ki kalite frekantasyon fode pa ki nu ena avek enn exkli uswa enn kikenn ki’nn retir li?
3 Sa vedir ki bann Kretyin fidel pa pu gayn okenn konversasyon spirityel avek enn exkli. Me sa vedir plis ki sa ankor. Parol Bondye dir ki fode ‘pa mem manz avek enn dimunn kumsa.’ (1 Kor. 5:11) Ala kifer, nu pa pu fer kamarad avek enn exkli. Par egzanp, nu pa pu al piknik ar li, al dan bann fet, zwe bul, fer soping, al sinema uswa manz avek li dan ninport ki plas.
4 Eski nu kapav koz avek enn exkli? Labib pa koz lor tu sityasyon ki kapav arive. Nu kapav kone ki Zeova panse lor sa size la kan nu lir 2 Zan 10: “Si enn kikenn vinn kot zot ek pena sa lanseynman la, pa resevwar li, uswa pa dir li bonzur.” Latur Degard 15 Septam, 1981, paz 25 koz lor sa verse la: “Enn sinp bonzur kapav vinn enn premye pa pu gayn enn konversasyon ek sa kapav mem devlop enn lamitye. Eski nu anvi fer sa premye pa la avek enn exkli?”
5. Ki enn kikenn perdi, kan li exkli?
5 Dan sa mem Latur Degard la, paz 31, dir: “Enn kikenn ki pratik pese ek ki’nn exkli, perdi buku kitsoz, kuma par egzanp, faver Bondye; . . . bon konpayni bann frer, ek usi bon lantant ki li ti ena avek so bann fami.”
6. Eski enn Kretyin bizin aret pran par dan tu laktivite ki zot ti abitye fer ansam, si enn kikenn ki res dan mem lakaz, finn exkli? Explike.
6 Kan Res dan Mem Lakaz: Eski sa vedir ki bann Kretyin ki res dan mem lakaz avek enn exkli, bizin pa koz ar li, pa manz ar li, ek pa fer kitsoz ki tulezur zot ti abitye fer ansam? Not anba paz 22, dan Latur Degard 15 avril, 1991, dir: “Si dan lakaz enn Kretyin, ena enn exkli, li pu tuzur partisip dan bann laktivite ki fer tulezur.” Me se bann manb lafami ki pu deside ki kantite, sa exkli la pu ansam avek zot kan zot manze, uswa dan bann lezot aktivite ki zot fer ansam. Selman, zot pa pu anvi donn bann frer linpresyon ki nanyin pa’nn sanze depi ki dimunn la finn exkli.
7. Kan enn manb lafami exkli, kuma eski bann aktivite spirityel sanze?
7 Me, Latur Degard 15 Septam, 1981, paz 28, dir lor sa dimunn ki’nn exkli uswa finn retir li la: “Bann latasman spirityel ki ti ena avan finn kase net Sa li vre, mem si li konsern enn manb lafami, ek kitfwa enn fami pros ki res dan mem lakaz. Bann aktivite spirityel ki zot ti pe fer avan pu nepli parey. Par egzanp, si enn mari finn exkli, kitfwa so madam ek so zanfan pu malalez si li fer letid familyal, diriz lektir Labib uswa fer lapriyer. Kan li dan so lakaz, li gayn drwa fer lapriyer avan manze si li anvi. Me bann lezot manb lafami kapav fer zot prop lapriyer dusma. (Pro. 28:9; Psom 119:145, 146) Ki pu fer si enn exkli anvi asiste lektir Labib uswa letid familyal? Zot kapav les li vinn ekute si li pa rod anseyn zot uswa partaz so bann lide.”
8. Ki responsabilite bann paran Kretyin ena anver enn zanfan miner exkli ki res dan mem lakaz?
8 Si enn zanfan miner finn exkli ek li res dan mem lakaz ki so bann paran, antan ki Kretyin, bann paran la ena tuzur responsabilite pu elve li. Latur Degard 15 Novam, 1988, paz 20, dir: “Parey kuma zot pu kontiyn donn li manze, linz, enn landrwa pu reste, zot bizin kontiyn anseyn li ek disiplinn li dapre Parol Bondye. (Proverb 6:20-22; 29:17) Bann paran ki kontan zot zanfan pu organiz, pu etidye Labib avek li, mem si li exkli. Kitfwa zanfan la pu tir plis profi kan zot etidye ar li tusel. Zot kapav usi deside ki li kontiyn asiste letid familyal.”—Get usi Latur Degard 1 Oktob, 2001, paz 16-17.
9. Ziska ki pwin enn Kretyin kapav gayn kontak avek enn fami pros ki’nn exkli ek ki pa res dan mem lakaz?
9 Bann Fami Pros Ki Pa Res dan Mem Lakaz: Latur Degard 15 Avril, 1988, paz 28, dir: “Sityasyon la diferan kan enn fami pros ki’nn exkli uswa finn retir li, pa res dan mem lakaz. Kitfwa pu bizin kup preske tu kontak avek li. Mem si ena bann kestyon familyal kot zot bizin zwenn, sey fer sa pli rarman posib. “ Sa li an akor avek komannman Bondye ki dir “aret frekant enn kikenn” ki pe fer pese, me ki pale sanze. (1 Kor. 5:11) Bann Kretyin fidel pu fer zefor pu pena okenn kontak avek enn fami ki’nn exkli, kan li pa neseser. Si ena bann tranzaksyon ki konsern travay, pas pli tigit letan posib ansam.—Get usi Latur Degard 15 Septam, 1981, paz 29-30 an Franse.
10, 11. Ki enn Kretyin pu pran an konsiderasyon avan li les enn fami exkli vinn res kot li?
10 Latur Degard koz lor enn lot sityasyon ki kapav arive: “Ki pu fer si enn fami pros, li kapav enn garson, enn papa uswa enn mama ki’nn exkli ek ki pa res dan mem lakaz anvi revinn res kot fami Kretyin la? Fami la pu deside ki pu fer dapre sityasyon. Par egzanp, kitfwa dimunn exkli la, papa uswa mama la malad, ubyin li nepli kapav okip li lor plan finans uswa fizik. Dan sa ka la, Labib donn lord bann zanfan Kretyin pu pran kont zot fami. (1 Tim. 5:8) Zot desizyon pu depann lor bann pwin kuma, seki paran la vremem bizin ek so latitid. Anplis sef lafami bizin konsider byinet spirityel so fami.”— Latur Degard 15 Septam, 1981, paz 28-9.
11 Samem lartik la koz lor enn zanfan usi: “Defwa bann paran Kretyin finn aksepte ki zot zanfan return res kot zot pu inpe letan, parski li malad. Me dan sak ka, bann paran bizin ziz sityasyon zanfan la. Eski enn zanfan exkli ti pe viv par so prop mwayin, ek aster li nepli kapav? Eski li pe returne sirtu pu amenn enn lavi pli fasil? Kuma so kondwit ete ek ki so latitid? Eski li pu enn move linflyans dan lakaz?—Gal. 5:9.”
12. Ki bann profi ena kan nu swiv seki Labib dir lor bann exkli?
12 Nu Tir Profi Kan Nu Fidel ar Zeova: Nu tir profi kan nu swiv seki Labib dir lor bann exkli ek kan nu evit bann move dimunn ki pale sanze. Sa fer kongregasyon kontiyn gard so bon repitasyon. Pwiski nu respekte bann prinsip Labib nu montre ki nu diferan. (1 Pyer 1:14-16) Li protez nu kont bann move linflyans. (Gal. 5:7-9) Li donn usi, sa kikenn ki pe fer seki move la, lokazyon pu tir profi ar disiplinn ki li gayne. Kumsa, sa kapav ed li pu devlop ‘lape ek lazistis.’—Ebre 12:11.
13. Ki sanzman enn fami finn fer? Ki rezilta sa finn done?
13 Apre ki enn frer ek so ser zimel ti ekut enn diskur dan lasanble sirkonskripsyon, zot ti konpran ki zot ti bizin sanz zot latitid anver zot mama. Li ti exkli depi sizan ek li pa ti res kot zot. Deswit apre lasanble, frer la ti telefonn so mama. Apre ki li’nn fer li kone ki zot kontan li, li ti explik li ki zot pu nepli koz avek li, amwin ena bann kestyon familyal inportan kot zot bizin zwenn. Inpe letan apre, mama la ti rekumans asiste bann reynion ek li’nn reintegre. So mari usi ki pa ti enn Temwin finn kumans etidye ek li’nn batize.
14. Kifer eski nu montre ki nu fidel kan nu fer seki Labib dir lor bann exkli?
14 Kan nu fer seki Labib dir lor bann exkli, nu montre ki nu fidel ek ki nu ena lamur pu Zeova. Nu reponn usi sa kikenn ki pe provok Li la. (Pro. 27:11) Anplis, nu kapav sir ki Zeova pu beni nu. Lerwa David ti ekrir lor Zeova: “Mo pa pu deturn mwa ar to bann lalwa. To pu fidel anver enn kikenn ki fidel.”—2 Sam. 22:23, 26.