Watchtower BIBLIOTEK LOR INTERNET
Watchtower
BIBLIOTEK LOR INTERNET
Kreol Morisien
  • LABIB
  • PIBLIKASION
  • RENION
  • w23 Fevriye p. 26-30
  • Mo’nn Trouv Zeova Beni So Bann Serviter Ki Fidel

Pena video ki disponib pou seki ou finn swazir.

Sori, enn erer inn anpes sa video-la zwe.

  • Mo’nn Trouv Zeova Beni So Bann Serviter Ki Fidel
  • Latour Degard Pe Anons Rwayom Zeova (Edision Letid)—2023
  • Soutit
  • Lor Mem Size
  • IRLAND DINOR​—“PEI BANN BOM EK BANN BAL”
  • SIERA LEONN​—FIDEL MALGRE LAMIZER
  • NIZERIA​—NOU APRANN ENN NOUVO KILTIR
  • KENYA​—BANN FRER MONTRE PASIANS ANVER MWA
  • LETAZINI​—FIDEL MALGRE LARISES
  • “Bann Ki Ekout Twa” Pou Sape
    Latour Degard Pe Anons Rwayom Zeova (Edision Letid)—2019
  • Nou Gagn Benediksion kan Nou Fer Seki Zeova Demande
    Latour Degard Pe Anons Rwayom Zeova (Edision Letid)—2017
Latour Degard Pe Anons Rwayom Zeova (Edision Letid)—2023
w23 Fevriye p. 26-30
Robert Landis.

BIOGRAFI

Mo’nn Trouv Zeova Beni So Bann Serviter Ki Fidel

RAKONTE PAR ROBERT LANDIS

SIRMAN to rapel bann konversasion ki’nn bien tous twa! Inn gagn apepre 50 an, mo’nn gagn enn konversasion avek enn kamarad. Nou ti dan Kenya, ek nou ti pe asize pre kot enn dife. Sa fer plizir mwa ki nou ti pe vwayaze, ek soley ti bien bril nou. Nou ti pe koz lor enn fim ki ti koz lor Labib, me mo kamarad ti dir mwa: “Seki fim-la dir lor Labib, li fos.”

Mo ti riye parski mo pa ti kone ki mo kamarad ti enn kikenn ki relizie. Mo ti dir li: “Ki to kone lor Labib twa?” Li pa ti reponn mwa deswit. Me apre, li ti dir mwa ki so mama ti enn Temwin Zeova, ek ki li ti aprann sertin kitsoz ar so mama. Mo ti anvi konn plis. Alor, mo ti poz li bann lezot kestion.

Mo kamarad ek mwa, nou’nn koze enn nwit. Li ti dir mwa ki Labib dir ki se Satan ki pe kontrol lemond. (Zan 14:30) Kitfwa twa to konn sa depi bien lontan. Me mwa, se premie fwa ki mo ti tann sa. Akoz sa, mo ti poz momem boukou kestion. Mo ti touletan tann dir ki ena enn Bondie ki bon, ki pe diriz lemond. Me pou mwa sa pa ti ena okenn sans, parski mo ti trouv boukou kitsoz dan mo lavi. Mem si mo ti ena zis 26 an, mo ti trouv boukou kitsoz ki ti bien desevwar mwa.

Mo papa ti enn pilot avion pou larme Ameriken. Alor, depi ki mo tipti, mo ti tann dir ki pou ena enn lager nikleer. Ninport ki ler, larme ti pare pou larg enn bom nikleer. Kan mo ti liniversite, ti ena lager dan Vietnam. Alor, bann lezot zelev ek mwa, nou ti al fer bann manifestasion. Me bann gard ti avoy gaz lakrimozenn lor nou. Sa ti fer nou toufe ek sa ti fer nou larm koule. Nou ti bizin sove, ek bann-la ti pe galoup deryer nou ar zot matrak. Sa lepok-la, ti ena boukou dezord ek problem dan pei. Ti ena boukou violans, bann dimounn ti touy bann politisien, ek ti ena bann manifestasion. Tou dimounn ti ena so prop lopinion lor kouma pou regle bann problem. Sa ti fer boukou dezord.

Robert pe debout akote enn motosiklet ek li pe montre enn map kot ena tou bann pei kot li’nn ale.

Depi Londres ziska Sant Lafrik

An 1970, mo ti al travay lor lakot lenor Alaska, ek mo ti gagn boukou kas. Apre sa, mo ti pran enn avion ek mo ti al Londres. Laba, mo ti aste enn motosiklet ek mo ti roul ver lesid. Mo ti roule san kone kotsa mo pe ale. Plizir mwa apre, mo ti ariv Lafrik. Lor mo sime, mo ti zwenn boukou dimounn ki, parey kouma mwa, ti pe esey al lwin ar zot bann problem.

Alor, akoz tou seki mo ti trouve ek tande, kan mo ti tann dir ki se enn demon ki pe kontrol lemond, sa ti fer sans pou mwa. Me si Bondie pa ti pe kontrol lemond, ki Li ti pe fer? Mo ti anvi gagn repons sa kestion-la.

De-trwa mwa apre, mo ti gagn repons pou mo kestion. Ek avek letan, mo ti zwenn plizir dimounn ki, malgre zot sitiasion, ti res fidel ar sel vre Bondie. Mo ti aprann konn sa bann dimounn-la ek mo ti koumans kontan zot.

IRLAND DINOR​—“PEI BANN BOM EK BANN BAL”

Kan mo ti retourn Londres, mo ti rant an kontak ar mo kamarad so mama, ek li ti donn mwa enn Labib. Enn aswar, kan mo ti dan Amsterdam, dan Oland, mo ti pe lir mo Labib lor sime anba enn kolonn lalimier. Lerla, enn Temwin ti trouv mwa ek li ti ed mwa pou aprann plis lor Labib. Apre sa, kan mo ti dan Dublin, dan Irland, mo ti trouv biro nasional bann Temwin Zeova, ek mo ti tap zot laport. Lerla, mo ti zwenn Arthur Matthews, enn frer ki ena boukou lexperyans. Mo ti demann li enn letid Labib, ek li ti aksepte pou etidie Labib avek mwa.

Mo ti extra kontan etidie bann liv ek bann lezot piblikasion bann Temwin Zeova. Biensir, mo ti kontign lir mo Labib osi. Kan mo ti al Lasal, mo ti remarke ki mem bann zanfan ti konn repons pou bann kestion ki bann dimounn ki ena ledikasion ti poz zotmem pandan plizir lane, bann kestion kouma: ‘Kifer lemal existe? Kisann-la Bondie ete? Ki arive apre lamor?’ Lerla, mo ti koumans frekant zis bann Temwin Zeova. Sa pa ti difisil pou mwa, parski apart bann Temwin Zeova, mo pa ti konn personn dan sa pei-la. Bann Temwin ti ed mwa pou kontan Zeova ek pou kontan fer so volonte.

Nigel, Denis, ek mwa

Mo ti pran batem an 1972. Enn an apre, mo ti koumans fer pionie, ek mo ti al dan enn ti lasanble ki trouv dan Newry, dan Irland Dinor. Mo ti lwe enn lakaz an ros, ki ti trouv lor enn montagn. Dan enn laplenn, akote mo lakaz, ti ena bann vas, ek mo ti pe pratik mo bann diskour devan zot. Mem si zot ti pe manze, mo ti ena linpresion ki zot ti pe ekout mwa. Biensir, zot pa ti kapav donn mwa okenn konsey. Selman, zot ti ed mwa pou mo get mo oditwar kan mo fer bann diskour. An 1974, mo ti vinn pionie spesial, ek mo ti fer pionie ar Nigel Pitt, ki’nn vinn mo bon kamarad.

Sa lepok-la, ti ena boukou violans dan Irland Dinor. Akoz sa, sertin dimounn ti apel Irland Dinor “pei bann bom ek bann bal.” Souvan, nou ti kapav trouv bann dimounn pe lager lor sime, bann dimounn pe gagn kout bal, ouswa bann loto ki pe exploze. Ti ena boukou problem akoz larelizion ek politik. Selman, bann Protestan ek bann Katolik ti kone ki bann Temwin pa ti pran par dan bann zafer politik. Akoz sa, nou ti an sekirite ek nou ti kapav kontign prese. Bann dimounn souvan ti kone kan ek kotsa ti pou ena bann violans, ek zot ti fer nou kone pou ki nou pa al laba.

Kanmem sa, parfwa ti osi ena bann sitiasion kot nou lavi ti an danze. Par exanp, enn zour, mwa ek enn lot pionie ki ti apel Denis Carrigan, nou ti al prese dan enn lavil kot pa ti ena okenn Temwin. Ofet, zis enn sel fwa bann Temwin ti al pres laba. Ek laba, enn madam ti dir ki nou ti bann solda Angle ki ti an sivil. Li ti dir sa parski nou pa ti ena laksan Irlande. Kan li ti dir sa, nou ti gagn bien per, parski si enn kikenn ti enn kamarad ar enn solda, bann dimounn ti kapav touy li ouswa tir enn kout bal dan so zenou. Kan nou ti tousel ek nou ti pe atann bis, enn loto ti aret pre ar restoran kot madam-la ti koz ar nou. Madam-la ti sorti deor, li ti montre nou ar so ledwa, ek li ti koz ar de zom ki ti dan loto-la. Lerla, sa bann zom-la ti koste zot loto ar nou, ek zot ti poz nou bann kestion lor ler ki bis pase. Kan bis-la ti arive, zot ti koz ar sofer-la, ek nou pa ti tann seki zot ti pe dir. Bis-la ti vid, alor nou ti sir ki zot ti pe fer bann laranzman pou ki sofer-la amenn nou andeor lavil, pou ki zot kapav bat nou. Me sa pa ti arive! Kan mo ti desann dan bis-la, mo ti demann sofer-la: “Ki sa bann dimounn-la ti pe dir lor nou?” Li ti reponn: “Mo kone kisann-la zot ete, ek mo’nn koz ar bann-la. Pa bizin zot trakase. Zot an sekirite aster-la.”

Robert ek Pauline zour zot maryaz.

Mars 1977, zour nou maryaz

An 1976, dan enn lasanble distrika dan Dublin, mo ti zwenn enn ser ki apel Pauline Lomax. Li ti enn pionie spesial ek li ti sorti Langleter. Li ti enn ser bien spiritiel, li ti ena limilite, ek li ti bien zoli osi. Li ek so frer, Ray, inn ne dan laverite. Enn an plitar, Pauline ek mwa nou ti marye, ek nou ti kontign nou servis pionie spesial dan Ballymena, dan Irland Dinor.

Pandan enn tan, nou ti dan servis sirkonskripsion dan Belfast, Londonderry, ek dan lezot landrwa danzere ankor. Pou zot servi Zeova, nou bann frer ek ser ki ti res laba ti bizin abandonn zot bann lansegnman relizie, zot bann prezize, ek laenn ki zot ti ena pou bann dimounn. Zot lafwa inn bien ankouraz nou. Zeova vremem inn beni zot ek inn protez zot!

Mo’nn res 10 an dan Irland. Apre, an 1981, nou ti asiste 72em klas Lekol Galaad. Apre lekol, nou ti al servi dan Siera Leonn, ki trouv dan Lwes Lafrik.

SIERA LEONN​—FIDEL MALGRE LAMIZER

Nou ti res dan enn lakaz misioner avek 11 lezot frer ek ser. Dan lakaz-la, ti ena enn lakwizinn, trwa twalet, de saldebin, enn telefonn, enn masinn lave, ek enn masinn ki fer linz sek. Kouran ti koupe souvan, ek ti ena bann lera dan grenie ek bann serpan dan sousol.

Robert ek lezot dimounn akote zot motosiklet, zot pe travers enn larivier lor enn rado.

Mo pe travers enn larivier pou al dan enn lasanble dan Gine

Mem si nou pa ti viv dan bann bon kondision, nou ti gagn boukou lazwa dan predikasion. Bann dimounn ti ena respe pou Labib ek zot ti kontan ekout nou. Boukou dimounn ti aksepte letid ek zot ti vinn bann Temwin. Bann dimounn dan landrwa ti apel mwa “Misie Robert,” ek zot ti apel Pauline “Madam Robert.” Me akoz mo ti pas plis letan dan biro nasional, mo ti pas mwins letan dan predikasion. Ek lerla, bann dimounn ti koumans apel Pauline “Madam Pauline,” ek zot ti apel mwa “Misie Pauline.” Pauline ti extra kontan sa!

Robert ek Pauline avek zot jip.

Nou pe prese dan Siera Leonn

Bann frer ek ser ti bien mizer. Me Zeova ti touletan donn zot seki zot ti bizin, ek parfwa, Li ti fer sa dan bann fason extraordiner. (Mat. 6:33) Mo rapel enn ser ki ti ena zis ase kas pou li aste manze pou li ek so bann zanfan pou sa zour-la, me li ti donn sa kas-la enn frer ki ti ena malarya, pou li aste medsinn. Plitar sa zour-la, enn madam ti vinn get nou ser ek ti pey li pou li fer so seve. Ena boukou lezot sitiasion koumsa ki nou kapav rakonte.

NIZERIA​—NOU APRANN ENN NOUVO KILTIR

Nou’nn fer nef an dan Siera Leonn. Apre sa, nou’nn al servi dan Betel Nizeria. Aster-la, nou ti dan enn gran biro nasional. Mo ti fer mem kalite travay ki mo ti pe fer dan Siera Leonn. Me pou Pauline, sa ti enn gran sanzman ki ti bien-bien difisil. Li ti abitie fer 130 er-t-an par mwa dan predikasion, ek li ti ena boukou letid Labib. Me aster-la, li ti bizin fer koutir, ek toutlong lazourne, li ti bizin re-koud bann linz ki ti abime. Li ti pran boukou letan pou li adapte. Me li ti trouve ki lezot ti bien apresie so travay, ek li ti sezi bann lokazion ki li ti gagne pou ankouraz bann lezot Betelit.

Nou pa ti konn kiltir bann Nizerien, ek nou ti ena boukou kitsoz pou aprann. Enn fwa, enn frer ti vinn dan mo biro pou prezant mwa enn ser ki ti fek rant Betel. Kan mo ti koste ar ser-la pou dir li bonzour, li ti tom dan mo lipie. Mo ti gagn sok! Dan sa ler-la, mo ti mazinn de verse Labib: Zistwar Bann Zapot 10:25, 26 ek Revelasion 19:10. Mo ti demann momem, ‘Eski mo bizin dir li pa fer sa?’ Me anmemtan, mo ti realize ki li ti vinn servi Betel, alor li ti bizin konn bann lansegnman Labib.

Mo ti vremem anbarase apre sa. Me apre mo ti fer inpe resers. Mo ti aprann ki sa ser-la ti fer enn kitsoz ki normal dan so kiltir. Bann zom osi ti fer sa. Zot ti fer sa pou montre zot respe. Sa pa ti enn form ladorasion, ek anplis, ena sa dan Labib. (1 Sam. 24:8) Mo ti bien kontan ki mo pa ti dir sa ser-la nanye, parski si mo ti fer sa, se li ki ti pou anbarase.

Kan nou ti dan Nizeria, nou’nn zwenn boukou frer ek ser ki ti ena enn gran lafwa. Anou pran lexanp Isaiah Adagbona.b Li ti vinn Temwin kan li ti ankor zenn, me apre li ti gagn lalep. Li ti al res dan enn landrwa kot ena zis bann dimounn ki ena lalep, ek li tousel ti Temwin laba. Mem si bann dimounn ti opoz ar li kan li ti pe prese, li ti ed plis ki 30 dimounn pou vinn dan laverite, ek enn lasanble ti forme laba.

KENYA​—BANN FRER MONTRE PASIANS ANVER MWA

Dan Kenya, mo zwenn enn rinoseros ki orfelin

An 1996, nou ti al servi dan Betel Kenya. Kouma mo’nn rakonte dan koumansman, mo ti deza al Kenya, ek aster-la, sa ti fer deziem fwa ki mo ti al laba. Nou ti res dan Betel, ek detanzantan, ti ena bann zako ki ti vinn dan lakour Betel. Zot ti vini pou kokin bann frwi ki bann ser ti sarye. Enn zour, enn ser ti kit so lafnet ouver. Kan li ti retourn kot li, li ti trouv enn fami zako pe manz bann manze ki ti ena kot li. Li ti kriye bien for ek li ti sove. Bann zako osi ti kriye, zot ti re-pas par lafnet, ek zot ti sove.

Pauline ek mwa nou ti al servi dan enn lasanble lang Swaili. Apre inpe letan, mo ti koumans diriz Letid-de-liv (ki azordi apel Letid Biblik Lasanble). Selman, mo pa ti tro konn koz Swaili. Akoz sa, mo ti bizin prepar mwa bien alavans, pou ki mo kapav poz bann kestion. Me si bann frer ek ser ti reponn dan zot prop mo, mo pa ti konpran zot. Sa ti bien drol! Mo ti bien sagrin sa bann frer ek ser-la. Me mo ti vremem inpresione par zot pasians ek zot limilite, parski mem si mo pa ti koz bien zot lang, zot ti les mwa diriz Letid-de-liv.

LETAZINI​—FIDEL MALGRE LARISES

Nou’nn res mwins ki enn an dan Kenya. Apre sa, an 1997, nou’nn al servi dan Betel Brooklyn, New York. Aster-la, nou res dan enn pei kot bann dimounn pli ris, ek sa osi sa kapav kree bann problem. (Prov. 30:8, 9) Me mem dan Letazini, bann frer ek ser ena enn gran lafwa. Zot servi zot letan ek zot bann dibien pou soutenir travay lorganizasion Zeova, pa pou vinn pli ris.

Pandan tou sa bann lane-la, nou’nn trouv fidelite nou bann frer ek ser dan diferan sitiasion. Dan Irland, nou bann frer ek ser inn res fidel malgre laviolans. Dan Lafrik, nou bann frer ek ser inn res fidel mem si zot ti mizer, ek mem si zot ti res dan bann landrwa kot pena okenn Temwin. Dan Letazini, nou bann frer ek ser inn res fidel mem si zot res dan enn pei ris. Nou kapav sir ki Zeova bien kontan kan Li trouv so bann serviter res fidel anver Li malgre zot sitiasion!

Avek Pauline dan Betel Warwick

Letan inn pas bien vit. Li’nn “pas pli vit ki zegwi dan lame enn kikenn ki fer latwal.” (Zob 7:6) Azordi, nou pe servi dan biro mondial, dan Warwick, New York, ek nou vremem kontan ki nou pe servi Zeova ansam ar bann frer ek ser ki vremem kontan zot kamarad. Nou bien kontan ki nou pe kapav kontign fer nou best pou soutenir nou Lerwa, Zezi Kris, ki biento pou rekonpans tou bann ki fidel.​—Mat. 25:34.

a Sa lepok-la, ti apel bann lasanble rezional bann lasanble distrik.

b Nou trouv biografi Isaiah Adagbona dan Latour Degard 1e Avril 1998, p. 22-27, an Franse. Li’nn mor an 2010.

    Piblikasion Kreol Morisien (2000-2025)
    Dekoneksion
    Koneksion
    • Kreol Morisien
    • Partaze
    • Preferans
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Linformasion Legal
    • Prinsip Konfidansialite
    • Reglaz Konfidansialite
    • JW.ORG
    • Koneksion
    Partaze