2
Nom Bondie dan Bann Lekritir Grek Kretien
Bann Biblis rekonet ki Bondie so nom personel, ki reprezante par Tetragram (יהוה), aparet plis ki 7,000 fwa dan text orizinal bann Lekritir Ebre. Me, boukou panse ki li pa ti aparet dan text orizinal Bann Lekritir Grek Kretien. Se pou sa rezon-la ki, laplipar bann Labib modern pa servi nom Jéhovah kan zot tradir seki nou apel Nouvo Testaman. Mem kan zot tradir bann sitasion ki trouv dan bann Lekritir Ebre kot ena Tetragram, laplipar tradikter servi “Segner” dan plas Bondie so nom personel.
Mem si se enn pratik bien popiler, New World Translation of the Holy Scriptures pa’nn swiv sa pratik-la. Li servi nom Jéhovah 237 fwa dan bann Lekritir Grek Kretien. Kifer bann tradikter inn deside pou fer sa? Zot finn pran an konsiderasion de kitsoz bien inportan: (1) Bann maniskri Grek ki nou ena zordi, zot pa bann orizinal. Laplipar sa bann milye kopi maniskri ki existe zordi la, zot date de siek apre ki bann orizinal ti ekrir. (2) Sa moman-la, bann ki ti pe kopie sa bann maniskri-la, swa zot ti ranplas Tetragram par Kurios, mo Grek pou “Segner,” swa zot ti kopie apartir bann maniskri kot ti fini fer sa.
Alor, komite tradiksion New World Bible inn tir konklizion ki ena bann prev solid ki montre ki Tetragram ti aparet dan bann maniskri Grek orizinal. Zot desizion ti baze lor sa bann prev-la:
Dan bann kopi Lekritir Ebre ki ti servi dan lepok Jésus ek so bann zapot ti ena Tetragram dan tou bann plas kot li ti aparet dan bann maniskri orizinal. Dan lepase, sertin dimounn pa ti dakor avek sa. Me aster ki finn dekouver bann kopi Lekritir Ebre ki date depi premie siek dan Qoumrân, personn pa kapav kontredir sa prev-la.
Dan lepok Jésus ek so bann zapot, ti ena Tetragram dan tradiksion grek Bann Lekritir Ebre an Grek. Pandan plizir siek, bann Biblis ti panse ki pa ti ena Tetragram dan bann maniskri la Septante, setadir tradiksion grek Bann Lekritir Ebre. Plitar, ver lamwatie 20em siek, sertin Biblis finn tom lor sertin parti la Septante ki bien-bien vie, ki ti existe dan lepok Jésus. Ti ena nom Bondie an karakter Ebre dan sa bann parti-la. Alor, dan lepok Jésus, ti ena nom Bondie dan bann kopi Lekritir Grek. Me, ver katriem siek N.L., dan bann maniskri prinsipal la Septante, kouma par exanp Codex Vaticanus ek Codex Sinaiticus, pa ti ena nom Bondie dan bann liv Labib depi Genèse ziska Malaki (alor ki ti ena li dan bann ansien maniskri). Ala kifer, nou pa etone ki dan bann text ki’nn prezerve depi sa lepok-la, pena nom Bondie dan Nouvo Testaman, ouswa dan bann parti Lekritir Grek ki trouv dan Labib.
Kan Jésus ti priye Bondie, get seki li ti dir: “Mo finn fer bann dimounn ki to finn donn mwa ek ki sorti dan lemond, konn to nom.” Li ti dir osi ki li pou kontign fer lezot konn nom so Papa
Dan Bann Lekritir Grek Kretien nou trouve ki plizir fwa Jésus ti servi nom Bondie ek li ti fer lezot osi konn sa. Kan Jésus ti priye Bondie, get seki li ti dir: “Mo finn fer bann dimounn ki to finn donn mwa ek ki sorti dan lemond, konn to nom.” Li ti dir osi ki li pou kontign fer lezot konn nom so Papa.—Jean 17:6, 11, 12, 26.
Parey kouma Bann Lekritir Ebre, Bann Lekritir Grek Kretien osi inspire par Bondie ek li form parti Parol Bondie. Alor, li pa lozik ki nom Jéhovah inn disparet enn sel kout dan sa bann text-la. Ver lamwatie premie siek N.L., get seki Jacques ti dir bann ansien dan Jérusalem: “Syméôn finn rakont an detay kouma pou premie fwa, Bondie finn pran kont bann nasion pou tir enn pep parmi zot pou so nom.” (Actes 15:14) Alor li pa lozik ki Jacques ti pou dir enn zafer koumsa si vremem personn dan premie siek pa ti konn nom Bondie ouswa pa ti servi sa nom-la.
Dan bann Lekritir Grek Kretien nou trouv nom Bondie dan form abreze. Dan Révélation 19:1, 3, 4, 6, ena nom Bondie dan mo “Alelouya.” Sa mo-la sorti dan enn lexpresion an ebre ki, dan sans literal, vedir “Loue Yah.” “Yah” se enn form abreze pou nom Jéhovah. Dan plizir nom ki’nn servi dan bann Lekritir Grek Kretien ena sa nom Jéhovah la. An realite, bann liv resers explike ki nom Jésus vedir “Jéhovah Li Delivrans.”
Bann ansien liv Zwif montre ki bann Kretien ti servi nom Bondie dan zot maniskri. Tossefa, enn liv kot ena bann lalwa, ki ti termine ver 300 N.L., fer sa komanter-la lor liv bann Kretien ki zot bann lennmi ti brile pandan Saba: “Fode pa tir liv bann Evanzelist ek liv bann minim [kitfwa bann Kretien Zwif] ki pe brile dan dife. Les zot brile kot zot ete, ek Nom Bondie ki trouv ladan.” Sa mem liv-la sit enn Galilein, Rabbi Yosé ki ti viv dan koumansman deziem siek N.L. Li ti dir ki pandan bann lezot zour lasemenn “enn kikenn pou koup bann plas kot Nom Bondie aparet [dan liv bann Kretien], pou gard zot dan enn plas sekirite, ek apre pou bril leres parti sa liv-la.”
Sertin Biblis rekonet ki ena enn posibilite ki nom Bondie ti aparet dan bann text ki trouv dan Bann Lekritir Ebre ki mansione dan Bann Lekritir Grek Kretien. Anba soutit “ Le Tétragramme dans le Nouveau Testament, ” enn diksioner Biblik (The Anchor Bible Dictionary) fer sa komanter-la: “Ena bann prev ki montre ki Tetragram, setadir Nom Bondie, Yahweh, ti aparet dan enn parti, ouswa mem dan tou bann verse A[nsien] T[estaman] ki trouv dan N[ouvo] T[estaman], kan sa bann parti NT la ti ekrir.” Biblis George Howard dir: “Lefe ki ti ankor pe met Tetragram dan bann kopi Labib an Grek [la Septante], setadir Bann Lekritir ki bann premie Kretien ti servi, li rezonab pou panse ki bann ekrivin N[ouvo] T[estaman] finn gard Tetragram kan zot finn sit bann verse ki trouv dan Bann Lekritir Ebre.”
Bann tradikter Labib bien renome finn servi nom Bondie dan Bann Lekritir Grek Kretien. Sertin parmi sa bann tradikter-la finn fer sa bien avan ki nou finn fer New World Translation. Ala enn lalis sa bann tradikter-la ek bann liv ki zot inn fer: A Literal Translation of the New Testament . . . From the Text of the Vatican Manuscript, par Herman Heinfetter (1863); The Emphatic Diaglott, par Benjamin Wilson (1864); The Epistles of Paul in Modern English, par George Barker Stevens (1898); St. Paul’s Epistle to the Romans, par W. G. Rutherford (1900); The New Testament Letters, par J.W.C. Wand, Levek Londres (1946). Anplis, dan enn tradiksion Espagnol, ki’nn paret dan premie parti 20em siek, tradikter Pablo Besson finn servi “Jehová” dan Luc 2:15 ek Jude 14, ek dan plis ki 100 fwa dan not anba paz. Pran apartir 16em siek, Bann Lekritir Grek Kretien an version Ebre ti servi Tetragram dan boukou verse, avan mem ki ti prodir sa bann tradiksion-la. Zis dan lang Alman, omwin 11 version Labib servi nom “Jéhovah” (ouswa “Yahweh”) dan Bann Lekritir Grek Kretien, anplis kat tradikter inn azout sa nom-la ant braket apre “Segner.” Plis ki 70 tradiksion Alman servi nom Bondie dan bann not anba paz ouswa dan bann komanter.
Nom Bondie dan Actes 2:34 dan The Emphatic Diaglott, par Benjamin Wilson (1864)
Dan bann tradiksion Labib ki existe dan plis ki san diferan lang, nou trouv nom Bondie dan Bann Lekritir Grek Kretien. Boukou version Nouvo Testaman dan bann lang Afriken, Indien l’Amérique, Aziatik, Eropeen, ek bann lang dan bann Lil Pacifique, servi nom Bondie enn kantite fwa. (Get lalis ki trouv lor paz 12 ek 13.) Bann tradikter sa bann Labib-la inn deside pou servi nom Bondie pou bann mem rezon ki nou finn site lao. Sa fer pa tro lontan ki sertin sa bann tradiksion inn aparet, kouma par exanp Labib an Rotimien (1999), ki servi “Jihova” 51 fwa dan 48 verse, ek version Batak-toba (1989) dan l’Indonesie, ki servi “Jahowa” 110 fwa.
Nom Bondie dan Marc 12:29, 30 dan enn tradiksion an Awayin
Pena okenn dout ki nou ena vremem enn baz bien solid pou retabli nom Bondie, Jéhovah, dan Bann Lekritir Grek Kretien. Se exakteman samem ki bann tradikter New World Translation finn fer. Zot ena enn gran respe pou nom Bondie ek enn lakrint parski zot pa anvi tir ninport ki kitsoz ki ti paret dan text orizinal.—Révélation 22:18, 19.