-
Soufrans Bann Ki An-DeyLeve!—2018 | No. 3
-
-
LED POU BANN DIMOUNN KI AN-DEY
Soufrans Bann Ki An-Dey
“Sophiaa inn mor apre enn long maladi. Nou ti marye depi plis ki 39 an. Mo bann kamarad ti bien soutenir mwa, ek mo ti fer an sort ki mo res touletan okipe. Me pandan enn an, mo ti bien soufer. Mo pa ti kapav kontrol mo bann santiman. Sa fer preske trwa-z-an depi ki Sophia inn mor ek mem asterla, parfwa mo santi enn gro douler trap mwa, ek sa arive san ki mo atann.”—Kostas.
Eski ou finn deza perdi enn kikenn ki ou bien kontan? Si wi, sirman ou finn ena mem santiman ki Kostas. Pena boukou kitsoz ki fer otan soufer ek fer leker otan fermal, ki lamor enn konzwin, enn fami, ouswa enn kamarad. Mem bann exper, ki etidie soufrans bann dimounn ki an-dey, dakor ar sa lide-la. Enn lartik dan The American Journal of Psychiatry explike ki, “kan enn kikenn ki zot bien kontan mor, boukou dimounn bien soufer parski zot kone ki zot pa pou retrouv sa dimounn-la ankor.” Kan enn kikenn bizin andir sa soufrans-la, kitfwa li kapav demann limem: ‘Komie letan ankor mo pou soufer koumsa? Eski enn zour, mo pou kapav ere ankor? Kouma mo kapav soulaz mo lapenn?’
Nou pou trouv repons sa bann kestion-la dan sa nimero Leve! la. Prosin lartik pou koz lor bann kitsoz ki kapav ariv ou kan ou perdi enn kikenn ki pros ar ou. Bann lezot lartik pou montre ou ki kitsoz kapav ed ou pou diminie ou lapenn.
Nou vremem espere ki sa bann lartik-la pou rekonfort ou ek donn ou led ki ou bizin pou ou reisi sirmont ou dey.
a Finn sanz sertin nom dan sa bann lartik-la.
-
-
Seki Kapav AriveLeve!—2018 | No. 3
-
-
LED POU BANN DIMOUNN KI AN-DEY
Seki Kapav Arive
Sertin exper dir ki ena plizir kitsoz ki asosie ar dey. Me kanmem sa, sakenn fer so dey dan so fason. Mem si sakenn reazir dan diferan fason kan li an-dey, sa pa vedir ki sertin mwin boulverse ki lezot, ouswa ki zot gard zot santiman andan. Mem si enn dimounn kapav refer pli vit kan li exprim so santiman ek li aksepte lamor sa kikenn ki li kontan la, sa pa vedir ki ena enn “bon fason” pou fer dey. Kifer? Parski sa pou depann boukou lor dimounn-la so kiltir, so personalite, so lexperyans, ek osi lor relasion ki li ti ena ar sa dimounn ki’nn mor la.
KI KANTITE SA KAPAV ANPIRE?
Kan enn kikenn ki nou kontan mor, nou pa kone ki lefe sa pou ena lor nou. Selman, boukou dimounn inn bizin lit kont bann mem santiman ek bann mem difikilte, ek nou kapav prepar nou pou fer fas ar zot. Anou examinn sertin:
Nou santi nou abat lor plan emosionel. Nou plore, nou mood sanze brit, ouswa nou anvi trouv sa dimounn ki’nn mor la. Nou santiman kapav plis afekte ankor kan nou rapel bann sitiasion bien presi ouswa kan nou rev sa dimounn-la. Me o-koumansman, kitfwa nou premie reaksion se nou gagn sok ek nou pa’le krwar ki li’nn mor. Timo ti mor san ki personn atann, ek Tiina, so madam, rapel seki li ti resanti kan sa ti arive. Li explike: “O-koumansman, mo pa ti resanti nanye. Mo pa ti mem kapav plore. Mo ti telman abat ki parfwa mo pa ti pe kapav respire. Mo pa ti’le krwar seki ti arive.”
Par moman, nou trakase, nou ankoler, ek nou santi nou koupab. Ivan dir: “Nou garson, Eric, ti ena 24 an kan li’nn mor, ek pandan inpe letan apre so lamor, mo madam, Yolanda, ek mwa nou ti telman ankoler! Noumem sa ti etonn nou, parski nou pa ti kone ki nou ti bann dimounn ki kapav ankoler koumsa. Nou ti santi nou koupab osi. Nou ti demann noumem si nou pa ti kapav fer plis pou ed nou garson.” Alejandro osi ti santi li koupab kan so madam ti mor apre enn long maladi. Li explike: “O-koumansman, mo ti panse ki, si Bondie ti permet ki mo soufer koumsa, se parski mo ti enn move dimounn. Apre sa, mo ti santi mwa koupab parski mo ti akiz Bondie pou seki ti arive.” Kostas, ki nou’nn mansione dan lartik avan, explike: “Parfwa, mo ti mem ankoler ar Sophia, parski li’nn mor. Me apre sa, mo ti santi mwa koupab ki mo ti pans enn kitsoz koumsa, parski se pa li ki’nn deside pou mor.”
Bann difikilte pou pans dan enn fason kler. Par moman, li kapav arive ki nou latet pa anplas ouswa ki nou rezonnman pena sans. Par exanp, nou kapav panse ki nou tann sa dimounn ki’nn mor la, nou resanti so prezans, ouswa nou trouv li. Li kapav arive osi ki nou gagn bann difikilte pou konsantre, ouswa nou bliye bann kitsoz. Tiina explike: “Parfwa, an plin konversasion ar enn kikenn, mo rann mwa kont ki mo latet pa la! Mo ti pe reflesi lor bann kitsoz ki ti ena enn lien ar lamor Timo. Parfwa, mo pa ti kapav konsantre ek sa ti bien trakas mwa.”
Nou anvi res tousel. Enn kikenn ki an-dey kitfwa pou santi li gos ouswa agase kan li parmi lezot dimounn. Kostas explike: “Kan mo ti avek bann koup, mo ti santi mwa kouma enn stepne. Ek mo pa ti santi mwa bien parmi bann selibater osi.” Yolanda, Ivan so madam, explike: “Nou ti trouv sa bien difisil kan nou ti parmi bann dimounn ki ti plengn zot bann problem. Zot problem ti paret pli sinp ki pou nou! Ek ti ena osi bann dimounn ki ti rakont nou tou bann bon kitsoz ki zot zanfan ti fer. Mo ti kontan pou zot. Me anmemtan, mo ti trouv sa difisil pou ekout zot. Mo misie ek mwa, nou ti konpran ki lavi bizin kontigne, me nou pa ti ena ni dezir, ni pasians pou kontigne.”
Bann problem lasante. Nou perdi lapeti, nou megri ouswa grosi, ek nou somey kas-kase aswar. Aaron rapel lane apre lamor so papa. Li explike: “Mo ti gagn boukou difikilte pou dormi. Toule aswar, mo ti lev mem ler ek mo ti mazinn lamor mo papa.”
Alejandro rapel ki li ti gagn bann maladi inpe bizar. Li dir: “Plizir fwa mo ti al kot dokter ek li ti dir mwa ki mo ti bien. Mo panse ki se mo tristes ki ti ena enn lefe lor mo lasante.” Avek letan, lasante Alejandro ti ameliore. Me kanmem sa, so desizion pou al get enn dokter ti enn bon desizion. Kan enn kikenn an-dey, sa kapav afebli so sistem iminiter, konplik so lasante si li deza malad, ek mem fer li gagn bann maladi ki li pena.
Difikilte pou fer bann travay inportan. Ivan explike: “Kan Eric ti mor, nou ti bizin fer nou bann fami ek kamarad kone. Me nou ti bizin signal lezot dimounn osi, kouma so patron ek proprieter lakaz ki li ti pe lwe. Nou ti ena osi boukou dokiman legal pou ranpli. Ek apre sa, nou ti bizin okip Eric so bann zafer personel. Dan enn moman kot nou ti fatige lor plan mantal, fizik, ek emosionel, tou sa bann kitsoz-la ti demann nou boukou konsantrasion.”
Pou sertin dimounn, bann vre difikilte koumanse kan zot bizin okip bann kitsoz ki dimounn ki’nn mor la ti pe okipe. Se seki ti ariv Tiina. Li explike: “Timo ti touletan okip nou bann tranzaksion ar labank ek bann kitsoz ki konsern travay. Asterla, se mwa ki bizin fer sa, ek sa fer mwa plis strese ankor. Eski mo pou kapav okip tousala kouma bizin?”
Bann difikilte ki mansione lao kitfwa donn nou linpresion ki li bien difisil pou sirmont nou dey. Li vre ki, kan nou perdi enn kikenn ki nou kontan, sa kapav fer nou bien soufer. Me kan nou konn alavans bann lefe ki sa kapav ena lor nou, sa kapav prepar nou pou fer fas ar lamor enn kikenn ki nou kontan. Rapel osi ki, pa tou dimounn ki gagn tou bann difikilte ki nou’nn fek mansione. Anplis, kitfwa sa kapav soulaz nou kan nou kone ki li normal ki nou santi nou boulverse kan nou an-dey.
ESKI ENN ZOUR, MO POU KAPAV ERE ANKOR?
Ki nou kapav atann: Ninport ki kantite ki nou bouleverse par lamor enn kikenn ki nou kontan, avek letan, sa pou diminie. Sa pa vedir ki nou nepli pou resanti nanye, ouswa ki nou pou bliye sa dimounn-la. Non. Selman, tigit par tigit, nou sagrin ek nou lapenn pou diminie. Kitfwa nou pou resanti soufrans-la kan nou pou rapel enn souvenir, ouswa dan bann moman kouma bann laniverser. Me avek letan, laplipar dimounn refer lor plan emosionel, ek zot repran zot bann aktivite toulezour. Ek sa arive sirtou si sa dimounn-la gagn soutien so fami ek so bann kamarad, ek si tigit par tigit li fer fas ar so sitiasion.
Komie letan sa pou pran? Pou sertin, kitfwa sa moman difisil la pou dire pandan de-trwa mwa. Me pou boukou, kitfwa sa pou pran zot enn an ouswa de-z-an pou refer. Ek ena lezot ki bizin plis letan ankor.a Alejandro dir: “Pou mwa, sa ti pran mwa apepre trwa-z-an pou mo fer mo dey.”
Ou bizin ena pasians ar oumem. Gagn traka enn zour alafwa, pa bizin met presion lor ou, ek rapel ki sa soufrans dey la pa pou dire pou touletan. Me asterla, eski ena bann kitsoz ki ou kapav fer pou sirmont ou dey ek anpes li dire tro lontan?
Li normal ki nou santi nou boulverse kan nou an-dey
a Sertin dimounn ki an-dey, zot telman boulverse ek sa dire depi telman lontan ki finn apel sa sitiasion-la enn dey “konplike” ouswa enn dey “kronik.” Sa bann dimounn-la kitfwa bizin led enn dokter.
-
-
Sirmont Ou Dey—Seki Ou Kapav Fer AsterlamemLeve!—2018 | No. 3
-
-
LED POU BANN DIMOUNN KI AN-DEY
Sirmont Ou Dey—Seki Ou Kapav Fer Asterlamem
Si ou pe rod bann konsey pou sirmont ou dey, ou pou trouve ki ena boukou konsey lor sa size-la, ek sertin konsey pli itil ki lezot. Kifer? Parski, kouma nou finn mansione dan lartik avan, sakenn fer so dey dan so fason. Seki marse ar enn dimounn, pa vedir ki sa pou marse ar enn lot.
Me kanmem sa, ena bann konsey pratik ki finn ed boukou dimounn, ek bann exper bien souvan servi sa bann konsey-la. Sa bann konsey-la resanble bann prinsip, ki nou kapav fer konfians ek ki trouv dan Labib, enn liv ki ranpli ar sazes.
1: AKSEPTE SOUTIEN KI OU FAMI EK BANN KAMARAD DONN OU
Dapre sertin exper, samem kitsoz pli inportan ki kapav ed enn dimounn pou sirmont so dey. Me parfwa, kitfwa ou pou anvi res tousel. Kitfwa mem ou pou agase kan bann dimounn pou esey ed ou. Me sa li normal.
Pa panse ki ou touletan bizin ena bann dimounn avek ou, me fode pa ou pous zot osi. An realite, kitfwa ou pou bizin zot soutien dan lavenir. Avek zantiyes, fer zot kone seki ou bizin pou linstan, ek seki ou pa bizin.
Kan ou fini kone seki ou bizin, trouv enn lekilib ant letan ki ou pase ar lezot ek letan ki ou pase tousel.
PRINSIP: “De pli bon ki enn . . . Parski si enn ladan tonbe, lot-la kapav lev so kamarad.”—Ekleziast 4:9, 10.
2: VEY BIEN SEKI OU MANZE, EK TROUV LETAN POU FER INPE LEXERSIS
Kan enn kikenn an-dey, li strese. Bann manze ekilibre kapav ed li pou lit kont so stres. Esey manz boukou frwi, legim, ek bann proteinn ki pa gra.
Bwar boukou delo ek bann lezot likid ki bon pou lasante.
Si ou pena lapeti, manz pli tigit me pli souvan. Ou kapav osi demann ou dokter pou donn ou bann konpleman alimanter.a
Fer inpe jogging ek bann lezot lexersis kapav diminie bann santiman negatif. Pandan ki ou pe fer lexersis, ou kapav profit sa letan-la pou pans sa kikenn ki ou’nn perdi la, ouswa pou fer enn poz ek sanz ou lespri, setadir pou aret pans li.
PRINSIP: “Personn pa air so prop lekor, me li nouri li e donn li boukou latansion.”—Efezien 5:29.
3: DORMI BOUKOU
Somey bien inportan, me li ankor pli inportan pou enn dimounn ki an-dey, parski kan enn dimounn an-dey, li extra fatige.
Fer atansion ar kantite kafeinn ek lalkol ki ou bwar, parski toulede anpes gagn somey.
PRINSIP: “Vomie enn pwanie repo, ki de pwanie travay dir ek galoup deryer divan.”—Ekleziast 4:6.
4: MONTRE OU REZONAB
Pa bliye ki tou dimounn fer so dey dan so fason. Alor, ou pou bizin rode ki metod mars pli bien avek ou.
Boukou dimounn finn reisi sirmont zot dey kan zot finn partaz zot santiman ar lezot. Me ena lezot ki prefer pa koz lor zot santiman. Kan enn kikenn koz lor so santiman, eski sa ed li pou sirmont so dey? Bann exper ena diferan lopinion lor sa size-la. Si ou santi ki ou bizin koz ar enn kikenn, me ki ou ezite pou fer sa, kitfwa ou pou trouv sa pli fasil si ou koumans partaz ou santiman tigit par tigit ar enn kamarad ki pros.
Sertin dimounn inn remarke ki kan zot plore, sa ed zot pou fer fas ar zot dey. Me ena osi ki reisi fer fas ar zot dey, mem si zot pa plor boukou.
PRINSIP: “Sak leker konn so prop sagrin.”—Proverb 14:10, New International Version.
5: REZET BANN KITSOZ KI KAPAV FER OU DITOR
Sertin dimounn bwar bann labwason alkolik ouswa zot pran boukou konprime pou esey diminie zot soufrans. Me sa bann “sime sorti” la fer boukou ditor. Ninport ki soulazman ki zot gagne ar sa, li zis pou enn ti moman ek li kapav fer zot gagn bann lezot problem. Pou kalme ou soufrans, esey bann metod ki pa fer ou ditor.
PRINSIP: “Nou bizin pirifie noumem, separ nou avek tou seki kapav sali nou.”—2 Korintien 7:1.
6: EKILIBRE OU LETAN
Boukou dimounn inn remarke ki, kan zot finn pran letan pou fer bann aktivite ki ed zot pans mwins lor zot sitiasion, sa finn ed zot pou pa res konsantre lor zot soufrans.
Kitfwa ou kapav gagn inpe soulazman kan ou fer bann nouvo kamarad, ouswa kan ou fer ou lamitie ar lezot vinn pli for. Ou kapav osi rod enn nouvo lokipasion, ouswa fer bann kitsoz ki ed ou pou rilax.
Avek letan, lekilib-la pou vini. Ek kitfwa ou pou remarke ki ou pe pas plis letan dan sa bann aktivite ki fer ou gagn soulazman-la. Me sa li normal, parski sa ed ou pou sirmont ou dey.
PRINSIP: “Pou tou kitsoz ena enn ler fixe, . . . enn ler pou plore ek enn ler pou riye; enn ler pou plengne ek enn ler pou danse.”—Ekleziast 3:1, 4.
7: REPRAN OU BANN LABITID
Pli vit posib, repran bann labitid.
Kan ou repran bann labitid konsernan ou somey, ou travay, ek bann lezot aktivite, sa pou donn ou santiman ki tou kitsoz pe revinn normal.
Kan ou res okipe dan bann aktivite ki pozitif, sa kapav ed ou pou diminie ou lapenn.
PRINSIP: “Li pa pou mem trouv bann zour so lavi pe pase, parski vre Bondie kontign ranpli so leker ar lazwa.”—Ekleziast 5:20.
8: EVIT PRAN BANN GRAN DESIZION TRO BONER
Boukou dimounn ki’nn pran bann gran desizion zis apre lamor enn kikenn ki zot kontan, inn regrete apre.
Si posib, atann inpe letan pase avan ki ou desid pou demenaze, pou sanz travay, ouswa pou debaras bann kitsoz sa dimounn ki’nn mor la.
PRINSIP: “Bann plan enn kikenn ki travay dir vremem pou reisi, me tou bann ki tro prese pou azir vremem pou tom dan lamizer.”—Proverb 21:5.
9: RAPEL SA DIMOUNN KI OU KONTAN LA
Boukou dimounn ki’nn perdi enn kikenn, panse ki sa fer dibien pou fer bann kitsoz ki pou ed zot rapel sa dimounn-la.
Kitfwa sa pou ena enn bon lefe lor ou si ou gard bann foto, bann ti souvenir sa dimounn-la, ouswa ou fer enn album avek bann levennman ek bann zistwar ki ou pa anvi bliye.
Gard bann kitsoz ki pou fer ou rapel bann bon souvenir, ek ou kapav get zot apre, kan ou santi ou pre.
PRINSIP: “Rapel lepok lontan.”—Deteronom 32:7.
10: SANZ OU LESPRI
Kitfwa ou kapav pans pou pran inpe vakans.
Si li pa posib ki ou pran enn long vakans, kitfwa pandan enn-de zour, ou kapav fer enn kitsoz ki fer ou plezir kouma enn randone, vizit enn mize, ouswa al fer enn balad.
Mem enn ti sanzman dan bann aktivite ki ou abitie fer, kapav ed ou pou sirmont ou dey.
PRINSIP: “Vinn avek mwa dan enn landrwa trankil kot nou pou tousel; repoz zot inpe.”—Mark 6:31.
11: ED LEZOT
Rapel ki sak moman ki ou pase pou ed lezot, sa kapav ed ou pou santi ou bien.
Kitfwa pou koumanse, ou kapav ed enn kamarad ouswa enn fami ki’nn perdi enn kikenn ki li kontan. Kitfwa li bizin enn kikenn ki konn so lapenn ek ki konpran seki li pe resanti.
Kan ou soutenir ek rekonfort lezot, sa kapav ed ou pou retrouv ou lazwa ek donn ou santiman ki ou itil, enn santiman ki kitfwa ou bizin.
PRINSIP: “Ena plis benediksion [“lazwa,” NW] kan done, ki kan resevwar.”—Zistwar Bann Apot 20:35.
12: RE-EXAMINN OU BANN PRIORITE
Dey kapav ed ou pou konpran pli bien seki vremem inportan.
Sezi sa lokazion-la pou reflesi lor seki ou pe fer ar ou lavi.
Si neseser, sanz ou bann priorite.
PRINSIP: “Vomie al dan lakaz kot ena dey, ki al dan lakaz kot ena fet, parski tou dimounn bizin pas par lamor, ek bann ki vivan bizin reflesi lor la.”—Ekleziast 7:2.
An realite, nanye pa kapav tir net sa soufrans ki ou resanti la. Me selman, boukou dimounn, ki’nn perdi enn kikenn ki zot kontan, dir ki zot inn gagn rekonfor kan zot inn met an pratik bann konsey pozitif, kouma bann konsey ki ena dan sa lartik-la. Biensir, sa lartik-la pa koz lor tou bann fason ki kapav ed enn kikenn pou sirmont so dey. Me si ou esey sertin parmi sa bann sigzesion-la, kitfwa ou pou trouve ki zot kapav donn ou enn sertenn soulazman.
a Leve! pa rekomann okenn tretman an partikilie.
-
-
Pli Bon Led pou Bann Ki An-DeyLeve!—2018 | No. 3
-
-
LED POU BANN DIMOUNN KI AN-DEY
Pli Bon Led pou Bann Ki An-Dey
DAN NOU LEPOK, INN FER BOUKOU RESERS LOR SOUFRANS KI BANN DIMOUNN GAGNE KAN ZOT PERDI ENN KIKENN KI ZOT KONTAN. Ek kouma nou’nn trouve dan bann size avan, bann meyer konsey ki bann exper done bien souvan zot an-akor avek sazes ki ena dan Labib. Sa montre ki Labib enn bon gid, enn gid ki touletan fiab. Selman, Labib pa zis donn bann bon konsey. Li donn osi bann linformasion ki nou pa pou trouve okenn par, ek sa bann linformasion-la kapav donn boukou rekonfor bann dimounn ki an-dey.
Lasirans ki bann dimounn ki nou kontan me ki’nn mor, pa pe soufer
Dan Ekleziast 9:5, Labib dir: “Bann dimounn ki’nn mor pa konn nanye.” Zot “bann panse fini net.” (Psom 146:4, NW.) Pou konpran sa, Labib konpar lamor ar enn somey bien profon.—Zan 11:11.
Nou gagn rekonfor kan nou krwar dan enn Bondie ki ena lamour
Labib dir dan Psom 34:15 (NW): “Lizie Zeovaa lor bann zis, ek so zorey ekoute kan zot kriye o-sekour.” Kan nou exprim nou santiman ar Bondie dan lapriyer, nou pa zis reisi kontrol nou bann panse ouswa santi enn rekonfor parski nou pe koz ar enn kikenn. Sa ed nou osi pou ena enn relasion personel ar nou Kreater ek Li kapav servi so pouvwar pou rekonfort nou.
Lespwar pou ena enn pli bon lavenir
Mazinn enn lepok dan lavenir kot bann dimounn ki’nn mor pou resisite pou viv lor later! Labib koz souvan lor sa lepok-la ek li explik bann kondision ki pou ena lor later. Li explike ki Bondie “pou souy tou [nou] larm. Pa pou ena ni lamor, ni dey, ni lamantasion, ni douler.”—Revelasion 21:3, 4.
Boukou dimounn ki krwar an Zeova, Bondie Labib, inn gagn lafors pou sirmont zot dey gras-a lespwar ki enn zour zot pou retrouv bann dimounn ki zot kontan. Par exanp, Ann so mari inn mor laz 65 an. Ann dir: “Labib donn mwa lasirans ki bann dimounn ki’nn mor, zot pa pe soufer, ek ki Bondie pou resisit tou bann ki dan so memwar. Kan mo pans mo mari, mo mazinn rekonfor ki Labib done ek sa ed mwa pou fer fas ar sitiasion pli pir ki finn ariv mwa!”
Tiina, ki nou’nn mansione dan sa bann lartik-la, explike: “Depi lamor Timo, mo’nn santi ki Bondie inn soutenir mwa. Kan mo ti pe bien soufer, mo’nn vremem santi lame Zeova. Ek promes ki Labib fer lor rezireksion, li vremem reel pou mwa. Li donn mwa lafors pou kontigne ziska ki mo retrouv Timo.”
Bann milyon dimounn ki ena konfians dan Labib ena bann mem santiman ki Ann ek Tiina. Mem si ou panse ki seki Labib dir li fos ouswa li zis enn rev, rod bann prev ek gete si so bann promes ek so bann konsey zot bon. Kitfwa ou pou dekouver ki Labib pli bon led pou bann dimounn ki an-dey.
APRANN PLIS LOR LESPWAR KI BANN DIMOUNN MOR ENA
Get bann video ki koz lor sa size-la lor nou sit Internet, jw.org
Labib promet ki, dan lavenir, nou pou akeyir bann dimounn ki nou kontan me ki’nn mor
DAN KI KONDISION BANN MOR ETE?
Ki arive kan nou mor? Labib donn enn repons bien kler lor la ek sa repons-la rekonfort nou ek rasir nou
ESKI OU KONTAN GAGN BANN BON NOUVEL?
Avek tou sa bann move nouvel ki nou tande la, kot sa nou kapav gagn bann bon nouvel?
Al dan seksion LABIB EK OU > LAPE & BONER
a Dan Labib, nom Bondie se Zeova.
-