“Bɩ Karemdã Wilg Yam-welgre”
“Yãmb sã n yã sãoong bõn-wẽnga sẽn yas zĩ-sõnga pʋgẽ . . . Wakat kãnga neb nins sẽn be Zide, bɩ b zoe n kẽng tãens zutu.”—MATƖE 24:15, 16.
1. Keoogr ning a Zezi sẽn kõ Luk 19:43, 44 ra paama pidsg bʋgo?
TÕND sã n paam keoogr ne yel-beed sẽn kolgde, tõe n sõng-d lame tɩ d gil-a. (Yelbũna 22:3) Woto, mams-y n ges kiris-nebã sẽn da be Zerizalɛm Rom dãmbã wa n maan zabrã yʋʋmd 66 T.W. poor sẽn da be zĩig ning pʋgẽ wã. A Zezi ra keoogame tɩ b ra na n gũbga galʋ-tẽngã n sãam-a. (Luk 19:43, 44) Zʋɩf rãmb wʋsg sẽn yɩɩd pa kelg-a ye. La a karen-biisã tũu a keoogrã. Rẽ kɩtame tɩ b paam fãagr ne yʋʋmd 70 T.W. yel-beedã.
2, 3. Bõe yĩng tɩ d segd n wilg ratem ne a Zezi bãngr-gomd ning sẽn be Matɩe 24:15-21 pʋgẽ wã?
2 Bãngr-gomd sẽn pak tõnd rũndã-rũndã pʋgẽ, a Zezi goma bãnd sẽn tar nens wʋsgo, tɩ zaba, kom, tẽn-digimdsi, bã-longdem la kiris-nebã sẽn moond Wẽnnaam Rĩungã namsg be sʋka. (Matɩe 24:4-14; Luk 21:10-19) A Zezi leb n kõo bũmb sẽn da na n sõng a karen-biisã tɩ b bãng tɩ saabã ra kolgame: ra yaa ‘bõn-wẽng ning sẽn wat ne sãoongã sẽn yas zĩ-sõng pʋgẽ wã.’ (Matɩe 24:15, NW ) Bɩ d ye lebs n vaees gom-kãensã võor sẽn tagma n gese, wãn-wãn la b tõe n tall pãn-tusdg yãmb vɩɩmã zug masã la beoog-daare.
3 A sẽn bilg bãndã poore, a Zezi yeelame: “Woto yĩnga, yãmb sã n wa yã bõn-wẽng ning sẽn wat ne sãoongã sẽn yas zĩ-sõng pʋgẽ, wala b sẽn tũnug ne no-rɛɛs a Daniɛll n gom a yellã, (bɩ karemdã wilg yam-welgre,) wakat kãnga neb nins sẽn be Zide, bɩ b zoe n kẽng tãens zutu. Ned sã n be roog zugu, bɩ a ra sig n dɩk bũmb a roogẽ ye. La ned ninga sẽn be pʋʋgẽ, bɩ a ra lebg n tɩ rɩk a fuug ye. La pagb sẽn tʋta la sẽn yẽsemd kamba na n paama toog daar kãense. Bɩ y pʋʋs tɩ yãmb zoeesa ra yɩ waood wẽnde wala vʋʋsg raar ye. Tɩ bõe, wakat kãnga toog kãseng na n zĩndame, toog sẽn yaa woto nan ka zĩnd dũniyã zug ye, la a kõn leb n zĩnd yõ wã zugẽ abada ye.”—Matɩe 24:15, NW, 16-21.
4. Bõe n wilgd tɩ Matɩe 24:15 pidsg n da zĩnd yʋʋm kob-yendẽ wã?
4 A Mark ne a Luk kɩbayã kõta togs-n-welg n paase. Zĩig ning a Matɩe sẽn tũnugd ne gomd ning sẽn yaa “sẽn yas zĩ-sõng pʋgẽ” wã, Mark 13:14 yetame tɩ “sẽn yas zĩig ninga sẽn ka zems t’a yaasã.” Luk 21:20 paasda a Zezi gom-kãensã: “Yãmb sã n wa yã tɩ sodaas wʋsg gũbg Zerizalɛm, dẽ, bɩ y bãng t’a sãoong kolgame.” Rẽ sõngda tõnd tɩ d bãng tɩ pipi pidsgã ra tɩ loee ne Rom dãmbã sẽn da zab ne Zerizalɛm la a wẽn-doogã, sẽn yaa sõng ne Zʋɩf rãmbã tɩ yaool n da pa leb n yaa zĩ-sõng ne a Zeova wã, tɩ zab-kãng sɩng yʋʋmd 66 T.W. Sãoong zãng-zãng n zĩndi, Rom dãmbã sẽn sãam galʋ-tẽngã la wẽn-doogã yʋʋmd 70 T.W. Rẽ wẽnd “bõn-wẽnga” ra yaa bõe? La wãn-wãn la a ‘yals zĩ-sõng pʋgẽ’? Sʋgs-kãensã leoor na n sõng n waa ne vẽenem rũndã-rũndã pidsgã zugu.
5, 6. a) Bõe yĩng tɩ Daniɛll sak a 9 karemdbã ra segd n paam yam-welgre? b) Wãn-wãn la a Zezi bãngr-gomd ning sẽn tɩ loe ne “bõn-wẽnga” pids-yã?
5 A Zezi sagla karemdbã tɩ b wilg yam-welgre. Bõe karemdba? Wõnda yaa Daniɛll sak a 9 wã. Beenẽ, d nee bãngr-gomd sẽn wilgd wakat ning Mesi wã sẽn da na n pukã, la sẽn dengd n togs tɩ b ra na n ‘kʋ-a-la’ yʋʋm a tãab la pʋɩ-sʋk poore. Bãngr-gomdã yetame: “La bõn-wẽnsã pɩgsr zugu, ned ning sẽn wata ne sãoongã na n zĩndame; la hal tɩ sãoong wa, bũmb ning b sẽn dɩk sard tɩ wa wã na n waa ned ning sẽn be sãoong pʋgẽ wã zug me.”—Daniɛll 9:26, 27, NW; ges-y Daniɛll 11:31; 12:11 me.
6 Zʋɩf rãmbã tagsame tɩ woto ra tɩ loee ne wẽn-doogã a Ãntiokos a 4 soab sẽn dẽgem balengã wɛɛngẽ sẽn zems yʋʋm 200 sẽn da rengã. La a Zezi wilga bõn-zẽnga, n sagl tɩ b wilg yam-welgre, bala “bõn-wẽnga” ra yaa bũmb sẽn da ket n na n wa, la a yals “zĩ-sõng pʋgẽ.” Yaa vẽeneg t’a Zezi ra gomda Rom tãb-biisã sẽn da na n wa yʋʋmd 66 T.W. ne tãb-kao sẽn welg toorã yelle. Tãb-kao a woto b sẽn tũnugd ne hal sẽn kaoosã, ra yaa wẽn-naands meng-meng la bõn-wẽns ne Zʋɩf rãmbã.a La yaa wakat bʋg la Rom sodaasã ra na n ‘yals zĩ-sõng pʋgẽ’? Rẽ zĩndame, Rom tãb-biisã sẽn wa n wa ne b tãb-kao wã n zab ne Zerizalɛm la a wẽn-doogã Zʋɩf rãmbã sẽn da get tɩ yaa sõngã. Rom dãmbã sɩngame meng n sãamd wẽn-doogã zak lalga. Sɩd-sɩda, ad bũmb ning b sẽn ges hal sẽn kaoos wala bõn-wẽngã yalsa zĩ-sõngẽ masã!—Ezai 52:1; Matɩe 4:5; 27:53; Tʋʋma 6:13.
Rũndã-rũndã “bõn-wẽnga”
7. A Zezi bãngr-gom-bʋg n paamd pidsg tõnd wakatã?
7 Dũni gill Pipi Zabrã tɛka, d yãa a Zezi bãndã sẽn be Matɩe sak 24 pʋgẽ wã pidsg sẽn yaa kãseng n yɩɩda. La tẽeg-y a gom-kãensã: “Yãmb sã n wa yã bõn-wẽng ning sẽn wat ne sãoongã sẽn yas zĩ-sõng pʋgẽ . . . Wakat kãnga neb nins sẽn be Zide, bɩ b zoe n kẽng tãens zutu.” (Matɩe 24:15, NW 16) Bãngr-gomdã nen-kãngã segd n paama pidsg tõnd wakatã me.
8. Yʋʋm wʋsg pʋsẽ, wãn-wãn la a Zeova Kaset rãmbã wilg “bõn-wẽnga” sẽn ya a soab tõnd masã wakatã?
8 A sẽn wilgd a Zeova sõgen dãmbã sẽn tar bas-m-yam tɩ bãngr-gomd kãngã ra na n pidsame, yʋʋmd 1921 Gũusg Gasgã (ãngilindi), yʋʋm-vẽkr kiuug pipi daare, gom n tadga a zugu, n tɩ loe ne Moyẽ Oriã yɛlã. Rẽ poore, a nimero ning sẽn puk yʋʋmd 1929, yʋʋm-sar kiuug rasem 15 pʋgẽ wã, seb-vã-neng 374 pʋgẽ, Gũusg Gasgã (ãngilindi) yeela woto vẽenega: “Tẽn-tẽns Lagem-taabã manesem fãa yaa tus nebã bɩ b bas Wẽnnaam la Kirista, la woto yĩnga, a yaa bũmb ning sẽn wat ne sãoongã, a Sʋɩtãan teoogo, la bõn-wẽng wʋsg Wẽnnaam nifẽ.” Rẽ, yʋʋmd 1919 tɛka, “bõn-wẽnga” pukame. Tar-n-tarẽ, Tẽn-tẽns Lagem taabã basa weer tɩ Tẽn-tẽns sẽn Lagem taabã wa. Hal sẽn kaoose, a Zeova Kaset rãmbã wilgame tɩ ninsaalb laafɩ sigls kãensã yaa bõn-wẽng Wẽnnaam nifẽ.
9, 10. Wãn-wãn la võor-wʋmb d sẽn tall pĩndã to-kãsenga wɛɛngẽ tar pãn-tusdg tõnd tagsgã sẽn tɩ loe ne wakat ning “bõn-wẽnga” sẽn na n yals zĩ-sõng pʋgẽ wã zugu?
9 Sõsg ning sẽn loogã kʋmsa tagsg b sẽn vẽneg n paas Matɩe sak 24 la 25 babs wʋsg wɛɛngẽ. Vẽnegr sẽn zems n be sẽn tɩ loe ne ‘bõn-wẽnga sẽn yas zĩ-sõng pʋgẽ’ wã bɩ? Vẽenega yaa n-yẽe. A Zezi bãngr-gomdã loee ‘zĩ-sõng pʋgẽ wã yalsgã’ sõma ne ‘toogã’ b sẽn deng n togsã pusgri. Woto yĩnga, baa ne ‘bõn-wẽngã’ sã n zĩnda hal sẽn kaoose, loees ning sẽn be ne a ‘sẽn yas zĩ-sõng pʋgẽ’ wã ne to-kãsengã segd n talla pãn-tusdg tõnd tagsgã zugu. Wãn-wãna?
10 Wẽnnaam nin-buiidã ra tagsdame tɩ to-kãsengã pipi babg sɩnga yʋʋmd 1914, la tɩ yaoolem babgã ra na n waa Armagedõn zabrẽ wã. (Wilgri 16:14, 16; mak-y ne yʋʋmd 1939, tʋʋl-nif kiuug pipi daar Gũusg Gasgã (ãngilindi), seb-vã-neng 110.) Woto yĩnga, d tõe n bãnga bũmb ning sẽn kɩt tɩ b rag n tags tɩ yaoolem “bõn-wẽnga” ra yalsa zĩ-sõng pʋgẽ Dũni gill Pipi Zabrã poor bilfã võore.
11, 12. Yʋʋmd 1969, tagsg remsg bʋg sẽn tɩ loe ne to-kãsenga la b wilg-yã?
11 Baasg zãnga, yʋʋm sẽn pʋglã pʋsẽ, d gesa yɛlã toore. Yʋʋmd 1969, sẽoog kiuug rasem 10, lamus daare, Tẽn-tẽns tigis-kãseng sẽn zĩnd Niu York galʋ-tẽngẽ wã gom-zug sẽn yɩ “Laafɩ tẽng zugu,” a Ferderik Frãnz sẽn da yaa Société Watch Tower perzidã pʋgdgã kõo sõsg sẽn sidgd yĩng wʋsgo. A sẽn lebg n ges võor-wʋmb ning b sẽn da tar a Zezi bãngr-gomdã wɛɛngẽ, saam-biig a Frãnz yeelame: “B ra wilga yɛlã võor n yeel tɩ ‘to-kãsengã’ ra sɩnga yʋʋmd 1914 T.W., la tɩ b ra pa bas t’a kẽng taoor n ta a baasgẽ rẽ wẽnd ye, la tɩ sẽn yaa lebende, Wẽnnaam yalsa Dũni gill Pipi Zabrã yʋʋmd 1918, sɩpaolg kiuugã. Rẽ tɛka, Wẽnnaam da basa wakat sẽn na yɩl tɩ kiris-neb nins b sẽn tũusã kellã sẽn zae wã maan b tʋʋmdã, tɩ ‘to-kãsengã’ yaoolem babg yaool n lebs n sɩng Armagedõn zabrẽ wã.”
12 Rẽ poore, võor-wilgr sẽn yaa remsg kãseng la b kõ-yã: “Sẽn na yɩl n zems ne yʋʋm kob-yendẽ yɛlã, . . . ‘to-kãsengã’ rũndã-rũndã pidsgã pa sɩng yʋʋmd 1914 T.W. ye. Walla tɩ yɩ woto, bũmb ning sẽn wa rũndã-rũndã Zerizalɛmẽ makrã zug yʋʋmd 1914-1918 wã ra yaa ‘tood sɩngr’ bala . . . ‘To-kãsengã’ woto to sẽn pa na n ye wa wã nan ket n watame, bala a na n wa sãama dũni gill ziri tũudum soolmã (dũni kiris-nedemdã sẽn be sʋka), rẽ poore yaa ‘Wẽnnaam sẽn-tõe-fãa daar kãsenga zabr’ n pʋgde, Armagedõ.” Rẽ ra rat n yeelame tɩ to-kãsengã zãng ra ket n watame.
13. Bõe yĩng tɩ zems tɩ d yeel tɩ ‘bõn-wẽngã’ na n ‘yalsa zĩ-sõng pʋgẽ’ beoog-daare?
13 Rẽ tɩ loee tɩrg ne bãng n welg wakat ning “bõn-wẽnga” sẽn yas zĩ-sõng pʋgẽ wã. Tẽeg-y bũmb ning sẽn zĩnd yʋʋm kob-yendẽ wã. Rom dãmbã zaba ne Zerizalɛm yʋʋmd 66 T.W., la b lebg n looga zĩig pʋgẽ, tɩ rẽ kõ kiris-nebã sẽn yaa ‘nemsã’ sor tɩ b paam fãagre. (Matɩe 24:22, NW ) Wala sẽn zems ne rẽ, d gũudame tɩ to-kãsengã sɩng ka la bilfu, la b na n boog-a-la Wẽnnaam nin-tũusdsã yĩnga. Bãng-y yel-kãseng kãngã: Pĩnd makrã pʋgẽ, ‘bõn-wẽng ning sẽn yas zĩ-sõng pʋgẽ’ wã ra tɩ loee ne Rom zabrã, zenerall a Gallus sor-wilgr pʋgẽ yʋʋmd 66 T.W. Rũndã-rũndã wõnegã sẽn tɩ loe ne zab-kãngã wã, sẽn yaa to-kãsengã pusgrã, ket n yaa bũmb sẽn wate. Woto, “bõn-wẽng ning sẽn wat ne sãoongã” sẽn zĩnd hal yʋʋmd 1919, vẽenega, a yaa bũmb sẽn ket n wat n na n yals zĩ-sõngẽ.b Wãn-wãn la rẽ na n zĩndi? Wãn-wãn la rẽ na n tuk tõndo?
Beoog-daar zabre
14, 15. Wãn-wãn la Wilgr sak 17 sõngd tõnd tɩ d wʋm yɛl nins sẽn talld n kẽng Armagedõn wã võore?
14 Wilgr sebrã bilgda beoog-daar zabr sẽn wat ne sãoong ziri tũudmã zugu. Sak 17 wã wilgda Wẽnnaam bʋ-kaoorã “Babilon kãsenga, dũniyã nin-yoaadba la wẽng ma,” sẽn yaa dũni gill ziri tũudum soolmã zugu. Dũni kiris-nedemdã tara tʋʋmd sẽn yaa kãseng be, la a yetame t’a tara zems-n-taar kaool ne Wẽnnaam. (Mak-y ne Zeremi 7:4.) Ziri tũudmã, dũni kiris-nedemdã sẽn be sʋka, talla manesem sẽn pa zems hal sẽn kaoos ne “dũniyã nanams[e],” la rẽ na n saa tũudum kãensã sãoongã pʋgẽ. (Wilgri 17:2, 5) Ãnd nusẽ?
15 Wilgr sebrã bilgda “[we-]rũm zẽeg” sẽn zĩnd wakat bilfu, sẽn menem, la sẽn ye wa. (Wilgri 17:3, 8) Rũn-kãng paamda dũniyã nanambs teelgo. Togs-n-welg b sẽn paas bãngr-gomdẽ wã sõngda tõnd tɩ d bãng makr rũn-kãngã wala laafɩ siglg sẽn wa belem pʋgẽ yʋʋmd 1919, n yaa Tẽn-tẽns Lagem-taabã (sẽn yaa “bõn-wẽnga”) la sẽn yaa Tẽn-tẽns sẽn Lagem-taabã masã wã. Wilgri 17:16, 17 wilgdame tɩ Wẽnnaam na n ye ninga nanambs kẽer sẽn yaa nin-bɛd ‘rũng’ kãngã pʋgẽ wã sũyẽ tɩ b sãam dũni gill ziri tũudum soolmã. Zab-kãng n na n wilg tɩ to-kãsengã pusgame.
16. Yel-bʋs n maand vẽeneg tɩ pak tũudmã?
16 Sẽn mik tɩ to-kãsengã ket n wata beoog-daarã yĩnga, ‘zĩ-sõngã pʋgẽ yalsgã’ ket n yaa bũmb sẽn wat bɩ? Vẽenega yaa woto. Baa ne “bõn-wẽnga” sẽn puk pĩnd yʋʋm kob-gĩnd kãngã sɩngrẽ, tɩ woto yĩng bɩ a kaoos yʋʋm pi-gĩnã, a na n yik n dɩka yasr ne manesem sẽn pa wõnd a taab “zĩ-sõng pʋgẽ” beoog-daar sẽn pa zãr pʋgẽ. Wala Kirist karen-biisã yʋʋm kob-yendẽ wã sẽn da segd n gũus neer n ges ‘zĩ-sõngẽ wã yalsgã’ sẽn da na n yɩ to-to wã, yaa woto me la masã kiris-nebã maanda. Sɩda, rẽnda d gũ n yã pidsgã meng-meng n bãng yel-bõonesã fãa. La yaa vẽeneg tɩ tẽns kẽer pʋsẽ, kisgr sẽn tar paasg ne tũudmã la d zoe n neẽ. Politik neb kẽer sẽn lagem ne pĩnd kiris-neb sẽn bʋdg n bas tẽeb hakɩkã, wata ne kisgr tũudmã fãa zugu, sẽn yɩɩd fãa kiris-neb hakɩkã zutu. (Yɩɩl Sõamyã 94:20, 21; 1 Tɩmotɩ 6:20, 21) Woto yĩnga, masã menga politik pãn-dãmbã ‘zabda ne Pebilã,’ la wala Wilgri 17:14 sẽn wilgdã, zab-kãng pãng na n paasame. Baa ne b sẽn sɩd pa tõe n zẽk b nus n zab ne Wẽnnaam Pebila sẽn yaa a Zezi Kirista sẽn paam zẽkr la ziirã, b na n wa kɩɩsa Wẽnnaam balemdb hakɩkã, sẽn yɩɩd fãa a “nin-sõmsã.” (Daniɛll 7:25, NW; mak-y ne Rom dãmba 8:27, NW; Kolos rãmba 1:2, NW; Wilgri 12:17.) Tõnd tara bas-m-yam sẽn yit Wẽnnaam nengẽ tɩ Pebilã la neb nins sẽn be ne-a wã na n tõogame.—Wilgri 19:11-21.
17. Bõe la d tõe n yeel sã n yaa ne “bõn-wẽnga” sẽn na n yals zĩ-sõng pʋgẽ to-to wã, tɩ pa vigsd yam ka a pʋgẽ?
17 Tõnd miimi tɩ sãoong n gũud ziri tũudmã. Babilon Kãsenga “neng yilimd[a] ne Wẽnnaam neba zɩɩm,” la a tʋma wala rĩm-poaka, la a sãoongã yaa waaziba. Pãn-tusd-wẽng ning a sẽn tall dũniyã rĩm dãmb zutã na n toeemame n lebg wẽng ne-a, zems-n-taar kãng sã n wa lebg kisgr sẽn naag ne nen-kɛglem sẽn yit ‘yɩɩl piiga la we-rũngã’ nengẽ wã. (Wilgri 17:6, 16; 18:7, 8) ‘We-rũm-zẽegã’ sã n wa zab ne pʋg-yoodrã sẽn yaa tũudmã, “bõn-wẽng[ã]” na n yasame hal tɩ yaa yell dũni kiris-nedemdã zĩig b sẽn boond tɩ zĩ-sõngã pʋgẽ.c Woto, sãoongã na n sɩnga dũni kiris-nedemdã sẽn pa tar tẽebã, sẽn bilgd a meng wa sõngã zugu.
‘Zoeesã’ na n yɩɩ wãn-wãna?
18, 19. Bʋʋm bʋs la b kõ n wilg tɩ ‘zoe n kẽng tãensã zutã’ pa na n yɩ tũudum toeengo?
18 A sẽn deng n togs ‘bõn-wẽngã yalsg zĩ-sõng pʋgẽ wã’ poore, a Zezi keooga sẽn tar-b yam-welgrã tɩ b maan bũmbu. A ra rat n yeelame tɩ wakat kãng sẽn kẽ n bõogã, “bõn-wẽng[a]” sẽn “yas zĩ-sõng pʋgẽ” wã sasa, neb wʋsg n na n zoe n yi ziri tũudmẽ wã n sak sɩd balengã bɩ? Yaa toog tɩ yɩ woto. Ges-y pipi pidsgã. A Zezi yeelame: “Wakat kãnga bɩ neb nins sẽn be Zide soolma zoe n kẽng tãens zutu. Ned ninga sẽn be roog zugu, bɩ a ra sig n kẽ n dɩk bũmb a roogẽ ye. La ned ninga sẽn be pʋʋgẽ, bɩ a ra lebg n tɩ rɩk a fuug ye. La pagb sẽn tʋta la sẽn yẽsemd kamb na n paama toog daar kãense. Bɩ y pʋʋs tɩ bõn-kãens ra wa waood wẽnd ye.”—Mark 13:14-18.
19 A Zezi pa yeel tɩ yaa neb nins bal sẽn da be Zerizalɛmã n da segd n zoe ye, tɩ yaa wala b ra segdame n zoe n zãag Zʋɩf rãmbã baleng nif ye. A keoogrã pa gom tũudum toeeng yell me, sẽn yaa yi ziri tũudmẽ wã n kẽ sɩd tũudmẽ wã ye. Sɩd-sɩda a Zezi karen-biisã ra pa baood keoogr sã n yaa ne yi tũudum a yembrẽ n tɩ kẽ a to wɛɛngẽ ye. B ra zoe n lebga kiris-neb hakɩka. La yʋʋmd 66 T.W. zabrã pa tus Zidaismã tũudb sẽn be Zerizalɛmã la Zide fãa pʋgẽ wã tɩ b bas tũudum kãng n sak Kiris-nedemdã ye. Porfesɛɛr a Heinrich Graetz yetame tɩ neb nins sẽn da rig Rom dãmbã sẽn da zoetã lebg n waa galʋ-tẽngã pʋgẽ: “Zelot rãmbã sẽn da pʋt zabrã kɩdeng yɩɩlã lebg n waa Zerizalɛm (zĩ-likr kiuug rasem a 8), tɩ b sũyã ra pid ne paam-m-meng la soog-m-meng saagr sẽn naag ne sũ-noogo. . . . Wẽnnaam da pa sõng-b ne ninbãan-zoeer wa A sẽn da sõng b yaab rãmbã sɩda? Zelot rãmbã ra pa yɛɛs baa bilf ne bũmb ning sẽn da wat beoog-daarã ye.”
20. Wãn-wãn la pipi karen-biisã sak a Zezi keoogrã sẽn yet tɩ b zoe n kẽng tãensã zutã?
20 Rẽ, wãn-wãn la nin-tũusdsã sõor sẽn da yaa bilf rẽ wẽndã maan a Zezi saglgã taoore? B sẽn bas Zide n zoe n pasg Zʋrdẽ wã n kẽng tãensẽ wã, b wilgame tɩ b ra pa Zʋɩf rãmbã politik bɩ a tũudum siglg rẽnd ye. B basa b pʋt la b zagse, hali n pa kẽ b rotẽ n wã n wʋk b laogã ye. B sẽn da kɩs sɩd ne a Zeova koglg la a teelgã, b rɩka a balengã n lʋɩɩs bũmb a to fãa sẽn da tõe n wõnd tara yõod taoore.—Mark 10:29, 30; Luk 9:57-62.
21. Bõe la d pa segd n gẽege, ‘bõn-wẽngã’ sã n wa sɩng zabrã?
21 Masã, bɩ y ges pidsg ning sẽn yaa kãseng n yɩɩdã. D tara nebã keoogr sẽn na maan yʋʋm pi-gĩn wʋsg tɩ b yi ziri tũudmã pʋgẽ n sak sɩd balengã. (Wilgri 18:4, 5) Neb milyõ rãmb n maan woto. A Zezi bãngr-gomdã pa wilgd tɩ “toog kãsenga” sã n pusgi, neb kʋʋnd n na n wa baleng yɩlemdẽ wã ye. Sɩd-sɩda Zʋɩf rãmbã kʋʋnd tuubg pa zĩnd yʋʋmd 66 T.W. ye. La kiris-neb hakɩkã na n paama pãn-tusdg sẽn yaa kãseng n tũ a Zezi keoogrã n zoe.
22. D sẽn na n tũ a Zezi saglg ning sẽn yet tɩ b zoe n kẽng tãensã zutã tõe n tɩ loee ne bõe?
22 Masã wã d pa tõe n bãng yel-bõones nins fãa sẽn tɩ loe ne to-kãsengã ye, la wa sẽn zemse, d tõe n baas n yeelame tɩ ne tõndo, zoees ning yell a Zezi sẽn gomã pa na n yɩ zĩig sɩd-sɩd toeeng ye. Wẽnnaam nin-buiidã zoe n bee tẽngã gill zugu, zĩig fãa la bala. La d tõe n kɩsa sɩd tɩ zoees sã n wa yaa tɩlae, kiris-nebã na n segdame n ket n tar manesem sẽn yaa toor vẽenega, bãmb ne ziri tũudmã sigls sʋka. Ye leb n yaa bũmb sẽn tar yõodo, a Zezi sẽn keoog n yeel tɩ ned ra leb a roogẽ n dɩk fut bɩ laog a taabã. (Matɩe 24:17, 18) Woto, tõe tɩ makr n wat n na n wilg tõnd sẽn get yĩngã laog to-to wã. Bõn-kãens la bũmb ning sẽn tar yõod n yɩɩdã bɩ, bɩ yaa fãagrã sẽn na n wa neb nins fãa sẽn be Wẽnnaam poorẽ wã yĩngã n tar yõod n yɩɩda? N-yẽe, zoeesã tõe n tɩ loee ne yel-tood la yɛl mongre. Na n yɩɩ tɩlae tɩ d segl n sa, n maan bũmb ning fãa sẽn yaa tɩlae, wala tõnd yʋʋm kob-yendẽ mak-n-taasã sẽn yi Zide wã n pasg Zʋrdẽ n zoe n kẽng Peere wã sẽn maana.
23, 24. a) Yɛ bal la d tõe n paam koglgo? b) Pãn-tusdg bʋg la a Zezi keoogr ning sẽn tɩ loe ne ‘bõn-wẽng ning sẽn yas zĩ-sõng pʋgẽ’ wã segd n tall tõnd zutu?
23 D segd n kɩsa sɩd tɩ yaa a Zeova la a siglgã sẽn yaa wa tãngã n ket n yaa d zĩ-lilldga. (2 Sãmwɛll 22:2, 3; Yɩɩl Sõamyã 18:3; Daniɛll 2:35, 44) Yaa be la tõnd na n paam koglgo! D pa na n maan wa ãdem-biisã kʋʋnd sẽn na n zoe n kẽng “bogd pʋsẽ” la b solg “tãens kug sʋka,” sẽn yaa ninsaalb sigls sẽn tõe n ket n be wakat bilf pʋgẽ Babilon Kãsengã sãoong poorã ye. (Wilgri 6:15; 18:9-11) Sɩda, tõe tɩ vɩɩmã lebg toog n paase, wala sẽn yɩ to-to yʋʋmd 66 T.W. ne pagb nins sẽn tʋtã sẽn zoe n yi Zide bɩ ned ning fãa da segd n tog sor waoodã la sa-niirã wakatã. La d tõe n kɩsa sɩd tɩ Wẽnnaam na n kɩtame tɩ põsbã tõog n yɩɩbo. Bɩ masã meng bɩ d keng d bas-yardã ne a Zeova la ne a Biriblã, sẽn dɩt naam masã wala Rĩungã Rĩmã.
24 D pa tar bʋʋm n na n vɩɩmd rabeem pʋgẽ ne bũmb ning sẽn na n wa wã ye. A Zezi ra pa rat t’a karen-biisã sẽn da vɩ rẽ wẽndã zĩnd rabeem pʋgẽ ye, la a pa rat tɩ tõnd me yɛɛs masã, bɩ ray nins sẽn watã pʋsẽ ye. A keoog-d lame sẽn na yɩl tɩ d tõog n segl d sũyã la d yamã. Baasg zãnga kiris-nin-sakdsã pa na n paam sɩbgre, sãoongã sã n wa na n wa ziri tũudmã la yɛl siglg wẽng kãngã kellã zug ye. B na n bãnga keoogr ning sẽn tɩ loe ne ‘bõn-wẽng ning sẽn yas zĩ-sõng pʋgẽ’ wã n welg la b tũ keoogr kãngã. La b na n tʋma ne sard dɩkr kãn-kãe b tẽebã sẽn pa vigsda pʋgẽ. Bɩ d ra tol n yĩm bũmb ning a Zezi sẽn kãabã ye: “Ned ninga sẽn na n tall a tẽeb namsg pʋgẽ hal tɩ wakat ta, a na paam fãagre.”—Mark 13:13.
[Footnotes]
a “B ra kogenda Rom tãb-kao wã ne tũudum baleng manesem Rom wẽn-dotẽ wã. La nin-kãensã sẽn da balemd b tãb-kao wã to-to wã ra zemsa b yɩɩdmã ne tẽn-zẽmsã . . . Tõe tɩ [ne sodaasã, tãb-kaoorã] ra yaa bũmb ning sẽn yaa sõng n yɩɩd tɩ be tẽng zugã. Rom sodaag ra wẽenda ne a tãb-kaoorã.”—The Encyclopædia Britannica, yiisg 11 soaba.
b Yaa d bãng tɩ baa a Zezi goamã pidsg yʋʋmd 66-70 T.W. pidsgã sã n tõe n sõng tõnd tɩ d wʋm wãn-wãn la b na n pids to-kãsengẽ wã, pidsg a yiibã pa tõe n wõneg taab kɛpɩ ye, bala pidsgã sẽn maand yɛl nins pʋsẽ wã yaa toor-toore.
c Ges-y yʋʋmd 1976, tʋʋlg kiuug rasem 15 Gũusg Gasgã (farende), seb-vã-nens 165-168.
Y tẽrame bɩ?
◻ Wãn-wãn la “bõn-wẽng ning sẽn wat ne sãoong[ã]” puk yʋʋm kob-yendẽ wã?
◻ Bõe yĩng tɩ zems tɩ d tags tɩ rũndã-rũndã “bõn-wẽng[ã]” na n yalsa zĩ-sõng pʋgẽ beoog-daare?
◻ Zab-bʋg “bõn-wẽng[ã]” sẽn na n wa ne la b reng n togs Wilgr sebrã pʋgẽ?
◻ ‘Zoe-bʋg’ buud n tõe n yaa bũmb b sẽn na n baoodẽ tɩ tõnd maane?
[Picture on page 22]
B boonda Babilon Kãsengã tɩ ‘nin-yoaadba ma’
[Picture on page 23]
Wilgr sak 17 we-rũm-zẽegã yaa ‘bõn-wẽng’ ning yell a Zezi sẽn goma
[Picture on page 24]
We-rũm-zẽegã na n lʋɩɩ zabr taoor n sãam tũudmã