Parole Jéhovah vivant
Point biblik interessant dan premier livre Samuel
NOU en 1117 a.n.l. Apepré trois cent an finn passé depuis ki Josué finn prend possession la Terre promise. Bann ancien dan Israël vinn guette Samuel, prophete Jéhovah, ek zot demann li enn kitsoz exceptionnel. Samuel koz sa ar Jéhovah dan la priere, ek Jéhovah accepté seki bann ancien-la finn demandé. Sa montré clairement ki period bann Juges fini là, ek period bann lé-roi commencé. Premier livre Samuel raconte bann kitsoz interessant ki passé dan sa period changement-la, dan l’histoire nation Israël.
Premier livre Samuel inn ecrire par Samuel, Nathân, ek Gad, ek li couvert enn period 102 an—entre 1180 ek 1078 a.n.l. (1 Chroniques 29:29) Sa livre-la koz lor quatre dirigeant Israël. Deux ladan ti servi couma juge, deux couma lé-roi, deux ti obeir Jéhovah, ek deux pa ti obeir. Nou aussi lire lor deux madame ki finn laisse enn bon l’exemple, ek enn soldat ki ti ena courage mais ki ti douce aussi. Sa bann l’exemple-la donne nou bann bon leson lor bann l’attitude ek bann action ki nou bizin imité ou-soit evité. Alors, seki ena dan premier livre Samuel kapav ena enn l’influence lor nou bann pensée ek lor nou conduite.—Hébreux 4:12.
SAMUEL REMPLACE ÉLI COUMA JUGE
(1 Samuel 1:1–7:17)
Fête la Récolte inn arrivé, ek leker Hanna, enn madame ki reste Rama, li dan enn grand la-joie.a Jéhovah finn ecoute so bann la-priere, ek li finn donne naissance enn ti-garson. Pou garde so promesse, Hanna offert so garson Samuel pou servi dan “lakaz Jéhovah.” Là, garson-la ‘servi Jéhovah devant Éli, ki ti pretre.’ (1 Samuel 1:24; 2:11) Kan Samuel encore bien jeune, Jéhovah koz avek li ek faire li konn jugement kont la famille Éli. Letan Samuel vinn grand, tou bann dimoune en Israël reconette li couma prophete Jéhovah.
Avek le temps, bann Philistin vinn laguerre kont Israël. Zot prend l’Arche ek zot touye deux garson Éli. Letan Éli ki ti agé, aprann sa nouvel-la, li mort.Li ti finn “juge Israël pendant quarante an,” (1 Samuel 4:18) Bann Philistin rann l’Arche bann Israélite, parski tant ki l’Arche parmi zot, zot konn bann malheur. Asterla Samuel ki juge Israël, ek ena la paix dan pays.
Reponse pou bann question biblik:
2:10—Kifer Hanna ti prié Jéhovah pou “donne la force so lé-roi” mem si pa ti ena okenn lé-roi humain ki ti pé dirige Israël? La Loi mosaïk ti dire ki bann Israélite ti pou ena enn lé-roi humain. (Deutéronome 17:14-18) Dan prophetie ki li ti prononcé zis avant li mort, Jacob ti dire: “Baton royal [enn symbol l’autorité royal] pa pou quitte Juda.” (Genèse 49:10) En plus, Jéhovah ti dire concernant Sara, ancetre bann Israélite: “Bann lé-roi ki pou dirige bann peuple pou sorti dan li.” (Genèse 17:16) Alors, Hanna ti pé prié concernant enn lé-roi ki ti pou vini.
3:3—Eski Samuel ti dormi dan le Très-Saint? Non. Samuel ti enn Lévite ki ti sorti dan famille Qehathite, ki pa ti enn famille ki ti servi couma pretre. (1 Chroniques 6:33-38) Alors li pa ti ena permission pou “rentré pou guette bann kitsoz saint.” (Nombres 4:17-20) La cour ti sel partie tabernacle kot Samuel ti gagne droit allé-vini. Surement là ki li ti dormi. Li parette ki Éli aussi ti dormi kit part dan la cour. Kan la Bible dire “kot l’arche Bondié ti été,” li surement pé koz lor l’endroit kot tabernacle ti été.
7:7-9, 17—Kifer Samuel ti offert enn sacrifice dan Mitspa, ek li ti monte enn l’autel dan Rama, mem si regulierement ti bizin offert bann sacrifice seulement dan l’endroit ki Jéhovah Li-mem ti choisir? (Deutéronome 12:4-7, 13, 14; Josué 22:19) Apré ki ti tire l’Arche sacré dan tabernacle Shilo, li ti parette ki Jéhovah ti nepli present là. Alors couma enn representant Bondié, Samuel ti offert enn sacrifice dan Mitspa, ek li ti aussi monte enn l’autel dan Rama. Apparemment Jéhovah ti accepté sa.
Bann leson pou nou:
1:11, 12, 21-23; 2:19. Parski li ti content prié, li ti ena l’humilité, li ti apprecié la bonté Jéhovah ek parski li ti toujours manifesté l’amour maternel, Hanna enn l’exemple pou tou bann madame ki ena la crainte pou Bondié.
1:8. Elqana inn vrai-mem donne nou enn bon l’exemple dan fason pou encourage lezot avek bann parole! (Job 16:5) Premierement li finn demann Hanna, ki ti deprimé, enn question ki pa ti montré ki li ti pé juge li: “Kifer to leker faire mal?” Sa ti encourage Hanna pou koz lor seki li ti ressenti. Apré, Elqana ti rassure Hanna ki li ti content li. Li ti dire li: “Eski pou toi, mo pa vaut plus ki dix garson?”
2:26; 3:5-8, 15, 19. Kan nou contigne faire travail ki Jéhovah inn donne nou, avek beaucoup serieux, kan nou profite formation spirituel ki nou gagné, kan nou ena bon maniere ek nou montré respé envers lezot, Bondié ek lezot dimoune aussi, pou ‘pli content nou.’
4:3, 4, 10. Mem enn kitsoz ki ti aussi saint ki l’arche de l’alliance pa ti servi couma enn porte-bonheur ki ti offert protection. Nou bizin ‘reste loin ar bann zidole.’—1 Jean 5:21.
PREMIER LÉ-ROI EN ISRAËL—ESKI LI FINN REUSSI?
(1 Samuel 8:1–15:35)
Samuel reste fidel ar Jéhovah tout longue so la-vie, mais so bann garson pa suive seki Jéhovah dire. Kan bann ancien dan Israël demandé ki enn lé-roi humain dirige zot, Jéhovah accepté sa proposition-la. Samuel suive bann instruction Jéhovah ek verse dé-l’huile lor la tête Saül, enn joli garson dan tribu Benjamin, pou montré ki c’est li ki finn choisir pou vinn le roi. Saül renforce so position couma le roi kan li gagne la victoire lor bann Ammonite.
Yonathân, garson Saül ki ena bien courage, attak enn base militaire bann Philistin ek gagne la victoire lor zot. Bann Philistin vinn attak Israël avek enn grand l’armée. Saül paniké, ek li desobeir Jéhovah kan li offert enn sacrifice li-mem. Yonathân prend avek li zis so serviteur ki sarrié so bann zarme, ek li attak enn lot base Philistin. Mais a cause enn serment ki Saül inn faire sans reflechi, zot pa reussi complete zot victoire. Saül contigne “faire la guerre tout autour” kont so bann l’ennemi. (1 Samuel 14:47) Mais, letan li gagne la victoire lor bann Amaléqite, li desobeir Jéhovah. Li ti bizin detruire tou seki ti finn “voué pou destruction”, mais li pa finn faire sa. (Lévitique 27:28, 29) Resultat: Jéhovah rejette Saül couma le roi.
Reponse pou bann question biblik:
9:9—Ki vedir sa l’expression “seki appel prophete asterla, ti appel li voyant longtemps”? Li possible ki parski bann prophete ti ena pou joué enn role pli important dan lepok Samuel ek lepok bann lé-roi dan Israël, ki ti arrete servi mot “voyant” ek ti remplace li par mot “prophete.” En principe, Samuel consideré couma premier prophete.—Actes 3:24.
14:24-32, 44, 45—Eski Yonathân ti perdi faveur Bondié parski li ti al kont serment Saül, ek li ti mange di-miel? Li pa parette ki Yonathân ti perdi faveur Jéhovah a cause sa. Premierement Yonathân pa ti koné ki so papa ti’nn faire sa serment-la. En plus, le peuple ti gagne bann problem a cause sa serment ki Saül ti faire-la, soit pou li parette zelé, soit parski li ti considere so pouvoir royal dan enn mauvais fason. Couma eski Bondié ti kapav approuve enn serment coumsa? Mem si Yonathân ti accepté pou paye bann consequence kan li ti casse sa promesse-la, li pa ti perdi la vie.
15:6—Kifer Saül ti montré enn consideration special pou bann Qénite? Bann Qénite ti bann descendant beau-pere Moïse. Zot ti aide bann Israélite apré ki bannla ti quitte montagne Sinaï. (Nombres 10:29-32) Pendant enn lepok, bann Qénite ti aussi reste ensam avek bann descendant Juda dan pays Canaan. (Juges 1:16) Mem si apré zot ti reste parmi bann Amaléqite ek different lezot peuple encore, bann Qénite ti reste en bon terme avek Israël. Alors, Saül ti ena bann bon raison pou pa tire la vie bann Qénite.
Bann leson pou nou:
9:21; 10:22, 27. Parski Saül ti reconette so limite ek li ti ena l’humilité kan li ti fek vinn le roi, sa ti empeche li faire kitsoz sans reflechi, kan bann “vaurien” pa ti accepté li couma le roi. Enn l’attitude coumsa, li vrai-mem enn protection; li empeche nou faire kitsoz sans reflechi.
12:20, 21. Jamais pa laisse “bann kitsoz dan vide” couma confiance dan bann dimoune ek dan puissance militaire bann nation, ou-soit l’idolatrie, faire ou arrete servi Jéhovah.
12:24. “Guette bann grand kitsoz ki Li [Jéhovah] finn faire pou so peuple,” ki li dan lepok longtemps ou-soit modern; sa-mem ki pou aide nou pou garde enn la-crainte rempli ar respé pou Jéhovah, ek pou servi Li ar tou nou leker.
13:10-14; 15:22-25, 30. Faire attention pou nou pa rod prend grandeur—ki li dan bann action ki amenn nou pou desobeir, ou-soit ki li dan nou l’attitude.—Proverbes 11:2.
JÉHOVAH CHOISIR ENN BERGER POU VINN LE ROI
(1 Samuel 16:1–31:13)
Samuel verse de l’huile lor la tête David ki sorti dan tribu Juda pou montré ki li pou vinn le roi dan l’avenir. Enn ti pé apré sa, David touye Goliath, enn geant philistin, avek enn sel ti roche. Enn l’amitié profond developpé entre David ek Yonathân. Saül mette David en charge so bann soldat. Apré ki David inn gagne beaucoup victoire, bann madame dan Israël chanté: “Saul finn touye so bann millier, ek David finn touye so bann dizaine millier.” (1 Samuel 18:7) Saül tellement jaloux ki li rod touye David. Apré troisieme fois ki Saül inn rod faire sa, David sauvé ek li vinn enn fugitif.
Pendant ki li pé vive couma enn fugitif, deux fois David pa tire la vie Saül. Li aussi joinde Abigaïl, enn joli madame, ek finalement li marié avek li. Letan bann Philistin monte kont Israël, Saül tourne vers Jéhovah pou li koné ki li pou faire. Mais Jéhovah inn abandonne li. Samuel inn mort. Saül nepli koné ki li pou faire. Li al consulté enn sorciere, ki dire li ki li pou mort dan la guerre kont bann Philistin. Pendant sa la-guerre-la, Saül bien blessé, ek so bann garson mort. Zistoire Saül termine avek so la-mort, ki montré ki li pa finn reussi en tant ki lé-roi. David encore toujours pé cachiette.
Reponse pou bann question biblik:
16:14—Ki mauvais l’esprit ti faire Saül gagne peur touletan? Sa mauvais l’esprit ki ti empeche l’esprit Saül pou en paix-la, ti tendance so l’esprit ek so leker—so tendance pou faire seki mauvais. Kan Jéhovah ti retire So l’esprit saint lor li, Saül ti perdi So protection et li ti laisse so mauvais tendance influence li. Parski Bondié finn permette ki sa mauvais l’esprit-la remplace So l’esprit saint, la Bible appel sa l’esprit-la “enn mauvais l’esprit ki vinn de Jéhovah.”
17:55-58—Apré seki nou lire dan 1 Samuel 16:17-23, kifer Saül demandé: ‘David garson kisannla?’ Saül pa ti pé prend renseignement lor nom papa David. David ti finn fek touye enn geant. Surement Saul ti envie koné ki qualité dimoune papa enn garson ki ti’nn realise enn exploit coumsa, ti été.
Bann leson pou nou:
16:6, 7. Au lieu ki nou laisse-nou impressioné par l’apparence lezot ou-soit ki nou juge zot trop vite, nou bizin essaye trouve zot couma Jéhovah trouve zot.
17:47-50. Nou kapav faire face avek courage ar l’opposition ou-soit persecution ki nou gagné ar bann l’ennemi ki ressemblé Goliath parski “la guerre, li pou Jéhovah.”
18:1, 3; 20:41, 42. Nou kapav trouve bann vrai camarade parmi bann ki content Jéhovah.
21:12, 13. Jéhovah attann ki nou servi nou bann capacité mental ek nou bann talent pou nou reussi sorti dan bann situation difficile ki nou joinde dan la vie. Li finn donne nou so parole inspiré ki aide nou pou gagne sagesse pou koné couma pou agir, ek aussi connaissance ek capacité pou reflechi. (Proverbes 1:4) Nou aussi gagne l’aide avek bann ancien dan congregation.
24:6; 26:11. David vrai-mem donne nou bon l’exemple lor vrai respé ki nou bizin ena pou bann ki Jéhovah finn choisir!
25:23-33. Bon jugement Abigaïl, li enn l’exemple pou nou.
28:8-19. Dan bann zeffort ki zot faire pou mette dimoune dan l’erreur, ou-soit pou faire zot di-tort, bann mauvais l’esprit kapav passe-zot pou enn certain dimoune. Nou bizin evite tou forme spiritisme.—Deutéronome 18:10-12.
30:23, 24. Sa decision David-la, ki basé lor Nombres 31:27, montré ki mem bann ki pena responsabilité dan congregation, ena beaucoup valeur pou Jéhovah. N’importe ki kitsoz ki nou pé faire, anou “faire sa avek tou nou nâme coumadir pou Jéhovah, pa pou bann zom.”—Colossiens 3:23.
Ki kitsoz “vaut plus ki enn sacrifice”?
Lor ki verité important, l’experience Éli, Samuel ek Saül mette l’accent? Sa montré nou ki: “Obeir vaut plus ki enn sacrifice, ecouté plus ki enn mouton male ki gras, parski l’esprit rebellion li pareil couma peché ki faire kan rod konn l’avenir, ek rod gagne grandeur, li pareil couma servi bann pouvoir magik ek bann teraphim.”—1 Samuel 15:22, 23.
Nou ena vrai-mem enn grand privilege pou participe dan predication Royaume ek pou faire bann disciple! Pendant ki nou offert Jéhovah “bann jeune taureau nou la-levre,” nou bizin faire tou nou possible pou obeir conseil ki Li donne nou par so parole ki Li finn faire ecrire, ek par so l’organisation ki trouve lor la terre-la.—Hoshéa 14:2; Hébreux 13:15.
[Note]
a Pou koné kot sa bann different l’endroit ki mentionné dan premier livre Samuel-la été, guette dan brochure “Voyez le bon pays,” ki publié par bann Témoins de Jéhovah, page 18-19.
[Zimage, page 31]
Premier lé-roi Israël ti ena l’humilité ek li ti reconette so limite, mais apré li ti vinn enn lé-roi ki ti ena l’orgueil ek ki ti rod gagne grandeur
[Zimage, page 32]
Ki l’assurance nou ena, kan nou faire face ar l’opposition ki nou gagné ar bann l’ennemi ki ressemblé Goliath?