Ompata Onene Oyashike?
OMPATA onene ndjoka ya guma kehe gumwe gwomutse oyashike? Mbela oyo elondo lyondjalo yefuta nombepo yombaadhilila ndjoka tayi etwa kepupyalo lyuuyuni auhe? Oyo mbela ekanopo lyoshiyalo sho-osoon (ozone layer) ndyoka tali eta okufikwa koonte dhetango dhoultravioleti ombwinayi? Mbela oyo eindjipalo enenenene ndyoka tali ningitha omaupyakadhi gomuuyuni auhe ga kwate miiti, ngaashi oluhepo niilonga yomuyonena? Nenge osho etegameno kutya omamiliyona itaaga vulu okuyalulwa ga ka dhimwe po miita yopakerna, nonokutya kehe gumwe ngoka ta hupu medhipago enene ndyoka a ka se eso lyuuwehame uunene omolwuutalala, ondjala nenge oonte dhopakerna?
Konima sho oshifo Scientific American mo 1989 sha kundathana ompata ndjika noompata dhilwe, oshe ya sigo opehulithodhiladhilo tali landula: “Pwaahenomalimbililo, otashi vulika okukala po kwiita yopakerna ku lile po oshiponga oshinenenene . . . molwokuhupa po.” Mbela iita yopakerna oyo nduno ompata ndjoka ye tu guma?
Ompata Onene
Melunduluko lyombepo yoopolotika okuza 1989 otashi monika sha fa oshiponga shiita yopakerna sha shonopala. Nonando ongeyi, shampa owala iilwitho yopakerna opo yi li, yo otayi ka kwatela mo oshiponga sha kwata miiti komuntu. Ihe 1990 Britannica Book of the Year otali gandja natango eitulomo koshinima shoka tashi pendutha omaipulo. Pambo ndika lyekonakono aantu omamiliyona 230 yokombanda yevi inayi itaala muKalunga. Omambo gamwe otagu ulike kutya natango omamiliyona otaga nwethwa mo kuufilosofi wokUuzilo mboka inaau zimina kutya oku na Omushiti. Natango nonando omamiliyona omayovi ogi itaala mOmushiti, omataloko gawo kombinga ye oga yoolokathana thiluthilu. Nolwindji iilonga yawo ohayi eta okwaahe na esimano kwaaNgoka yo taa ti kutya oye taa galikana.—2 Petrus 2:1, 2.
Ngele Kalunga oko e li—na oko e li shili—pwaahenomalimbililo, ye okwa kwatelwa mompata onene nena. Omolwashike mbela ye a shiti omuntu? Oshinakugwanithwa shashike tu na oku mu gwanithila? Ote ki inyenga ngiini komukalo ngoka omuntu ta vundakanitha evi? Nongiini te ki inyenga keshongo ndyoka tali zi muushili kutya oyendji noonkondo oye ekelahi uunamapangeloagehe we? Dhoshili, ompata onene ndjoka ya taalela kehe gumwe gwomutse, oyo kutya tse otwa zimina ko mbela epangelo lyaKalunga ngoka “edhina lye olyo JEHOVA,” nenge otwe li ekelahi.—Epsalmi 83:18, King James Version.
Etameko lyEshito Alihe
Dhoshili, kwaamboka inaayi itaala muKalunga, oshinakugwanithwa shetu kuye kashi shi nando ompata kuyo. Ihe kehe gumwe ngoka a tala ko pauyuki, eningo nosho wo uuyogoki wevi ndyoka olyo ehala lyetu lyokukala, oku na okuzimina kutya opu na okukala Omuningi omunene. Dhoshili, aanongononi oyendji ihaa dhiladhila Kalunga uuna yo taa kambadhala okuyelitha iinima iikumithi yopaunshitwe mbyoka ye tu dhingoloka. Pashiholelwa, oyendji otaa ti kutya eshito alihe olya koko sigo omuunene mboka li na ngashingeyi okuza mokatsa okashona, hoka okashona noonkondo ke vulike komutse gwosipela, nonokutya ayihe oye ya po “paunshitwe,” noye ya po inaashi tegelelwa, nopwaa na okushitwa kOmushiti. Ihe omunongononi wofisika Hanbury Brown sho ye a yelitha membo lye The Wisdom of Science, elongo lye epe li holike apuhe kombinga yankene eshito alihe lya tameke, ye ota zimine: “Ondi inekela kutya kaantu oyendji otashi ka kala sha fa uulodhi, pehala lyokukala shi li eyelitho ewanawa.” Omuprofesoli Brown ote ya pehulithodhiladhilo kutya “etameko nelalakano lyuuyuni” olyo “iiholekwa iinene” mbyoka sha yela kutya oyo sha shoka itaashi vulu okuyelithwa kuunongononi.
Aanongononi oyu ulike kutya omateri noonkondo oyi na epambathano nonokutya omateri otaga vulu okulundulukila moonkondo noonkondo otadhi vulu okulundulukila momateri. Omatopo gopakerna otagu ulike kutya uuwindji uushona womateri ou lile po uuwindji uunene woonkondo. Openi nduno pu na onzo ndjoka yi lile po oonkondo adhihe dhoonyothi omamiliyona 100 000 momulandu gwoonyothi dhetu, nosho wo omilandu dhoonyothi dhi vulithe pomamiliyona 1 000 ndhoka tadhi ningi eshito alihe hali monika?
Ombimbeli otayi ti: “Lingameneni pombanda, ne mu tale: olye e yi shiti? Oye tuu ngoka, ta pititha po oongundu dhayo dha gwana komwaalu gwadho, te yi ithana ayihe omadhina gayo okoonkondo dhe odhindji nepangelo lye lya kolelela; kaku na nando shimwe, tashi mu kalele po.” Ngoka mbela Olye? Ombimbeli oyi na eyamukulo: “Ongame Omuwa [“Jehova,” NW], olyo edhina lyandje, itandi hala okugandja esimano lyandje kugulwe.”—Jesaja 40:26; 42:5, 8.
Omifofodholo kutya evi noshihupe sheshito alihe oye ya po owala ohaluka, otadhi kutha Omushiti, Jehova Kalunga, esimano ndyoka e na okupewa. (Ehololo 4:11) Otadhi kutha po wo etompelo lya kola okulonga u na oshinakugwanithwa shi na ko nasha nevi. Andola aantu oya li ye shi shi kutya yo oye na sha naKalunga shi na ko nasha naashoka yo haa ningile eshito lye, andola otashi vulika yo ya ka kala ya kotokela shoka shi na ko nasha niinima ngaashi enyateko, ehanagulo lyoshiyalo sho-osoon nepupyalo lyuuyuni auhe.
Etameko lyOmwenyo
Dhiladhila wo epulo: Ongiini omwenyo gwa tameke? Aantu oya longwa kutya omwenyo ogwe ya po owala nokaapu na ekwatho lyaKalunga. Ihe shika otashi pataneke ekotampango lyopaunongononi lya kolekwa nawa. Nale opwa li pwi itaalwa kutya uupuka wontumba owa za muuhoho woongombe, omazinyo omonyama yo ola noombuku odha za menono. Nokuli pethimbo lyethelemimvo lya piti aanongononi oya longo kutya uunamwenyo uushona owe ya po okuza momateri gaa na omwenyo. Ihe Redi, Pasteur naanongononi yalwe oyu ulike kutya omadhiladhilo ga tya ngaaka ogiifundja. The World Book Encyclopedia (enyanyangidho lyomo 1990) otali ti: “Konima yooeksperimente dhaPasteur, aanongononi oyendji oya zimine edhiladhilo kutya oomwenyo adhihe odha za moomwenyo ndhoka dha li po nale.”
Nonando ongeyi, aanongononi otaye eta elongo kutya methimbo lya piti osha li shi ili. Yo otaa ti kutya uunamwenyo wotango mboka wa thikama mokantimbu kamwe owa holoka po owala ohaluka okuza moshipilili kaashi na omwenyo shoka hashi ithanwa olumbololo lwomethimbo lyonale, ndoka lu na oochemi ndhoka dha pumbiwa omolwomwenyo. “Ohaluka, ohaluka owala, ayihe ya ningwa, okuza molumbololo lwomethimbo lyonale sigo okomuntu,” Christian de Duve osho ta ti mo A Guided Tour of the Living Cell.
Ombimbeli otayi ti kombinga yaKalunga: “Pungoye opu na omuthima [“onzo,” NW] gwomwenyo.” (Epsalmi 36:10) Dhoshili, oohapu ndhika otadhi tsu kumwe naashono sha ndhindhilikwa—nale kutya omwenyo otagu vulu owala okuza momwenyo ngoka gwa kala po nale. Ihe molwashoka uunongononi wa simana ou hole okutala ko shimwe shomomagano gaKalunga ngoka ge na ondilo noonkondo, ogo omwenyo, ogo sha shoka sha holoka po kusho shene, aantu oyendji otaa dhiladhila kutya yo kaye na sha naKalunga shi na ko nasha nankene yo taa longitha onkalamwenyo yawo. Ano yo otaa teya mbela oompango dhaKalunga mokuthiminikathana, mokuyakathana, mokudhipagathana nomokulongitha iimaliwa oyindji, ethimbo olindji nuunongo owindji okuninga iilwitho mbyoka tayi dhipaga naanaa shitilitha?
Ompata Tayi Kandulwa Po
Kakele kaamboka inaayi itaala Kalunga naanashinanena, yalwe oyendjiyendji otayi idhimbike uunamapangeloagehe waKalunga. Aantu oyendji noonkondo otaa ti nena kutya yo oyi itaala Kalunga, noyendji ye vulithe paantu omamiliyona 1 700 otayi iluku yo yene Aakriste. Oongeleka dhUukwakriste odha li dha tanga Kalunga uule womathelemimvo montaneho pethimbo lyelongelokalunga lyawo. Ihe openi pwa thikama naanaa oyendji yomaantu omamiliyona 1 700 shi na ko nasha nuunamapangeloagehe waKalunga?
Aantu nosho wo iigwana oyu ulike kutya yo kaye na ko nasha nawo mokutaaguluka oompango dhaKalunga dho dhenedhene. Mboka aniwa iigwana yopaKriste oya longo iilonga yekuni yokwaanakonashanakalunga, sha kwatela mo iita iyali ya kwata miiti mondjokonona yomuntu—naakwambepo “yopaKriste” yokoombinga adhihe oya laleke nuuyamba iita mbyoka! Mokupitila miihelele ya tya ngaaka yo oya gandja ethano lyaKalunga lya puka. Oshi li ngaashi Ombimbeli tayi ti: “Oyo taa ti, ya tseya Kalunga aniwa, ihe miilonga yawo taye mu idhimbike.”—Titus 1:16.
Ihe Kalunga “ita wapa okwiidhimbika.” (2 Timoteus 2:13) Ethimbo oli na okuthikana sho ye ta ka kandula po ompata ndjika miitopolwa yayo ayihe kombinga yuunamapangeloagehe metsokumwe nompangela ye ya yela: “Oyo notaa ka tseya ndje, ongame Omuwa [“Jehova,” NW].” (Hesekiel 38:23) Ihe omolwashike she mu pula ethimbo ele ngawo? Ompata lwahugunina otayi ka kandulwa po naanaa ngiini? Nongiini ngoye to vulu okukutha etokolo li li mondjila moshinima shika sha simanenena?
“Mboka ye na owino miita naandjandjukununi yayo otaa dhiladhila kutya ngele oomisile owala dhontumba dhi na oomboma dhopakerna tadhi ku umbwa, iita yopakerna otayi ki indjipala meni lyoowili dhontumba sigo oomisile omathele tadhi ku umbwa.”—Planet Earth, kuJonathan Weiner.
“Tse katwa li tu na iita iititatu yuuyuni, okumbandamekathana noomisile dhopakerna . . . otashi vulika kwa kwathele oku yi keelela. Ihe ngame kandi na nando uushili . . . Shoka tandi ipula nasho osho okutengatenga kwondjele ndjoka, oshiponga oshinenenene shoka sha kwatela mo onkalo yonena, ehepeko enenenene ndyoka tali etwa kethigathano lyiilwitho. Iikondjitho yopakerna otayi vulu okuhulitha po eputuko lyaantu.”—Andrey Sakharov, he yomboma yopahidrogeno yaSoviet.
“Etekaukilomumwe lyepangelo moshilongo shoka shi na iilwitho yopakerna omayovi noosasiona dhiikwakerna ondhindjidhindji oli na okupendutha omaipulo ga kwata miiti kuuntu auhe.”—Dr. Henry Kissinger, ngoka a li nale oministeri yiikwapondje yaAmerika.
[Edhina lyomuthaneki pepandja 3]
Background: U.S. Naval Observatory photo