ONGULUMAMBO MOINTANETA yiileshomwa yopaMbiimbeli
ONGULUMAMBO MOINTANETA
yiileshomwa yopaMbiimbeli
Oshindonga
  • OMBIIMBELI
  • IILESHOMWA
  • OKUGONGALA
  • w04 7/1 ep. 13-18
  • Kala to wilikwa kuKalunga omunamwenyo

Oshitopolwa shika kashi na okavidio.

Opu na epuko lyasha, okavidio itaka yi komeho.

  • Kala to wilikwa kuKalunga omunamwenyo
  • Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2004
  • Uupalanyolo uushona
  • Uuyelele wa faathana
  • Ohonde tai longifwa paunamiti
  • Onghandangala oyo tai danwa keliudo loye
  • Nkene Kalunga a tala ko ombinzi
    Kala nonkalamwenyo ombwanawa sigo aluhe — Oonkundathana dhopaMbiimbeli
  • Uutopolwa uushona wa za mombinzi nomilandu dhetando
    ‘Ikalekeni mohole yaKalunga’
  • Mbela owa simaneka ngaa omwenyo ngaashi Kalunga?
    ‘Ikalekeni mohole yaKalunga’
  • Mbela owa simaneka ngaa omwenyo ngaashi Kalunga?
    Nkene tu na okwiikaleka mohole yaKalunga
Tala uuyele wa gwedhwa po
Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2004
w04 7/1 ep. 13-18

Kala to wilikwa kuKalunga omunamwenyo

“[Alukileni] kuKalunga omunamwenyo ou a shita eulu nedu, nefuta nakeshe eshi shi li mo.”—OILONGA 14:15.

1, 2. Omolwashike sha yeleka okudimina kutya Jehova oye “Kalunga omunamwenyo”?

KONIMA eshi omuyapostoli Paulus naBarnabas va velula omulumenhu wonhumba, Paulus okwa shilipaleka ovatali nomesho muListra a ti: “Nafye yo ovanhu ngaashi nye, ndee hatu mu udifile evangeli, opo mu lidilulule, nye mu efe oikalunga ei yongaho, nye mu alukile kuKalunga omunamwenyo ou a shita eulu nedu, nefuta nakeshe eshi shi li mo.”—Oilonga 14:15.

2 Jehova oku li shili “Kalunga omunamwenyo” hangaashi oikalunga oyo i he na omwenyo! (Jeremia 10:10; 1 Ovatessaloniki 1:9, 10) Kakele kokukala e li omunamwenyo ye mwene, Jehova oku li Odjo yomwenyo wetu. “[Oye] ha yandjele ovanhu aveshe omwenyo nomufudo noinima aishe.” (Oilonga 17:25) Oku na ko nasha nokuhafela kwetu okukalamwenyo, paife nosho yo monakwiiwa. Paulus okwa weda ko kutya Kalunga “ina kala ine liholola, osheshi okwe mu monifila ouwa, eshi e mu lokifila odula meulu nokwe mu pa omafimbo oshishipo nokwa yadifa omitima deni oipalwifa nehafo.”—Oilonga 14:17.

3. Omolwashike hatu dulu okulineekela ewiliko olo Kalunga ha yandje?

3 Okunakonasha kwaKalunga shi na sha nokukalamwenyo kwetu otaku tu pe etomheno lokulineekela ewiliko laye. (Epsalme 147:8; Mateus 5:45) Vamwe otashi dulika ve linyenge shimwe shi lili ngeenge va mono elombwelo lOmbibeli lonhumba olo ve he udite ile ve wete tali ngabeke unene. Ndelenee okulineekela ewiliko laJehova oko oshinima shi li pandunge okuninga. Oku shi faneka: Nokuli nonande Omuisrael ka li a uda ko omhango oyo tai dilike okukwata oinima ya fya, okwa li a mona ouwa mokudulika kuyo. Shotete, okudulika kwaye okwa li taku mu ehenifa popepi naKalunga omunamwenyo; oshitivali, okwa li taku mu amene komikifi.—Leviticus 5:2; 11:24.

4, 5. (a) Komesho yefimbo lOukriste, ewiliko lilipi Jehova a yandja shi na sha nohonde? (b) Otu shi shii ngahelipi kutya ewiliko laKalunga li na sha nohonde ola kwatela mo Ovakriste?

4 Osha faafana newiliko laKalunga li na sha nohonde. Okwa lombwela Noa kutya ovanhu kave na okulya ohonde. Opo nee mOmhango, Kalunga okwa holola kutya elongifo lohonde olo alike kwa li a tambula ko olo oku i longifa koaltari—molwediminepo lomatimba. Okupitila momalombwelo oo, Kalunga okwa li ta diki po ekanghameno lokulongifa ohonde monghedi ya denga mbada—okuxupifa eemwenyo okupitila mekulilo laJesus. (Ovaheberi 9:14) Doshili, Kalunga okwa yandja ewiliko olo e na okukalamwenyo kwetu nonghalonawa yetu momadiladilo. Mokukundafana Genesis 9:4, omuhongwanhu wOmbibeli womefelemudo eti-19 Adam Clarke okwa shanga a ti: “Elombwelo olo [kuNoa] ohali wanifwa po natango noukeka kOvakriste vokoushilo . . . Ohonde okwa li ya dilikwa komhango i ha liwe, molwaashi okwa li tai ulike kohonde oyo kwa li tai ka tilwashi omolwomatimba ounyuni; nosho yo paVangeli kai na okuliwa, molwaashi oi na okutalika ko alushe i lile po ohonde oyo ya tilwashi omolwokudima po omatimba.”

5 Omuhongwanhu oo otashi dulika a li ta ulike kevangeli ile konghundana iwa yo vene i na sha naJesus. Osho osha kwatela mo okutuma Omona kwaKalunga opo e tu file, okutilashi ohonde yaye opo tu dule okumona omwenyo waalushe. (Mateus 20:28; Johannes 3:16; Ovaroma 5:8, 9) Etyekosha olo ola kwatela mo yo elombwelo olo kutya ovashikuli vaKristus ove na okulidilika ohonde.

6. Omalombwelo elipi e na sha nohonde kwa li a pewa Ovakriste, nomolwashike?

6 Ou shi shii kutya Kalunga okwa pa Ovaisrael omaufomhango omafele. Konima eshi Jesus a fya, ovahongwa vaye kava li va teelelwa va diinine eemhango adishe odo. (Ovaroma 7:4, 6; Ovakolossi 2:13, 14, 17; Ovaheberi 8:6, 13) Ndelenee mokweendela ko kwefimbo epulo li na sha noshiteelelwa sha fimana okwa li la holoka po—epitotanda lovalumenhu. Mbela ovo ve he fi Ovajuda ndele ova hala okumona ouwa mohonde yaKristus okwa li ve na okupita etanda, tava ulike kutya ova li natango koshi yOmhango? Mo 49 O.P., olutuwiliki lopaKriste ola ungaunga noshinima osho. (Oilonga etukulwa eti-15) Nekwafo lomhepo yaKalunga, ovayapostoli novakulunhu ova fika pexulifodiladilo kutya oshiteelelwa shepitotanda osha xula po pamwe nOmhango. Ndele nande ongaho, oiteelelwa imwe yaKalunga otai longo kOvakriste. Monhumwafo imwe oyo ya shangelwa omaongalo, olutuwiliki ola shanga la ti: “Omhangela yOmhepo Iyapuki noyetu yo oyo ei mu ha twikwe nande omutengi umwe. Oyo tuu ei aike i he shii kweefiwa: Nye mu lidilike keshe eshi sha yambelwa oikalunga, nohonde nombelela ya fya oshunguungu, nohole yoipala. Ngenge tamu yepa ei, otamu ningi nawa.”—Oilonga 15:28, 29.

7. Osha fimana shi fike peni kOvakriste ‘okulidilika ohonde’?

7 Osha yela kutya olutuwiliki okwa li la tala ko ‘okulidilika ohonde’ ku li oshinima shopaenghedi sha fimanenena ngaashi ashike okuhaya moluhaelo ile okuhenuka elongelo loikalunga. Osho otashi ulike kutya elombwelo olo tali dilike ohonde ola kwata moiti. Ovakriste ovo tava longele oikalunga ile tava i moluhaelo nope he na okulivela ombedi itava ka “fyuulula ouhamba waKalunga,” ndele “oshipewa shavo otashi kala . . . efyo etivali.” (1 Ovakorinto 6:9, 10; Ehololo 21:8; 22:15) Didilika ekondjifafano eli: Okudina ewiliko laKalunga li na sha nouyapuki wohonde otaku dulu okutwala fiyo omefyo laalushe. Ndele okuulika efimano li na sha neyambo laJesus otaku dulu okutwala komwenyo waalushe.

8. Oshike tashi ulike kutya Ovakriste vonale okwa li va tala ko ewiliko laKalunga li na sha nohonde sha kwata moiti?

8 Ovakriste vonale okwa li va uda ko ngahelipi ewiliko laKalunga li na sha nohonde nongahelipi va katuka metwokumwe nalo? Dimbuluka etyekosha laClarke olo tali ti: “PaVangeli kai na okuliwa, molwaashi oi na okutalika ko alushe i lile po ohonde oyo ya tilwashi omolwokudima po omatimba.” Ondjokonona otai koleke kutya Ovakriste vonale okwa li va tala ko oshinima osho sha kwata moiti. Tertullian okwa shanga ta ti: “Diladila ovo, poudano womondabo yolwoodi, hava kufa nenota linene ohonde ipe yovakolokoshi . . . nohave i twaalele oku ka velula oshinhona shavo.” Mepingafano novapaani ovo kwa li hava li ohonde, Tertullian okwa ti kutya Ovakriste “[ihava kala ve] na nokuli ohonde yoinamwenyo ngeenge [tava] li . . . Peemhangu dOvakriste otamu va pe omihaka di na ohonde. Paushili, omu shi shii kutya kuvo kashi fi shopamhango.” Heeno, nonande opa li omatilifo oku va dipaa, Ovakriste kava li hava li ohonde. Ewiliko laKalunga li na sha nohonde okwa li la fimanenena kuvo.

9. Kakele kokuhalya ohonde sha yukilila, okulidilika ohonde okwa li kwa kwatela mo shike?

9 Vamwe otashi dulika va diladile kutya olutuwiliki ola li ashike la hala okutya kutya Ovakriste kava li ve na okulya ile okunwa ohonde sha yukilila ile okulya ombelela inai dja ohonde ile oikulya ya lumbakanifwa mumwe nohonde. Oshoshili kutya osho sha li tashi ti ngaho shi na sha nelombwelo laKalunga kuNoa. Netokolo lovayapostoli ola lombwela shili Ovakriste ve ‘lidilike ombelela ya pondwa,’ ombelela oyo inai dja ohonde. (Genesis 9:3, 4; Oilonga 21:25) Ndelenee Ovakriste vonale okwa li ve shi shii kutya ope na shihapu osho sha kwatelwa mo. Omafimbo amwe ohonde okwa li hai longifwa omolwomatomheno opaunamiti. Tertullian okwa didilika kutya omolweenghendabala dokuvelula oshinhona, ovapaani vamwe okwa li hava nu ohonde yahawishu. Notashi dulika pa li eenghedi dokulongifa ohonde di lili noku lili omolwokuhakula omikifi ile okuxwepopaleka oukolele pakudiladila kwovanhu. Onghee hano, kOvakriste, okulidilika ohonde okwa li kwa kwatela mo oku he i longifa omolwomatomheno “opaunamiti.” Okwa li va diinina onghatu oyo nokuli nonande okwa li tashi tula okukalamwenyo kwavo moshiponga.

Ohonde tai longifwa paunamiti

10. Omeenghedi dimwe dilipi ohonde hai longifwa paunamiti, naasho otashi pendula epulo lilipi?

10 Elongifo lopaunamiti lohonde oli li apeshe kunena. Omatulwohonde onale okwa li ohonde ye lixwa po—ya dja momuyandji, tai tuvikilwa, ndele tai pewa omunaudu, tashi dulika omunhu oo a mona oshiponga molwoodi. Konima yefimbo, ovakonakoni ove lihonga okutukula ohonde moitukulwa inene. Mokulongifa oitukulwa oyo, ovahakuli okwa li tava dulu okupa ovanaudu vahapu ohonde oyo ya yandjwa, tashi dulika va yandje komunhu oo a mona oshiponga oplasma, oshitukulwa osho shoshikunguluki, nokuyandja kuumwe e lili eesele ditilyana, outukulwa vomohonde vatilyana. Omakonakono a wedwa po okwa ulika kutya oshitukulwa ngaashi oplasma otashi dulu okukufwa outukulwa vanini vahapu, ovo tava dulu okulongifwa natango okuhakula ovanaudu vahapu. Eenghendabala da tya ngaho otadi twikile natango, nokulongifwa kupe kwoutukulwa vanini otaku shiivifwa. Mbela Omukriste oku na okulinyenga ngahelipi kwaasho? Okwa tokola toko okuhatambula nandenande ohonde, ndele omuhakuli waye ote mu ladipike a tambule shimwe shomoitukulwa inene yohonde, tashi dulika exwata leesele ditilyana. Ile ouhaku otashi dulika u kwatele mo outukulwa vanini ovo va kufwa mushimwe shomoitukulwa inene yohonde. Ongahelipi omupiya waKalunga ta dulu okutokola shi na sha nomapulo a tya ngaho, e na momadiladilo oushili oo kutya ohonde oiyapuki nosho yo kutya ohonde yaKristus oyo tai xupifa monghedi ya tongomana neenghono?

11. Onghatu i na sha nohonde i li metwokumwe nounamiti ilipi Eendombwedi da kala hadi diinine okudja nale?

11 Omido omilongo da pita Eendombwedi daJehova oda yelifa onghatu yado. Pashihopaenenwa, oda li da yandja oshitukulwa shi nyanyangidwe mo The Journal of the American Medical Association (Oshifokundaneki shEhangano Lopaunamiti laAmerika) (mo 27 Novemba 1981; sha nyanyangidwa vali moshishangomwa How Can Blood Save Your Life? epandja 27-29).a Oshitukulwa osho osha tofa omishangwa okudja muGenesis, Leviticus nomOilonga yovayapostoli. Osha ti: “Nonande eevelishe odo inadi popya tadi longifa omautumbulilo opaunamiti, Eendombwedi ode di tala ko tadi dilike okutulwa ohonde ye lixwa po, exwata leesele ditilyana noplasma nosho yo eesele ditoka noplatelets.” Elongifwambo Emergency Care (Efiloshisho lopaulumomhumbwe) lomo 2001 koshi yoshipalanyole “Oitukulwa yohonde,” ola ti: “Ohonde oya fikama po moitukulwa i lili noku lili: oplasma, eesele ditilyana naado ditoka nosho yo oplatelets.” Onghee hano, metwokumwe nouyelele wopaunamiti, Eendombwedi ohadi anye okupewa ohonde ye lixwa po ile oshitukulwa keshe shomoitukulwa inene ine yohonde.

12. (a) Onghatu ilipi ya yelifwa shi na sha noutukulwa vanini ovo hava kufwa moitukulwa inene yohonde? (b) Openi tapa dulu okumonika ouyelele wa wedwa po shi na sha naasho?

12 Oshitukulwa shomoshifo osho shopaunamiti osha twikila ko tashi ti: “Eudeko lopalongelokalunga lEendombwedi itali dilike filufilu elongifo [loutukulwa vanini] ngaashi oalbumin, oimmune globulins noyookifi yohonde; Ondombwedi keshe oi na okuninga etokolo pauhandimwe ngeenge otai dulu okutambula oinima oyo.” Okudja mo 1981, outukulwa vanini vahapu (outukulwa ovo hava kufwa mushimwe shomoitukulwa inene ine) ova monikila oilonga yopaunamiti. Omolwaasho, Oshungonangelo ye 1 Juli 2000 moshitukulwa “Omapulo a dja kovaleshi” oya yandja omauyelele taa kwafa shi na sha noikwahonde. Oshitukulwa osho otashi yandje ouyelele nosho yo omatomheno opandunge, ndele oto ka mona kutya osho tashi popiwa omo otashi tu kumwe nouyelele wa fimana oo wa yandjelwe mo 1981.

Onghandangala oyo tai danwa keliudo loye

13, 14. (a) Eliudo oshike, nongahelipi la kwatelwa moshinima shi na sha nohonde? (b) Ewiliko lilipi li na sha nokulya ombelela Kalunga a pa Ovaisrael, ndele omapulo elipi tashi dulika kwa li a holoka po?

13 Ouyelele wa tya ngaho otau pula omunhu a longife eliudo laye ngeenge ta ningi omatokolo. Omolwashike mbela? Ovakriste ova dimina kutya osha pumbiwa okudulika kewiliko laKalunga, ndele meenghalo dimwe omunhu oku na okuninga etokolo lopaumwene, naasho otashi mu pula a longifa eliudo laye. Eliudo olo oukwatya wopaushitwe wokudiladila nokutokola oinima, luhapu oinima yopaenghedi. (Ovaroma 2:14, 15) Ndele ou shi shii kutya omaliudo okwa yoolokafana.b Ombibeli oya tumbula kutya vamwe ‘omaliudo avo okwa nghundipala,’ nosha hala okutya avamwe okwa pama. (1 Ovakorinto 8:12, yelekanifa OB-1954.) Ovakriste ova ninga omaxumokomesho a yoolokafana mokulihonga shi na sha nehalo laKalunga, mokukala ve na ko nasha nokudiladila kwaye nomokukatuka metwokumwe nokudiladila kwaye momatokolo avo. Osho ohatu dulu oku shi faneka noshinima shokulya ombelela kwOvajuda.

14 Ombibeli oya popya sha yela kutya omunhu omuduliki kuKalunga ita ka lya ombelela inai dja ohonde. Osho osha li sha fimanenena molwaashi eshi ovakwaita Ovaisrael kwa li va lya ombelela inai dja ohonde nokuli monghalo ya nyika oshiponga, okwa li ve na etimba lenyono la kwata moiti. (Deuteronomion 12:15, 16; 1 Samuel 14:31-35) Ndele nande ongaho, otashi dulika pa li pa holoka omapulo. Ngeenge Omuisrael okwa dipaa odi, okwa li e na okweendelela shi fike peni oku i kufa ohonde? Mbela kwa li e na okukutula omunino woshinamwenyo opo e shi kufe ohonde? Mbela okwa li a pumbwa okumanga odi komaulu okonima ndele te i tulike ya endjelela? Okwa li ngeno e na oku i endjelelifa oule wefimbo li fike peni? Oshike kwa li e na okuninga shi na sha nongobe ya kula? Nokuli nokonima eshi a kufa mo ohonde, mombelela ohamu fyaala ohonde inini. Mbela okwa li ta dulu okulya ombelela ya tya ngaho? Olyelye a li e na okutokola?

15. Ovajuda vamwe ove linyenga ngahelipi shi na sha nokulya ombelela, ndele Kalunga okwa li a ufa shike?

15 Diladila nee Omujuda omuladi a taalelwa komapulo a tya ngaho. Otashi dulika a li a diladila kutya oshixwepo okuhenuka okulya ombelela oyo ya li hai landifwa pomalandelo, ngaashi naanaa umwe ta henuka okulya ombelela molwaashi otashi dulika ya li ya yambelwa oikalunga. Ovajuda vamwe otashi dulika va li hava li ashike ombelela konima eshi va shikula omulandu wonhumba wokukufa mo ohonde.c (Mateus 23:23, 24) Oto ti ngahelipi kombinga yomalinyengo oo a yoolokafana? Natango, molwaashi Kalunga ka li a pula Ovajuda va katuke ngaho, mbela okwa li tashi ka kala sha wapala kuvo okutuma omapulo mahapuhapu kolaata yoorabbi i tokole epulo keshe? Nonande onghedi ya tya ngaho oya ka holoka meitavelo lOshijuda, fyeni ohatu dulu okukala twa hafa eshi Jehova ina ufa ovalongelikalunga vashili va lalakanene okuninga omatokolo e na sha nohonde monghedi ya tya ngaho. Kalunga okwa li a yandja ewiliko la yukilila li na sha nokudipaa oinamwenyo oyo ya koshoka nokukufa mo ohonde, ndele ina weda po oinima ihapu.—Johannes 8:32.

16. Omolwashike Ovakriste tashi dulika va kale ve na omataleko a yoolokafana e na sha nokuvendelwa outukulwa vanini va dja moshitukulwa shohonde?

16 Ngaashi sha didilikwa mokatendo 11 no 12, Eendombwedi daJehova ihadi tambula ohonde ye lixwa po ile oitukulwa yayo inene ine—oplasma, eesele ditilyana naado ditoka nosho yo oplatelets. Ongahelipi shi na sha noutukulwa vanini ovo va kufwa moitukulwa oyo inene, ngaashi eeserum, omeva omohonde oo e na oikondjifi yomikifi ile yokukondjifa oudiyo womayoka? Vamwe ova fika pexulifodiladilo kutya outukulwa ovo vanini kave fi vali ohonde nomolwaasho inava kwatelwa melombwelo ‘lokulidilika ohonde.’ (Oilonga 15:29; 21:25) Osho oshinakuwanifwa shavo vene pauhandimwe. Omaliudo Ovakriste vamwe otae va linyengifa va ha tambule nande osha osho sha kufwa mohonde (yoinamwenyo ile yovanhu), nokuli nande outukulwa vanini ovo va dja mushimwe shomoitukulwa inene.d Ndele vamwe otashi dulika va dimine okuvendelwa eeproteina domoplasma dokukondjifa omukifi ile dokukondjifa oudiyo weyoka ndele otashi dulika va anye outukulwa vanini vakwao. Ndelenee oinima imwe oyo ya kufwa mushimwe shomoitukulwa inene ine otashi dulika i kale hai longo oilonga ya faafana noshitukulwa ashishe she lixwa po nokulonga oshilonga tashi xupifa omwenyo sha tya ngaho, nomolwaasho Ovakriste vahapu ohava anye oinima oyo.

17. (a) Ongahelipi eliudo letu tali dulu okukala ekwafo ngeenge hatu ningi omatokolo e na sha noutukulwa vanini va dja mohonde? (b) Omolwashike omatokolo e na sha noshinima osho a kwata moiti?

17 Osho Ombibeli tai popi shi na sha neliudo otashi kwafele ngeenge hatu ningi omatokolo a tya ngaho. Onghatu yotete oyo okulihonga osho Eendjovo daKalunga tadi ti nokukendabala okuvyula omaliudo etu nado. Osho otashi ke ku kwafela u tokole metwokumwe newiliko laKalunga ponhele yokupula umwe e ku tokolele. (Epsalme 25:4, 5) Shi na sha nokutambula outukulwa vanini va dja mohonde, vamwe ova diladila kutya: ‘Osho oshinima shi na sha neliudo lomunhu, onghee hano kape na oupyakadi.’ Okutomhafana kwa tya ngaho okwa puka. Oushili oo kutya oshinima shonhumba oshe likolelela keliudo inashi hala kutya oshi li oshinima shongaho. Otashi dulu okukala sha kwata moiti neenghono. Etomheno limwe ololo kutya otashi dulu okukuma omaliudo avamwe ovo ve udite shimwe shi lili. Otu shi wetele mekumaido laPaulus li na sha nokulya ombelela oyo tashi dulika kwa li ya yambelwa oikalunga ndele konima tai ka landifwa pomalandelo. Omukriste oku na okuyavala a ha ‘yahameke omaliudo oo a nghundipala.’ Ngeenge okwa pundukifa vamwe, ota dulu ‘okunyona po omumwaxe oo a filwa kuKristus’ nota nyono yo kuKristus. Onghee hano, nonande oinima i na sha noutukulwa vanini va dja mohonde oye likolelela ketokolo lomunhu pauhandimwe, omatokolo a tya ngaho oku na okutalika ko a kwata moiti neenghono.—1 Ovakorinto 8:8, 11-13; 10:25-31, yelekanifa OB-1954.

18. Ongahelipi Omukriste ta dulu okuhenuka okufifa eliudo laye ngeenge ta ningi omatokolo e na sha nohonde?

18 Ope na oshinima shimwe vali osho tashi divilike kutya omatokolo e na sha nohonde okwa kwata moiti. Oshi na sha nanghee tae ku kumu ove mwene. Ngeenge okutambula outukulwa vanini va dja mohonde otaku piyaaneke eliudo loye la deulwa kOmbibeli, ino li lipwililikila. Noino fininika eliudo loye molwaashi ashike umwe te ku lombwele kutya: “Inashi puka okutambula outukulwa vanini va dja mohonde; vahapu ove shi ninga.” Dimbuluka kutya omamiliyona ovanhu kunena ohae lipwililikile omaliudo avo noku a fifa, notae va efa va popye oipupulu ile va ninge oinima ya puka nope he na okulivela ombedi. Ovakriste inava hala nandenande okukala noikala ya tya ngaho.—2 Samuel 24:10; 1 Timoteus 4:1, 2.

19. Mokutokola shi na sha noinima yopaunamiti oyo ya kwatela mo ohonde, oshike osho tu na okukaleka tete momadiladilo?

19 Hanga lwopexulilo lasho, oshitukulwa “Omapulo a dja kovaleshi,” shomOshungonangelo ye 1 Juli 2000 osha ti: “Mbela oushili kutya omataleko nosho yo omatokolo opamaliudo otashi dulika a kale a yoolokafana otashi ti kutya oshinima eshi kashi na oshilonga? Hasho. Eshi oshinima sha kwata moiti.” Oshi li sha kwata moiti unene tuu shaashi osha kwatela mo ekwatafano loye ‘naKalunga omunamwenyo.’ Ekwatafano olo olo alike tali dulu okutwala komwenyo waalushe, she likolelela keenghono dokuxupifa dohonde yaJesus ya tilwashi. Kulika efimaneko lomoule lokufimaneka ohonde molwaasho Kalunga ote i longifa okuxupifa eemwenyo. Paulus okwa popya shi li mondjila eshi a shanga a ti: ‘Omwa li mu he neteelelo nomu he na Kalunga mounyuni; ndelenee paife eshi mu li muKristus Jesus, nye ava mwa li vokokule mwa ninga vopopepi omohonde yaKristus.’—Ovaefeso 2:12, 13.

[Omashangelo opedu]

a Sha nyanyangidwa kEendombwedi daJehova.

b Pomhito imwe, Paulus nOvakriste vakwao vane okwa li va ya kotembeli omolwokuliyelifa pamhango. Omhango kaya li vali tai longo, ndele Paulus okwa katuka metwokumwe nekumaido lovakulunhu vomuJerusalem. (Oilonga 21:23-25) Ndele otashi dulika Ovakriste vamwe kwa li ve udite kutya vo kave na fiku va ye kotembeli ile va wanife po omulandu oo. Omaliudo okwa li a yoolokafana pefimbo olo nosho shi li ngaho kunena.

c OEncyclopaedia Judaica oya yandja eemhango da “kitakana nodokondadalunde” tadi ufa nghee ombelela i na okulongekidwa. Oya tumbula kutya ominute ngapi ombelela i na okutulwa momeva, nghee ohonde i na okukufwa mo ombelela i li poshipilangi, ounene weemuma domongwa oo u na okufingifwa nosho yo nee kutya olungapi i na okukoshwa momeva matalala.

d Mokweendela ko kwefimbo, oshitukulwa sheevenda dimwe osho shinene ile tashi dana onghandangala osha ndulukwa moinima yopaunongononi oyo inai dja mohonde. Ndele mudimwe otashi dulika mu na kanini koutukulwa va dja mohonde ngaashi oalbumin.—Tala oshitukulwa “Omapulo a dja kovaleshi” mOshungonangelo yOshiingilisha ye 1 Kotoba 1994.

Oto dimbuluka?

• Kalunga okwa yandja ewiliko lilipi li na sha nohonde kuNoa, kOvaisrael nosho yo kOvakriste?

• Shi na sha nohonde, oshike osho Eendombwedi daJehova hadi anye filufilu?

• Omeityo lilipi okutambula outukulwa vanini va dja moshitukulwa shinene shohonde shi li oshinima sheliudo lomunhu, ndele osho inashi hala okutya shike?

• Mokuninga omatokolo, omolwashike tu na okukaleka tete momadiladilo ekwatafano letu naKalunga?

[Oshimhungu pepandja 22]

Onghatu i na sha nohonde

(For fully formatted text, see publication)

OHONDE YE LIXWA PO

OINIMA OYO ITAI TAMBULWA KO

EESELE DITILYANA

EESELE DITOKA

OPLATELETS

OPLASMA

OMUKRISTE KESHE OKU NA OKUNINGA OMATOKOLO SHI NA SHA NOINIMA EI

Outukulwa ovo va kufwa meesele ditilyana

Outukulwa ovo va kufwa meesele ditoka

Outukulwa ovo va kufwa moplatelets

Outukulwa ovo va kufwa moplasma

[Efano pepandja 14]

Olutuwiliki ola fika pexulifodiladilo kutya Ovakriste ove na ‘okulidilika ohonde’

[Efano pepandja 17]

Ino lipwililikila eliudo loye ngeenge wa taalelwa ketokolo li na sha noutukulwa vanini va dja mohonde

    Ndonga Publications (1987-2025)
    Za mo
    Inda mo
    • Oshindonga
    • Tumina yalwe
    • Hogolola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ngele to longitha ongulumambo yetu
    • Uuyelele wiinima yopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Inda mo
    Tumina yalwe