ZÃMSGÃ YĨNGA 30
YƖƖLL 36 D gũusda ne d sũurã
Yam ning d sẽn tõe n dɩk Israyɛll rĩm-dãmbã kibay pʋsẽ
“Yãmb na n le yãa welgr ning sẽn be nin-tɩrg ne nin-wẽng sʋka, welgr ning sẽn be ned sẽn tũud Wẽnnaam, ne ned sẽn pa tũud-a sʋka.”—MAL. 3:18.
D SẼN NA N BÃNGE
Sõs-kãngã na n sõng-d lame tɩ d bãng a Zeova sẽn da get Israyɛll rĩm-dãmbã to-to. Rẽ na n sõng-d lame tɩ d bãng bũmb ning d sẽn segd n maane, sẽn na yɩl n ta a Zeova yam.
1-2. Bõe la Biiblã yeel Israyɛll rĩm-dãmb kẽer wɛɛngẽ?
BIIBLÃ gomda rap pis-naas la zak sẽn yɩ Israyɛll rĩm-dãmb yelle.a A togsda bũmb kẽer sẽn maan vẽenega. A wilgdame tɩ baa rĩm-dãmb sẽn da yaa sõma tʋma tʋʋm-wẽnse. Wala makre, a Zeova goma rĩm a Davɩɩd sẽn da yaa rĩm-sõngã yell n yeel yaa: “M tʋm-tʋmd a Davɩɩd . . . tũu maam ne a sũur fãa, n da maand sẽn yaa tɩrg bal mam nifẽ.” (1 Rĩm. 14:8) La a Davɩɩd yaool n yoo ne ned paga, la a maan sɩlem tɩ b kʋ a sɩdã zabr sasa.—2 Sãm. 11:4, 14, 15.
2 Biiblã wilgame me tɩ rĩm-dãmb sẽn pa maan sɩd ne a Zeova tʋma tʋʋm-sõma. Yɩɩ woto ne a Roboam. A Zeova nifẽ, a “maana sẽn yaa wẽnga.” (2 Kib 12:14) La a Roboam yaool n saka Wẽnnaam noorã, n pa zab ne Israyɛll buud piigã n bas-b tɩ b yãk b yam rĩma. A mee lals n gũbg tẽnsã sẽn na yɩl n kogl Wẽnnaam nin-buiidã.—1 Rĩm. 12:21-24; 2 Kib 11:5-12.
3. Sok-bʋg leoor la d na n paame, la bõe yell la d na n gom sõs-kãngã pʋgẽ?
3 Yɩta sõma tɩ d paam sokr ning sẽn pʋgdã leoore. Sẽn mik tɩ Israyɛll rĩm-dãmbã tʋma tʋʋm-sõma la tʋʋm-wẽnsã, bõe la a Zeova ra tikd n yeel tɩ rĩm maana sɩd ne-a? Sok-kãngã leoorã na n sõng-d lame tɩ d bãng bũmb ning a Zeova sẽn dat tɩ d maan sẽn na yɩl n ta a yam. D na n yãa bũmb a tãab a Zeova sẽn da tik n wilg tɩ Israyɛll rĩm maana sɩd ne-a, bɩ a pa maan sɩd ne-a. Yaa rĩmã sũurã sẽn yaa to-to wã, a sã n teka yam n kos sugri, la a sã n kell n tũu a Zeova wa sẽn segdã.
B TŨU A ZEOVA NE B SŨUR FÃA
4. Bõe la a Zeova togs tɩ wilgd rĩm sã n maana sɩd ne-a bɩ a pa maan sɩd ne-a?
4 Rĩm-dãmb nins sẽn ta a Zeova yamã tũ-a-la ne b sũur fãa.b Rĩm-sõng a Zozafat ‘baoo a Zeova ne a sũur fãa.’ (2 Kib 22:9) Biiblã goma a Zoziyas yell n yeel yaa: “Sẽn deng yẽ, rĩm sẽn lebg n wa a Zeova nengẽ ne a sũur fãa . . pa zĩnd ye. A to me pa zĩnd a loogr poor ye.” (2 Rĩm. 23:25) La a Salomo sẽn wa n baas n tʋm tʋʋm-wẽnsã yẽ? “A pa tũ a Wẽnnaam a Zeova ne a sũurã fãa” ye. (1 Rĩm. 11:4) Biiblã goma a Abiyam me sẽn pa maan sɩd ne a Zeova wã yell n yeel yaa: “A pa tũ a Wẽnnaam a Zeova ne a sũur fãa” ye.—1 Rĩm. 15:3.
5. Tũ a Zeova ne f sũur fãa rat n yeelame tɩ bõe?
5 Woto wã, tũ a Zeova ne f sũur fãa rat n yeelame tɩ bõe? Ned sẽn tũud a Zeova ne a sũur fãa pa maand woto a sẽn mi t’a segd n maana rẽ yĩng bal ye. A tũuda a Zeova a sẽn nong-a ne a sũur fãa la a waoogd-a wã yĩnga. Sẽn paase, a yãkda yam n na n kell n nong a Zeova la a waoog-a hal a yõor tɛka.
6. Bõe la d tõe n maan n kell n tũ a Zeova ne d sũur fãa? (Yel-bũnã 4:23; Matiye 5:29, 30)
6 Bõe la d tõe n maan n dɩk rĩm-dãmb nins sẽn maan sɩd ne Wẽnnaamã togs-n-taare, n kell n nong a Zeova ne d sũur fãa? Yaa d sẽn na n zãagd d meng ne sẽn yaa wẽnga. Wala makre, bũmb nins d sẽn maand n kokd pemsmã sã n pa sõma, tõe n kɩtame tɩ d pa tũ Wẽnnaam ne d sũur fãa ye. Tũud-n-ta-wẽnse, ne teedã la ligdã nonglem me tõe n kɩtame tɩ d pa tũ a Zeova ne d sũur fãa ye. D sã n wa mik tɩ bũmb n kɩt tɩ d pa le nong a Zeova wa pĩndã, bɩ d maan d sẽn tõe fãa n toeem d tagsa wã la d tʋʋm-tʋmdɩ wã.—Karm-y Yel-bũn 4:23; Matiye 5:29, 30.
7. Bõe yĩng tɩ d segd n zãag d mens ne bũmb nins sẽn tõe n boog d sẽn nong a Zeova to-to wã?
7 D pa segd n bas tɩ bũmb kɩt tɩ d pa le tũud a Zeova ne d sũur fãa ye. D sã n pa maan gũusgu, d tõe n wa belga d mens n tagsdẽ tɩ d sã n wɩngd ne a Zeova tʋʋmã, pa tɩlɛ tɩ d zãag d meng ne bũmb sẽn tõe n sãam tõnd ne a Zeova zoodã ye. D rɩk makre. Mams-y n ges-y yãmb sẽn na n yẽes y roogo, n pak kʋɩlengã la feneta wã n bas tɩ wubsgã le kẽ n gãneg roogã pʋga. D tõe n maka rẽ ne zood ning d sẽn tar ne a Zeova wã. D pa segd n maand bõn-sõma nins sẽn paasd tõnd ne a Zeova zoodã pãngã bal ye. Wa d sẽn pa rat n bas tɩ wubsgã le kẽ roogã pʋgẽ wã, d segd n zãaga d meng ne bũmb nins fãa sẽn tõe n boog d sẽn nong a Zeova to-to wã.—Efɛɛ. 2:2.
B TEKA YAM N KOS SUGRI
8-9. A Zeova sẽn kibl rĩm a Davɩɩd ne rĩm a Ezekɩyaasã, b manesem yɩɩ wanã? (Ges-y fotã.)
8 Sõs-kãngã sɩngrẽ wã, d yãame tɩ rĩm a Davɩɩd maana yel-wẽn-kãsemse. La no-rɛɛs a Natã sẽn wa n wilg a Davɩɩd a kongrã, a sika a meng n tek yam n kos sugri. (2 Sãm. 12:13) A sẽn yeel bũmb ning tɩ be Yɩɩn-sõamyã 51 pʋgẽ wã wilgdame t’a sɩd ra maanda a bãngẽ ne bũmb ning a sẽn maanã. A Davɩɩd pa maan wa a sũur sãamame, sẽn na yɩl n gaam a Natã bɩ n gil sɩbgr ye.—Yɩɩn. 51:3, 4, 17, sɩngr goamã.
9 Rĩm a Ezekɩyaas me beega a Zeova. Biiblã yeelame: “Yẽ lebga wuk-m-meng soab tɩ Wẽnnaam sũur puug ne-a, la ne Zida la Zerizalɛm nebã.” (2 Kib 32:25) Bõe yĩng t’a Ezekɩyaas lebg wuk-m-meng soaba? Tõe t’a ra tagsdame t’a sãoo a taabã a sẽn da tar arzɛkã yĩnga, a sẽn zab ne Asiiri n tõogã, la a Zeova sẽn maan yel-solemd n sãoog a bãagã yĩnga. Tõe tɩ yaa wuk-m-mengã n kɩt t’a wilg Babilon nebã a paoongã. No-rɛɛs a Ezayi wilg-a lame t’a Zeova sũur pa yɩ noog ne-a ye. (2 Rĩm. 20:12-18) La a Ezekɩyaas maana wa a Davɩɩde, n sik a meng n tek yam n kos sugri. (2 Kib 32:26) Baasg zãnga, a Zeova tagsg yɩɩ wãn ne a Ezekɩyaase? A Zeova nifẽ, “a ra maanda sẽn yaa tɩrga.”—2 Rĩm. 18:3.
B sẽn wa n wilg rĩm a Davɩɩd ne rĩm a Ezekɩyaas b kongrã, b sika b mens n tek yam n kos sugri (Ges-y sull a 8-9)
10. B sẽn kibl a Amazɩya wã a manesem yɩɩ wãna?
10 La rĩm a Amazɩya pa maan wa bãmb ye. Yaa sɩd t’a maana sẽn yaa tɩrg a Zeova nifẽ, “la ra pa ne a sũur fãa ye.” (2 Kib 25:2) Bõe la a maan tɩ pa zemse? A Zeova sẽn sõng a Amazɩya t’a tõog Edom nebã poore, a Amazɩya wõgemda b wẽnnaam-dãmbã taoore.c Wẽnnaam no-rɛɛsã sẽn wa n wilg-a a kongrã, a pa kelg a saglgã ye. A pʋd n dig-a lame.—2 Kib 25:14-16.
11. Sã n yaa ne 2 Korẽnt rãmb 7:9, 11 wã, bõe la d segd d maane, t’a Zeova kõ-d d yel-wẽnd sugri? (Ges-y fot-rãmbã me.)
11 Yam-bʋg la d tõe n dɩk kiba-kãensa pʋgẽ? D segd n teka yam n kos d yel-wẽnã sugri, la d maan d sẽn tõe fãa n da le maan a buud ye. Tigingã kãsem-dãmb sã n wa keoog-d baa yaa yel-bil wɛɛngẽ, d manesem segd n yɩɩ wãna? D pa segd n tags t’a Zeova bɩ kãsem-dãmbã pa nong-d ye. Baa Israyɛll rĩm-dãmb nins sẽn maan sɩd ne a Zeova wã paama sagls la kiblgu. (Ebre. 12:6) B sã n wa kibl-du, d segd 1) n sika d meng n sak kiblgã, 2) n toeem d tagsa wã la d tʋʋm-tʋmdɩ wã, la 3) d ket n tũud a Zeova ne d sũur fãa. D sã n tek yam n kos d yel-wẽnã sugri, a Zeova na n kõ-d-la sugri.—Karm-y 2 Korẽnt rãmb 7:9, 11.
B sã n wa kibl-du, d segd 1) n sika d meng n sak kiblgã, 2) n toeem d tagsa wã la d tʋʋm-tʋmdɩ wã, la 3) d ket n tũud a Zeova ne d sũur fãa. (Ges-y sull 11)f
B TŨU A ZEOVA WA SẼN SEGDÃ
12. Bõe la rĩm-dãmb nins sẽn maan sɩd ne a Zeova wã maan tɩ yaa toor fasɩ ne sẽn pa maan-b sɩd ne a Zeova wã?
12 A Zeova sẽn yeel tɩ rĩm-dãmb nins maana sɩd ne-a wã tũ-a-la wa sẽn segdã. B sagla a Zeova nin-buiidã tɩ bãmb me maan woto. Yaa sɩd tɩ b konga bũmb kẽer wɛɛngẽ wa d sẽn yã wã, la b tũu a Zeova ne b sũur fãa, hal n maan modgr wʋsg n sãam bõn-naandsã sẽn da be tẽngã pʋgẽ wã.d
13. Bõe yĩng t’a Zeova yeel tɩ rĩm a Akaab pa maan sɩd ne-a?
13 La rĩm-dãmb nins a Zeova sẽn yeel tɩ b pa maan sɩd ne-a wã yẽ? Pa b sẽn maan fãa n yɩ wẽng ye. Rĩm a Akaab sẽn bãng tɩ yaa yẽ yĩng la b sẽn kʋ a Nabotã, a sũur sãama wʋsgo. La a maana bũmb n wilg t’a sika a menga. (1 Rĩm. 21:27-29) Sẽn paase a mee tẽnse, la a zab ne Israyɛll bɛɛb n tõoge. (1 Rĩm. 20:21, 29; 22:39) La bũmb la a Akaab maan tɩ yɩ wẽng wʋsgo. A pagã pirs-a lame t’a kɩt tɩ bõn-naandsã pʋʋsg paam pãnga. A pa tol n tek yam n kos sugr rẽ yĩng ye.—1 Rĩm. 21:25, 26.
14. a) Bõe yĩng t’a Zeova yeel tɩ rĩm a Roboam pa maan sɩd ne-a? b) Bõe n wilgd tɩ rĩm pa maan sɩd ne a Zeova?
14 D gom rĩm a to sẽn pa maan sɩd ne a Zeova yelle. Yaa a Roboam. A naamã sasa, a maana bõn-sõma wʋsg wa d sẽn yã wã. La a naamã sẽn wa n paamd pãngã, a basa a Zeova tũubu, n pʋʋsd bõn-naandse. (2 Kib 12:1) Wakat ninga a ra pʋʋsda a Zeova, tɩ wakat ning t’a pʋʋs bõn-naandsã. (1 Rĩm. 14:21-24) Pa a Roboam ne a Akaab bal n pa tũ a Zeova wa sẽn segdã ye. Togs sɩda, rĩm-dãmb wʋsg sẽn pa maan sɩd ne a Zeova pʋʋsa bõn-naandse, la b sagl nin-buiidã tɩ b maan woto. Vẽenega, yaa rĩm sẽn tũ a Zeova to-to wã n wilgd n tɩ yɩɩd a sã n yaa rĩm-sõng a nifẽ, bɩ a pa rĩm-sõng ye.
15. Bõe yĩng t’a Zeova rat tɩ d tũ-a wa sẽn segdã?
15 Bõe yĩng tɩ rĩm-dãmbã sẽn da tũud a Zeova to-to wã tar yõod wʋsg a nifẽ? Bũmb a ye yaa tɩ rĩm-dãmbã n da segd n sõng nin-buiidã tɩ b tũ a Zeova wa sẽn segdã. Rẽ sẽn yãk a toogo, nebã sã n da pʋʋsd wẽn-faado, kɩtdame tɩ b maand yel-wẽn a taaba, la b maand b taabã wẽnga. (Ooze 4:1, 2) Sẽn paase, Israyɛll rĩm-dãmbã ne b nin-buiidã ra rɩka b meng n kõ a Zeova. Dẽnd b sã n da bas a Zeova tũub n tũud bõn-naandse, yaa wa b sẽn yo. (Zer. 3:8, 9) Woto me, ned sẽn dɩk a meng n kõ a Zeova sã n wa tɩ be ziri tũudum pʋga, yaa bũmb sẽn sãamd a Zeova sũur hal wʋsgo.e—Tõo. 4:23, 24.
16. A Zeova nifẽ, bõe n wilgd tɩ ned yaa nin-tɩrga, wall nin-wẽnga?
16 Yam-bʋg la d tõe n dɩke? Yaa vẽeneg tɩ d segd n zãaga d mens fasɩ ne ziri tũudmã yɛla. La d segdame me n tũud a Zeova wa a sẽn dat to-to wã, la d ket n wɩngd ne-a tũubu. No-rɛɛs a Malaki togsa bũmb ning sẽn wilgd tɩ ned yaa nin-sõng bɩ a yaa nin-wẽng a Zeova nifẽ wã. A yeelame: “Yãmb na n le yãa welgr ning sẽn be nin-tɩrg ne nin-wẽng sʋka, welgr ning sẽn be ned sẽn tũud Wẽnnaam, ne ned sẽn pa tũud-a sʋka.” (Mal. 3:18) Rẽ wã, d pa segd n bas tɩ baa fʋɩ, baa d sẽn pa zems zãngã bɩ d pãn-komsmã koms d raoodo, hal tɩ d bas Wẽnnaam tũub ye. Bas a Zeova tũub yaa yel-wẽn-kãsenga!
17. D sã n wa rat n yãk ned d sẽn na n kẽ kãadem ne, bõe yĩng tɩ d tog n gũusi?
17 Y sã n nan pa kẽ kãadem n dat n wa kẽ kãadem, a Malaki sẽn yeel bũmb ningã tõe n sõng-y lame tɩ y bãng n yãk ned sẽn zems ne-yã. Tags-y n ges-y-yã: Ned tõe n tara zʋg-sõma, la a sã n pa tũud a Zeova, rẽ yĩnga a Zeova nifẽ, nin-kãng yaa nin-tɩrg sɩda? (2 Kor. 6:14) Yãmb sã n kẽ kãadem ne nin-kãnga, a na n sõng-y lame tɩ y kell n nong a Zeova sɩda? Tags-y n ges-y-yã: Tõe t’a Salomo pagb nins sẽn da pa tũud a Zeova wã ra tara zʋg-sõma. La b sẽn da pa tũud a Zeova wã yĩnga, bilf-bilfã, b wẽnemda a Salomo sũurã t’a tũ wẽn-faado.—1 Rĩm. 11:1, 4.
18. Bõe la roagdbã segd n zãms b kambã?
18 Roagdba, y tõe n talla rĩm-dãmbã kibay sẽn be Biiblã pʋgẽ wã n sõng y kambã tɩ b tũ a Zeova ne yẽesem. Sõng-y-b tɩ b bãng tɩ rĩm-dãmb nins sẽn da tat a Zeova yamã yaa b rãmb nins sẽn da tũud-a la b sõngd nin-buiidã tɩ b tũud-a wã. Tũnug-y ne y no-goamã la y tʋʋm-tʋmdɩ wã n sõng y kambã tɩ b bãng tɩ Biiblã zãmsgo, tigissã kẽnde, koɛɛgã mooneg la bũmb a taab sẽn sõngd tõnd tɩ d tar zood sõma ne a Zeova wã n tar yõod n yɩɩd d vɩɩmã pʋgẽ. (Mat. 6:33) Sã n pa rẽ, y kambã tõe n wa tagsdame tɩ yɩ a Zeova Kaset soab yaa tũud f “roagdbã tũudum” bala. B tõeeme n wa pa le getẽ t’a Zeova tũubã n tar yõod n yɩɩd b vɩɩmã pʋgẽ, wall b pʋd n bas a tũubu.
19. Ned sã n bas a Zeova tũubu, tɩɩm le beem bɩ? (Ges-y zĩ-gũbrã: “Y tõe n lebg n waa a Zeova nengẽ!”)
19 Ned sã n wa bas a Zeova tũubu, rat n yeelame tɩ tɩɩm pa le be bɩ? Ayo. Bala a tõe n teka yam n kos sugri, n le sɩng a Zeova tũubu. Yɩl n tõog n maan rẽ, a segd n sika a menga, n sak tigingã kãsem-dãmbã sõngre. (Zak 5:14) Sẽn na yɩl n lebg a Zeova zoa, seka a na maan modgr wʋsgo.
20. Y sã n rɩkd rĩm-dãmb nins sẽn maan sɩdã togs-n-taare, a Zeova tagsg na n yɩɩ wãn ne-yã?
20 Israyɛll rĩm-dãmbã kibay sõnga tõnd tɩ d bãng bõe? D sã n ket n tũud a Zeova ne d sũur fãa, d tõe n yɩɩ wa rĩm-dãmb nins sẽn maan sɩd ne-a wã. D sã n wa konge, bɩ d rɩk yam d kongrã pʋgẽ, n tek yam n kos sugri, la d toeem d tagsa wã la d tʋʋm-tʋmdɩ wã. Tẽegd-y me tɩ tara yõod wʋsgo, tɩ y tũud a Zeova a ye bal sẽn yaa Wẽnnaam sɩd-sɩdã wa sẽn segdã. Y sã n kell n maan sɩd ne a Zeova, a nifẽ, yãmb na n yɩɩ ned sẽn maand sẽn yaa tɩrga.
YƖƖLL 45 Mam sũurã tagsgo
a Sõs-kãngã pʋgẽ, b sẽn yeel tɩ “Israyɛll rĩm-dãmbã,” yaa rĩm-dãmb nins sẽn dɩ naam a Zeova nin-buiidã zug yell la b sẽn gomdã. B kẽer dɩɩ naam Zida soolmã sẽn yaa buud a yiibã zugu, tɩ sãnda yaa Israyɛll soolmã sẽn yaa buud piigã zugu. Rĩm-dãmb kẽer dɩɩ naam buud piig la yiibã fãa zugu.
b GOMDÃ VÕORE: Biiblã pʋgẽ, b sã n gomd ned “sũur” yelle, nong n yaa nedã sẽn sɩd yaa a soabã yell la b gomda. Rat n yeel t’a tʋlsmã, a tagsa wã, a zʋgã, a sẽn get yɛlã to-to wã, a pãn-tõodã, la a magb toor-toorã.
c Wakat kãnga, bu-zẽmsã rĩm-dãmb sã n tɩ zab ne tẽng n tõoge, b nong n pʋʋsda tẽn-kãng wẽn-naandsã.
d Rĩm a Aaza maana yel-wẽn-kãsemse. (2 Kib 16:7, 10) La Biiblã yeelame t’a Aaza maana sẽn yaa tɩrg a Zeova nifẽ. Yaa sɩd tɩ b sẽn kibl-a wã, sɩngrẽ wã a pa sak n deeg ye. La tõe t’a wa n teka yam n kos sugri. A sẽn maan tɩ yaa sõma wã yɩɩda a tʋʋm-wẽnsã. A Aaza tũu a Zeova a ye tãa, la a maan modgr wʋsg n na n menes bõn-naandsã a soolmã pʋgẽ.—1 Rĩm. 15:11-13; 2 Kib 14:2-5.
e A Moyiiz Tõogã pipi noorã ne yiib-n-soab noorã wilgame tɩ d pa segd n pʋʋs ned bɩ bũmbu, sã n pa a Zeova ye.—Yik. 20:1-6.
f FOT-RÃMBÃ BILGRI: Kãsem-soab sẽn yaa bi-bɩɩg sẽn sagend saam-biig rãamã yũub wɛɛngẽ. Saam-biigã sika a meng n deeg saglgã n toeem a tʋʋm-tʋmdɩ wã n ket n tũud a Zeova ne a sũur fãa.