Bann Referans Kaye Renion Nou Lavi Kretien ek Nou Minister
4-10 ZIN
BANN TREZOR DAN PAROL BONDIE | MARK 15-16
“Zezi Ti Akonpli Bann Profesi”
nwtsty bann not pou letid pou Mk 15:24, 29
partaz so bann linz: Ouswa “zot partaz so manto.” Zan 19:23, 24 azout bann detay ki Matie, Mark, ek Lik pa mansione: Bann solda Romin ti fer tirazosor lor so linz andan ek so manto toulede; bann solda ti diviz manto-la “an kat parti, enn parti pou sak solda”; zot pa ti anvi diviz linz andan-la, alor zot ti fer tirazosor. Sa akonpli Ps 22:18 (NW), kot ti profetize ki ti pou fer tirazosor lor linz Lemesi. Bann dimounn ki ti met bann kriminel amor, ti ena labitid gard linz zot viktim. Zot ti pran tou seki sa bann kriminel-la ti ena lor zot ek zot linz, sa ti rann sa leprev-la pli anbarasan.
sakouy zot latet: An zeneral kan bann dimounn ti fer sa, zot ti osi dir bann kitsoz ek fer bann zes ki ti montre ki zot ti mepriz dimounn-la, ouswa zot pe boufonn li. San ki zot kone, bann dimounn ki ti pe pase ti pe realiz profesi ki trouv dan Ps 22:7.
nwtsty not pou letid pou Mk 15:43
Zozef: Nou trouv personalite sak ekrivin Levanzil dan bann diferan detay ki zot done lor Zozef. Matie ki ti enn ramaser tax dir ki Zozef ti “enn zom ris”; Mark, ki ti ekrir prinsipalman pou bann Romin, dir ki li ti “enn manb bien respekte dan Konsey” ki ti pe atann Rwayom Bondie; Lik, enn dokter ki ena konpasion, dir ki li ti “enn dimounn bon ek drwat,” ki pa ti soutenir bann aksion ki Konsey ti pran kont Zezi; Zan tousel dir ki li ti “enn disip Zezi, me an sekre, parski li ti per bann Zwif.”—Mt 27:57-60; Mk 15:43-46; Lk 23:50-53; Zn 19:38-42.
Rod Bann Perl Spiritiel
nwtsty not pou letid pou Mk 15:25
trwaziem ler: Setadir, ver 9:00 a.m. Sertin panse ki ena enn diferans ant seki Mark dir isi ek seki nou trouve dan Zan 19:14-16, kot li dir ki se “ver siziem ler” ki Pilat ti livre Zezi pou ki bann dimounn touy li. Mem si bann Lekritir pa donn boukou lexplikasion lor sa diferans-la, ala bann kitsoz ki nou bizin pran kont: An zeneral, lord dan ki bann ekrivin Levanzil ekrir bann levennman pandan dernie zour lavi Zezi lor later, zot an-akor. Toule kat ekrivin montre ki bann pret ek bann ansien ti zwenn boner gramatin ek apre ti fer amenn Zezi kot Gouverner Pons Pilat. (Mt 27:1, 2; Mk 15:1; Lk 22:66–23:1; Zn 18:28) Matie, Mark, ek Lik ti dir ki Zezi ti deza lor poto, kan ti koumans fer nwar dan pei, depi “siziem ler . . . ziska neviem ler.” (Mt 27:45, 46; Mk 15:33, 34; Lk 23:44) Enn kitsoz ki kitfwa ena enn lien lor ler ki Zezi ti mor se: Bann kout fwet ki bann Romin ti done, ti form parti dan bann move tretman ki enn dimounn gagne ziska ki touy li. Parfwa, sa bann kout fwet la ti telman atros ki dimounn-la ti mor. Dan ka Zezi, bann kout fwet ki li ti gagne ti telman kriel ki apre ki li ti koumans sarye so poto soufrans, ti bizin fer enn lot dimounn sarye sa pou li. (Lk 23:26; Zn 19:17) Si sertin ti konsider ki bann kout fwet form parti enn exekision, savedir ki inpe letan ti pase avan ki ti koulout Zezi lor poto. Pou apiy sa lide-la, Mt 27:26 ek Mk 15:15 mansionn bann kout fwet ek kan ti touy Zezi lor poto anmemtan. Alor, diferan dimounn kapav donn diferan ler konsernan moman ki ti met Zezi amor. Sa depann lor fason ki zot konsider moman ki pe koumans exekision-la. Kitfwa sa kapav fer nou konpran kifer Pilat ti etone ki Zezi ti mor osi vit apre ki ti koulout li lor poto. (Mk 15:44) Anplis, souvan bann ekrivin Labib ti ena labitid pou diviz lazourne an kat parti. Sak parti ti dir twa-z-er-tan, ek ti fer parey pandan lanwit. Kan diviz lazourne dan sa fason-la, sa donn nou lexplikasion kifer souvan bann ekrivin Labib fer referans ar trwaziem, siziem, ek neviem ler, kan kont apartir 6:00 a.m., kan soley pe leve. (Mt 20:1-5; Zn 4:6; Zis 2:15; 3:1; 10:3, 9, 30) Ek osi an zeneral, bann dimounn pa ti ena nanye pou zot konn ler exakt. Alor, souvan zot ti dir “ver” tel ler, parey kouma nou kapav trouve dan Zn 19:14. (Mt 27:46; Lk 23:44; Zn 4:6; Zis 10:3, 9) Pou rezime: Mark kitfwa ti pe koz lor bann kout fwet ek kan ti koulout Zezi lor poto toulede, alor ki Zan ti pe koz zis lor moman kan ti koulout Zezi lor poto. Toulede ekrivin ti arondi ler ki zot mansione ar parti lazourne ki ti pli pros, setadir ar peryod trwa-z-er-tan ki ti pli pros. Ek Zan ti servi lexpresion “ver” kan li ti koz lor sa ler-la. Sa bann pwin-la kitfwa montre diferans ki ena konsernan ler ki mansione par bann diferan ekrivin Levanzil. Enn dernie pwin: Zan ti ekrir so version Levanzil plizir dizenn lane apre. Lefe ki li ti mansionn enn ler ki paret diferan ar seki Mark ti dir, montre ki Zan pa ti zis kopie seki Mark ti ekrir.
nwtsty not pou letid pou Mk 16:8
parski zot ti per: Dapre bann pli vie maniskri ki disponib pou dernie parti liv Mark, Levanzil fini avek bann parol ki trouv dan verse 8. Sertin dir ki li pa kapav konklizion orizinal sa liv-la parski li fini tro brit. Selman, Mark ena enn fason ekrir kot li servi tigit mo pou donn boukou detay, alor, seki sertin dir pa neseserman vre. De exper, Jérôme ek Eusèbe, ki ti viv dan katriem siek (dan bann lane 300) ti montre ki liv orizinal Mark fini par sa bann parol-la: “Parski zot ti per.”
Ena plizir maniskri Grek ek bann tradiksion dan lezot lang ki azout swa enn long konklizion swa enn konklizion kourt apre verse 8. Konklizion ki long-la (ki ena 12 verse anplis) trouv dan Codex Alexandrinus, Codex Ephræmi Syri rescriptus, ek Codex Bezae Cantabrigiensis, ek zot tou ti ekrir dan sinkiem siek (dan bann lane 400). Li paret osi dan Vulgate Latin, Cureton Siriak, ek Peshitta Siriak. Selman, li pa paret dan de maniskri Grek ki pli ansien ek ki ti ekrir dan katriem siek (dan bann lane 300) ki apel Codex Sinaiticus ek Codex Vaticanus. Li pa paret osi dan Codex Sinaiticus Syriacus ki’nn fer dan katriem ouswa sinkiem siek, ni dan bann pli vie maniskri copte sahidique liv Mark dan sinkiem siek. Parey osi, bann pli vie maniskri liv Mark an Armenien ek Zeorzien fini ar verse 8.
Dan sertin maniskri Grek ek bann tradiksion dan lezot lang ki pli resan, ena enn konklizion ki kourt (ki ena zis de-trwa fraz). Codex Regius ki ti fer dan witiem siek N.L. ena toulede konklizion, ek li’nn met konklizion kourt-la an premie. Avan sak konklizion, ena enn not ki dir ki sa bann pasaz-la an zeneral inn aksepte par sertin dimounn. Li kler ki Codex Regius pa rekonet okenn parmi zot kouma pli meyer.
KONKLIZION KOURT
Konklizion kourt ki ena apre Mk 16:8 pa form parti bann Lekritir inspire. Li dir:
Me tou bann kitsoz ki ti donn zot lord, zot ti al rakont sa inpe ar bann dimounn ki ti pros ar Pier. Anplis, apre sa bann kitsoz-la, Zezi limem ti avoy zot depi les ziska lwes pou proklam delivrans ki sakre ek eternel.
KONKLIZION LONG
Long konklizion apre Mk 16:8 pa form parti bann Lekritir inspire. Dan Nouvo Testaman Dan Kreol Morisien ena li, setadir verse 9-20. Li dir:
9 Letan li finn resisite boner gramatin, premie zour lasemenn, Zezi ti aparet dabor devan Marie-Madlenn; lor limem Zezi ti pous set demon. 10 Marie-Madlenn ti al anons tou saki ti finn ariv li, ar bann dimoun ki ti avek Zezi; bannla ti andey e zot ti pe plore. 11 Me letan zot finn aprann ki Zezi ti vivan e ki li ti finn aparet devan li, zot pa ti oule krwar. 12 Apre sa, li finn aparet, dan enn lot manier, devan de parmi zot, letan zot ti pe marse dan lakanpagn. 13 Zot ti retourne pou rakont lezot; me bannla pa ti oule krwar zot osi. 14 Pli tar, li ti aparet devan Le-Onz, letan zot ti atab; li repros bannla ki zot pena lafwa e ki zot leker dir parski zot pa ti krwar dimoun ki ti finn trouv li apre so rezireksion. 15 Li dir zot, “Al dan lemonn antie, al proklam Bonn Nouvel partou kote. 16 Dimoun ki krwar ek resevwar batem pou sove, me dimoun ki pa krwar pou kondane. 17 Ala bann sign ki pou fer dimoun rekonet bann ki krwar dan mwa: zot pou sas demon lor mo nom, zot pou koz bann nouvo langaz, 18 zot pou trap serpan dan zot lame e si zot arive bwar pwazon, zot pa pou gagn nanye; zot pou inpoz lame lor bann malad, bannla pou geri.”
19 Apre sa, Lesegner Zezi, letan li finn fini koz ar zot, li finn mont dan lesiel e li finn asiz kote drwat Bondie. 20 So bann disip sorti e zot al proklam Bonn Nouvel partou kote; Lesegner ti pe travay avek zot e bann mirak ki ti pe arive ti pe montre ki zot predikasion ti vre.
11-17 ZIN
BANN TREZOR DAN PAROL BONDIE | LIK 1
Rod Bann Perl Spiritiel
nwtsty not pou letid pou Lk 1:69
enn korn delivrans: Ouswa “enn sover pwisan.” Dan Labib, souvan korn bann zanimo reprezant lafors ek laviktwar. (1Sa 2:1; Ps 75:4, 5, 10, NW; 148:14, NW; bann not) Anplis, bann dirizan ek bann lanpir, ki zot ti bon ouswa move, ti reprezante par bann korn, ek zot bann aksion pou gagn laviktwar konpare ar pe donn kout korn. (Dt 33:17; Dn 7:24; 8:2-10, 20-24) Dan sa kontex-la, lexpresion “enn korn delivrans” fer referans ar Lemesi kouma sa kikenn ki ena pouvwar pou delivre la, enn sover pwisan.
nwtsty not pou letid pou Lk 1:76
to pou mars devan Zeova: Zan Batis ti “pou mars devan Zeova” dan sans ki li ti pou prepar sime devan Zezi, ki ti pou reprezant so Papa ek vinn lor nom so Papa.—Zn 5:43; 8:29; get not pou letid Zeova pou sa verse-la.
Zeova: Dan deziem parti sa verse-la ena parol profetik Zakari, ki inpe parey kouma bann parol ki trouv dan Iz 40:3 ek Ml 3:1, kot nom Bondie, ki reprezante par kat konsonn Ebre (dan alfabet modern YHWH), aparet dan text orizinal an Ebre. Kan nou get kontex sa bann lexpresion-la dan bann Lekritir Ebraik, finn servi nom Bondie dan text prinsipal, mem si dan bann maniskri Grek servi Kurios (Segner). Anplis, li interesan pou note ki dan sa verse-la, parey kouma boukou lezot plas kot ena Kurios dan Lik sapit 1, pa’nn met lartik defini Grek devan Kurios kot an prinsip bizin met li an-akor avek reg gramer, seki fer ki Kurious vinn enn nom prop. Ek osi, ena boukou tradiksion Labib ki tradir Kurious par Zeova, Yahvé, Yahweh, יהוה (YHWH, ouswa Tetragram), SEGNER, ek ADONAÏ dan text prinsipal ouswa dan bann not anba paz ek dan bann referans dan kolonn, pou montre ki pe fer referans ar Zeova. Ena boukou lezot liv ki soutenir sa lide-la.
18-24 ZIN
BANN TREZOR DAN PAROL BONDIE | LIK 2-3
“Zenn, Eski To Pe Fer To Lamitie Avek Zeova Vinn Pli For?”
nwtsty not pou letid pou Lk 2:41
so bann paran ti ena labitid: Lalwa pa ti obliz bann fam asiste fet Pak. Pourtan, Mari ti ena labitid toule lane pou vwayaz ansam avek Zozef pou al Zerizalem pou sa fet-la. (Ex 23:17; 34:23) Toule lane, zot ti fer sa vwayaz-la ale-retour ki ti fer preske 300 kilomet avek zot fami ki ti pe agrandi.
nwtsty bann not pou letid pou Lk 2:46, 47
ti pe poz zot bann kestion: Parey kouma reaksion bann ki ti pe ekout Zezi montre, bann kestion ki li ti pe poze pa ti bann sinp ti kestion ki enn garson pe poze zis parski li pe anvi konn plis. (Lk 2:47) Mo Grek ki’nn tradir par “pe poz . . . bann kestion” kapav, dan sertin kontex, fer referans ar bann kalite kestion ki poze devan lakour. (Mt 27:11; Mk 14:60, 61; 15:2, 4; Zis 5:27) Bann istorien dir ki ti ena bann gran sef relizie ki ti ena labitid res dan tanp apre bann fet, ek zot ti ansegne lor enn bann gran teras ki ti ena laba. Bann dimounn ti kapav asiz kot lipie sa bann zom-la pou ekout zot ek poz zot kestion.
zot ti etone: Isi form verb Grek ki’nn servi pou “etone” kapav vedir ki zot kontign etone ouswa ki sak fwa zot etone.
nwtsty not pou letid pou Lk 2:51, 52
kontign soumet: Ouswa “kontign obeir.” Verb Grek ki’nn servi isi montre ki se enn aksion ki kontigne. Sa montre ki apre ki li ti inpresionn bann ansegnan dan tanp avek konesans ki li ti ena lor Parol Bondie, Zezi ti retourn lakaz ek avek limilite li ti soumet ar so bann paran. Sa lobeisans-la ti ena enn pli gran linportans ki lobeisans ninport ki zanfan. Kifer? Kan li ti montre sa kalite lobeisans-la sa ti form parti bann kitsoz ki Zezi ti fer pou akonpli Lalwa Mozaik dan tou ti detay.—Ex 20:12; Ga 4:4.
Rod Bann Perl Spiritiel
nwtsty bann not pou letid pou Lk 2:14
ek lor later lape parmi bann dimounn ki ena so faver: Dan sertin maniskri kapav tradir text ki ena pou sa lexpresion-la par “ek lape lor later, bonte anver bann zom,” ek nou retrouv samem stil lekritir-la dan sertin tradiksion Labib. Me seki nou lir dan New World Translation baze lor bann prev ki sorti dan bann maniskri ki pli vie ek ki plis kapav fer konfians. Seki sa anz-la ti dir, pa vedir ki Bondie montre so faver anver tou dimounn, malgre ninport ki konportman ki zot ena ek aksion ki zot fer. Okontrer, seki sa anz-la ti dir fer referans ar bann dimounn ki gagn faver Bondie parski zot finn montre enn vre lafwa an Li ek finn vinn bann disip so Garson.—Get not pou letid bann dimounn ki ena so faver dan sa verse-la.
bann dimounn ki ena so faver: Lexpresion “bann dimounn ki ena so faver” sorti dan enn mo Grek eudokia. Kapav tradir sa lexpresion-la osi par “ki Li kontan; ki fer li plezir.” Nou retrouv enn verb mem fami eudokéô dan Mt 3:17; Mk 1:11; ek Lk 3:22 (get bann not pou letid pou Mk 1:11), kot Bondie koz avek so Garson zis apre so batem. Li donn lide, “donn aprobasion; bien kontan avek; ena enn gran lazwa dan.” Par rapor ar fason ki servi li, lexpresion “bann dimounn ki ena so faver” (anthrôpoïs eudokias) fer referans ar bann dimounn ki ena faver Bondie ek ki Li kontan, ek ti kapav tradir li par “bann dimounn ki Li aprouve; bann dimounn ki fer Li plezir.”
25 ZIN–1e ZILIET
BANN TREZOR DAN PAROL BONDIE | LIK 4-5
“Reziste Bann Tantasion Parey Kouma Zezi”
nwtsty miltimedia
Plas ki Pli Ot dan Batiman Tanp
Satan ti amenn Zezi “lor plas ki pli ot dan batiman tanp” ek ti dir li zet li anba, me plas presi kot kitfwa Zezi ti pe debout, personn pa kone. Mem si mo “tanp” ki’nn servi isi kapav fer referans ar tou batiman tanp, Zezi sirman ti pe debout dan kwin sid-es (1) batiman tanp. Ouswa kitfwa li ti pe debout dan enn lot kwin batiman tanp. Alor, si li ti tom depi enn parmi sa bann landrwa-la li ti pou sirman mor amwin ki Zeova ti intervenir.
Rod Bann Perl Spiritiel
nwtsty not pou letid pou Lk 4:17
roulo profet Izai: Roulo Lamer Mor Izai divize an 17 parsemin ki atase enn avek lot, ek sa fer ki roulo-la mezir 7.3 met longer avek 54 kolonn. Roulo ki ti servi dan sinagog Nazaret ti kitfwa mem longer. Mem si dan premie siek pa ti ena bann nimero sapit ek verse, Zezi ti bizin rod verse ki li ti anvi lir. Me lefe ki li ti trouv plas kot sa profesi-la ti ekrir, montre ki li ti konn bien Parol Bondie.
nwtsty not pou letid pou Lk 4:25
pandan trwa-z-an ek sis mwa: Dapre 1Le 18:1, Eli ti anons lafin lasesres “dan trwaziem lane.” Akoz samem sertin dir ki Zezi ti kontredir seki’nn ekrir dan 1 Lerwa. Me, bann Lekritir Ebraik pa dir ki sa lasesres-la finn dire mwins ki trwa-z-an. Fraz “dan trwaziem lane” aplik sirman avek peryod lasesres ki ti koumanse, kot premie fwa Eli ti anons lasesres Akab. (1Le 17:1) Seki Eli ti anonse kitfwa ti arive pandan peryod lasesres ki ti fini koumanse; an prinsip peryod lasesres dir sis mwa, me sann fwa-la li ti dir pli lontan. Anplis, lasesres-la pa ti arete deswit apre ki Eli ti paret devan Akab, “dan trwaziem lane,” me apre leprev dife lor Montagn Karmel. (1Le 18:18-45) Alor, bann parol Zezi isi, ek seki so demi-frer Zak dir dan Zak 5:17, an-akor avek bann levennman ki mansione dan 1Le 18:1.