Tõnd Saagrã Segd N Kɩɩ Kãn-kãe Wa Baare, Tɩ Nonglmã Tusd Tõndo
“Bõn-kãens a tãaba ka sɛt ye, sẽn yaa tẽebo la tẽeb pidsg gũudum la nonglem. La sẽn yɩɩd fãa bãmb sʋka yaa nonglem.”—1 KORẼNT DÃMBA 13:13.
1. Keoogr bʋg la tʋm-tʋmd a Poll taasd tõndo?
TƲM-TƲMD a Poll keooga tõnd tɩ d tẽebã tõe n bõra wa batayo. A yetame tɩ d “tall tẽeb la sũur-kaset sõama. Neb kẽer basa sũur-kaset kãnga, la bãmb tẽeb sãamame (bõra wa batayo, NW ).” (1 Tɩmote 1:19) Yʋʋm kob-yendẽ T. W. b ra kaada batayo rãmbã ne raado. B mogrã zug kẽnd ra bee ne raadã sõmblem la kaabã sõmblem.
2. Bõe yĩng tɩ tõnd tẽebã batayo segd n paam meeb sõma, la bõe la rẽ baood tɩ tõnd maane?
2 Bũmb ning b sẽn tõe n yeel tɩ yaa tõnd tẽebã batayo wã segd n ket n dugda ãdem-biisã mogr sẽn gudgã zugu. (Ezai 57:20; Wilgri 17:15) Rẽ kɩtame tɩ b segd n me-a sõma, la rẽ bee ne tõndo. Zʋɩf rãmbã la Rom dãmbã zãmaan sẽn wõnd “ko-kãseng” sẽn wa n lebg toaag wʋsg ne pipi kiris-nebã, a Ziid gʋlsa woto: “Mam zo-nongdse, bɩ y nang pãng ne tẽeb sõama ninga (tẽeb sõng sẽn yɩɩdã, NW ) yãmb sẽn tarã n pʋʋs ne Sɩɩg Sõng pãnga. Bɩ y tall yãmb mens Wẽnnaam nonglem pʋgẽ, yãmb sẽn gũud tõnd Zusoab a Zezi Kirist ninbãan-zoeera sẽn na n yɩ vɩɩm sẽn-ka-sɛtã.” (Ziid 20, 21) Sẽn mik t’a Ziid gʋlsame me n wilg tɩ d mao “tẽeb ninga sẽn dag n kõ Wẽnnaam neba” yĩngã, gomd ning sẽn yet tɩ “tẽeb sõng sẽn yɩɩdã” tõe n tɩ loee ne kiris-neb zãmsgã gill fãa, tɩ fãagrã koe-noog be sʋka. (Ziid 3) Yaa Kirista la tẽeb kãng yẽbgrã. Tẽeb sẽn tar pãng yaa tɩlae, d sã n dat n gãd kiris-neb tẽeb hakɩkã kãn-kãe.
D tõog “tũudum wilã piuugr dabeem” sẽn fugd wa sebgã
3. Wãn-wãn la neb kẽer tũnugd ne “tũudum wilã piuugr dabeem”?
3 Yʋʋm sẽn nan loogã pʋsẽ, neb wʋsg sẽn sũ taab n kʋ b mense, n kʋ neba hal tɩ yɩ wẽng wʋsgo, n paas teroris rãmb zab sẽn tɩ loe ne tũudum wil-kɩds n zĩndi. Rẽnd d wʋmda bũmb ning sẽn kɩt tɩ neb wʋsgo, politik nanambs sẽn tar pʋ-peelem sẽn be sʋka, wilg tɩ ka yell dãmbã, sẽn yɩɩd fãa kom-bõonegã koglg ne tũudum wil-kãensã sẽn yaa yellã pak-b lame wã. Woto, sãmbg sẽn ka be, “dũni kãngã wẽnnaam” sẽn yaa sabab ne kisg-kãensa fãa wã waa ne bũmb ning neb wʋsg sẽn boond tɩ tũudum wilã piuugr dabeemã, la b tũnugda ne rẽ n kɩɩsd a Zeova sõgen dãmbã. (2 Korẽnt dãmba 4:4; Wilgri 12:12) Kẽer tũnuga ne yɛlã sẽn yaa woto wã n wa ne kɩɩsg tõnd tʋʋmdã zugu. Tẽns kẽer pʋsẽ, b tʋma wʋsg vẽeneg n na n kogl nebã ne “tũudum wil nins sẽn yaa yellã,” la b sẽn pa maan neer n pʋt a Zeova Kaset rãmbã yʋʋr n naagdẽ wã kɩtame tɩ b sɩlem n ningd tõnd me taale. Rẽ kɩtame tɩ kasetã kũun zak-zakã lebg toog Erop tẽns kẽer pʋsẽ, la woto kɩtame tɩ neb sãnda sẽn da zãmsd Biiblã ne tõnd bas b zãmsgã. Rẽ kɩtame tɩ tõnd saam-biis kẽer koms raoodo.
4. Bõe yĩng tɩ kɩɩsgã pa segd n koms tõnd raoodo?
4 La kɩɩsgã pa segd n koms tõnd raood ye. Sẽn yaa lebende a segdẽ lame n kɩt tɩ d tẽ n paas tɩ d tũuda kiris-nedemd hakɩkã. (Matɩe 5:11, 12) B ra rõda pipi kiris-nebã tɩ b ra yaa tũudum will sẽn wat ne gudgri, la zĩig fãa b ra “paamda kɩɩsg[o].” (Tʋʋma 24:5; 28:22) La tʋm-tʋmd a Pɩɛɛr kõo a tẽed-n-taasã bas-m-yam n gʋls woto: “Mam zo-nongdse, bɩ y ra sak tɩ makr sẽn wẽnd bugum sẽn makd yãmba ling yãmb wa bõn-sãang ye. La bɩ y maan sũ-noogo yãmb sẽn paam pʋɩɩr ne Kirist namsgã, tɩ yãmb na n wa kɩdmame n maan sũ-noog bãmb naama pukr wakate.” (1 Pɩɛɛr 4:12, 13) Woto me, yʋʋm kob-yendẽ siglgã zug sull ned a yembr gʋlsa woto: “M ba-biisi, makr toɛ-toɛ sã n paam yãmba, bɩ y geelg bãmb wa sũ-noog bala, tɩ yãmb miimi tɩ yãmb tẽeb makr wata ne sũ-mare. La yaa tɩlae tɩ sũ-mar maan a tʋʋmd n baase tɩ yãmb bɩ n zems zãnga la tɩ bũmb da paoog yãmb ye.” (Zak 1:2-4) Wala seb-bɛd sẽn makd batayo mogr zugã, kɩɩsgã sẽn fugd wa seb-bɛdã na n puka tõnd tẽebã batayo pãn-komslem.
Nams-toaagã wata ne tõog-toogo
5. Wãn-wãn la d tõe n kɩs sɩd tɩ tõnd tẽebã vigla kãn-kãe nams-toaagã pʋgẽ?
5 Yaa kiris-nebã sẽn na n wa tõog nams-toaagã n sa bal la b tõe n sɩd bãng tɩ b tara tõog-toog la tẽeb sẽn vigl kãn-kãe. Tõnd tõog-toogã na n ‘maana a tʋʋmd n baas’ mog sẽn gudg ne seb-bɛd pʋsẽ, sã n mikame bal tɩ tõnd ‘zemsa zãng tɩ bũmb ka paoog tõnd ye,’ tɩ tẽeb sẽn tar pãngã be sʋka. A Poll gʋlsame: “Ne bũmb fãa tõnd maanda wa sẽn zems Wẽnnaam tʋm-tʋmdba ne sũ-mar wʋsgo namsg pʋgẽ la naong pʋgẽ la tood pʋsẽ.”—2 Korẽnt dãmba 6:4.
6. Bõe yĩng tɩ d segd n ‘maan sũ-noog wʋsg namsg pʋgẽ,’ la wãn-wãn la rẽ paasd tõnd saagrã pãnga?
6 D segd n gesa nams-toaagã sẽn yaa wʋsg wa seb-bɛdã sẽn tõe n wa tõnd zug wakat-wakatã wala segb sẽn na yɩl n wilg tɩ tõnd tẽebã batayo yaa sõma n pa vigsdẽ ye. A Poll gʋlsa kiris-neb nins sẽn da be Romã woto: “Tõnd maanda sũ-noog wʋsg namsg pʋgẽ me, tõnd sẽn bãng tɩ namsg wata ne sũ-marã yĩnga. La sũ-mar wata ne tõogr makr pʋga, la tõogr kãng kɩtdame tɩ tõnd gũ tõnd tẽeb pidsgu. La tẽeb pidsg gũudum ka belgd ye.” (Rom dãmba 5:3-5) D sã n yals kãn-kãe makrã pʋsẽ d tata a Zeova yam. La woto me na n paasa tõnd saagrã pãnga.
Bũmb ning sẽn kɩt tɩ kẽer tẽeb bõrd wa batayo wã võore
7. a) Wala a Poll goamã sẽn wilgdã, wãn-wãn la kẽer tẽeb bõr wa batayo? b) Wãn-wãn la kẽer bʋdg n bas sɩdã?
7 A Poll sẽn wa n keoog tɩ d gũus n da ‘bõrã,’ yaa neb kẽer sẽn da ‘bas’ b sũur-kaset sẽn yaa sõma la sẽn da bas b tẽebã n da be a yamẽ. (1 Tɩmote 1:19) A Himene la a Alɛgsãndr sẽn da kẽ sɩdã kɩɩsg pʋgẽ wã, n bʋdg n bas sɩdã n gomd wẽngã ra bee bãmb sʋkã. (1 Tɩmote 1:20; 2 Tɩmote 2:17, 18) Rũndã-rũndã, sɩdã kɩɩsdb sẽn bʋdg n bas sɩdã pãbda “kɩs-sɩd la gũusd yambã” ne b no-goamã. Sɩda b rũmda nus nins sẽn da rɩlgd bãmb tẽebã wɛɛngẽ wã. Kẽer wõnda ‘tʋm-tʋmd wẽnga’ sẽn yet woto a sũur pʋgẽ wã: “Mam Zusoaba kaoosda waoongo.” (Matɩe 24:44-49; 2 Tɩmote 4:14, 15) B kɩɩsdame n yetẽ tɩ yɛl siglg kãngã saab pa kolge, la b wɩt yambã sull sẽn tar gũusgã, a sẽn kɩtd t’a Zeova nin-buiidã get yɛlã ne yãgdem yamã yĩnga. (Ezai 1:3) Sɩdã kɩɩsdb a woto tõogd n “sãamda kẽer tẽebo,” n kɩtdẽ tɩ b tẽebã bõrd wa batayo.—2 Tɩmote 2:18.
8. Bõe n kɩt tɩ kẽer bõre, bɩ b sãam b tẽebã batayo?
8 Kiris-neb a taab sẽn dɩk b mens n kõ wã bõra b tẽebã batayo, n lebs b sũur-kasetã kɛɛng la b kẽes b mens dũniyã yõ-noogr sẽn ka koakã baoob la a yoobã pʋgẽ. (2 Pɩɛɛr 2:20-22) La neb a taab bõra b tẽebã batayo, bala sã n yaa ne bãmb sẽn tagsdã, pa wõnd dũni paalgã sũ-noog kolga wʋsg ye. B sẽn pa tõe n mag n bãng bãngr-goam kẽer pidsg wakatã, la b sẽn viigd “a Zeova daarã” b yamẽ wã yĩnga, b basa sɩd balengã. (2 Pɩɛɛr 3:10-13, NW; 1 Pɩɛɛr 1:9) Pa kaoos la b leb yɛl siglg kãngã ko-rãmb sẽn sob la sẽn gudgã pʋsẽ ye. (Ezai 17:12, 13; 57:20) Kẽer sẽn bas kiris-neb tigengã ket n tẽedame ti tigeng kãng tũuda sɩd tũudmã. Baasg zãnga, vẽenega, b ra pa tar sũ-mar la tõog toog sẽn na n kɩt tɩ b tõog n gũ dũni paalg ning a Zeova Wẽnnaam sẽn kãabã ye. Sã n yaa ne bãmba Arzãnã pʋgẽ vɩɩmã ra pa wat tao-tao ye.
9. Bõe la kiris-neb kẽer sẽn dɩk b mens n kõ maanda, la bõe la yel-kãensã segd n tus tõnd tɩ d vaees n gese?
9 Wõnda kiris-neb kẽer sẽn dɩk b mens n kõ sẽn be dũniyã babs kẽer pʋsẽ sãama b tẽebã batayo rãmbã. Batayo wã ket n dugda koomã zugu, la a yaool n pa kẽngd taoor ne tẽeb sẽn tar pãng ye, nin-kãensã kẽngda bãanem-bãanem tɩ pa namsd-b ye. “Arzãnã sẽn wat ka la bilfã” saagr sẽn veoog-b yĩnga, kẽer da modgda wʋsg n na n paam-a, n tar yẽesem moonegã tʋʋmdẽ la b wat tigissã fãa, la tigis-kãsemsã fãa. B sẽn tagsd masã tɩ b saagrã pidsg vẽsgame n yɩɩd bãmb sẽn da tẽedã, b ye pa rat n modg b mens wa pĩnda ye. Woto yaa vẽenega, b sã n ges moonegã tʋʋmd boogre, tigissã vaalgo, la tʋlg n vaal tigis-kãsems babs kẽerã. Neb a taab rɩkda sẽk n paasd pemsem kokrã la laogã sẽn kõt naar ningã baoob pʋgẽ. Yel-kãensã tusda tõnd tɩ d vaees n gese, yaa bõe pãng n segd n tusd tõnd d vɩɩmã pʋgẽ, tɩ d rɩk d mensã n kõ a Zeova. Tõnd yẽesmã a tʋʋmdã pʋgẽ bee ne “Arzãnã sẽn wat ka la bilfã” saagr bɩ?
Saagrã sã n dɩk n mak ne batayo baare
10, 11. Ne bõe la a Poll rɩk tõnd saagrã n make, la bõe yĩng tɩ mak-kãng zemse?
10 A Poll wilgame t’a Zeova kãabame tɩ bark n na n tũnug ne a Abrahaam n wa. Rẽ poore tʋm-tʋmdã wilga woto: “Wẽnnaam . . . wẽena ne bũmb a yiib sẽn ka tekd ye [a gomdã la a wẽenegã]. La Wẽnnaam sẽn ka tõe n yag ziri ne bõn-kãensã, dẽ, tõnd tõe n paama belsg wʋsgo. Woto, tõnd sẽn teeg bãmbã, tõnd tara raood n tõe n gãd tẽeb ninga b sẽn kõ tõnda kãn-kãe.” (Hebre dãmba 6:17-19; Sɩngre 22:16-18) Saagr ning sẽn be kiris-neb nins sẽn zaeyã taoorã yaa vɩɩm sẽn pa kiid saasẽ. Rũndã-rũndã, a Zeova sõgen dãmbã wʋsg sẽn yɩɩd tara vɩɩm sẽn-kõn-sa saagr sẽn be rasãnd tẽng zug arzãn pʋgẽ. (Luk 23:43, NW ) Saagr kãng sã n kaẽ, ned pa tõe n tall tẽeb ye.
11 Baar yaa bũmb sẽn tar pãng wʋsg yõod sẽn yaa tɩlae sẽn na yɩl n gãd batayo t’a yals zĩ-yend n da wa loog ye. Mogr zug so-toagd pa be sẽn na n tog sor n pa zɩ baar ye. Sẽn mik tɩ batayo rãmb bõra ne a Poll naoor wʋsgã yĩnga, ne a sẽn yã wã a bãngame tɩ sẽn yɩɩd fãa, mogr zug so-toagdbã vɩɩm bee ne b batayo wã baya. (Tʋʋma 27:29, 39, 40; 2 Korẽnt dãmba 11:25) Yʋʋm kob-yendẽ wã, batayo ra pa tar montɛɛr sẽn kɩtd tɩ kapitɛnã wẽnd-a wa a sẽn dat ye. Sã n dok zabr batayo rãmb nins b sẽn gaad koomã t’a kẽngdẽ wã, batayo rãmbã sẽn da teeg bũmb ning n yɩɩd yaa sebgã sẽn na yɩl n kẽne. Batayo wã sã n wa rat n fão pĩiga, batayo wã kapitɛn sẽn da tõe bal ya a lob batayo wã baar la a boog sebgã, n saagdẽ tɩ baarã na n kɩɩ tẽngã sõma. Woto yĩnga, a Poll rɩka kiris-ned saagrã n mak ne “sɩɩg baare sẽn ka vigisda la sẽn ka kaoogd ye.” (Hebre dãmba 6:19) Kɩɩsgã sã n wa pigd tõnd wa seb-kãsemse, bɩ d sã n segd makr a taaba, tõnd saagrã sẽn yaa bõn-kãsengã yaa wa baar sẽn kɩtd tɩ d sẽn yaa sɩ-vɩɩsã vigl zĩ-yende, sẽn na yɩl tɩ tõnd tẽebã batayo ra wa fʋsg n tɩ kẽ sãmb-sãmbã sẽn wõnd bĩisr zĩigẽ sẽn yaa yellã bɩ sɩdã kɩɩsg sẽn wõnd pĩis sẽn wat ne yel-beedã pʋgẽ ye.—Hebre dãmba 2:1; Ziid 8-13.
12. Wãn-wãn la d tõe n gũus n da wa bas a Zeova?
12 A Poll keooga kiris-neb nins sẽn yaa Zʋɩf rãmbã woto: “M ba-biisi, bɩ yãmb ned kam fãa gũusi la y ra paam tags-wẽng n bas Wẽnnaam sẽn vɩya ye.” (Hebre dãmba 3:12) Gerɛk goamẽ wã, “bas” rat n yeela sɩd-sɩd tɩ “zãage,” sẽn dat n yeel tɩ kɩɩs sɩdã. La d tõe n gila bõrb zãng-zãng a woto wa batayo. Tẽebã la saagrã na n kɩtame tɩ d tõog n gãd a Zeova, baa d sã n wa segd makr seb-fugdg ning sẽn yaa kãseng n yɩɩdã. (Tõodo 4:4; 30:19, 20) Tõnd tẽebã pa na n yɩ wa batayo sɩdã kɩɩsdb zãmsg sebd sẽn tar n lengdẽ ye. (Efɛɛz rãmba 4:13, 14) La tẽebã sẽn yaa d baarã, tõnd a Zeova sõgen dãmbã na n tõog n maoo ne vɩɩmã seb-bɛda.
Yaa nonglmã la vʋʋsem sõngã n tusd tõndo
13, 14. a) Bõe yĩng tɩ tõnd saagrã baar a yen-yen wã pa seke? b) Pãng ning sẽn tusd tõnd tɩ d pidsd balengã tʋʋmdã segdẽ lame n yɩ bõe, la bõe yĩnga?
13 Kiris-ned pa na n tõog n kẽng taoor n wa kẽ dũni paalgã pʋgẽ, sã n mikame tɩ yaa vɩɩm sẽn-kõn-sa wã saagr tẽng zug arzãnã pʋgẽ bal n tusd-a t’a sõgend a Zeova ye. Ba a sã n gãt a saagrã baar wala bũmb sẽn kɩtd t’a vɩɩmã kɩls n zemse, a segdame n dɩk nonglmã sẽn tar pãn-tusdgã n paas a tẽebã. A Poll wilga woto vẽeneg a sẽn wa n gʋls tɩ: “Bõn-kãens a tãaba ka sɛt ye, sẽn yaa tẽebo la tẽeb pidsg gũudum la nonglem. La sẽn yɩɩd fãa bãmb sʋka yaa nonglom.”—1 Korẽnt dãmba 13:13.
14 Pãng ning sẽn tusd tõnd tɩ d pidsd balengã tʋʋmdã segdẽ lame n yaa d sẽn nong a Zeova ne d sũur fãa wã, nonglem sẽn ka mak-n-taag ning a sẽn tall ne tõndã yĩnga. Tʋm-tʋmd a Zã gʋlsame: “Ned ninga sẽn ka tar nonglom ka mi Wẽnnaam ye; tɩ bõe, Wẽnnaam yaa nonglem. Wẽnnaam sẽn tʋm bãmb Biiga sẽn ka to dũniyã pʋgẽ tɩ tõnd paam vɩɩm bãmb maasem yĩnga wilgdame tɩ bãmb nonga tõndo. Tõnd nonga bãmba bãmb sẽn deng n nong tõnda yĩnga.” (1 Zã 4:8, 9, 19) Tõnd mi-beoogã ne a Zeova wã segd n kɩtame tɩ bũmb ning sẽn pak tõnd pipi pa d mengã fãagr ye, la yaa kõ kaset a yʋ-sõngã yĩnga, la a naam sẽn-ka-to wã tɩrlem wilgri.
15. Wãn-wãn la tõnd nonglem ne a Zeova wã tɩ loe ne a naam sẽn-ka-to wã?
15 A Zeova ratame tɩ d sõgen-a d sẽn nong yẽ wã yĩnga, la pa Arzãnã yĩng bal ye. Biiblã bãngr sebr ning sẽn yaa Étude perspicace des Écrituresa yetame: “A Zeova paamda ziiri, sã n yaa nonglem yĩng n kɩt t’a bõn-naandsã teend a naam sẽn-ka-to wã pipi. A nonga neb nins sẽn teend a naam sẽn-ka-to wã, a zʋg-sõmsã yĩnga, la naam kãng sẽn yaa tɩrgã yĩnga, la b nong a naam sẽn-ka-to wã n yɩɩd a to buud fãa wã. (1 Kor. 2:9) B yãkdame n na n sõgen-a n sak a naam sẽn-ka-to wã, la b pa makd n na n soog b mens ye. La rẽ wã yaa b sẽn mi-a la b mi a nonglmã, a tɩrlmã la a yamã b sẽn mi tɩ yɩɩda bãmb mensã rẽnd zĩig sẽn zãrã yĩnga. (Yɩɩl 84:11, 12)”—Volume 1, seb-vã-neng 108.
16. Wãn-wãn la nonglem ne a Zezi wã yaa pãn-tusdg tõnd vɩɩmã pʋgẽ?
16 D sẽn yaa kiris-nebã d wilgda nonglem ne a Zezi me, a sẽn tall nonglem ning ne tõndã yĩnga. A Poll wilgame: “Kirist nonglem n so tõndo, tõnd sẽn mi sɩda tɩ yembr sã n ki neba fãa yĩnga, dẽ, fãa yaa kũum. Bãmb kii neba fãa yĩnga, tɩ neb nins sẽn vɩ wã kõn vɩ b mens yĩng yɛs ye, la b na vɩ sẽn ki-a bãmb yĩng n yaool n vʋʋga yĩnga.” (2 Korẽnt dãmba 5:14, 15) Yaa Kirista n yaa yẽbgr ning zug tõnd tẽebã vɩɩm, d tẽebã la d saagrã sẽn tikã, sẽn yɩɩd fãa makrã sẽn fugd wa seb-bɛdã sasa.—1 Korẽnt dãmba 3:11; Kolos rãmba 1:23; 2:6, 7.
17. Pãn-tʋmdg bʋg la a Zeova kõt tõndo, la wãn-wãn la b wilg a yõodã Tʋʋma 1:8 la Efɛɛz rãmba 3:16 pʋgẽ?
17 Baa ne sẽn yaa tõnd nonglmã ne Wẽnnaam la ne Kiristã n yaa pãn-kãseng ning sẽn tusd tõnd d kiris-ned vɩɩmã pʋgẽ wã, a Zeova kõta bũmb a to n paas t’a tusd tõndo, t’a kõt tõnd keelem la pãng sẽn na yɩl n kẽng taoor a tʋʋmdã pʋgẽ. Ya a pãn-tʋmdgã bɩ a vʋʋsem sõngã. Hebre la Gerɛk gom-biis nins b sẽn lebg ne “vʋʋsmã” pipi võorã tɩ loee ne pemsmã kẽngr sẽn tar pãng wala sebgo. Batayo rãmb nins wa a Poll sẽn kẽ b rãmbã ra teega sebgã pãng nif sẽn pa ne wã n na n ta b sẽn datẽ wã. Woto me, d rata nonglem la Wẽnnaam pãn-tʋmdgã nif sẽn pa ne wã teelgo, d sã n dat tɩ d tẽebã batayo tus-d tɩ d kẽng taoor a Zeova tʋʋmdã pʋgẽ.—Tʋʋma 1:8; Efɛɛz rãmba 3:16.
D kẽng taoor n ta d sẽn datẽ wã!
18. Bõe n na n kɩt tɩ tõnd tõog toog tẽeb makr buud fãa sẽn tõe n wa taoore?
18 Tõe tɩ d tẽebã la d nonglmã paam makr sõma-sõma tɩ d yaool n kẽ yɛl siglg paalgã pʋgẽ. La a Zeova kõo tõnd baar “sẽn ka vigsda la sẽn ka kaoogd ye.” Rẽ yaa tõnd tẽebã sẽn yaa bõn-kãsengã. (Hebre dãmba 6:19; Rom dãmba 15:4, 13) Kɩɩsgã bɩ makr a taabã sã n wʋmd-do, d tõe n tõoga toogo, sã n mikame tɩ d saagrã kɩtame tɩ d kɩ sõma wa baare. Makr sẽn fugd wa sebg sã n boogdẽ t’a to watẽ, bɩ d rɩk sard kãn-kãe n paas d saagrã pãng la d keng d tẽebã.
19. Wãn-wãn la d tõe n tall d tẽebã batayo t’a ket n kẽngdẽ n wa ta Wẽnnaam dũni paalgã pʋgẽ?
19 Nand t’a gom ‘sɩɩs baarã’ yelle, a Poll yeelame: “Tõnd datame tɩ yãmb ned kam fãa wɩng woto n gũ y tẽeb pidsg hal tɩ wakat ta. La bɩ yãmb da maan kʋɩɩng ye, bɩ y modg n yɩ neb nins sẽn paam kãabgo tẽeb ne sũ-mar yĩnga togs-n-taase.” (Hebre dãmba 6:11, 12) Nonglem ne a Zeova la ne a Biriblã sẽn tusd tõndã yĩnga, bɩ d kɩt tɩ d tẽebã batayo ket n kẽngdẽ hal tɩ d wa kẽ Wẽnnaam dũni paalgã sẽn be barkã a sẽn kãabã pʋgẽ.
[Footnotes]
a Watchtower Bible and Tract Society of Pennsylvania sẽn yiisi.
[Study Questions]
◻ Keoogr bʋg la a Poll kõt tõnd d tẽebã wɛɛngẽ?
◻ Wãn-wãn la neb kẽer tẽeb bõr wa batayo, la wãn-wãn la neb a taab maagda?
◻ Wẽnnaam zʋg-sõng bʋg n segd n dɩk n paas tõnd tẽebã?
◻ Bõe n na n kɩt tɩ tõnd ta Wẽnnaam dũni paalgã a sẽn kãabã pʋgẽ?
[Picture on page 16]
Tõnd tẽebã batayo segd n paama meeb sõma sẽn na yɩl n yals vɩɩmã seb-bɛd taoore
[Picture on page 17]
Tõnd tẽebã tõe n bõra wa batayo
[Picture on page 18]
Saagrã yaa baar ne tõnd kiris-ned vɩɩmã