ONGULUMAMBO MOINTANETA yiileshomwa yopaMbiimbeli
ONGULUMAMBO MOINTANETA
yiileshomwa yopaMbiimbeli
Oshindonga
  • OMBIIMBELI
  • IILESHOMWA
  • OKUGONGALA
  • w04 1/1 ep. 20-24
  • Aveshe nava hepaulule efimano laJehova

Oshitopolwa shika kashi na okavidio.

Opu na epuko lyasha, okavidio itaka yi komeho.

  • Aveshe nava hepaulule efimano laJehova
  • Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2004
  • Uupalanyolo uushona
  • “Nedu alishe”
  • Eendombwedi diladi
  • Keshe umwe okwa li a kufa ombinga mokuudifa
  • Nale nosho yo paife
Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2004
w04 1/1 ep. 20-24

Aveshe nava hepaulule efimano laJehova

“Mu yandjeleni efimaneko neenghono. Yandjeni kOmwene efimano ledina laye.”—EPSALME 96:7, 8.

1, 2. Odjo ilipi tai yandje efimano kuJehova, noolyelye tava ladipikwa ve limbwange mumwe nayo?

DAVID omona waIsai, okwa kula e li omunyasha omufita moshitukulwa shaBetlehem. Ka li tuu luhapu ha tale keulu linene li yadi eenyofi memweno loufiku fimbo kwa li ta pashukile oufita waxe moulifilo weedi we likalela! Nope he na omalimbililo, okwa dimbulukwa omauliko oo a twa eshi a nwefwa mo komhepo iyapuki yaKalunga, okwa tota nokwa imba eimbilo li na eendjovo diwa lEpsalme eti-19, tadi ti: “Eulu olo hali hepaulula oshinge shaKalunga, nevalelwa lalo otali udifa oshilonga shomake aye. Nondaka yavo oya ya nedu alishe, neendjovo davo fiyo kominghulo dounyuni.”—Epsalme 19:2, 5.

2 Nope he na okupopya, nope he na eendjovo nosho yo pe he na ondaka, eulu likumwifi la shitwa kuJehova ohali hepaulula oshinge shaye efiku nefiku nosho yo onguloshi nonguloshi. Eshito ihali efa okuhepaulula oshinge shaKalunga notashi ningifa omunhu e lininipike ngeenge ta dilonga koumbangi oo tau yandjwa nope he na okupopya oo tau i “nedu alishe” opo ovakali kulo aveshe ve shi mone. Ndelenee oumbangi oo weshito hau yandjwa nope he na okupopya inau wana. Ovanhu ovadiinini otava ladipikwa ve limbwange mumwe neshito mokupopya nomawi taa udika ve li eendombwedi. Omupsalme umwe ina tumbulwa kedina okwa popya ta lombwele ovalongelikalunga ovadiinini neendjovo edi da nwefwa mo ta ti: “Mu yandjeleni efimaneko neenghono. Yandjeni kOmwene efimano ledina laye.” (Epsalme 96:7, 8) Ovo ve na ekwatafano lopofingo naJehova ova hafa okulinyenga kekumaido olo. Ndele oshike sha kwatelwa mokuyandja efimano kuKalunga?

3. Omolwashike ovanhu hava yandje efimano kuKalunga?

3 Omwa kwatelwa shihapu shi he fi ashike eendjovo dongaho. Ovaisrael vopefimbo laJesaja ova li va fimaneka Kalunga nomilungu davo, ndele vahapu kava li ve na oushili. Okupitila muJesaja, Jehova okwa ti: “Ovanhu ava otava ehene kuame nomakanya avo, ndee tava fimaneke nge nomilungu davo, ndele eemwenyo davo ove di kaleka kokule naame.” (Jesaja 29:13) Efimano keshe la yandjwa kovanhu ovo kala li tali ti sha. Opo efimano li kale tali ti sha, oli na okudja komutima uyadi ohole yokuhola Jehova nosho yo okudja mokudimina kwashili oshinge shaye she likalekelwa. Jehova oye aeke Omushiti. Oye Omunaenghono adishe, Omuyuki a shiya ko noye a denga mbada mohole. Oye odjo yexupifo letu noku na oufemba wokukala Omupangeli oo keshe umwe e li meulu nosho yo kombada yedu e na okudulika kuye. (Ehololo 4:11; 19:1) Ngeenge otwa itavela shili oinima oyo, natu mu fimanekeni nomitima detu adishe.

4. Omalombwelo elipi Jesus a yandja shi na sha nanghee Kalunga ha fimanekwa, nongahelipi hatu dulu oku a wanifa?

4 Jesus Kristus okwe tu lombwela nghee tu na okufimaneka Kalunga. Okwa ti: “Opo tuu opo Tate ta fimanekwa ngenge tamu imi [oiimati ihapu, OB-1986] ndee tamu ningi ovalongwa vange.” (Johannes 15:8) Ongahelipi hatu imi oiimati ihapu? Shotete, omokukufa ombinga nomutima aushe mokuudifa “evangeli eli louhamba” nokungaha ohatu limbwange mumwe noinima aishe oyo ya shitwa ‘mokuhepaulula’ shi na sha ‘noinima i he wetike’ yaKalunga. (Mateus 24:14; Ovaroma 1:20) Natango, monghedi oyo atusheni otu na ombinga—sha yukilila ile inashi yukilila—mokuninga ovanhu ovahongwa vape ovo tava yelula po olwiimbo lokutanga Jehova Kalunga. Oshitivali, ohatu kulike oiimati oyo hai imikwa mufye komhepo iyapuki nokukendabala okuhopaenena omaukwatya aJehova Kalunga a denga mbada. (Ovagalati 5:22; Ovaefeso 5:1; Ovakolossi 3:10) Oshidjemo, elihumbato letu lakeshe efiku otali fimanekifa Kalunga.

“Nedu alishe”

5. Yelifa nghee Paulus a divilika oshinakuwanifwa shOvakriste shokufimanekifa Kalunga mokulombwela vamwe eitavelo lavo.

5 Monhumwafo yaPaulus kOvaroma, okwa divilika oshinakuwanifwa shOvakriste shokufimanekifa Kalunga mokulombwela vamwe eitavelo lavo. Enenediladilo linene lOvaroma ololo kutya ovovo ashike tava kala neitavelo tali longo muJesus Kristus tava dulu okuxupifwa. Metukulwa 10 lonhumwafo yaye, Paulus okwa ulika kutya Ovaisrael vopambelela vopefimbo laye ova li natango tava kendabala okuhanga onghatu youyuki mokushikula Omhango yaMoses ofimbo “Kristus [a li] exulilo lomhango.” Onghee hano, Paulus okwa ti: “Ngenge to hepaulula nokanya nokutya, Jesus Oye Omwene, ndele to itavele momutima woye, kutya Kalunga e mu nyumuna movafi, oto xupifwa.” Okudja pefimbo olo okuyuka komesho, “[kapa li etongolo] pokati kOmujuda nOmugreka; osheshi Oye tuu ou Omwene waaveshe, nomuyandji woupuna kuaveshe ava tave mu ifana. Osheshi keshe tuu ou ta ifana edina lOmwene, oye ota xupifwa.”—Ovaroma 10:4, 9-13.

6. Ongahelipi Paulus a tula moilonga Epsalme 19:5?

6 Opo nee Paulus okwa pula pandunge ta ti: “Otava kuu ngahelipi kuou inave mu itavela? Ndele tava itavele ngahelipi ou inave mu uda? Ndele tava udu ngahelipi ngenge kape nomuudifi?” (Ovaroma 10:14) Shi na sha naIsrael, Paulus okwa ti: “Haaveshe va dulika kevangeli.” Omolwashike Israel ina dulika? Okuhelinyenga kwavo okwa li kwa etifwa kokuheneitavelo kwavo, ndele hasheeshi kwa li ve he na omhito. Paulus okwe shi ulika eshi a tofa mEpsalme 19:5, noku li yukifa koilonga yopaKriste yokuudifa ponhele yokuulika koumbangi weshito hau yandjwa nope he na okupopya. Okwa ti: “Heeno, ondaka yavo oya ya nedu alishe, neendjovo davo fiyo kominghulo dounyuni.” (Ovaroma 10:16, 18) Heeno, nokuli ngaashi ashike eshito olo li he na omwenyo tali fimaneke Jehova, Ovakriste vomefelemudo lotete ova udifa onghundana iwa yexupifo keshe pamwe naasho osha fimanekifa Kalunga ‘medu alishe.’ Monhumwafo yaye kOvakolossi, Paulus okwa hokolola yo nghee onghundana iwa kwa li ya tandavela apeshe. Okwa ti kutya onghundana iwa oya li ya udifilwa “ovashitwa aveshe vokoshi yeulu.”—Ovakolossi 1:23.

Eendombwedi diladi

7. Paendjovo daJesus, Ovakriste ove na oshinakuwanifwa shilipi?

7 Otashi dulika Paulus a shanga onhumwafo yaye kOvakolossi eshi pa pita omido hanga 27 eshi Jesus Kristus a fya. Ongahelipi oilonga yokuudifa ya tandavela fiyo okuKolossi mefimbo ashike olo lixupi neenghono? Osha ningwa molwaashi Ovakriste vomefelemudo lotete ova li ovaladi, na Jehova okwa nangeka noupuna ouladi wavo. Jesus okwa li a xunganeka kutya ovashikuli vaye otava ka kala ovaudifi ve lipyakidila eshi a ti: “Tete evangeli oli na okuudifilwa oiwana aishe.” (Markus 13:10) Kexunganeko olo, Jesus okwa weda ko elombwelo la shangwa meevelishe daxuuninwa dEvangeli laMateus ta ti: “Indeni hano ka ningeni ovanhu aveshe ovalongwa vange, noku va [ninginifa, NW] medina laXe nolOmona nolOmhepo Iyapuki, noku va longa okudiinina aishe ei nde i mu lombwela.” (Mateus 28:19, 20) Okafimbo kaxupi konima eshi Jesus a londa meulu, ovashikuli vaye ova hovela okuwanifa eendjovo odo.

8, 9. Pambo lOilonga, ongahelipi Ovakriste ve linyenga komalombwelo aJesus?

8 Konima yokutililwa omhepo iyapuki pOpentekoste 33 O.P., oshinima shotete osho ovashikuli vaJesus ovadiinini va ninga osho okuya noku ka udifa, va ka lombwele eengudu dovanhu muJerusalem “oilonga inene yaKalunga.” Okuudifa kwavo okwa li kwa pondola lela, ‘novanhu ve fike pomayovi atatu’ ova li va ninginifwa. Ovahongwa ova twikila okufimaneka Kalunga moipafi nonouladi, naasho osha eta oidjemo iwa.—Oilonga 2:4, 11, 41, 46, 47.

9 Oilonga yOvakriste ovo oya li ya shiivika diva kovawiliki vomalongelokalunga. Molwaashi ova li va nyematekwa kokupopya nope he na oumbada kwaPetrus naJohannes, ova lombwela ovayapostoli ovo vavali va efe okuudifa. Ovayapostoli ova nyamukula va ti: “Fye itatu dulu okukala tu ha hepaulule ei twe i mona notwe i uda.” Konima yokutilifwa nokumangululwa, Petrus naJohannes ova shuna kovamwaxe, naaveshe ove limbwanga mumwe mokwiilikana Jehova. Ova pula Jehova nouladi va ti: “Ove u pe ovapiya voye okupopya nouladi aushe eendjovo doye.”—Oilonga 4:13, 20, 29.

10. Omapataneko elipi a holoka po, nOvakriste vashili ove linyenga ngahelipi?

10 Eilikano olo ola li metwokumwe nehalo laJehova, ngaashi sha ka yela mo konima yokafimbo. Ovayapostoli ova li va kwatwa po ndele tava mangululwa komweengeli pashikumwifilonga. Omweengeli okwe va lombwela a ti: “Indeni mu ka holokele motembeli nye mu hepaululile ovanhu eendjovo adishe domwenyo ou.” (Oilonga 5:18-20) Molwaashi ovayapostoli ova li va dulika, Jehova okwa twikila oku va nangeka noupuna. Okudja opo, “inava efa okulonga omafiku nomotembeli nomomaumbo nova udifa evangeli laKristus, Jesus.” (Oilonga 5:42) Osha yela kutya omapataneko madjuu kaa li taa dulu okukelela filufilu ovashikuli vaJesus okuyandja efimano kuKalunga moipafi.

11. Ovakriste vonale ova li ve na oikala ya tya ngahelipi shi na sha noilonga yokuudifa?

11 Diva Stefanus okwa li a kwatwa nokudengwa nomamanya fiyo okefyo. Edipao laye ola xwameka omahepeko madjuu muJerusalem, novahongwa aveshe kakele kovayapostoli ova li va fininikwa va ye koilando imwe. Mbela ova li va teywa omukumo komahepeko? Hasho nandenande. Ohatu lesha taku ti: “Ava va halakanifwa moshilongo, ova endaaenda nova udifa ondjovo yevangeli.” (Oilonga 8:1, 4) Ouladi oo wokuudifa efimano laKalunga owa li wa monika lwoikando noikando. MOilonga etukulwa eti-9, ohatu lesha kutya Omufarisai Saulus wokuTarsus, fimbo kwa li ta ende ta i kuDamaskus opo a ka tameke okuhepeka ovahongwa vaJesus oko, okwa mona emoniko laJesus nokwa li a twikifwa. MuDamaskus, Ananias okwa twikulula Saulus pashikumwifilonga. Mbela Saulus oo konima yefimbo a ka shiivika e li omuyapostoli Paulus, oshike a ninga tete? Ondjokonona otai ti: ‘Okwa udifa diva meeshinagoga Kristus nokutya, Oye Omona waKalunga.’—Oilonga 9:20.

Keshe umwe okwa li a kufa ombinga mokuudifa

12, 13. (a) She likolelela kovanandjokonona, oshike sha li shididilikwedi shi na sha neongalo lopaKriste lonale? (b) Ongahelipi embo lOilonga nosho yo eendjovo daPaulus tadi tu kumwe nomapopyo ovanandjokonona?

12 Osha tambulwa ko apeshe kutya keshe umwe meongalo lopaKriste lonale okwa li a kufa ombinga moilonga yokuudifa. Shi na sha nOvakriste pefimbo olo, Philip Schaff okwa shanga a ti: “Eongalo keshe ola li oulipamwe u na sha noilonga yetumo, nomwiitaveli keshe Omukriste okwa li omutumwa.” (History of the Christian Church) W. S. Williams, okwa ti: “Oumbangi aushe oo kutya Ovakriste aveshe mOngeleka yonale, unene tuu ovo kwa li ve na oshali yeenghono dopombada [eeshali domhepo], ova udifa evangeli.” (The Glorious Ministry of the Laity) Okwa popya yo a ti: “Okuudifa kakwa li nande kwa lalakanenwa kuJesus Kristus ku kale oufembanghenda wa ngabekelwa ashike ongudu yonhumba yovakalele.” Nokuli naCelsus, omutondi wonale wOukriste, okwa shanga ta ti: “Ovalongi volududi leedi, ovaningi veenghaku, ovashiki voipa, ovo inava longwa nosho yo ovanhu vongaho, ova li ovaudifi vevangeli ovaladi.”

13 Oushili womapopyo oo otau monika mondjokonona yembo lOilonga. POpentekoste 33 O.P., konima yokutililwa omhepo iyapuki, ovahongwa aveshe, ovalumenhu novakainhu, ova udifa moipafi oilonga inene yaKalunga. Konima yomahepeko oo a landula edipao laStefanus, Ovakriste aveshe ovo ve lihanifwa ova li va tandavelifa onghundana iwa kokule. Omido 28 lwaapo konima yaasho, Paulus okwa li ta shangele kOvakriste aveshe Ovaheberi, ndele kasha li ashike kokangudu kanini kovawiliki vopamhepo, eshi a ti: “Hano omolwaye natu eteleni Kalunga alushe omahambeleloyambo nokutya, oshiimati shomilungu edi tadi pandula edina laye.” (Ovaheberi 13:15) Mokuhokolola etaleko laye li na sha noilonga yokuudifa, Paulus okwa ti: “Ndele nge handi udifa evangeli, itandi dulu oku li litangela; muame ndi nefininiko, woo aame, ngenge itandi li udifa!” (1 Ovakorinto 9:16) Osha yela kutya Ovakriste aveshe ovadiinini mefelemudo lotete ova li ve udite sha faafana.

14. Ekwatafano lilipi li li pokati keitavelo nokuudifa?

14 Doshili, Ovakriste vashili ove na okukufa ombinga moilonga yokuudifa molwaashi oya kwatakanifwa neitavelo. Paulus okwa ti: “Okwiitavela nomutima otaku yukipalifa, nokuhepaulula nokanya otaku xupifa.” (Ovaroma 10:10) Mbela okangudu ashike kanini meongalo, ngaashi okangudu kovawiliki vopamhepo, ke na eitavelo nokungaha oko ngeno ke na oshinakuwanifwa shokuudifa? Hasho nandenande! Ovakriste vashili aveshe ohava kulike eitavelo la kola okwiitavela Omwene Jesus Kristus nohave linyengifwa va hepaululile vamwe moipafi eitavelo olo. Ngeenge hasho, eitavelo lavo ola fya. (Jakob 2:26) Molwaashi Ovakriste aveshe ovadiinini vomefelemudo lotete lOshivalo sheedula detu doPaife ova ulika eitavelo lavo monghedi oyo, eingido linene lokutanga edina laJehova okwa li la udika.

15, 16. Yandja oihopaenenwa u ulike kutya oilonga yokuudifa oya li ya xuma komesho nonande opa li omaupyakadi.

15 Mefelemudo lotete, Jehova okwa li a nangeka noupuna oshiwana shaye nekulo nonande pa li omaupyakadi meni nosho yo pondje yeongalo. Pashihopaenenwa, Oilonga etukulwa eti-6 otai hokolola okuhaudafana pokati kovalidilululi ovo hava popi Oshiheberi nosho yo ovo hava popi Oshigreka. Oupyakadi owa li wa kandulwa po kovayapostoli. Oshidjemo, ohatu lesha taku ti: “Eendjovo daKalunga da tandavela, nomuvalu wovalongwa vomuJerusalem owa hapupala neenghono, nongudu inene yomovapristeri oya dulika keitavelo.”—Oilonga 6:7.

16 Konima yefimbo, omashilafano opapolotika okwa li a tukuluka pokati kohamba Herodes Agrippa yaJudea novanhu vokuTiro nokuSidoni. Ovakalimo vomoilando oyo ova ninga omaindilo ombili oshimbweenga, nomolwaasho Herodes okwa li a yandja elombwelo moipafi. Ovanhu ovo va li va ongala ova hovela okwiingida tava ti: “Ondaka ei oyaKalunga, kai fi yomunhu.” Diva, omweengeli waJehova okwa denga Herodes Agrippa nokwa fya “osheshi ye ina fimaneka Kalunga.” (Oilonga 12:20-23) Kasha li tuu shinyemateka kwaavo va li va tula eteelelo lavo movapangeli vopanhu! (Epsalme 146:3, 4) Ndelenee Ovakriste ova twikila okufimanekifa Jehova. Oshidjemo, “eendjovo dOmwene da tana noda tandavela” nonande pa li omapiyaano opapolotika.—Oilonga 12:24.

Nale nosho yo paife

17. Mefelemudo lotete, omivalu dovanhu odo da li tadi hapupala oda li de limbwanga mumwe mokuninga shike?

17 Heeno, eongalo lopaKriste mounyuni aushe mefelemudo lotete ola li li na ovahambeleli Jehova Kalunga ovaladi nove lipyakidila. Ovakriste aveshe ovadiinini ova li va kufa ombinga mokutandavelifa onghundana iwa. Vamwe ova shakeneka ovo ve i tambula ko, ngaashi Jesus a ti, nove va honga okudiinina aishe oyo e va lombwela. (Mateus 28:19, 20) Oshidjemo oshosho kutya eongalo ola kula noohandimwe vahapuhapu ove limbwanga mumwe nohamba David yonale mokuyandja efimano kuJehova. Aveshe ova twa kumwe neendjovo da nwefwa mo tadi ti: “Omwene, Kalunga kange, onda hala oku ku tanga nomutima aushe nokufimaneka edina loye fiyo alushe. Osheshi ouwanghenda woye we u ningila nge, ounene.”—Epsalme 86:12, 13.

18. (a) Eyooloko lilipi la didilikwa pokati keongalo lopaKriste lomefelemudo lotete nOukwakriste kunena? (b) Oshike tashi ka kundafanwa moshitukulwa tashi landula?

18 Moku shi talela mwaasho, eendjovo domuprofesor wouteologi Allison A. Trites otadi pendula omadiladilo. Mokuyelekanifa Oukwakriste wonena nOukriste womefelemudo lotete, okwa ti: “Eengeleka kunena otadi kulu luhapu pamuvalu wovanhu ovo va dalelwa mo (ngeenge ounona ovo ve li moukwaneumbo wovanhu vongeleka yomoshitukulwa tave liti kutya ove na eitavelo) ile tadi kulu omolwaavo tava tembuka (ngeenge omuuyimo mupe ta tembulile oukwashilyo waye kongeleka imwe yomoshitukulwa). Ndelenee mOilonga, ekulo ola li omolwokulidilulula, molwaashi ongeleka oya li ashike opo tai hovele oilonga yayo.” Mbela osho osha hala okutya kutya Oukriste washili itau kulu vali monghedi omo Jesus a ti kutya osho u na okukula? Doshili, hasho nande. Ovakriste vashili kunena ove li ovaladi mokuyandja efimano kuKalunga moipafi ngaashi Ovakriste vomefelemudo lotete va li. Osho ohatu ke shi mona moshitukulwa tashi landula.

Oto dulu okuyelifa?

• Omeenghedi dilipi hatu fimaneke Kalunga?

• Paulus okwa longifa ngahelipi Epsalme 19:5?

• Ekwatafano lilipi li li pokati keitavelo nokuudifa?

• Oshike sha li shikonekwedi shi na sha nOvakriste vomeongalo lomefelemudo lotete?

[Efano pepandja 20]

Courtesy of Anglo-Australian Observatory, photograph by David Malin

[Efano pepandja 21]

Eulu ohali hepaulula alushe oshinge shaJehova

[Efano pepandja 23]

Oilonga yokuudifa nosho yo eilikano oya kwatafana lelalela

    Ndonga Publications (1987-2025)
    Za mo
    Inda mo
    • Oshindonga
    • Tumina yalwe
    • Hogolola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ngele to longitha ongulumambo yetu
    • Uuyelele wiinima yopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Inda mo
    Tumina yalwe