Kein Jipañ ñan Kein Katak eo Ad, Jerbal eo Ad im Wãween Ad Mour
Mãe 3-9
KATAK KO RAORÕK JÃN NAANIN ANIJ | BÕNBÕN 27-29
“Anõke Joñak eo an Jeova kõn Jab Kalijekl̦o̦k”
Jen Anõke Jeova kõn An Pidodo Kepaake im Jab Kalijekl̦o̦k
Rar etal im akwel̦ap ñan ippãn Moses bwe en jipañ er. Rar ba: “Ta kõnke ejjel̦o̦k nejin jemem em̦m̦aan, innem etan enaaj jako jãn Israel ke? Kom̦win letok jikim ippãn armej ro nukũn.” Moses ear ke ba, ‘Inaaj ta ke eñin Kien eo.’ Jaab, ear jab ba men in ak ear kajjitõk jipañ ippãn Jeova kõn apañ in. (Bõnbõn 27:2-5, UBS) Innem, ta eo Jeova ear ba? Ear jiroñ Moses: “Men eo kõrã rein nejin Zelopehad rej kajjitõk kake ejim̦we; kwõn lel̦o̦k jikier ippãn armej ro nukũn jemãer. Kwõn lel̦o̦k ñan er jolõt eo enaaj kar an jemãer.” Ejjab men in wõt ak Jeova ear bar ba ñan Moses bwe en likũt naan kein ilo Kien eo. Ear ba: “El̦aññe juon em̦m̦aan emej ak ejjel̦o̦k nejin em̦m̦aan, innem lio nejin en jolõte bwidej eo an jemãn.” (Bõnbõn 27:6-8, UBS; Joshua 17:1-6) Jãn iien in, aolep kõrã in Israel ro rar maroñ jolõte bwidej eo an jemãer ñe rej iioone apañ in.
Jen Anõke Jeova kõn An Pidodo Kepaake im Jab Kalijekl̦o̦k
Ejjel̦o̦k kalijekl̦o̦k ilo an kar Jeova kõm̦m̦ane pepe in an. Ejjel̦o̦k bar juon emaroñ kar jipañ kõrã rein l̦alem. Jeova ear kwal̦o̦k an kautiej er im ear watõk er bwe rej joñan wõt juon ippãn aolep Ri Israel ro. (Sam 68:5, UBS) Bwebwenato in ej juon iaan bwebwenato ko ilo Baibõl̦ me rej kaalikkar bwe ejjel̦o̦k kalijekl̦o̦k ippãn Jeova.—1 Samuel 16:1-13; Jerbal 10:30-35, 44-48.
Jen Anõke Jeova kõn An Pidodo Kepaake im Jab Kalijekl̦o̦k
Ta eo emaroñ jipañ kõj kajjioñe Jeova im jab kalijekl̦o̦k? Keememej bwe ñe jej tõmak bwe aolep armej rej joñan wõt juon, innem jeban kalijekl̦o̦k. Bõlen kwõj l̦õmn̦ak bwe kwõjjab kalijekl̦o̦k. Bõtab, jet iien emaroñ pen ad lukkuun jel̦ã eñjake ko ad kõn armej ro jet. Innem, ta eo kwõmaroñ kõm̦m̦ane ñan jel̦ã el̦aññe ejjel̦o̦k kalijekl̦o̦k ippam̦? Eokwe, joñak eo an Jijej elukkuun em̦m̦an ñan kõj. Ke ear kõn̦aan jel̦ã ta l̦õmn̦ak eo an armej ro kõn e, ear kajjitõk ippãn ro me rar jel̦ã kajjien. Ear kajjitõk ippãer im ba, “Wõn Nejin armej, ilo an armej ba?” (Matu 16:13, 14) Kwõmaroñ bar kõm̦m̦ane men in. Kwõmaroñ kããlõt juon iaan ro m̦õttam̦ me renaaj m̦ool aer uwaake eok. Im kajjitõk ippãer, ‘Ikalijekl̦o̦k ke? Ewõr ke rej ba ikalijekl̦o̦k?’ Im el̦aññe enaaj ba aet im bwe jet iien kwõj ba bwe em̦m̦an armej in jet aelõñ jãn bar jet ak bwe el̦ap am̦ bõk wõt ran̦ kõn an wõr aer jããn ak kõn aer mãlõtlõt, innem ta eo kwõj aikuj kõm̦m̦ane? Eokwe, kwõn jar ñan Jeova im eoware bwe en jipañ eok bwe kwõn ãinwõt e im jab kalijekl̦o̦k.—Matu 7:7; Kolosse 3:10, 11, UBS.
Boin ko Raorõk
it-2-E 528 pãr. 5
Menin Joortak ak Katok Ko
Dãnnin joortak. Dãnnin joortak ko rekõn lil̦o̦k ippãn menin joortak ak katok ko jet, el̦aptata ilo ãlikin an kar ri-Israel ro pãd im jokwe ilo Ãneen Kallim̦ur eo. (Bõn 15:2, 5, 8-10) Men in ear kitibuj wain (dãnnin arkool̦ ak “dãn ekajoor”) im kar lutõkl̦o̦k ioon lokatok eo. (Bõn 28:7, 14; keidi Ex 30:9; Bõn 15:10) Rijjilõk Paul ear jejel̦o̦k ñan Kũrjin ro ilo Pilippai im ba: “Ñe inaaj ãinwõt juon dãnnin joortak rej lutõkl̦o̦k ioon menin katok eo kõn jerbal eo eokkwõjarjar, eo im tõmak eo ami ear tõl kom̦ ñan kõm̦m̦ane, inaaj m̦õn̦õn̦õ.” Ijin Paul ear kõjerbal ilo kõkkar naan in dãnnin joortak, ñan kwal̦o̦k an m̦õn̦õn̦õ in lel̦o̦k e make kõn Kũrjin rũttõmak ro m̦õttan. (Pil 2:17) M̦oktal̦o̦k jidik jãn an kar mej, ear jejel̦o̦k ñan Timote im ba: “Ña ij ãinwõt juon dãnnin joortak eo em̦õj lutõkl̦o̦k n̦a ioon lokatok eo, im iien aõ anemkwõj elukkuun epaaktok.”—2Ti 4:6.
Mãe 10-16
KATAK KO RAORÕK JÃN NAANIN ANIJ | BÕNBÕN 30-31
“Kwõn Kajejjeti Men ko Kwaar Kallim̦ur Kaki”
it-2-E 1162
Kallim̦ur
Juon Men me Juon Ej Kwal̦o̦k An Make M̦õn̦õn̦õ in Kõm̦m̦ane, Bõtab kar Aikuj Lukkuun Lale bwe Ren Kajejjete. Kallim̦ur kar juon men me juon ej m̦õn̦õn̦õ in make kõm̦m̦ane. Bõtab, ñe juon armej ej kõm̦m̦ane juon kallim̦ur, ej aikuj kajejjete ekkar ñan kien ko an Anij. Alikkar bwe ñe juon ej kõm̦m̦an kallim̦ur ej ãinwõt ñe ej ‘lukwõje e make’ kõn juon eddo, ñan kaalikkar bwe enaaj bõk eddo kõn mour eo an el̦aññe ejjab kajejjet kallim̦ur ak naan ko an. (Bõn 30:2; bar lale Rom 1:31, 32) Kõnke mour eo an juon armej emaroñ pãd ilo kauwõtata ilo an kõm̦m̦ane juon kallim̦ur, innem jemaroñ mel̦el̦e etke Baibõl̦ eo ej rõjañ juon ñan an lukkuun kõjparok m̦okta jãn an kõm̦m̦ane juon kallim̦ur, ak lukkuun etale eddo ko enãj aikuj in kajejjeti. Kien eo ear ba: “Ñe kwõj kwal̦o̦k juon kallim̦ur ñan Jeova . . . Jeova am̦ Anij enaaj kajitũkin eok kake; im enaaj jerawiwi ñan eok. A el̦aññe kwõjjab kallim̦ur, enaaj ejjel̦o̦k am̦ jerawiwi.”—Dt 23:21, 22.
it-2-E 1162
Kallim̦ur
Juon kallim̦ur ñan Anij ñan kõm̦m̦ane jet jerbal, kõm̦m̦ane jet menin katok ak menin lel̦o̦k, del̦o̦ñ ilo jet jerbal ak jet wãween, ak kõjparok jãn jet men ko me rejjab n̦ae kien. Kallim̦ur ear juon men me juon ej kwal̦o̦k an make m̦õn̦õn̦õ in kõm̦m̦ane. Kõnke kallim̦ur ej juon men me rej kapene, ej bar ãinwõt ñe juon ej kajje ak kanejnej, im ewõr iien naan kein ruo rej wal̦o̦k ippãn doon ilo Baibõl̦. (Bõn 30:2; Mt 5:33) “Kallim̦ur” el̦apl̦o̦k an jitõñl̦o̦k ñan juon men me juon ej kaalikkar an kõn̦aan kõm̦m̦ane, ak “kajje” ej ñe juon ej kepaak juon eo eutiejl̦o̦k ñan kaalikkar bwe juon men em̦ool ak kwal̦o̦k bwe men eo rej ba em̦ool. Ñe rej kõm̦m̦an kallim̦ur ilo aer kajje ak kanejnej, ekkã aer kõm̦m̦ane men in ilo aer kõm̦m̦an kein kam̦ool kõn kon̦ ak bujen eo rej kõm̦m̦ane.—Jen 26:28; 31:44, 53, UBS.
Point Ko Relap Jen Book in Bwinbwin
30:6-8—Juõn Christian maan emaroñ jolok ke kallimur ko an lio belen? Ikijen kallimur ko, Jehovah ej etale ri kabuñ ro an kajjojo. Ñan wanjoñok, ñan wujleplok mour eo ad ña Jehovah ej aikwij juõn bebe ibben kajjojo armij. (Dri Galetia 6:5) Juõn ri belele leo eban jolok kallimur eo an ñan lio belen. Bõtab, juõn kõrã ejjab kõnan kallimur kin juõn men ejõkkar ñan Nan in Anij ak jerbal ko an ñan leo belen.
Boin ko Raorõk
it-2-E 28 pãr. 1
Jepta
Juon armej remaroñ kõjenolo̦ke ñan jerbal ko wõt an Jeova me rej ekkejell̦o̦k ippãn im̦õn kõppãd eo. Ear juon men me ear wõr an ro jemãn im jinen jim̦we im maroñ ñan kõm̦m̦ane. Samuel kar juon eo kar kõm̦m̦ane wãween in ñan e, kar kallim̦ur ñan lel̦o̦k e ñan jerbal ko an im̦õn kõppãd eo ikijjeen kallim̦ur eo Hanna, kõrã eo jinen, ear kõm̦m̦ane m̦okta jãn an kar l̦otak. Kallim̦ur in me ear kõm̦m̦ane, Elkena, l̦eo pãleen, ear kõtl̦o̦k an kõm̦m̦ane. Ãlikin wõt an kar Samuel liktũt, Hanna ear lel̦o̦k ak ajel̦o̦k e ilo im̦õn kõppãd eo. Im ear bar bõktok ippãn tok juon menninmour ñan katok. (1Sa 1:11, 22-28; 2:11) Samson kar bar juon iaan ajri ro me kar kõjenolo̦ke ak ajel̦o̦k ñan jerbal eo an Anij ãinwõt juon ri-Nazerait.—Eka 13:2-5, 11-14; keidi maroñ eo an juon jemãn ioon juon nejin jiroñ ãinwõt an wal̦o̦k ilo Bõn 30:3-5, 16.
Mãe 17-23
KATAK KO RAORÕK JÃN NAANIN ANIJ | BÕNBÕN 32-33
“Kadiwõjl̦o̦k Aolepen Armej ro rej Jokwe Iãneo”
w10-E 8/1 23
Kwaar Jel̦ã Ke?
Kar ta ‘jikin ko reutiej’ me ekkã an eoon ko jãn Jeje ko ilo kajin Hibru kwal̦o̦k kaki?
Ke ri-Israel ro rar pojakin del̦o̦ñel̦o̦k Ãneen Kallim̦ur eo, Jeova ear jiroñ er ñan ko̦kkure aolep jikin kabuñ ko an ri-Kenan ro me rej jokwe ijo. Ear jiroñ er im ba: “Kom̦win ko̦kkure aolepen ekjab ko aer kõm̦m̦an jãn dekã im aen, im aolepen jikin kabuñ ko aer [ak, “jikin ko aer reutiej,” WGM].” (Bõnbõn 33:52, UBS) Jikin kein me kar jikin kabuñ waan ko remaroñ kar pãd ilo ijoko reutiej ak ioon tol̦ ko ijoko inabõj, ak remaroñ kar kalõki stage ko ilo jikin ko jet ãinwõt, ium̦win wõjke ko ak ilo jikin ko me rar jokwe ie. (1 Kiiñ 14:23, UBS; 2 Kiiñ 17:29; Ezekiel 6:3) Im ilo jikin kein remaroñ kar kõm̦m̦an im illik lokatok ko, joor ko kõm̦m̦an jãn dekã, annañ ko, jikin kakaijurjur ko, im bar elõñ men ko jet ñan aer kabuñ.
Katak Jen Bwid ko an Ri Israel Ro
Rainin, jej jelmae elõñ melejoñ ko me Ri Israel ro rar bareinwõt jelmaiki. Ilo lal in rainin, elõñ men ko ak armij ro kajjojo me armij rej watõk ir einwõt anij. Rej kitibuj money, ri kõmman pija im ri al ro rebuñbuñ, ri ikkure ro re emakade, ri kien ro, jet ri tel ro an kabuñ, im bareinwõt ro uan family eo. Jabdewõt ian men kein remaroñ erom men ko elaptata ad itoklimo kaki ilo mour in. Ad kaddeklok jimjera ko rebak ibben ro rejjab yokwe Jehovah emaroñ kokkure kõtan eo ad ibben Anij.
Mour in lũñ ear mõttan eo eaorõktata ilo kabuñ ñan Baal me ear kareel im kabo elõñ ian Ri Israel ro. Ejja aujid in wõt ej kabo jet ibwiljin armij ro an Anij rainin. Ñan wanjoñok, aluiji pija in kelwan ko ilo Internet ikijen juõn computer ilo ijo ejelok armij ie emaroñ tel juõn eo ekõnan jelã men ko ak juõn armij ejjab kejbãrok jen an aluiji men ko me renaj katton bõklikit eo an erreo. Ekaburomõjmõj wõt elañe juõn Ri Christian enaj bo ikijen an aluiji pija in kelwan ko ilo Internet!
it-1-E 404 pãr. 2
Kenan
Joshua ear kwal̦o̦k an mãlõtlõt ilo an kar ‘ejjel̦o̦k juon men me ear jab kõm̦m̦ane iaan men ko otemjel̦o̦k me Jeova ear jiroñ Moses kaki’ ñan aer ko̦kkure ak nitbwili ri-Kenan ro. (Jos 11:15) Bõtab ri-Israel ro rar jab l̦oor wãween tõl eo an em̦m̦an im lukkuun kajeepepl̦o̦k men eo me ej kõm̦m̦an an ettoon ãneo. Ilo an kar ri-Kenan ro wõnm̦aanl̦o̦k wõt im pãd ibwiljier, men in ear jelõt ak bõktok ettoon ñan ri-Israel ro. Innem ejjabto, ejjel̦o̦k pere bwe men in ear kõm̦m̦an bwe en lõñl̦o̦k ren mej (im kwõjjab ba wõt jerbal ko relãj, mourin l̦õñ, im kabuñ ñan ekjab) jãn nãj kar joñan eo me enãj kar wal̦o̦k ñan ri-Kenan ro ñe ri-Israel ro renãj kar tiljek ilo aer l̦oor naan in jiroñ eo ñan to̦o̦rl̦o̦kboke aolep ri-Kenan ro. (Bõn 33:55, 56, UBS; Eka 2:1-3, 11-23; Sam 106:34-43) Jeova ear kakkõl ri-Israel ro im ba bwe eban kalijekl̦o̦k ilo an kwal̦o̦k jim̦we im ekajet eo an, im bwe ilo an ri-Israel ro naaj kõm̦m̦an jem̦jerã ippãn ri-Kenan ro ilo aer m̦are ippãer, kobal̦o̦k ilo tõmak ko aer, im l̦oor m̦antin kabuñ ko aer im kõm̦m̦ani m̦anit ko rej kõm̦m̦ani, men in enaaj bõktok ioer ejja joñan jorrããn eo wõt, me ear jiroñ er kake im enãj kõm̦m̦an bwe ‘ãneo en bareinwõt m̦õjakel̦o̦k er.’—Ex 23:32, 33; 34:12-17; Lv 18:26-30; Dt 7:2-5, 25, 26.
Boin ko Raorõk
it-1-E 359 pãr. 2
Kõkal̦l̦e ak Jem̦l̦o̦kin Juon Jikin Em̦õj Joñe
Ãlikin aer kũbween kijdik ñan kaalikkar jikin eo me juon bwij enaaj pãd ie, kiiõ remaroñ kal̦apl̦o̦k ijo jikin juon bwij ekkar ñan wãween eo kein karuo ikijjeen wãween aer ajej wãto: ekkar ñan joñan oran armej ro ilo juon bwij. “Kom̦win ajeje ãneo ñan bwij ko im nukũn ko ami ilo wãween kũbween kijdik, innem kom̦win lel̦o̦k ijo el̦ap ñan bwij eo elõñ uwaan, im ijo edik ñan bwij eo edik uwaan.” (Bõn 33:54, UBS) Pepe eo me ear alikkar jãn aer kar kũbween kijdik kõn tu ia eo juon bwij enaaj kar pãd ie naaj wõnm̦aanl̦o̦k kake, bõtab rar maroñ kõm̦m̦an oktak dikdik ko ekkar ñan joñan oran armej ro ilo juon bwij me renaaj jolõte jikin eo. Kõn men in, ke kar lo bwe ijo jikin ro bwijjin Juda ear l̦ap an kilep, kar kadikl̦o̦k wãto eo aer ilo aer lel̦o̦k m̦õttan ko jet ilo wãto eo ñan ro ilo bwijjin Simeon.—Jos 19:9.
Mãe 24-30
KATAK KO RAORÕK JÃN NAANIN ANIJ | BÕNBÕN 34-36
“Bõk Kõjparok ak Kone Ippãn Jeova”
Kwõj Kõtl̦o̦k Ke bwe Jeova En Am̦ Jikin Kone?
Ak ta el̦aññe juon ear jirilo̦k im m̦an juon armej? Ewi wãween an kar RiIsrael ro kõm̦adm̦õde apañ in? Jekdo̦o̦n ñe men eo ear kõm̦m̦ane ear juon jirilo̦k, ak ej wõr wõt ruon kõnke ear kato̦o̦rl̦o̦k bõtõktõkin armej eo ejjel̦o̦k ruon. (Jen. 9:5, UBS) Bõtab, kar tũriam̦o kõn armej in me ear jirilo̦k ilo aer kõtl̦o̦ke bwe en ko ñan juon iaan jikin kone ko 6 bwe armej eo nukũn armej eo emej en jab m̦ane. Eñin ej ijo armej in ear jirilo̦k emaroñ bõk kõjparok ie. Innem, armej in ear aikuj pãdwõt ilo jikin kone eo m̦ae iien bũrij l̦apl̦ap eo emej.—Bõn. 35:15, 28, UBS.
Kwõj Kõtl̦o̦k Ke bwe Jeova En Am̦ Jikin Kone?
Ãlikin an juon armej kõm̦m̦an jirilo̦k im emej juon armej, ej aikuj ‘kõmel̦el̦eik rũtõl ro kõn ta eo ear wal̦o̦k’ m̦okta jãn an del̦o̦ñel̦o̦k jikin kone eo ear ko l̦o̦k ñane. Im naaj aikuj karwaineneiki im kadel̦o̦ñe ilo jikin kone eo. (Jos. 20:4, UBS) Innem tokãlik, naaj aikuj karo̦o̦le ñan jikin eo me ear wal̦o̦k jirilo̦k eo ie bwe rũtõl ro ijo ren ekajete im bõk mel̦el̦e kõn men eo ear wal̦o̦k. (Riit Bõnbõn 35:24, 25.) Reban kõtl̦o̦ke armej in m̦ae iien enaaj wõr kein kam̦ool bwe ear kõm̦m̦an jirilo̦k. Ãlikin, rej kab naaj kõtl̦o̦ke bwe en jepl̦aak ñan jikin kone eo.
Kwõj Kõtl̦o̦k Ke bwe Jeova En Am̦ Jikin Kone?
Ke armej eo ear kõm̦m̦an jirilo̦k ej del̦o̦ñel̦o̦k jikin kone eo, ej kiiõ pãd ilo kõjparok. Jeova ear ba kõn jikin kweilo̦k kein: “Renaaj ñan kom̦ jikin ko.” (Jos. 20: 2, 3) Jeova ear jab kõn̦aan bwe ren bar ekajete armej eo ear kõm̦m̦an jirilo̦k kõn ejja men eo wõt ear kõm̦m̦ane. Bareinwõt, Jeova ear jab kamãlimi an armej eo nukũn eo emej del̦o̦ñel̦o̦k jikin kone eo me armej eo ear jirilo̦k ear ko ñane im m̦ane. Kõn men in, ke armej eo ear jirilo̦k ear del̦o̦ñel̦o̦k jikin kone eo, ear kiiõ pãd ilo kõjparok eo an Jeova. Im ejjab mel̦el̦ein bwe kiiõ epãd ilo kalbuuj. Ak ear maroñ jerbal im mour ilo jikin in, kab jipañ ro jet, im jerbal ñan Jeova ilo aenõm̦m̦an im ejjel̦o̦k uwõta. Alikkar bwe ear maroñ mour im lo aenõm̦m̦an ilo jikin in.
Boin ko Raorõk
w91-E 2/15 13 pãr. 13
Juon Katok In Mour ñan Karõl̦o̦k Aolep Armej
Ijoke Adam im Iv jim̦or reban bõk tokjãn jãn katok in mour eo. Ilo kien Moses epãd naan in kakapilõk in: “Bareinwõt kom̦win jab bõk on̦ããn mour an ri-uror, eo ewõr ruõn bwe en mej; a em̦ool en mej.” (Bõnbõn 35:31) Kar jab m̦on̦e Adam, innem jerawiwi eo ear kõm̦m̦ane, ear kõm̦m̦ane ilo an jel̦ã kake ak ekkar ñan kõn̦aan eo an. (1 Timote 2:14) Joñan an l̦ap men in ear juon menin urur ñan ro ineen, kõnke kiiõ rar jolõt jab weeppãn eo an im em̦õj liaakel̦o̦k er ñan mej. Innem elukkuun alikkar bwe Adam ear tõllo̦kũn bwe en mej kõnke ãinwõt juon eo me ear weeppãn, ear kããlõt ñan jab pokake kien eo an Anij jãn bũruon. Enaaj kar juon men me ej n̦ae naanin kakapilõk ko rewãnõk an Jeova ñan an kõm̦m̦an bwe katok in mour eo en bar jerbal ñan Adam. Bõtab, on̦ããn eo me kar kõl̦l̦ãik jerawiwi eo an Adam kake ear kõm̦m̦an bwe ro ineen Adam en jako aer pãd ium̦win liaakel̦o̦k eo ñan mej! (Rom 5:16) Ilo wãween eo ekkar ak ejim̦we, jorrããn eo me ej wal̦o̦ktok jãn juon jerawiwi ej jem̦l̦o̦k wõt ippãn armej eo me ear kõm̦m̦ane jerawiwi eo. Eo me ear kõl̦l̦ã ak katok kõn mour eo an ej ‘edjoñe mej kõn aolep armej’ ilo an kar eñtaan kõn jerawiwi ko an aolep ro nejin Adam.—Hibru 2:9; 2 Korint 5:21; 1 Piter 2:24.
Mãe 31–Juun 6
KATAK KO RAORÕK JÃN NAANIN ANIJ | DUTERONOMI 1-2
“An Anij Ekajet Eo”
w96-E 3/15 23 pãr. 1
Jeova—Juon eo Ej Yokwe Wãnõk im Ekajet Jim̦we
Em̦m̦aan ro rej lale eklejia eo me em̦õj jitõñ er, em̦õj lel̦o̦k eddo eo ñan aer ekajet ñe ej wal̦o̦k jerawiwi ko rel̦l̦ap. (1 Korint 5:12, 13) Ñe rej kõm̦m̦ane men in rej keememej bwe wãween an Anij ekajet ej kappukot wãween ko rekkar ñan an kwal̦o̦k tũriam̦o. Ñe ejjel̦o̦k juon pedpedin an kõm̦m̦ane men in, ãinwõt ñe ej itok ñan jerawiwi ko me juon ejjab kwal̦o̦k an ukel̦o̦k jãni, innem eban kwal̦o̦k tũriam̦o ñan armej in. Bõtab em̦m̦aan ro rej lale eklejia rejjab jol̦o̦k juon jãn eklejia eo me ear kõm̦m̦an jerawiwi kõn wõt aer kõn̦aan idenon̦e kõn juon men armej eo emaroñ kar kõm̦m̦ane ñan er. Rej kõjatdikdik bwe an armej eo bukwel̦o̦k, men in enaaj jipañe ñan lukkuun l̦õmn̦ak im oktak jãn kõm̦m̦an ko an. (Keidi Ezekiel 18:23, UBS.) Ium̦win tõl eo an Christ, em̦m̦aan ro rej lale eklejia el̦ap aer kate er ñan kwal̦o̦k ekajet jim̦we ilo aer kõm̦m̦ani jerbal ko aer, im men in ej kitibuj aer ãinwõt juon “jikin tilekek jãn kõto.” (Aiseia 32:1, 2) Kõn men in, rej aikuj in jab kalijekl̦o̦k im rej aikuj in jerbal ilo wãween eo ekkar im jim̦we.—Duteronomi 1:16, 17.
Ilo Tiljek Jen Kõttãik Kij Ñan Ri Utiej Ro Rekwojarjar
Bõtab, ebar wõr men ko jet rar aikwiji ñan jerbal einwõt juõn ri ekajet jen air baj jelã wõt kin Kien eo. Kin air jab wãppen, maan ro reritto rar aikwij ekkõl wõt im kabõjrak jabdewõt wãwen nana ko air—einwõt kibbon, kalijeklok, im ankwonak—ko remaroñ kokkure ekajet jimwe eo air. Moses ear jiroñ ir: “Komin jab kaljiklok armij ilo ekajet; komin roñjake ro redrik im ro relap; einwõt juõn; komin jab mijõk mejen armij; bwe an Anij ekajet eo.” Aet, ri ekajet ro an Israel rar ekajete armij ñan Anij. Men in ear juõn jerammõn elap!—Duteronomi 1:16, 17.
Boin ko Raorõk
Naan in Kaiñ ak Kakeememej ko an Jeova Rejim̦we
Ke Ri Israel ro rar pojak in jino etal ilujen ãne jem̦aden ium̦win 40 iiõ, Jeova ear jab tipdikil̦o̦k ñan er kõn wãween an naaj tõl er, kõjparok er, im kõke aikuj ko aer. Meñe ear jab ak ear kaalikkar ñan er bwe rej aikuj lõke E im tõmak bwe ejim̦we naan in jiroñ ko an ñan er. Aolep iien Jeova ear kakeememej er bwe ej pojak in jipañ er ilo aer etal ilujen ãne jem̦aden. Ewi wãween? Eokwe, ilo raan Jeova ear tõl er kõn juon kõdo̦ im ilo boñ ear tõl er kõn juon jurõn kijeek. (Exodus 40:36-38; Duteronomi 1:19) Bareinwõt, ear kõke aikuj ko aer. “Nuknuk ko aer rar jab m̦or im potak, im ne ko neer rar jab ebbõj.” Rar jab pãd ilo aikuj kõnke Jeova ear “kõke aikuj ko aer otemjej.”—Nihimaia 9:19-21, UBS.
Juun 7-13
KATAK KO RAORÕK JÃN NAANIN ANIJ | DUTERONOMI 3-4
“Kien ko an Jeova Remãlõtlõt im Jim̦we”
it-2-E 1140 pãr. 5
Mel̦el̦e
An juon tiljek im niknik ilo an katak im jerbale Naanin Anij kab kien ko an, men in emaroñ kõm̦m̦an bwe en l̦apl̦o̦k an lol̦o̦kjen̦ jãn ro me rej an ri-kaki im l̦apl̦o̦k an mel̦el̦e jãn ro me rerũtto. (Sam 119:99, 100, 130; keidi Luk 2:46, 47.) Unin ej kõnke mãlõtlõt im mel̦el̦e, ilo m̦ool, men kein rej wal̦o̦k ak itok jãn kakien ko an Anij im l̦õmn̦ak ko an kõn ta ko rejim̦we. Innem ilo an ri-Israel ro nãj kar tiljek ilo aer kõm̦m̦ane wãween kein, men in enãj kar kõm̦m̦an bwe ri-aelõñ ko jet ipel̦aakier ren watõk er bwe rej jet armej ro “remãlõtlõt im jel̦ãl̦o̦kjen̦.” (Dt 4:5-8; Sam 111:7, 8, 10; keidi 1Kñ 2:3.) Juon armej eo emel̦el̦e ej kile bwe ejjel̦o̦k en̦ emaroñ ko̦kkure Naanin Anij, im ekõn̦aan bwe ial̦ ko an ren ekkar ñane, im ej kajjitõk ippãn Anij bwe en jipañe ilo wãween in. (Sam 119:169) Ej kõtl̦o̦k bwe ennaan eo an Anij en lukkuun del̦o̦ñ ilo tum̦wilal̦in bũruon (Mt 13:19-23), im ej jeiki ilo bũruon (JK 3:3-6; 7:1-4), im kõm̦m̦an bwe en jino dike “ial̦ in m̦on̦ otemjej.” (Sam 119:104) Ke eo nejin Anij ear pãd ioon lal̦ in, ear kwal̦o̦k mel̦el̦e ilo wãween in, joñan ear m̦akoko in kappok ial̦an an ko jãn an nãj kar mej ilo al̦al̦ eo kõnke an nãj kar mej ilo wãween in enaaj kar kajejjet kũtien ta ko Jeje ko rej ba.—Mt 26:51-54.
w99-E 11/1 20 pãr. 6-7
Ñe Ej Lukkuun L̦ap Jouj
Kõn an kar lerooj eo bwilõñ kõn men ko ear roñ im loi, ilo ettã ear ba l̦o̦k ñane: “Em̦õn̦õn̦õ ro karejeram̦, ro rej jutak im̦aam̦ iien otemjej, im roñjake am̦ mãlõtlõt.” (1 Kiiñ 10:4-8) Meñe ear lukkuun lõñ m̦weiuk ko ippãn ri-karejar ro an Solomon, bõtab lerooj eo ear jab ba bwe rem̦õn̦õn̦õ kõn wõt an lukkuun lõñ m̦weiuk ko ibwiljier. Bõtab, unin an kar ri-karejar ro an Solomon jeraam̦m̦an ej kõnke rar maroñ pãd im roñjake iien otemjej mãlõtlõt eo me Anij ear lel̦o̦k ñan Solomon. Joñak eo em̦m̦an an lerooj in Shiba eo ej juon joñak elukkuun em̦m̦an ñan armej ro an Jeova rainin, me rej kwal̦o̦k aer lañlõñ kõn mãlõtlõt eo an ri-Kõm̦anm̦an eo kab eo Nejin, Jesus Christ!
Elukkuun bar aorõk ñan l̦õmn̦ak kõn men eo tok juon lerooj eo ear jiroñl̦o̦k Solomon: “Ij nõbar [Jeova] am̦ Anij.” (1 Kiiñ 10:9) Ear loe wãween an Jeova jerbal ilo mãlõtlõt im jeraam̦m̦an ko an Solomon. Men in elukkuun jejjet ñan kar kallim̦ur eo an Jeova ñan ri-Israel ro kar m̦oktal̦o̦k. Ñe renaaj kar ‘kõjparok kien ko An’ ear ba, “Men in enaaj kwal̦o̦k ñan ri-aelõñ ko jet joñan ami mãlõtlõt. El̦aññe renaaj roñ kõn kien kein otemjej renaaj ba, ‘El̦ap wõt mãlõtlõt im jel̦ãl̦o̦kjen̦ ippãn ri-aelõñ in!’”—Duteronomi 4:5-7, UBS.
Kwoj ke “Mweie Ñõn Anij”?
Ñe Jehovah ej kajerammõn armij ro an, ien otemjej ej lelok ñan ir men ko remõntata. (Jemes 1:17) Ñan wanjoñok, ke Jehovah ear lelok ñan Ri Israel ro juõn jikin air bed, ear juõn “ene e bwijliplip kin milk im hõnni.” Meñe kar kwalok kin ailiñ in Egypt ilo wãwen in bareinwõt, eneo me Jehovah ear lelok ñan Ri Israel ro ear oktak ilo juõn wãwen eaorõk. Ear “juõn ene Jeova am Anij ej lale,” Moses ear jiroñ Ri Israel ro. Ilo bar juõn wãwen ba, renaj lo tõbrak ko kinke Jehovah enaj lale ir. Elañe Ri Israel ro rar tiljek wõt ñan Jehovah, enaj kar kajerammõn ir, im renaj lañliñ kin juõn wãwen mour me ear utiejlok jen aolep ailiñ ko ibelakiir. Aet, kajerammõn jen Jehovah ej men eo me enaj “namweien armij”!—Bwinbwin 16:13; Duteronomi 4:5-8; 11:8-15.
Boin ko Raorõk
Katak ko Relap Itukaduin Jen Book in Duteronomi
4:15-20, 23, 24—Kien eo nae kõmman ekjap ko ej melelen ke bwe ebwid air kõmman annañ in men ko einwõt kein kainõknõk ko? Jaab. Mo eo ear nae kõmman ekjap ko ñan kabuñ ñani—nae ‘badikdik ñan ekjap ko im karejar ñan ir.’ Jeje ko rejjab kemo air jekjek ekjap ko ak jiñaik men ko einwõt kein kainõknõk ko.—1 Kiñ Ro 7:18, 25.
Juun 14-20
KATAK KO RAORÕK JÃN NAANIN ANIJ | DUTERONOMI 5-6
“Katakin Ajri ro Nejũm̦ ñan Yokwe Jeova”
Ro Jemen Im Jinen, Kabwe Aikwij Ko An Family Eo Ami
Ikijen katak in, elaplok an Jeje Ko eliji nan ko ilo Duteronomi 6:5-7 jen eon ko jet. Joij im kabellok Bible eo am im readi eon kein. Ej jiroñ ro jemen im jinen bwe ren kaddeklok kõtan eo air ibben Jehovah mokta, ilo air kalek air yokwe e im bõk nan ko an ilo burueir. Aet, komij aikwij lukkun katak Nan eo an Anij. Komin ekkeini ami read Bible im kalmenlokjen kake bwe komin kalaplok ami melele im yokwe ial ko, nan in kaiñi ko, im kien ko an Jehovah. Tokjen men in, buruemi enaj obrak kin mol ko ilo Bible me renaj kalañliñ kom im kalaplok ami yokwe Jehovah. Enaj lukkun lõñ men ko remõn kom maroñ lelok ñan ro nejimi.—Luk 6:45.
w07-E 5/15 15-16
Ewi Wãween Aõ Maroñ Jipañ Ajri ro Nejũ bwe Ren Lukkuun Bõk Jel̦ãl̦o̦kjen̦?
Kõttõpar ko am̦, men ko kwõj l̦õmn̦aki, men ko kwõj kaorõki, im men ko kwõj itoklimo kaki rejjab alikkar wõt ilo men ko kwõj ba ak rej bar alikkar ilo men ko kwõj kõm̦m̦ani. (Rom 2:21, 22) Jãn iien eo ajri ro rej niñniñ wõt, rej katak ilo aer lukkuun lale ta ko jemãer im jineer rej kõm̦m̦ani. Ajri ro remaroñ kile ta ko raorõk ippãn jemãer im jineer, im men ko kein ekkã aer oktak im aorõk ippãn ajri rein. Ñe kwõj lukkuun m̦oolin yokwe Jeova, ajri ro nejim renaaj kile men in. Ñan waanjoñak, renaaj lo bwe riit Baibõl̦ kab katak el̦ap aer aorõk ippam̦. Kiiõ renaaj kile bwe kwõj kõm̦m̦an bwe men ko an Aelõñ eo ren men ko m̦oktata ilo mour eo am̦. (Matu 6:33) Am̦ ekkeini am̦ pãd ilo kweilo̦k ko an Kũrjin im bõk kun̦aam ilo jerbalin kwal̦o̦k naan kõn Aelõñ eo enaaj kaalikkar ñan er bwe jerbal ko rekkwõjarjar ñan Jeova rej men ko el̦aptata aer aorõk ippam̦.—Matu 28:19, 20; Hibru 10:24, 25.
Ro Jemen Im Jinen, Kabwe Aikwij Ko An Family Eo Ami
Einwõt Duteronomi 6:7 ej kwalok, elõñ ien ko remõn rej bellok ñan an ritto ro remaroñ bwebwenato ibben ro nejiir kin men ko lor jitõb. Ñe komij ito-itak ibben don, jerbal ibben don, ak kakije ibben don, kom maroñ lo ien ko remõn ñan kabwe aikwij ko lor jitõb an ro nejimi. Emol, kwojjab aikwij “kwalok nan” ñan ro nejimi kin mol ko ilo Bible ien otemjej. Jen an eindein, kate yuk ñan kõmman bwe bwebwenato eo an family eo en men in kõketak. Ñan wanjoñok, Awake! magazine eo ej kwalok katak ko kin elõñ men ko. Katak kein remaroñ kabellok ial eo ñan bwebwenato kin men in kõmanman eo an Jehovah kin menin mour ko, jikin ko raibujuij ibelakin lal, im kin oktak ko relõñ kin manit ko im wãwen mour ko an armij. Bwebwenato kein remaroñ kamakit ro redik ñan kalaplok air read book ko me ri karejar eo etiljek im meletlet ej litoki.—Matu 24:45-47.
Boin ko Raorõk
Yokwe im Ekajet Jim̦we ilo Kar Israel
Men ko jej katak: Jeova ejjab lale wõt paotokin juon armej. Ak ej bar lale bũruon im lukkuun kain armej rot e. (1 Sa. 16:7, UBS) Ejjel̦o̦k l̦õmn̦ak, ejjel̦o̦k eñjake, ejjel̦o̦k jerbal im kõm̦m̦an emaroñ n̦ojak im̦aan mejãn. Jeova ej lale men ko rem̦m̦an ilo bũruod im ej rõjañ kõj ñan wõnm̦aanl̦o̦k wõt im kõm̦m̦ani men kein rem̦m̦an. Ijoke, ekõn̦aan bwe jen kile l̦õmn̦ak ko rebõd im anjo̦ ioer m̦okta jãn aer oktak ñan kõm̦m̦an ko rebõd.—2 Kr. 16:9, UBS; Matu 5:27-30.
Juun 21-27
KATAK KO RAORÕK JÃN NAANIN ANIJ | DUTERONOMI 7-8
‘Kom̦win Jab Kõm̦m̦an Kon̦ In Pãlele Ippãer’
w12-E 7/1 29 pãr. 2
Etke Anij ear Kakien bwe Ro rej Kabuñ ñan E Ren M̦are Wõt jãn Ibwiljin Rũttõmak ro M̦õttaer?
Jeova ear jel̦ã bwe Setan ear kõn̦aan ko̦kkure armej ro an ilo an ukotl̦o̦k er bwe ren kabuñ ñan Anij ko rewaan. Kõn men in, Anij ear wõnm̦aanl̦o̦k im kakkõl er bwe ro me rejjab rũttõmak ‘renaaj kajeer ro nejier m̦aan jãn aer l̦oor E, bwe ren karejar ñan anij ko jet.’ Ear l̦ap wãween ko me repãd ilo kauwõtata. El̦aññe aelõñin Israel enaaj l̦orak im kabuñ ñan anij ko jet, renaaj luuji buñbõro eo an Anij im kõjparok eo an, im enaaj pidodo an ri-kõjdat ro aer ko̦kkure er. Innem enaaj kar ewi wãween an kar Messaia eo me kar kallim̦ur kake maroñ wal̦o̦ktok jãn aelõñ in? Elukkuun alikkar bwe ewõr un ko unin an Setan kar aujiidi ri-Israel ro bwe ren m̦areiki ro me rejjab rũttõmak.
M̦are “ilo Irooj Wõt” Emaroñ Ke Tõprak?
Keememej bwe Jeova ej jiroñ kõj ikijjeen Baibõl̦ eo bwe jen m̦are wõt ilo Irooj. Etke? Kõnke ejel̦ã ta ko rem̦m̦antata ñan kõj im ekõn̦aan kõjparok kõj. Ejjab kõn̦aan bwe jen kõm̦m̦ani pepe ko rejjab jim̦we me remaroñ kõmetak kõj ak kõm̦m̦an ad jab m̦õn̦õn̦õ. Ilo tõre ko an Nihimaia, elõñ RiJu ro rar m̦areik kõrã ro me rar jab karejar ñan Anij. Kõn men in, Nihimaia ear kõnnaan ñan er im kakeememej er kõn waanjoñak eo an Solomon. Ear kwal̦o̦k bwe “kõrã ro rar kõm̦m̦an bwe Solomon en jerawiwi rekar kõrã in aelõñ ko jet. Anij ear yokwe e, im ear kõm̦m̦an bwe en kiiñ in aolepen Israel. Bõtab, Solomon ear po ilo jerawiwi in.” (Nihimaia 13:23-26, UBS) Jeova ejel̦ã bwe naanin kakeememej ko an rem̦m̦an ñan rũkarejar ro an, im eñin unin ej jiroñ kõj bwe jen m̦are ilo Irooj wõt. (Sam 19:7-10; Aiseia 48:17, 18) El̦ap ad kam̦m̦oolol bwe ej letok ñan kõj naanin kakapilõk ko rej kwal̦o̦k an yokwe kõj im bwe jemaroñ lõke e. Ñe jej pokake Jeova ãinwõt ke ej Rũtõl eo ad, jej kaalikkar ad tõmak bwe epãd ippãn jim̦we im maroñ eo ñan kwal̦o̦k ñan kõj men ko jej aikuj kõm̦m̦ani.—Jabõn Kõnnaan 1:5.
Kõjparok Wõn ro Kwõj Kobal̦o̦k Ippãer ilo Raan Kein Ãliktata
Kũrjin ro me rekõn̦aan m̦are rej aikuj kõjparok wõn ro rej kobal̦o̦k ippãer im aetõl er. Naanin Anij ej kakkõl kõj im ba: “Jab kobaik kom̦ ilo jekkar ippãn ro rejjab tõmak; bwe yokwe rot ippãn wãnõk im jab wãnõk? Ak kõm̦m̦ao rot an meram ippãn marok?” (2 Korint 6:14) Baibõl̦ ej jiroñ rũkarejar ro an Anij bwe ren m̦are “ilo Irooj wõt.” Mel̦el̦ein men in bwe rej aikuj in m̦areik wõt ro me em̦õj aer ajel̦o̦k mour ko aer im peptaij, im rej mour ekkar ñan kien ko an Jeova. (1 Korint 7:39) El̦aññe kwõnaaj m̦areik juon eo me ej yokwe Jeova, enaaj jipañ eok bwe kwõn tiljek wõt ñan Anij.
Boin ko Raorõk
Jehovah Ej Letok Aikwij Ko Ad Ran Otemjej
Jar eo ad kin mõñã ran otemjej en kakememej kij bwe jej aikwij ekan ko lor jitõb ran otemjej bareinwõt. Meñe ear kwuli elikin juõn ien jitlok eaetok, Jesus ear jumae kabo eo an Satan bwe en ukõt dekã ko ñan bred, ilo an ba: “Armij e jamin mour kin bred wõt, a kin nan otemjej rej waloktok jen loñin Anij.” (Matu 4:4) Ijin Jesus ear kwalok nan ko an Moses, ke ear jiroñ Ri Israel ro: “[Jehovah] e ar kõtaik yuk im kõtlok yuk ñõn kwuli, im E ar najirik yuk kin manna, eo kwar jaje kake, im ro jimam rar jaje kake bwe En kajelaik yuk bwe armij e jab mour kin bred wõt a kin men eo jabrewõt ej walok jen loñin Jeova, armij ej mour.” (Duteronomi 8:3) Wãwen eo Jehovah ear lelok manna eo ñan Ri Israel ro ear jab najidik ir ilo kanniek wõt ak ear lelok katak ko ilo jitõb bareinwõt. Juõn katak ilo jitõb ej bwe armij ro kajjojo rar aikwij “aini joñan wõt air aikwiji ñan ran eo.” Elañe rar aini le jen joñan air aikwiji ñan ran eo, bwen mõñã ko kijeir renaj kar jorrãn im ebul likaakrak. (Exodus 16:4, 20) Ak, men in ear jab walok ilo ran eo kein kajiljino ke rar aikwij aini ruo alen ñan kabwe mõñã ko kijeir ñan ran in Sabbath. (Exodus 16:5, 23, 24) Inem manna eo kijeir ear kakememej ir bwe rar aikwij bokake im bwe mour eo air ear atartar ion jab bred eo ilo kanniek wõt ak ilo “nan otemjej rar waloktok jen loñin Jeova.”
Juun 28–Jul̦ae 4
KATAK KO RAORÕK JÃN NAANIN ANIJ | DUTERONOMI 9-10
“Ta Eo Jeova Am̦ Anij Ej Kajjitõk Ippam̦”
w09-E 10/1 10 pãr. 3-4
Ta eo Jeova Ej Kajjitõk Kake jãn Kõj?
Ta eo emaroñ kõm̦akũt kõj bwe jen pokake Jeova jãn bũruod? Moses ear kwal̦o̦k kõn juon iaaer ilo an ba: “Kwõn mijak Jeova am̦ Anij.” (Eoon 12) Men in ejjab ñan kõm̦m̦an an juon mijak kõn ta ko renana remaroñ wal̦o̦k ñane, bõtab ej juon men em̦m̦an ikijjeen an juon aikuj kwal̦o̦k kautiej ñan Anij im ial̦ ko an. Ñe jenaaj lukkuun obrak kõn bwilõñ kõn Anij, jenaaj kõn̦aan kõjparok jãn ad kabũrom̦õje.
Innem ta eo me ej aikuj in l̦aptata an kõm̦akũt kõj ñan pokake Anij? Moses ear ba: “Kwõn yokwe E [Jeova], im karejar ñan Jeova am̦ Anij, kõn aolepen bũruom̦, im kõn aolepen am̦.” (Eoon 12) Yokwe Anij ej kitibuj el̦apl̦o̦k men ko jãn baj eñjake wõt. Juon kõmel̦el̦e ej ba: “Verb ko ilo kajin Hibru kõn eñjake, jet iien rej jitõñl̦o̦k ñan kõm̦m̦an ko me rej wal̦o̦ktok jãn eñjake ko.” Ejja ijo me mel̦el̦e kein rej itok jãne, ej ba bwe yokwe Anij ej mel̦el̦ein “kõm̦m̦an ak jerbal ilo yokwe” ñan E. Ilo bar juon wãween ba, ñe jej m̦oolin yokwe Anij, wãween ad jerbal ak kõm̦m̦an enaaj ilo wãween ko me jejel̦ã bwe rej kam̦õn̦õn̦õik E.—Jabõn Kõnnaan 27:11.
w09-E 10/1 10 pãr. 6
Ta eo Jeova Ej Kajjitõk Kake jãn Kõj?
Ad m̦õn̦õn̦õ in pokake enãj bõktok jeraam̦m̦an. Moses ear je: ‘Kwõn pokake kien ko . . . ij jiroñ eok kaki rainin ñan am̦ jeraam̦m̦an.’ (Eoon 13) Aet, aolep kien ko an Jeova—aolep men ko ej kajjitõk ippãd kaki—ej ñan ad lo tokjãn ko rem̦m̦an. Ewi wãween an jab maroñ ãindein? Baibõl̦ eo ej ba bwe “Anij yokwe.” (1 Jon 4:8) Eñin unin ear letok wõt kien ko me eban jem̦l̦o̦k aer kõm̦m̦an bwe en em̦m̦anl̦o̦k wãween ad mour. (Aiseia 48:17) Ad kõm̦m̦ani aolep men ko me Jeova ej kajjitõk ippãd kaki enaaj kõjparok kõj jãn elõñ menin inepata ko kiiõ im enãj tõll̦o̦k kõj ñan jeraam̦m̦an ko ilju im jekl̦aj me ejjel̦o̦k jem̦l̦o̦kier ium̦win tõl eo an Aelõñ eo An.
cl-E 16 pãr. 2
Kwõmaroñ Ke Lukkuun ‘Epaakel̦o̦k Anij’?
Ebream ej juon iaan ro me ear m̦õn̦õn̦õ ilo an epaake Anij. Jeova ear kwal̦o̦k kõn em̦m̦aan in bwe ej juon ‘jeran.’ (Aiseia 41:8) Aet, Jeova ear watõk Ebream juon eo me ej lukkuun m̦õttan. Ebream ear bõk jeraam̦m̦an in kõn juon jem̦jerã epaak kõnke ear “likũt an tõmak ilo Jeova.” (Jemes 2:23) Rainin, Jeova ej bareinwõt pukot wãween ko repel̦l̦o̦k ñan an epaake ro me rej karejar ñan E kõn wõt aer yokwe E. (Duteronomi 10:15) Naan ko an rej rõjañ kõj im ba: “Kom̦win kõm̦m̦an bwe kom̦win epaake Anij, im enaaj epaake waj kom̦.” (Jemes 4:8) Naan kein rej jet naanin kũr kab juon kallim̦ur.
Boin ko Raorõk
it-1-E 103
Ri-Enak
Juon bwij in armej ro me relukkuun ineea im rej jokwe ilo jikin ko rettol̦tol̦ ilo Kenan bareinwõt jet iaan jikin ko iturin lo̦jet, el̦aptata ijoko ilo iturõk. Ilo kar juon tõre, jilu iaan em̦m̦aan in Enak ro rebuñbuñ, Ahaiman, Shishai, im Talmai, rar jokwe ilo Hibron. (Bõn 13:22) Eñin ijo m̦oktata me ri-Hibru ro 12 me rar ilen iaroñroñ tok rar lo ri-Enak ro ie, im 10 iaan ri-iaroñroñ rein rar kwal̦o̦k ennaan ko rekaamijak kõn ta ko rar loi, rar kõl̦l̦apl̦ap ilo aer kwal̦o̦k bwe armej rein rej bwijjin Nephilim ak ri-ineea ro me jãn kar iien Ibwijleplep eo, im bwe er ri-Hibru ro renaaj kar ãinwõt jel̦o ko ñe keidi er ippãn armej rein. (Bõn 13:28-33; Dt 1:28) An kar armej ro lukkuun aetok, ear kõm̦m̦an bwe ren jet ro me ekkã aer kar keidi er ñan armej in Emim im Ripeim ro me rar ãinwõt ri-ineea. Aer kajoor emaroñ kar kõm̦m̦an an jejjet naan kein: “Wõn emaroñ in jutak n̦ae ro nejin Enak?”—Dt 2:10, 11, 20, 21; 9:1-3.