KATAK 31
AL 111 Unin Ad Lañlõñ
Em̦õj Ke Am̦ Katak Kilen Jokwane?
“Em̦õj aõ katak im jel̦ã kilen jokwane, jekdo̦o̦n ta wãween ko ij pãd ie.”—PIL. 4:11.
UNIN KATAK IN
Katak kilen jokwane ikijjeen am̦ kwal̦o̦k am̦ kam̦m̦oolol, ettã bũruom̦, im kõl̦mãnl̦o̦kjen̦ kõn kõjatdikdik eo ad kõn ilju im jekl̦aj.
1. Ta mel̦el̦ein ñe juon ej jokwane, im jokwane ejjab mel̦el̦ein ta?
KWÕJ ke jokwane kõn men ko ewõr ippam̦? Juon eo ej jokwane ej lo lañlõñ im aenõm̦m̦an ilo mour eo an kõnke ej kam̦m̦oolol kõn men ko rem̦m̦an ewõr ippãn. Im ejjab illu ñe ejjel̦o̦k jet men ippãn. Ijoke, meñe ej jokwane kõn men ko ewõr ippãn, ak men in ejjab mel̦el̦ein bwe ejjab kea kõn wãween an mour. Ñan waanjoñak, ej juon men em̦m̦an ñe juon Kũrjin ej kal̦apl̦o̦k ijo kun̦aan ilo an jerbal ñan Jeova. (Rom 12:1; 1 Tim. 3:1) Meñe ãindein, ak ejjab jako an lañlõñ ñe kar jab jitõñe bwe en bõk juon jerbal ilo doulul in ilo iien eo ear kõtmãne.
2. Ta ko remaroñ wal̦o̦k ñe ejako ad jokwane kõn men ko ewõr ippãd?
2 Ñe jejjab jokwane kõn men ko ewõr ippãd, jemaroñ kõm̦m̦ane pepe ko rejjab em̦m̦an. Ñan waanjoñak, ro me rejjab jokwane emaroñ l̦e jãn joñan awa ko rej jol̦o̦k ilo jikin jerbal bwe ren wiaik m̦weiuk ko rejjab lukkuun aikuji. Ekabũrom̦õjm̦õj bwe ewõr ro jeid im jatid me em̦õj aer koot jããn im men ko jet me rekõn̦aan. Bõlen rar bõk l̦õmn̦ak eo, ‘Ekkar bwe in bõke,’ ‘Eto aõ kar kõttare,’ ak ‘Inaaj baj karo̦o̦le wõt jããn in aer.’ Ijoke, ejjab buñbũruon Jeova kõn jabdewõt kain ko̦o̦t im jerbal kein rejjab bõktok nõbar ñane. (JK. 30:9) Ewõr ro jet rar lukkuun bũrom̦õj ke kar jab jitõñ er ñan bõk juon jerbal ilo doulul in, joñan rar bõjrak jãn aer karejar ñan Jeova. (Gal. 6:9) Ta eo emaroñ kõm̦m̦an bwe juon ri-karejeran Jeova me em̦õj an wũjlepl̦o̦k mour eo an en kõm̦m̦ane men in? Eokwe, emaroñ kõnke armej in ear jidik kõn jidik dikl̦o̦k an jokwane kõn men ko ewõr ippãn.
3. Ta men eo ekaenõm̦m̦an jej katak jãn Pilippai 4:11, 12?
3 Kõj aolep jemaroñ kal̦apl̦o̦k ad jokwane kõn men ko ewõr ippãd. Rijjilõk Paul ear je im kwal̦o̦k bwe ear “katak im jel̦ã kilen jokwane, jekdo̦o̦n ta wãween ko [ear] pãd ie.” (Riit Pilippai 4:11, 12.) Ear je naan kein ke ear pãd ilo kalbuuj. Meñe ear pãd ilo wãween in, ak ear jab jako an lañlõñ. Ear katak ñan “jel̦ã kilen jokwane” kõn men ko ewõr ippãn. Ñe jej lo bwe epen ad jokwane kõn men ko ewõr ippãd, ekaenõm̦m̦an naan ko im joñak eo an Paul kõnke rej kam̦ool bwe kõj bareinwõt jemaroñ jokwane. Jejjab aikuj kõtmãne bwe enaaj pidodo ad jokwane jekdo̦o̦n ta wãween ko jej pãd ie. Ijello̦kun ad ãindein, jej aikuj katak kilen jokwane. Ewi wãween? Jen etale kadkad ko me renaaj jipañ kõj katak jel̦ã kilen jokwane.
KWAL̦O̦K KAM̦M̦OOLOL
4. Ñe el̦ap ad kwal̦o̦k kam̦m̦oolol, ewi wãween an men in jipañ kõj ñan jel̦ã jokwane? (1 Tessalonika 5:18)
4 Ñe jej juon eo el̦ap an kwal̦o̦k kam̦m̦oolol, jenaaj jel̦ã jokwane kõn men ko ewõr ippãd. (Riit 1 Tessalonika 5:18.) Ñan waanjoñak, ñe em̦ool ad kam̦m̦oolol kõn men ko ewõr ippãd me jej aikuji, enaaj jipañ kõj bwe en jab l̦e jãn joñan ad l̦õmn̦ak kõn men ko ejjel̦o̦k ippãd ak jekõn̦aan. Ñe jej kam̦m̦oolol kõn jerbal ko jej kõm̦m̦ani ñan Jeova kiiõ, jenaaj l̦õmn̦ak wõt kõn ad kate kõj joñan wõt ad maroñ ilo jerbal kein ijello̦kun ad l̦õmn̦ak wõt kõn jerbal ko jet me jekõn̦aan. Eñin unin jej lo an Baibõl̦ lukkuun rõjañ kõj bwe jen kitibuj men ko jej kam̦m̦oolol kaki ñan Jeova ilo jar ko ad! Ñe jenaaj kwal̦o̦k kam̦m̦oolol ilo wãween in, jenaaj eñjake “aenõm̦m̦an eo jãn Anij, eo el̦ap jãn jel̦ã otemjej.”—Pil. 4:6, 7.
5. Etke ri-Israel ro ren kar kwal̦o̦k kam̦m̦oolol? (Bar lale pija eo.)
5 L̦õmn̦ak kõn ta eo ear wal̦o̦k ñan ri-Israel ro. Elõñ alen aer kar aol̦ ñan Jeova kõn an ejjel̦o̦k m̦õñã ko renno̦ rekõn m̦õñã ilo Ijipt. (Bõn. 11:4-6) Em̦ool bwe mour ilo ãne jem̦aden ear jab pidodo. Ta eo en kar jipañ er bwe ren jokwane wõt kõn men ko ewõr ippãer? Eokwe, ren kar kõl̦mãnl̦o̦kjen̦ kõn aolep men ko Jeova ear kõm̦m̦ani ñan er im kwal̦o̦k kam̦m̦oolol ñan E. Ke ri-Israel ro rar pãd ilo Ijipt im rar lukkuun eñtaan ãinwõt ri-kõm̦akoko ro, Jeova ear bõktok joñoul menin kaeñtaan ko ioon ri-Ijipt ro. Ãlikin an kar ri-Israel ro rõl̦o̦k, “rar rakimi ro ri-Ijipt” im bũki jelba, gold, im nuknuk ko aer. (Ex. 12:35, 36) Ke ri-Ijipt ro rar lukwarkware ri-Israel ro ñan Lom̦al̦o Ekilmir im ear ejjel̦o̦k ial̦an aer ko, Jeova ear kõm̦m̦ane juon menin kabwilõñlõñ im kõjepel dãn ko bwe ren kijoone. Im ke rar ito-itak ilo ãne jem̦aden, Jeova ear naajdik er manna kajjojo raan. Innem etke ri-Israel ro rar aol̦ kõn m̦õñã ko kijeer? Rar jab aol̦ kõnke ear jabwe m̦õñã ko kijeer, bõtab ej kõnke rar jab jokwane kõn men ko ewõr ippãer kadede.
Etke ear jako an ri-Israel ro jokwane? (Lale pãrokõrããp 5)
6. Ta jet iaan men ko jemaroñ kõm̦m̦ani me renaaj jipañ kõj ñan kwal̦o̦k kam̦m̦oolol?
6 Ewi wãween kwõmaroñ kwal̦o̦k kam̦m̦oolol? Kein kajuon, kõm̦m̦an iien kajjojo raan ñan kõl̦mãnl̦o̦kjen̦ kõn aolep men ko rem̦m̦an ilo mour eo am̦ me rej kõm̦m̦an am̦ m̦õn̦õn̦õ. Kwõmaroñ bareinwõt je ruo ak jilu men ko me kwõj kam̦m̦oolol kaki. (Lia. 3:22, 23) Kein karuo, kwal̦o̦k am̦ kam̦m̦oolol. Kwõmaroñ em̦m̦akũt m̦okta im kam̦m̦oolol ro jet kõn men ko rej kõm̦m̦ani ñan kwe. Ilõñin men otemjej, keini am̦ kam̦m̦oolol Jeova. (Sam 75:1) Kein kajilu, m̦õttãik kain armej ro me rejel̦ã kwal̦o̦k kam̦m̦oolol. Ñe ro m̦õttad rejaje kwal̦o̦k kam̦m̦oolol ak ekkã aer aol̦, jemaroñ oktak im ãinwõt er. Bõtab el̦aññe ro m̦õttad rejel̦ã kwal̦o̦k kam̦m̦oolol, jenãj bareinwõt jel̦ã kwal̦o̦k kam̦m̦oolol. (Dut. 1:26-28; 2 Tim. 3:1, 2, 5) Ñe jej pukot wãween ko jemaroñ kwal̦o̦k kam̦m̦oolol, enãj dikl̦o̦k ad inepata kõn apañ ko jej iiooni ak men ko ejjel̦o̦k ippãd me jekõn̦aan.
7. Ta eo ear jipañ Aci ñan jokwane?
7 L̦õmn̦ak kõn ta eo ear wal̦o̦k ñan Aci, eo ej jokwe ilo Indonesia. Ej kwal̦o̦k m̦ool im ba: “Ilo kar iien COVID-19 eo, iar jino keidi wãween ko ij iiooni ñan wãween ko ro jeiũ im jatũ rar iiooni. Kõn wõt men in, ear jako aõ jokwane.” (Gal. 6:4) Ta eo ear jipañe bwe en ukot wãween an l̦õmn̦ak? Aci ej ba: “Iar jino bwini aolep jeraam̦m̦an ko ij bũki jãn Jeova kajjojo raan im iar kõl̦mãnl̦o̦kjen̦ kõn aolep men ko rem̦m̦an ij loi kõn wõt aõ uwaan doulul eo an Anij. Innem iar kam̦m̦oolole Jeova. Tokjãn men in, iar maroñ lukkuun jokwane.” El̦aññe l̦õmn̦ak ko rekabbweerer rej kabbweer eok, kwõmaroñ ke bõk ejja buñtõn ne kein wõt bwe kwõn juon eo ejel̦ã kwal̦o̦k kam̦m̦oolol?
KWAL̦O̦K ETTA BÕRO
8. Aujiid ta eo Baruk ear po ie?
8 Ium̦win jidik iien, jekretari eo an ri-kanaan Jeremaia etan Baruk ear po ilo juon aujiid. Ear jab pidodo jerbal eo an Baruk kõnke ear aikuj jipañ Jeremaia ilo an kar kwal̦o̦k juon ennaan ekajoor ñan aelõñin Israel, ro me rejaje kwal̦o̦k kam̦m̦oolol. Juon iien, Baruk ear oktak im m̦ad. Ijello̦kun an l̦õmn̦ak wõt kõn men ko Jeova ear kõn̦aan bwe en kõm̦m̦ani, ear jino l̦ap wõt an l̦õmn̦ak kõn e make im men ko ekõn̦aan kõm̦m̦ani. Ikijjeen Jeremaia, Jeova ear ba ñan Baruk: “Kwõj pukot men ko rel̦l̦ap ñan kwe ke? Kwõn jab pukoti!” (Jrm. 45:3-5) Ear ãinwõt ñe Jeova ear ba ñane: “Kwõn jokwane kõn wãween ko kwõj iiooni kiiõ.” Baruk ear roñjake naanin kauwe in im Jeova ear wõnm̦aanl̦o̦k wõt im buñbũruon ippãn.
9. Ekkar ñan 1 Korint 4:6, 7, ta eo ettã bõro enaaj jipañ kõj ñan kile? (Bar lale pija ko.)
9 Jet iien, juon Kũrjin emaroñ bõk l̦õmn̦ak eo bwe ekkar im ej tõllo̦kũn an bõk juon jerbal ilo doulul in. Emaroñ juon eo el̦ap an kapeel, etiljek ilo an jerbal, ak el̦ap jel̦ã im imminene ko ippãn—ak bõlen ewõr ippãn aolep men kein. Ijoke, kar jitõñ ro jet bwe ren bõk jerbal in ear kõn̦aan bõke. Ta eo emaroñ jipañe bwe en jab inepata? Emaroñ kõl̦mãnl̦o̦kjen̦ kõn ta eo rijjilõk Paul ear je ilo 1 Korint 4:6, 7. (Riit.) Aolep jerbal ko jej bũki im aolep kapeel ko ewõr ippãd, rej jãn Jeova. Ejjab letok menin letok kein kõnke ekkar ak ej tõllo̦kid ñan bũki. Ijoke, ej litok aolep men kein kõnke ej yokwe kõj im el̦ap an jouj.—Rom 12:3, 6; Eps. 2:8, 9.
Jabdewõt menin letok ko jej bũki rej itok jãn Jeova kõn wõt jouj eo an el̦ap (Lale pãrokõrããp 9)b
10. Ewi wãween jemaroñ kal̦apl̦o̦k ad kwal̦o̦k ettã bõro?
10 Jemaroñ kal̦apl̦o̦k ad kwal̦o̦k ettã bõro ilo ad lukkuun kõl̦mãnl̦o̦kjen̦ kõn joñak eo Jesus ear likũt ñan kõj. L̦õmn̦ak kõn ta eo ear wal̦o̦k ilo boñõn eo Jesus ear kwal̦ neen rijjilõk ro an. Rijjilõk Jon ear je im ba: “Jesus ear jel̦ã bwe [1] Jemãn ear lel̦o̦k men otemjej bwe ren pãd ium̦win pein, im [2] bwe ear itok jãn Anij im [3] ej pojakin jepl̦aak ñan ippãn Anij. . . . [Ak ear] kwal̦ neen ri-kal̦oor ro.” (Jon 13:3-5) Em̦ool bwe Jesus emaroñ kar l̦õmn̦ak bwe ej tõllo̦kũn an ri-kal̦oor ro kwal̦ neen. Bõtab ear jab ãindein. Ke Jesus ear mour ijin ioon lal̦, ear jab bõk l̦õmn̦ak eo bwe ej tõllo̦kũn an bõk juon mour me em̦m̦an kõjeiien im el̦ap an m̦weiie. (Luk 9:58) Ear ettã bũruon Jesus im ear jokwane. Juon joñak elukkuun em̦m̦an ñan kõj.—Jon 13:15.
11. Ewi wãween an kadkadin ettã bõro jipañ Dennis bwe en jokwane?
11 Dennis, eo ej jãn Netherlands, ej lukkuun kate ñan anõke an kar Jesus kwal̦o̦k ettã bõro, bõtab ejjab pidodo. Ej ba: “Jet iien, ij kile bwe ej eddek kadkadin utiej bõro im jab jokwane ilo bũruõ, ãinwõt ilo iien ko juon jeid im jatid ej bõk juon eddo ak jerbal ilo doulul in me iar kõn̦aan bõke. Ñe men in ej wal̦o̦k, ij katak kõn kadkadin ettã bõro. Ilo JW Library® app eo, em̦õj aõ kõkal̦l̦e jet eoon ko kõn ettã bõro bwe en pidodo aõ loi im bar riiti. Iar bareinwõt taunl̦out jet iaan katak ko kõn ettã bõro ilo talboon eo nejũ, im ekkã aõ roñjake katak kein.a Iar katak bwe aolep jerbal ko jej kõm̦m̦ani ej ñan nõbar etan Jeova, im jab kõj make. Jeova elukkuun jouj kõnke ej kõtl̦o̦k bwe kõj kajjojo jen kõm̦m̦ane ijo kun̦aad ilo jerbal eo an, bõtab E eo ej kõm̦m̦an bwe en tõprak jerbal in.” Ñe kwõj jino eñjake am̦ jab m̦õn̦õn̦õ kõnke kar jab jitõñ eok ñan bõk jerbal eo kokõn̦aan, kate eok ñan kal̦apl̦o̦k am̦ kwal̦o̦k ettã bõro. Men in enaaj kõkajoore kõtaan eo am̦ ippãn Jeova im jipañ eok ñan jokwane.—Jem. 4:6, 8.
KÕL̦MÃNL̦O̦KJEN̦ KÕN KÕJATDIKDIK EO AM̦
12. Ta kõjatdikdik eo kõn ilju im jekl̦aj me ej jipañ kõj ñan jokwane? (Aiseia 65:21-25)
12 El̦apl̦o̦k ad jokwane ñe jej kõl̦mãnl̦o̦kjen̦ kõn kõjatdikdik eo ad elukkuun em̦m̦an me ej pãd im̦aan. Ilo bokin Aiseia, Jeova ej ba ñan kõj bwe emel̦el̦e bwe elukkuun lõñ apañ ko jej iiooni. Bõtab ej kallim̦ur bwe enaaj jol̦o̦k aolep apañ kein. (Riit Aiseia 65:21-25.) Jenaaj jokwe ilo m̦õko em̦m̦an kõjeiied ie im ejjab kauwõtata. Enaaj jubũruod kõn jerbal ko jej kõm̦m̦ani, im jenaaj kaññi m̦õñã ko reuõne im renno̦. Jeban bar inepata kõn an wal̦o̦k men ko rekauwõtata ñan kõj ak ajri ro nejid. (Ais. 32:17, 18; Ezk. 34:25) Ekanooj in em̦m̦an ilju im jekl̦aj eo ad, im jemaroñ lukkuun lõke bwe enaaj jejjet kũtien.
13. Apañ ta ko jej iiooni im ewi wãween an kõjatdikdik eo ad jipañ kõj?
13 Ilo raan kein, el̦apl̦o̦k an aõrok bwe jen kõl̦mãnl̦o̦kjen̦ kõn kõjatdikdik eo ad. Etke? Kõnke jej mour ilo “raan ko ãliktata” im kõj aolep jej iioon apañ ko “reppen.” (2 Tim. 3:1) Aolep raan Jeova ej jipañ kõj kijenmej wõt ikijjeen an letok naanin tõl, kajoor, im jipañ eo jej aikuji. (Sam 145:14, UBS) Kobal̦o̦k ippãn men kein, kõjatdikdik eo ad emaroñ jipañ kõj ilo iien ko reppen. Bõlen epen am̦ kabwe aikuj ko an baam̦le eo am̦. Men in ej ke mel̦el̦ein bwe aolep iien kwõj aikuj eñtaan bwe kwõn mour? Ejjab ñan jidik! Jeova ej kallim̦ur bwe eban baj letok wõt men ko jej aikuji kiiõ ak elõñl̦o̦k men ko enaaj bar litoki ilo Pedetaij. (Sam 9:18, UBS; 72:12-14, UBS) Bõlen kwõj metak kõn nañinmej ko ewõr ippam̦, kwõj nañinmej in bũrom̦õj, ak ewõr juon am̦ nañinmej el̦ap. Bõtab ej ke mel̦el̦ein bwe kwõnaaj nañinmej indeeo im kwõban bar ãjmour? Ejjab ñan jidik. Nañinmej im mej renaaj jako ñan indeeo ilo lal̦ eo ekããl. (Rev. 21:3, 4) Kõjatdikdik in ej jipañ kõj bwe jen jokwane wõt im jab illu kõn wãween eo jej iioone kiiõ. Jemaroñ jokwane meñe jej iioon wãween ko rejjab jim̦we, jej luuji juon eo ejitõnbõro ippãd, ewõr ad nañinmej, ak ewõr apañ ko jet. Etke? Kõnke jekdo̦o̦n apañ ta ko jej iiooni, jejel̦ã bwe ad “iioon eñtaan ko . . . rej ñan jidik wõt iien” im bwe ilo lal̦ eo ekããl, apañ ko ad renaaj jako ñan indeeo.—2 Kor. 4:17, 18.
14. Ewi wãween jemaroñ kal̦apl̦o̦k ad tõmak bwe enaaj jejjet kũtien kõjatdikdik eo ad?
14 Kõnke kõjatdikdik eo ad ej jipañ kõj bwe jen jokwane, ewi wãween jemaroñ kal̦apl̦o̦k ad tõmak bwe enaaj jejjet kũtien kõjatdikdik eo ad? Ãinwõt an juon armej aikuj ekkõn̦ak mejãn pilo bwe en em̦m̦an an loi men ko rettol̦o̦k, ewõr buñtõn ne ko jemaroñ aikuj bũki bwe jen maroñ kõkajoore tõmak eo ad kõn kõjatdikdik eo bwe en em̦m̦an ad loi ilo kõkkar Pedetaij eo me enaaj itok ilju im jekl̦aj. Ñe el̦ap ad inepata kõn jããn, jemaroñ pijaikl̦o̦k ad nãj mour ilo juon lal̦ me enaaj ejjel̦o̦k jããn, m̦uri, im ejjel̦o̦k en̦ enaaj bar jeram̦õl. El̦aññe jej inepata kõnke jejjañin bõk juon jerbal ilo doulul in, em̦m̦an ñan keememej bwe inepata kein rejjab aorõk ñe jej keidi ñan ad nãj weeppãn im m̦õn̦õn̦õ ilo ad karejar ñan Jeova ñan indeeo. (1 Tim. 6:19) Bõlen ilo jinoin, jemaroñ lo bwe epen ad kõl̦mãnl̦o̦kjen̦ kõn kallim̦ur ko an Jeova kõn ilju im jekl̦aj kõnke el̦ap ad inepata kõn wãween ko jej iiooni kiiõ. Bõtab, el̦ak l̦apl̦o̦k ad l̦õmn̦ak kõn kallim̦ur ko an Jeova kõn ilju im jekl̦aj, ijello̦kun ad l̦õmn̦ak wõt kõn inepata ko ad, enaaj l̦apl̦o̦k wõt ad l̦õmn̦ak kõn kõjatdikdik eo ad.
15. Ta eo kwõj katak jãn naan ko an Christa?
15 L̦õmn̦ak kõn wãween an kõjatdikdik eo ad jipañ Christa, kõrã eo pãleen Dennis, me kar kõnono kake m̦oktal̦o̦k. Ej ba: “Ewõr aõ nañinmej me ekõm̦m̦an bwe en m̦õjn̦o̦ m̦ajel̦ ko ilo ãnbwinnũ. Ij kõjerbal wiil̦jea im eitõn aolep iien ij aikuj babu ioon peet eo aõ. Aolep raan emetak ãnbwinnũ. Taktõ eo aõ ej kab ba tok ñan ña bwe eban em̦m̦anl̦o̦k aõ mour. Bõtab ikajju l̦õmn̦ak im ba, ‘Eoktak wãween an loe ilju im jekl̦aj.’ El̦ap aõ l̦õmn̦ak wõt kõn kõjatdikdik eo aõ, im men in ekõm̦m̦an bwe en aenõm̦m̦an kõl̦mãnl̦o̦kjen̦ e aõ. Meñe ij aikuj kijenmej ium̦win elõñ apañ ko kiiõ, ak inaaj lukkuun m̦õn̦õn̦õ ilo lal̦ eo ekããl!”
“RO REJ [MIJAK] JEOVA REJJÃMIN AIKUJ JABDEWÕT”
16. Etke Kiiñ Devid ear maroñ ba bwe ro rej mijak Jeova “rejjãmin aikuj jabdewõt”?
16 Meñe jej jokwane, ak jenaaj baj iioon wõt apañ ko. Kiiñ Devid ear luuji enañin jilu iaan ajri ro nejin ilo mej. Ekar bõd aer n̦aruon, kar ketake, im ear aikuj ko ium̦win elõñ iiõ ko kõnke juon kiiñ ear kõn̦aan m̦ane. Meñe ãindein, ak ke ear kijenmej ium̦win apañ kein relukkuun pen, ear ba men in kõn Jeova: “Ro rej [mijak, NW] Jeova rejjãmin aikuj jabdewõt.” (Sam 34:9, 10) Etke ear maroñ ba men in? Kõnke meñe jej armej ro an Jeova, ak jejjab kõtmãne bwe jeban iioon apañ ko ilo mour ko ad. Meñe ãindein, ak jej lõke bwe Jeova enaaj litok men ko jej lukkuun aikuji. (Sam 145:16) Im jemaroñ lõke bwe Jeova enaaj jipañ kõj ium̦win aolep apañ ko jej iiooni. Kõn men in, jemaroñ jokwane.
17. Etke kokõn̦aan kate eok ñan katak jel̦ã kilen jokwane?
17 Jeova ekõn̦aan bwe kwõn jokwane. (Sam 131:1, 2, UBS) Kõn men in, kate eok joñan wõt am̦ maroñ ñan katak jel̦ã kilen jokwane. Ñe kwõnaaj kate eok ñan kal̦apl̦o̦k am̦ kwal̦o̦k kam̦m̦oolol, kwal̦o̦k ettã bõro, im kõl̦mãnl̦o̦kjen̦ kõn kõjatdikdik eo am̦, kwõnaaj maroñ ba: “Aet ekanooj em̦m̦an aõ [jokwane, NW].”—Sam 16:5, 6.
AL 118 ‘Jipañ Kal̦apl̦o̦k Am Tõmak’
a Ñan waanjoñak, alwõji katak ko etan Jehovah Cares for the Humble im Pride Is Before a Crash ilo jw.org.
b KÕMEL̦EL̦E KO KÕN PIJA EO Peij 23: Juon jeid im jatid likao ej jipañ kõjparok juon iaan jikin kweilo̦k ko ad, ewõr kun̦aan juon jeid im jatid jiroñ me ear katak kajin jarroñroñ ilo juon kweilo̦k el̦ap, im juon jeid im jatid em̦m̦aan ej kõm̦m̦ane juon public talk.