-
Wẽnnaam yʋʋrã boolg la a võoreBiiblã sɩd yetame tɩ bõe?
-
-
paase, nebã sã n pa boond Wẽnnaam yʋʋrã, b pa na n bãng a võorã sẽn tagma me ye. Wẽnnaam yʋʋrã võor yaa bõe?
Wẽnnaam mengã wilga a sõgen-sakd a Moiiz a yʋʋrã võore. A Moiiz sẽn wa n sok Wẽnnaam yʋʋrã sẽn yaa a soabã, a Zeova leok-a lame: “Mam na n yɩɩ a soab ning m sẽn na n yɩ wã.” (Yikri 3:14, NW) A Rotherham Biibl lebgrã yeta woto: “Mam na n lebga m sẽn dat n yɩ a soab fãa.” Woto, raab sã n beẽ, a Zeova tõe n lebga a sẽn dat n yɩ a soab fãa sẽn na yɩl n pids a raabã.
Mams-y n ges-y yãmb sẽn da na n tõe n lebg yãmb sẽn dat n yɩ a soab fãa. Bõe la y ra na n maan n kõ y zo-rãmbã? Bãmb ned a yembr sã n lʋɩ bã-kɛgenga, y tõe n lebga logtor n tɩp-a t’a sãooge. A to sã n be ligd zu-loees pʋgẽ, y tõe n lebga arzɛk soab sẽn yaa neer maand n sõng-a. La sɩd-sɩda, yãmb pa tõe n lebg wã fãa ye. Yaa woto ne tõnd fãa. La y sã n ket n zãmsd Biiblã, y na n yãa vẽeneg tɩ raab sã n beẽ, a Zeova lebgda a sẽn dat fãa, sẽn na yɩl n pids a kãabsã. La noom-a lame t’a rɩk a pãngã n sõng neb nins sẽn nong-a wã. (2 Kibaya 16:9) Neb nins sẽn pa mi a Zeova yʋʋrã pa ne a zʋg-sõma wã fãa sẽn be yamleoogã ye.
Vẽenega, Wẽnnaam yʋʋrã segd n zĩnda Biiblã pʋgẽ. D sã n mi yʋ-kãngã võor la d boond-a d balengã pʋgẽ, na n sõnga tõnd wʋsg tɩ d pẽneg d saasẽ Ba a Zeova n paase.a
-
-
A Daniɛll bãngr-goamã sẽn deng n togs Mesi wã waoong to-toBiiblã sɩd yetame tɩ bõe?
-
-
A Daniɛll bãngr-goamã sẽn deng n togs Mesi wã waoong to-to
NO-RƐƐS a Daniɛll vɩɩmda sẽn yɩɩd yʋʋm 500 sẽn deng a Zezi rogmã. Ne rẽ fãa, a Zeova kõo a Daniɛll vẽnegr sẽn da na n sõng nebã tɩ b bãng wakat ning a sẽn da na n zae a Zezi ne vʋʋsem sõngã, sẽn dat n yeel t’a yãk-a lame t’a yɩ Mesi bɩ Kiristã. B yeela a Daniɛll woto: “Bɩ f bãng tɩ b sẽn kõ noor tɩ b le me Zerizalɛma hal tɩ ta Wẽnnaam nin-tũusdga sẽn yaa naaba wakat na n yɩɩ yʋʋm a yopoe naoor a yopoe, la yʋʋm pis-yoob la a yiib naoor a yopoe.”—Daniɛll 9:25.
Sẽn na yɩl n bãng Mesi wã waoong sasa, pipi, d segd n bãnga yʋʋmd ning b sẽn tik n sɩng sõdg n tall n wa ta Mesi wã pukr wakatã. Sã n yaa ne bãngr-gomdã, yaa “b sẽn kõ noor tɩ b le me Zerizalɛmã” tɛka. Yaa wakat bʋg la b kõ noorã? Sã n yaa ne Biibl gʋlsd a Nehemi, b sẽn yiis noorã tɩ b lebg n me Zerizalɛm lalsã, “rẽ tɩ naab a Artazɛgzɛs reega b naama tɩ yʋʋm pis-yiiblẽ.” (Nehemi 2:1, 5-8) Pĩnd yɛlã mitb me wilgdame tɩ yʋʋmd 474 sẽn deng a Zezi rogmã, a Artazɛgzɛs rɩɩ a pipi yʋʋm tõr naam. Woto yĩnga, a naamã rɩɩb yʋʋm 20 soabã ra yaa yʋʋmd 455 sẽn deng a Zezi rogmã. Masã tõnd bãngame t’a Daniɛll bãngr-gomdã sẽn gom Mesi wã pukr yellã sɩnga pidsg yʋʋmd 455 sẽn deng a Zezi rogmã.
A Daniɛll wilgda yʋʋm sõor ning sẽn da na n loog tɩ ‘Wẽnnaam nin-tũusdga sẽn yaa Naabã’ bɩ Mesi wã yaool n pukã. Bãngr-gomdã goma “yʋʋm a yopoe naoor a yopoe, la yʋʋm pis-yoob la a yiib naoor a yopoe” yelle, tɩ fãa yaa yʋʋm 69 naoor a yopoe. Sasa kãngã kaoosa wakat a wãna? Zʋɩf rãmbã ra minim n magda yʋʋm a yopoe-poe. Wala makre, b ra maanda Vʋʋsg yʋʋmd yʋʋm a yopoe soab fãa. (Yikri 23:10, 11) Woto yĩnga, yʋʋm 69 naoor a yopoe wã kaoosa yʋʋm 483.
Sẽn ket yaa d geel masã. D sã n sɩng ne yʋʋmd 455 sẽn deng a Zezi rogmã, n sõd yʋʋm 483, tallda tõnd n ta yʋʋmd 29 a Zezi rogmã poore. Yaa yʋʋm kãng takɩ la a Zezi paam lisg n lebg Mesi wã!a (Luk 3:1, 2, 21, 22) Woto pa Biiblã bãngr-gomd pidsg sẽn tar pãng sɩda?
[Tẽngr note]
a Sẽn sɩng ne yʋʋmd 455 sẽn deng a Zezi rogmã, n tɩ ta a Zezi rogmã ket yʋʋm-yende, yaa yʋʋm 454. La sẽn sɩng ne a Zezi rogmã ket yʋʋm-yend n tɩ ta pipi yʋʋmd a rogmã poore, yaa yʋʋm-yende (yʋʋmã sõdgr pa sɩngd ne zaalem ye, sɩngda ne yembre). La sẽn sɩng ne a Zezi rogmã, a pipi yʋʋmd n tɩ ta yʋʋmd 29 wã, yaa yʋʋm 28. D sã n dɩk yʋʋm 454 n paas yʋʋm yende, la yʋʋm 28 n fãoog taaba, fãa yaa yʋʋm 483. B kʋʋ a Zezi a sẽn lebg Mesi wã yʋʋm a wãn poore, yʋʋmd 33 wã sasa. (Daniɛll 9:24, 26) Ges-y Prêtons attention à la prophétie de Daniel ! sak 11, la Étude perspicace des Écritures, volum a 2, seb-neng 995-997. Yaa a Zeova Kaset rãmbã n yiis seb-kãensã b yiibã fãa.
[Diagram/Foto rãmba, seb-neng 198]
“YƲƲM PIS-YOPOE NAOOR A YOPOE”
yʋʋm 490
yʋʋm a 7 naoor a 7 yʋʋm 62 naoor a 7 yʋʋmd a 1 naoor a 7
(yʋʋm 49) (yʋʋm 434) (yʋʋm a 7)
y. 455 y. 406 s. d. a Z. r 29 33 36
“B sẽn kõ noor Zerizalɛm sẽn lebs n me wã Mesi wã waoongo Mesi wã kʋʋbo ‘Yʋʋm 70 naoor a 7 wã’ saabo
tɩ b le me Zerizalɛmã”
-
-
Yaa a Zezi Kirist la Mesi ning b sẽn kãab t’a na n waame wãBiiblã sɩd yetame tɩ bõe?
-
-
Yaa a Zezi Kirist la Mesi ning b sẽn kãab t’a na n waame wã
SẼN na yɩl n sõng tõnd tɩ d bãng Mesi wã sẽn yaa a soaba, Wẽnnaam a Zeova vẽnega no-rɛɛsdb wʋsg tɩ b togs yɛl wʋsg Fãagdã b sẽn kãab t’a na n waame wã zugu. B goma a rogmã, a tʋʋmdã la a kũumã yelle. Biiblã bãngr-gom-kãensã fãa pidsa a Zezi Kirist zugu. Baa yel-bõones nins fãa b sẽn pĩnd n togsã pidsa kɛpɩ. Sẽn na yɩl n wilg tɩ sɩd yaa woto, bɩ d ges bãngr-goam a wãn sẽn deng n togs yɛl sẽn tɩ loe ne Mesi wã rogem la a yãadem.
No-rɛɛs a Ezai reng n togsame tɩ Mesi wã ra na n yɩɩ rĩm a Davɩɩd yagenga. (Ezai 9:6) A Zezi sɩd yɩɩ a Davɩɩd yagenga.—Matɩe 1:1, 6-17.
Wẽnnaam no-rɛɛs a Miise me reng n togsame tɩ bi-kãng ra na n wa yɩɩ naaba, la t’a na n doga “Efrata Betlehɛm.” (Miise 5:1) A Zezi rogmã wakate, tẽns a yiib n da be Israɛll tɩ b fãa yʋy yaa Betlehɛm. A yembr da pẽe Nazarɛt n be Israɛll soolmã nug-rɩtg babgẽ wã, t’a to wã ra pẽ Zerizalɛm n be Zida soolmẽ wã. B ra boonda Betlehɛm ning sẽn da pẽ Zerizalɛmã tɩ Efrata. A Zezi roga tẽn-kãng pʋgẽ wa bãngr-gomdã sẽn da pĩnd n togsã bal kɛpɩ!—Matɩe 2:1.
Biiblã bãngr-gomd a to reng n wilgame tɩ Wẽnnaam da na n boola a Biriblã t’a “yi Ezipt” n wa. A Zezi sẽn da wa n yaa bi-kɩdga, b tall-a lame n kẽng Ezipti. A Herood kũumã poore, b yii ne-a be n leb Israɛlle, tɩ bãngr-gomdã paam pidsgu.—Oze 11:1; Matɩe 2:15.
Seb-neng 200 wã pʋgẽ, verse nins b sẽn sõdgd gom-zug ning sẽn yaa “Bãngr-goamã” tẽngrã wilgda yɛl b sẽn deng n togs n fasem Mesi wã zugu. Mak-y-b ne verse nins b sẽn sõdg gom-zug ning sẽn yaa “A pidsgã” tẽngrã. Y sã n maan dẽ, na n kɩtame tɩ y yã tɩ Wẽnnaam Gomdã togsda sɩda, tɩ y tẽ-a n paase.
Y sã n wa vaeesd verse kãensã, bɩ y ning y yamẽ tɩ b gʋlsa verse nins sẽn yaa bãngr-goamã yʋʋm kobs sẽn deng a Zezi rogem. A Zezi yeelame: “Yaa tɩlae tɩ bũmb nins fãa sẽn gʋls a Moiiz tõoga ne Wẽnnaam no-rɛɛsdba la Yɩɩl Sõamyã sɛba pʋsẽ sẽn wilgd mam yella paam pidsgu.” (Luk 24:44) Wala y sẽn tõe n yã yãmb mengã Biibl pʋgẽ wã, b fãa gill paama pidsgu.
[Tablo, seb-neng 200]
BÃNGR-GOAM MESI WÃ ZUGU
YELLÃ BÃNGR-GOAMÃ A PIDSGÃ
A roga a Zida buudẽ wã Sɩngre 49:10 Luk 3:23-33
Pa-kul sẽn pa mi
rao n dog-a Ezai 7:14 Matɩe 1:18-25
A yaa a Davɩɩd yagenga Ezai 9:6 Matɩe 1:1, 6-17
A Zeova togsame t’a
yaa yẽ Biribla Yɩɩl Sõamyã 2:7 Matɩe 3:17
Neb wʋsg pa tẽ-a ye Ezai 53:1 Zã 12:37, 38
A zomba bõang n
kẽ Zerizalɛm Zakari 9:9 Matɩe 21:1-9
A tũud-n-taag n zãmb-a Yɩɩl Sõamyã 41:10 Zã 13:18, 21-30
B zãmb-a-la ne koeems 30 Zakari 11:12 Matɩe 26:14-16
A sĩnda a rõtbã taoore Ezai 53:7 Matɩe 27:11-14
B maana bãnd n pʋɩ a futã Yɩɩl Sõamyã 22:19 Matɩe 27:35
Ra-lukã zugã, b yaal-a lame Yɩɩl Sõamyã 22:8, 9 Matɩe 27:39-43
A kõbr ba a ye pa kaoog ye Yɩɩl Sõamyã 34:21 Zã 19:33, 36
B mum-a-la arzɛgs rãmb yaoogẽ Ezai 53:9 Matɩe 27:57-60
B vʋʋg-a lame t’a nan pa põog ye Yɩɩl Sõamyã 16:10 Tʋʋma 2:24, 27
B zẽk-a lame t’a be Wẽnd rɩtgo Yɩɩl Sõamyã 110:1 Tʋʋma 7:56
-
-
Sɩdã, Ba wã, Biriblã la vʋʋsem sõngã zuguBiiblã sɩd yetame tɩ bõe?
-
-
Sɩdã, Ba wã, Biriblã la vʋʋsem sõngã zugu
NEB nins sẽn tẽed Tãablmã yetame tɩ Wẽnnaam yaa neb a tãab sẽn yaa Ba wã, Biigã la vʋʋsem sõngã sẽn naag taaba. B yetame tɩ b tãabã zema taaba, tɩ b tõeyã bũmb fãa, la tɩ b fãa pa tall sɩngr ye. Rẽnd sã n yaa ne Tãablmã zãmsgo, Ba wã yaa Wẽnnaam, Biriblã yaa Wẽnnaam, tɩ vʋʋsem sõngã me yaa Wẽnnaam, la yaool n yaa Wẽnnaam yɛng bala.
-