Wẽnnaam datame tɩ b waoog pagbã
AZEZI sẽn wa n be tẽngã zugã, a rɩka a Ba wã togs-n-taar a manesmã fãa pʋgẽ. A yeela woto: “Mam ka maand bũmb ne m meng pãng ye, la yaa m Ba sẽn zãms maam bũmb ningã la m gomda. . . . Mam sẽn maand bũmb ninsã tata bãmb yam daar fãa.” (Zã 8:28, 29; Kolos rãmba 1:15) Rẽnd d sã n bao n bãng a Zezi manesem sẽn yɩ to-to ne pagbã, na n sõng-d lame tɩ d bãng tɩ Wẽnnaam nifẽ, pagbã tara yõodo. D na n bãnga Wẽnnaam sẽn dat tɩ rapã tall manesem ning ne-bã me.
Biibl-mitb kẽer sẽn vaees Evãnzill-dãmbã, b mikame tɩ manesem ning a Zezi sẽn tall ne pagbã ra pa wõnd a wakatẽ nebã manesem baa bilf ye. Bõe yĩng tɩ ra yaa woto? La wãn to la bũmb nins a sẽn zãms nebã nafd pagbã rũndã-rũndã?
A Zezi manesem ne pagbã sẽn da yaa to-to
◼ A Zezi ra pa get pag wa a Sʋɩtãan tʋʋm-teoog ye. Zʋɩf-rãmbã tũudum taoor dãmb kẽer ra tagsdame tɩ rao sã n pẽneg paga, a yam pa tõe n pa kẽ-a ye. Woto kɩtame tɩ pag ra pa tar sor n na n sõs ne rao neb sʋk ye. Nand tɩ pag yi a zakẽ, a ra segd n pila peende. La a Zezi yẽ ra pa tagsd woto ye. A ra nanda pagbã. A pa yeel tɩ pagbã segd n laka b mens ne rapã ye. A sagla rapã tɩ b modg n tõog b mense.—Matɩe 5:28.
A Zezi yeela woto me: ‘Ned sã n dig a pag n dɩk a to, a maanda yoob ne yẽ sẽn yaool n dɩk a soabã.’ (Mark 10:11, 12) A sẽn yeel woto wã, a wilgame tɩ rabẽ-rãmbã sẽn da yet tɩ rao tõe n basa a pag “bũmb fãa yĩngã” pa zems ye. (Matɩe 19:3, 9) Zʋɩf-rãmbã fãa la bal ra pa get tɩ rao sã n kẽ ne pag a to, a maana yoob ye. Rabẽ-rãmbã ra yetame tɩ rao sẽn kẽ ne pag a to pa beeg a pag ye. Sã n yaa ne bãmba, yaa pag yoob n pa sõma. Biibl-mit a ye yeelame t’a “Zezi sẽn wilg tɩ rao ne a pag fãa segd n tũu no-yɛnga, a waooga pagbã.”
◼ A Zezi zãmsgã sẽn nafd neb to-to rũndã-rũndã: A Zeova Kaset rãmbã tigimsẽ, pagbã ne rapã bee ne taaba, tɩ yell kaẽ ye. B pa yɛɛsd rao na n wa get pag ne ratem-wẽnga, wall a tall manesem sẽn pa zems ne-a, bala rao sẽn yaa kiris-ned geta ‘pʋg-yãansã wala a ma-rãmba, n pelgd a pʋg ne pʋg-sadbã wala a tãopa.’—1 Tɩmote 5:2, Sebr Sõngo.
◼ A Zezi ra zãmsda pagbã me. A Zezi ra pa maand wa rabẽ-rãmbã sẽn da rat tɩ pagbã pa zɩɩlem pʋgẽ wã ye. A ra zãmsd-b-la Wẽnnaam daabã, la a basd-b tɩ b togsd b tagsgo. Wala makre, a Maari ra wa n zĩ n kelgda a Zezi, t’a Mart rat t’a bas la a wa sõng yẽ n segle. La a Zezi yeelame t’a bas-a t’a kelge. Woto wilgdame tɩ ne a Zezi, pag tʋʋmd pa tek zak yell gesg bal ye. (Luk 10:38-42) A Mart me paamame t’a Zezi zãms-a. A sẽn sõs ne a to-to a Lazaar kũumã poorã n wilgd rẽ.—Zã 11:21-27.
A Zezi ra mii pagbã sẽn get yɛlã to-to wã, n tũnug ne rẽ n sõng-ba. A wakatẽ zʋɩf-pogsã fãa la bal ra tẽedame tɩ yɩl n paam sũ-noogo, yaa tɩlae tɩ rog bi-ribl sẽn na n zẽk b zugu. Sẽn yɩɩd fãa b sẽn da rat yaa paam n dog no-rɛɛsa. La pag a ye sẽn wa n yeel a Zezi tɩ ‘bark bee pag ning sẽn dog-a wã zugã,’ a Zezi tũnuga ne rẽ n wilg-a bũmb yõod sẽn yɩɩda. (Luk 11:27, 28) A Zezi goma Wẽnnaam sakrã yelle, n wilg pagã tɩ bũmb n be pag sẽn tõe n paam t’a yõodã yɩɩd kamba.—Zã 8:32.
◼ A Zezi zãmsgã sẽn nafd neb to-to rũndã-rũndã: A Zeova Kaset rãmbã tigissẽ, pagbã tara sor n tõe n kẽes b toog sõss kẽer pʋsẽ. Pagb nins yʋʋm sẽn vẽsgã kõta mak-sõng zãma sʋk la b zagsẽ wã, tɩ rẽ ‘zãmsd neb a taab sẽn yaa sõma.’ (Tɩt 2:3) Pagbã naagd n moonda Wẽnnaam Rĩungã koe-noogã me.—Yɩɩl Sõamyã 68:12; ges-y zĩ-gũbr ning gom-zug sẽn yaa: “Tʋm-tʋmd a Poll gɩdgame tɩ pag ra gom tigingã pʋgẽ bɩ?” wã.
◼ A Zezi ra geta pagbã yelle. Pĩnd wẽndẽ Israyɛllã pʋgẽ, nebã ra nanda kom-dibli wã n yɩɩd kom-pugli wã. Talmuudã pʋgẽ, b yeela woto: “Sũ-noog soab la ned ning kamb sẽn yaa kom-dibli, la sẽn dog-a kom-pugli tara toogo.” Roagdb kẽer ra getame tɩ bi-pugl yaa zɩɩbo. Bala b segd n wa gesame t’a paam sɩda, la b yao rẽ yĩnga. Sẽn paase, b getame tɩ b pa na n wa tõog n teeg-a b kʋʋlem sasa ye.
La a Zezi wilgame tɩ bi-pugl ne bi-ribl fãa tara yõodo. Bala, a vʋʋga a Zairus bi-puglã wa a sẽn vʋʋg Nayin pʋg-kõorã bi-riblã. (Mark 5:35, 41, 42; Luk 7:11-15) A Zezi sẽn maag pag sẽn da bẽed na maan “yʋʋm piig la a nii” poore, a bool-a lame t’a “Abrahaam bi-pugla.” Zʋɩf-rãmbã sɛb pʋsẽ, b ra pa wae n boond pag woto ye. (Luk 13:10-16) A Zezi sẽn yeel woto wã, a waooga pagã. A wilgame t’a tara yõodo, la t’a tẽebã yaa kãsenga.—Luk 19:9; Galat dãmba 3:7.
◼ A Zezi zãmsgã sẽn nafd neb to-to rũndã-rũndã: Aazi soolmã neb tara b yel-bũnd sẽn yet woto: “F sã n wubd bi-pugla, yaa wa f sẽn zãgsd f yak zẽed koom.” Roagdb nins sẽn yaa kiris-nebã pa tagsd woto ye. B geta b kom-dibli wã ne b kom-pugli wã fãa yell sõma, n kẽesd-b lekoll la b get b laafɩ wã yelle.
◼ A Zezi wilgame tɩ d tõe n kɩsa pag sɩda. Zʋɩf-rãmbã bʋ-kaoodb ra getame tɩ pag kaset ne yamb kaset fãa yaa a ye. Kʋdemd yel-mitb a Zozɛf sẽn vɩɩmd pipi kiris-nebã wakatẽ wã yeela woto: “Pag sã n kõ kaset bɩ y ra reege, bala pag pa sẽn na teeg ye.”
A Zezi yẽ ra pa woto ye. A vʋʋgrã poore, a kɩtame tɩ pagb tɩ togs a tʋm-tʋmdbã kibarã. (Matɩe 28:1, 8-10) Baa pʋg-kãensã sẽn da yaa wẽn-sakdb la b zĩnd a Zezi kʋʋbẽ wã la a mumbẽ wã, b sẽn tɩ togs a Zezi vʋʋgrã, tʋm-tʋmdbã ra pa rat n deeg ye. (Matɩe 27:55, 56, 61; Luk 24:10, 11) La Kiristã sẽn yãk pagb tɩ b kõ a vʋʋgrã kasetã, a wilgame tɩ b tõe n yɩ a kaset rãmb wa a karen-biis a taabã.—Tʋʋma 1:8, 14.
◼ A Zezi zãmsgã sẽn nafd neb to-to rũndã-rũndã: A Zeova Kaset rãmbã tigimsẽ, rap nins sẽn lʋɩt taoorã nanda pagbã, tɩ b sã n yeel gomd bɩ b tagsd a zug sõma. Rap nins sẽn kẽ kãadmã me waoogda b pagbã, tɩ b pagbã sã n tar koɛɛg n na n togs bɩ b kɛlgd-ba.—1 Pɩɛɛr 3:7; Sɩngre 21:12.
Rapã sã n tũud Biiblã noyã, nafda pagbã
Rap nins sẽn dɩkd Kiristã togs-n-taarã nanda pagbã wa Wẽnnaam sẽn sɩng n datã. (Sɩngre 1:27, 28) Kiris-neb nins sẽn yaa rapã pa rɩkd sẽn tagsd-b tɩ rao yõod yɩɩda pagã togs-n-taar ye. Sẽn kẽ-b kãadmã tũuda Biiblã noy n zãad b pagbã tɩ b tar sũ-noogo.—Efɛɛz rãmba 5:28, 29.
Wala makre, nand t’a Yelena sɩng Biiblã zãmsgã, a sɩdã ra namsd-a-la wʋsgo. Bãmb soolmẽ wã, b namsda pagbã, tɩ rap kẽer modgd pʋg-sadb tɩ b lebgd b pagba. Sẽn paase, rap wʋsg wae n pãbda b pagba. A Yelena yeela woto: “Bũmb nins mam sẽn zãms Biiblã pʋgẽ wã kõo maam raoodo. Mam bãngame tɩ ned n be n nong maam wʋsgo, tɩ mam tara yõod ne a soabã, la t’a geta m yelle. Mam bãngame me tɩ mam sɩdã sã n zãms Biiblã, tõe t’a pa le nams-m ye.” A sɩdã sak n sɩnga Biiblã zãmsgo, n wa reeg lisg n lebg a Zeova Kaset soaba. A Yelena paasa woto: “Mam sɩdã tõe a meng masã. Tõnd kõta taab sugr nana-nana masã.” A baas n yeela woto: “Biiblã sõnga tõnd tɩ d kãadmã lebg sõma, tɩ m neẽ tɩ m sɩdã nong-m lame la a kogend-ma.”—Kolos rãmba 3:13, 18, 19.
A Yelena pa a yembr ye. Kiris-nin-pogs milyõ-rãmb sũy n noome, bãmb ne b sɩdbã sẽn modgd n tũud Biiblã saglsã yĩnga. Pʋg-kãens paamda waoogre, belsgo, la b tar lohorem b tẽed-n-taasã sʋka.—Zã 13:34, 35.
Kiris-nebã miime tɩ pagbã ne rapã fãa sẽn yaa yel-wẽn-maandb la neb sẽn pa zems zãngã, b naaga Wẽnnaam bõn-naands nins sẽn “lebg faoorã.” La b sẽn paam Wẽnnaam a Zeova sẽn yaa b Ba wã zoodã, b saagdame tɩ b na n wa “paama yolsg ne faoolem yembdã,” n paam pʋɩɩr ne “Wẽnnaam kambã b lohormã ne b ziirã pʋgẽ.” Ad sɩd yaa vɩɩm sẽn tar bark la Wẽnnaam na n wa kõ rapã la pagbã fãa!—Rom dãmba 8:20, 21.
[Zĩ-gũbri seb-neng a 9]
Tʋm-tʋmd a Poll gɩdgame tɩ pag ra gom tigingã pʋgẽ bɩ?
Tʋm-tʋmd a Poll yeela woto: ‘Bɩ yãmb pagbã sĩnd karengã pʋgẽ.’ (1 Korẽnt dãmba 14:34) Gom-kãensã võor yaa bõe? Rat n yeelame t’a Poll ra tagsdame tɩ pag yam paoodame bɩ? Ayo. A Poll ra wae n pẽgda zãmsg ning pagbã sẽn kõtã. (2 Tɩmote 1:5; Tɩt 2:3-5) Pa pagbã bal la a Poll sagl a lɛtr ning a sẽn tool Korẽnt kiris-nebã pʋgẽ ye. A sagla sẽn da tar-b gom-zẽn kũun la bãngr-goam kũunã tɩ b nin-yɛng sã n wa gomda, bɩ b taabã “sĩndi.” (1 Korẽnt dãmba 14:26-30, 33) Wõnda pagb nins sẽn da lebg kiris-nebã kẽer sũy ra nooma wʋsg ne yɛl nins b sẽn bãngã, tɩ sõsd sã n mi n be zãma wã taoore, bɩ b wae n kʋʋgd a goamã n sokd sogsgo. Sɩd me, Gɛrɛs soolmã pagb ra minim n maanda woto. Rẽ n so tɩ sẽn na yɩl tɩ zũnd-zãnd ra zĩndi, a Poll sagl pagbã tɩ “b sok b sɩdbã yiri.”—1 Korẽnt dãmba 14:35.
[Foto seb-neng 10]
A Zezi sẽn kɩt t’a Maari sẽn yit Magdala wã tɩ togs a tʋm-tʋmdbã yẽ vʋʋgrã, a waoog-a lame