Rejette “bann kitsoz ki pena okenn valeur”
“Enn kikenn ki galope derriere bann kitsoz ki pena okenn valeur, li mank leker.”—PROV. 12:11.
1. Ki certain kitsoz ki ena valeur ki nou ena, ek ki pli bon fason nou kapav servi zot?
EN TANT ki chretien, nou tou nou ena different qualité kitsoz ki ena valeur. Sa bann kitsoz-la kapav soit enn bon la-santé, la force, bann capacité intellectuel, ou-soit bann richesse materiel. Parski nou content Jéhovah, nou content pou servi sa bann kitsoz-la dan so service, ek coumsa nou suive sa conseil inspiré-la: “Honore Jéhovah avek zot bann kitsoz ki ena valeur.”—Prov. 3:9.
2. Ki l’avertissement la Bible donné concernant bann kitsoz ki pena okenn valeur, ek couma sa l’avertissement-la kapav applik dan enn fason litteral?
2 Parkont, la Bible koz aussi lor bann kitsoz ki pena okenn valeur ek li averti nou pou pa gaspille nou lé-temps ek nou la-force pou rod zot. En rapport avek sa, guette seki Proverbes 12:11 dire: “Enn kikenn ki travail so la-terre pou rassasié ar di-pain, mais enn kikenn ki galope derriere bann kitsoz ki pena okenn valeur, li mank leker.” Li pa difficile pou comprend couma sa proverbe-la appliké. Si enn zom consacré so lé-temps ek so la-force pou travail dur pou donne so famille seki li bizin, pena doute ki li ek so famille pou ena enn certaine securité. (1 Tim. 5:8) Mais si li gaspille tou seki li ena pou rod bann kitsoz ki pena okenn valeur, li montré ki li “mank leker,” setadir ki li pena enn bon jugement ni bann bon mobile. Avek le temps, pena doute ki enn dimoune coumsa pa pou ena seki li bizin pou vive.
3. Couma l’avertissement ki la Bible donné lor bann kitsoz ki pena okenn valeur applik ar nou l’adoration?
3 Mais ki sa proverbe-la vedir kan nou applik li ar nou l’adoration? Dan sa cas-la nou trouvé ki enn chretien ki servi Jéhovah avek zele ek fidelité konn enn vrai securité. Li kapav sur ki li pou gagne benediction Jéhovah asterla ek enn l’esperance sur pou l’avenir. (Mat. 6:33; 1 Tim. 4:10) Parkont, enn chretien ki laisse bann kitsoz ki pena okenn valeur distraire li, mette so relation avek Jéhovah ek so l’espoir pou gagne la vie eternel en danger. Couma nou kapav evite sa? Nou bizin guette bien ki bann kitsoz dan nou la-vie ki “pena okenn valeur” ek developpe enn grand determination pou rejette zot.—Lire Tite 2:11, 12.
4. En general, ki été bann kitsoz ki pena okenn valeur?
4 Ki sa bann kitsoz ki pena okenn valeur-la? En general, sa kapav n’importe ki kitsoz ki empeche nou servi Jéhovah avek tou nou nâme. Par exemple sa kapav different qualité divertissement. Bien sur, bann divertissement ena zot place dan nou la-vie. Mais kan nou passe trop beaucoup lé-temps pou amusé ek ki sa faire nou neglige bann l’activité ki concerne nou l’adoration, lerla bann divertissement vinn bann kitsoz ki pena okenn valeur, ki faire di-tort nou spiritualité. (Eccl. 2:24; 4:6) Pou enn chretien pa tombe dan sa piege-la, fodé ki li equilibré; li bizin guette bien couma li servi so lé-temps, enn kitsoz ki ena valeur. (Lire Colossiens 4:5.) Selman, ena bann kitsoz ki pena okenn valeur ki beaucoup pli dangereux ki bann divertissement. Parmi ena bann fausse bondié.
Rejette bann bondié ki pena okenn valeur
5. Couma souvent la Bible servi l’expression “ki pena okenn valeur”?
5 Li interessant pou noté ki dan la plupart verset la Bible kot l’expression “ki pena okenn valeur” parette, sa applik ar bann fausse bondié. Par exemple, Jéhovah ti dire ar nation Israël: “Fodé pa zot faire bann bondié sans okenn valeur pou zot-mem, ek fodé pa zot faire enn zimage sculpté ni enn colonne sacré pou zot-mem, ek fodé pa zot mette enn roche sculpté ki’nn bien decoré dan zot pays pou zot prosterne devant sa.” (Lév. 26:1) Le roi David ti ecrire: “Jéhovah grand ek nou bizin loué Li beaucoup, ek nou bizin ena la crainte pou Li plus ki tou lezot bondié. Parski tou bann bondié bann peuple, zot bann bondié ki pena okenn valeur. Mais Jéhovah Li, Li finn faire le ciel.”—1 Chron. 16:25, 26.
6. Kifer bann fausse bondié zot pena okenn valeur?
6 Pareil couma David ti dire, tout autour nou, nou ena preuve ki Jéhovah Li grand. (Ps. 139:14; 148:1-10) Bann Israélite ti ena vrai-mem enn grand privilege parski Jéhovah ti faire enn l’alliance avek zot! Zot ti faire enn kitsoz bien bete kan zot ti detourne-zot ar Jéhovah ek zot ti prosterne devant bann zimage sculpté ek devant bann colonne sacré! Dan bann situation critik, vrai-mem zot fausse bondié pa ti ena okenn valeur. Sa bann fausse bondié-la pa ti ena pouvoir pou sauve zot, alors couma zot ti pou kapav sauve zot bann adorateur?—Juges 10:14, 15; Is. 46:5-7.
7, 8. Couma la “Richesse” kapav vinn couma enn bondié?
7 Zordi, dan beaucoup pays, bann dimoune encore prosterne devant bann zimage ki bann zom finn faire, ek pareil couma dan le passé, sa bann bondié-la pena okenn valeur. (1 Jean 5:21) Selman dapré la Bible, a part bann zimage, ena bann lezot kitsoz aussi ki couma bann bondié. Prend par exemple seki Jésus ti dire: “Personne pa kapav travail couma enn esclave pou deux maitre; parski soit li pou ena la haine pou enn, ek li pou content lot-la, soit li pou attache-li ar enn ek li pou meprise lot-la. Zot pa kapav travail couma bann esclave pou Bondié ek pou la Richesse toulé-deux.”—Mat. 6:24.
8 Couma la “Richesse” kapav vinn couma enn bondié? Pou comprend sa, anou prend l’exemple enn roche ki ti dan enn karo en Israël dan le passé. Enn kikenn ti kapav servi sa roche-la dan construction enn lakaz ou-soit enn muraille. Mais, si enn kikenn ti mette sa roche-la couma enn “colonne sacré” ou-soit couma “enn roche sculpté ki’nn bien decoré,” sa roche-la ti pou kapav vinn enn l’obstacle ki faire bann serviteur Jéhovah tombé lor plan spirituel. (Lév. 26:1) Li pareil aussi avek l’argent. Li enn kitsoz ki necessaire parski nou bizin li pou vive ek nou kapav servi li bien dan service Jéhovah. (Eccl. 7:12; Luc 16:9) Mais si nou galope derriere l’argent ek nou faire sa passe avant nou bann l’activité spirituel, lerla l’argent vinn vrai-mem enn bondié pou nou. (Lire 1 Timothée 6:9, 10.) Zordi nou pé vive dan enn lé-monde kot bann dimoune galope derriere l’argent ek zot considere sa couma enn kitsoz bien important. A cause sa, nou bizin faire sur ki nou garde enn l’attitude equilibré lor sa question-la.—1 Tim. 6:17-19.
9, 10. (a) Couma enn chretien considere l’education? (b) Cite enn parmi bann danger ki bann longue l’etude kapav ena.
9 Enn lot l’exemple concernant enn kitsoz ki utile mais ki kapav vinn enn kitsoz ki pena okenn valeur c’est l’education ki nou gagné dan lekol. Nou envie ki nou bann zenfant gagne enn bon l’education pou ki zot kapav gagne zot la-vie. Seki pli important encore, c’est ki enn bon l’education permette enn chretien pou comprend la Bible pli bien, pou bien raisonné ek pou tire bann bon conclusion kan li gagne probleme, ek pou enseigne bann verité ki ena dan la Bible dan enn fason clair, ki convaink bann dimoune. Pou gagne enn bon l’education, sa prend le temps, mais li vaut la peine prend sa lé-temps-la.
10 Mais ki nou kapav dire lor bann longue l’etude ki nou gagné dan enn l’université? Beaucoup dimoune considere sa couma enn kitsoz ki necessaire pou zot reussi dan la vie. Pourtant, kan beaucoup etudiant fini sa qualité l’etude-la, zot la-tête rempli ar bann philosophie ki faire di-tort. Bann chretien ki faire sa bann longue l’etude-la, zot gaspille zot jeunesse ki zot ti pou’nn kapav servi pli bien dan service Jéhovah. (Eccl. 12:1) Li possible ki c’est a cause sa ki dan bann pays kot beaucoup dimoune inn faire bann longue l’etude, nou pa etonné ki ena enn tigit dimoune-mem ki croire dan Bondié. Mais enn chretien li, au lieu ki li mette so confiance dan bann systeme l’education bien avancé ki ena dan sa lé-monde-la pou li assure so securité, li pou mette so confiance en Jéhovah.—Prov. 3:5.
Pa laisse desir nou la-chair vinn enn bondié
11, 12. Kifer Paul ti dire ki pou certain: “zot bondié c’est zot ventre”?
11 Dan lettre ki li ti ecrire bann Philippiens, l’apotre Paul ti cite enn lot kitsoz encore ki kapav vinn couma enn bondié. Li ti koz lor certain ki ti pé servi Jéhovah avant ek li ti dire: “Ena beaucoup—mo ti habitué mentionne zot souvent mais asterla mo mentionne zot aussi avek larme—ki pé marche couma bann l’ennemi poteau souffrance Christ, ek zot la-fin c’est destruction, ek zot bondié c’est zot ventre, . . . ek zot pense zis bann kitsoz ki lor la terre.” (Phil. 3:18, 19) Couma ventre, ou-soit l’estomac enn dimoune kapav couma enn bondié?
12 Li parette ki, pou sa bann dimoune ki Paul ti pé kozé-la, li ti pli important pou satisfaire zot bann desir charnel ki servi Jéhovah ensam avek Paul. Kitfois certain ti mangé ek boire plus ki bizin ziska ki zot ti vinn bann gourmand ek bann soulard. (Prov. 23:20, 21; compare avek Deutéronome 21:18-21.) Li possible ki lezot ti’nn choisir pou profite tou seki le monde ti kapav offert zot dan premier siecle, ek sa ti empeche zot pou servi Jéhovah. Fodé jamais nou laisse enn desir pou amenn seki dimoune appel “la belle vie” faire nou ralenti dan service ki nou faire pou Jéhovah avek tou nou nâme!—Col. 3:23, 24.
13. (a) Ki arrivé kan nou ena enn l’envie exageré, ek couma Paul ti decrire sa? (b) Couma nou kapav evite ena enn l’envie exageré?
13 Paul ti mentionne aussi enn lot l’aspect fausse l’adoration. Li ti ecrire: “Detruire net tou bann desir zot lekor ki lor la terre en seki concerne la fornication, l’impureté, bann desir sexuel, bann desir ki faire di-tort, ek enn l’envie exageré, ki aussi enn l’idolatrie.” (Col. 3:5) Enn l’envie exageré c’est kan nou ena enn grand desir pou gagne enn kitsoz ki nou pena, kitfois pou gagne bann kitsoz materiel. Sa kapav aussi concerne enn desir sexuel ki pa bon. (Ex. 20:17) Eski sa pa faire nou reflechi kan nou pensé ki sa qualité desir-la zot pareil ar l’idolatrie, coumadir nou pé adore enn fausse bondié? Jésus ti servi enn zimage bien frappant pou montré ki quantité li important ki nou faire tou seki nou kapav pou control sa bann qualité mauvais desir-la.—Lire Marc 9:47; 1 Jean 2:16.
Faire attention ar bann parole ki pena okenn valeur
14, 15. (a) Ki bann “kitsoz ki pena okenn valeur” ki ti faire beaucoup tombé dan lepok Jérémie? (b) Kifer bann parole Moïse ti ena beaucoup valeur?
14 Bann parole aussi kapav forme partie dan bann kitsoz ki pena okenn valeur. Par exemple, Jéhovah ti dire Jérémie: “C’est mensonge ki bann prophete pé prophetisé lor mo nom. Mo pa finn envoye zot, mo pa finn donne zot okenn l’ordre, mo pa finn koz ar zot. Enn fausse vision, prediction ki sorti kot bann demon, enn kitsoz ki pena okenn valeur ek tromperie ki ena dan zot leker, c’est sa-mem ki bannla pé prophetisé ar zot.” (Jér. 14:14) Sa bann fausse prophete-la ti pé pretann ki zot ti pé koz lor nom Jéhovah, mais en realité zot ti pé fann zot prop l’idée, zot prop sagesse. Alors, zot parole ti “enn kitsoz ki pena okenn valeur.” Zot bann parole ti dan vide ek zot ti enn vrai danger pou spiritualité bann Juif. En 607 a.n.l., beaucoup ki ti ecoute sa bann parole ki pena okenn valeur-la ti mort dan la main bann soldat babylonien.
15 Mais Moïse li, li ti dire bann Israélite: “Fixé zot leker lor tou bann parole ki mo dire zot zordi pou averti zot . . . Parski c’est pa enn parole ki pena okenn valeur pou zot, mais li represente zot la-vie, ek par sa parole-la zot kapav reste pli longtemps dan pays ki zot pé al prend apré ki zot traverse Jourdain.” (Deut. 32:46, 47) Oui, bann parole Moïse ti inspiré par Bondié. Alors, zot ti ena beaucoup valeur; zot ti bien important pou bien-etre nation Israël. Bann ki ti ecoute zot ti vive longtemps ek ti konn prosperité. Anou toujours rejette bann parole ki pena okenn valeur ek reste attaché ar bann parole la verité.
16. Couma nou considere parole bann scientifik ki contraire ar Parole Bondié?
16 Eski zordi nou encore pé tann bann parole ki pena okenn valeur? Oui. Par exemple, certain scientifik dire ki theorie l’evolution ek bann decouverte ki la science inn faire dan lezot domaine montré ki li nepli necessaire pou croire dan Bondié. Zot dire ki kapav explik tou kitsoz grace a seki pé passé dan la nature. Eski nou bizin tracassé kan nou tann bann parole vantard coumsa? Non, ditou! Sagesse bann zom bien different avek sagesse Bondié. (1 Cor. 2:6, 7) Selman, nou koné ki kan l’enseignement bann dimoune li contraire ar seki Bondié inn revelé, c’est toujours l’enseignement bann dimoune ki fausse. (Lire Romains 3:4.) Malgré bann progré ki la science inn faire dan certain domaine, seki la Bible dire lor sagesse bann dimoune li reste vrai: “Sagesse sa lé-monde-la li bête devant Bondié.” Comparé ar sagesse Bondié ki sans limite, raisonnement bann dimoune zot dan vide.—1 Cor. 3:18-20.
17. Couma nou bizin considere bann parole ki bann chef religieux la chretienté ek bann apostat dire?
17 Enn lot l’exemple bann parole ki pena okenn valeur c’est seki bann chef religieux la chretienté dire. Zot pretann ki zot koz lor nom Bondié, mais la plupart kitsoz ki zot dire pa basé lor la Bible. A cause sa zot parole pena vrai-mem okenn valeur. Bann apostat aussi dire bann parole ki pena okenn valeur; zot pretann ki zot ena enn pli grand sagesse ki “l’esclave fidele et avisé” ki Jésus inn etabli. (Mat. 24:45-47) Selman, bann apostat koz dapré zot prop sagesse, alors zot parole pena okenn valeur; zot enn l’obstacle ki faire tou seki ecoute zot tombé. (Luc 17:1, 2) Couma nou kapav faire attention ki zot pa embete nou?
Couma nou kapav rejette bann parole ki pena okenn valeur
18. Cite bann fason couma nou kapav applik conseil ki trouve dan 1 Jean 4:1.
18 L’apotre Jean ki ti agé, ti donne bann bon conseil dan sa domaine-la. (Lire 1 Jean 4:1.) En accord avek conseil Jean, nou toujours encourage bann dimoune ki nou joinde dan predication pou verifié seki zot finn aprann avek seki la Bible enseigné. Nou aussi nou bizin faire sa. Si nou tann n’importe ki critik kont la verité ou-soit enn parole ki koz en mal lor la congregation, lor bann ancien, ou-soit lor n’importe ki frere, fodé pa nou zis croire sans nou verifié. Au contraire, nou bizin demandé: “Eski sa kikenn ki pé fann sa rumeur-la, li pé agir en accord avek seki la Bible dire? Eski bann rumeur ou-soit bann parole coumsa permette pou faire projet Jéhovah avancé? Eski zot favorise la paix dan congregation?” N’importe ki nou tendé ki faire di-tort lien ki existé entre bann frere au lieu ki sa fortifié sa lien-la, c’est enn kitsoz ki pena okenn valeur.—2 Cor. 13:10, 11.
19. Couma bann ancien kapav faire sur ki zot pa dire bann parole ki pena okenn valeur?
19 En rapport avek bann parole ki pena okenn valeur, bann ancien aussi kapav aprann enn leson important dan conseil Jean. Chaque fois ki zot bizin donne enn conseil, zot rappel ki zot ena bann limite ek fodé pa zot permette-zot donne bann conseil ki basé zis lor zot l’experience personnel. Zot bizin toujours base zot parole lor seki la Bible dire. Enn bon regle trouve dan sa bann parole ki Paul ti dire-la: “Pa al pli loin ki seki finn ecrire.” (1 Cor. 4:6) Bann ancien pa al pli loin ki bann kitsoz ki finn ecrire dan la Bible. Sa vedir aussi ki zot pa al pli loin ki bann conseil ki basé lor la Bible ki trouve dan bann publication l’esclave fidele et avisé.
20. Ki l’aide nou gagné pou rejette bann kitsoz ki pena okenn valeur?
20 Bann kitsoz ki pena okenn valeur—ki zot bann “bondié,” bann parole ou-soit n’importe ki kitsoz—zot vrai-mem kapav faire beaucoup di-tort. C’est pou sa raison-la ki nou bizin touletan prié Jéhovah pou aide nou reconette sa bann kitsoz-la pou seki zot été vrai-mem, ek nou rod so direction pou nou kapav rejette zot. Kan nou faire sa, coumadir nou pé dire pareil couma sa psalmiste-la: “Faire mo lizié pa arrete lor bann kitsoz ki pa vaut nanyin; preserve mo la-vie dan to chemin.” (Ps. 119:37) Dan prochain lartik, nou pou trouvé ki bienfait nou gagné kan nou accepté direction Jéhovah.
Eski ou kapav expliké?
• Dan enn fason general, ki “bann kitsoz ki pena okenn valeur” nou bizin rejeté?
• Couma nou kapav empeche l’argent vinn couma enn bondié pou nou?
• Dan ki fason bann desir charnel kapav vinn couma l’idolatrie?
• Couma nou kapav rejette bann parole ki pena okenn valeur?
[Zimage lor lor page 13]
Fodé jamais ou laisse desir pou gagne bann kitsoz materiel diminué ou zele dan service Jéhovah