“Omwa kulilwa noikulila idjuu”
“Omwa kulilwa noikulila idjuu. Fimanekeni hano Kalunga.”—1 OVAKORINTO 6:20.
1, 2. (a) PaMhango yaMoses, ovapika Ovaisrael ova li ve na okukaliwa navo ngahelipi? (b) Ehoololo lilipi omupika oo a li e hole omwene waye a li e na?
“OUPIKA owa li wa tambulwa ko apeshe mounyuni wonale,” pakupopya kwoHolman Illustrated Bible Dictionary. Oya weda ko ya ti: “Ouxupilo waEgipti, waGreka nosho yo waRoma owa li we likolelela kokulongifa ovapika. Mefelemudo lotete lOvakriste, omunhu umwe womuvatatu muItalia naumwe womuvatano moilongo imwe okwa li omupika.”
2 Nonande oupika owa li ko yo muIsrael shonale, Omhango yaMoses oya li ya kwashilipaleka kutya ovapika Ovaheberi ova li va amenwa. Pashihopaenenwa, Omhango okwa li tai pula opo Omuisrael a ha longe e li omupika oule womido di dule puhamano. Momudo omutiheyali, okwa li e “nokweefwa, ita kulilwa.” Ndele omaufomhango e na sha nokuungaunga novapika okwa li e li pauyuki nopalukeno nomolwaasho Omhango yaMoses oya li i na elongekido eli: “Omupika ngenge ta ti shili: Ame ndi hole omwene wange, nomwalikadi wange novana vange, ndele inandi hala ndi efwe, opo nee omwene waye ne mu twale kovatokoli veendjovo noku mu kaleka ofika ngenge poshivelo ile polumhango loshivelo, nomwene waye na tyuule okutwi kwaye nonhisho, ndele ye na kale alushe omupika waye.”—Exodus 21:2-6; Leviticus 25:42, 43; Deuteronomion 15:12-18.
3. (a) Ovakriste vomefelemudo lotete ova li ovapiya valyelye? (b) Oshike hashi tu linyengifa tu longele Kalunga?
3 Elongekido lokuninga omupika nehalo liwa ola li tali faneke okuninga kwOvakriste vashili ovapiya. Pashihopaenenwa, ovashangi vOmbibeli Paulus, Jakob, Petrus, naJudas ova popya kutya ove li ovapiya vaKalunga novaKristus. (Titus 1:1; Jakob 1:1; 2 Petrus 1:1; Judas 1) Paulus okwa li a dimbulukifa Ovakriste Ovatessaloniki kutya ova li va ‘amuka koikalunga yavo nove uya kuKalunga omunamwenyo nomunashili ve mu longele.’ (1 Ovatessaloniki 1:9) Oshike sha li she linyengifa Ovakriste ovo va ninge ovapiya vaKalunga nehalo liwa? Shi na sha novapika Ovaisrael, oshike sha li hashi ve linyengifa va efe po emanguluko lavo lopaumwene? Mbela kasha li ohole yokuhola oovene vavo? Okukala ovapiya Ovakriste okwe likolelela kohole yokuhola Kalunga. Eshi twa shiiva Kalunga kashili nomunamwenyo nokukala tu mu hole, otwe linyengifwa tu mu longele “nomutima [wetu] aushe nosho yo nomwenyo [wetu] aushe.” (Deuteronomion 10:12, 13) Ndele okuninga omupiya waKalunga naKristus osha kwatela mo shike? Ongahelipi osho tashi kumu onghalamwenyo yetu yakeshe efiku?
“Ashishe shi ningeni okufimaneka Kalunga”
4. Omonghedi ilipi hatu ningi ovapiya vaKalunga novaKristus?
4 Oshitya omupiya ile omupika osha yelifwa shi li “omunhu oo e li waumwe ile wavamwe paveta noku na okudulika filufilu.” Ohatu ningi vaJehova ngeenge twe mu yapulila eemwenyo detu nokuninginifwa. Omuyapostoli Paulus okwa yelifa a ti: “Kamu fi veni vene. Osheshi nye omwa kulilwa noikulila idjuu.” (1 Ovakorinto 6:19, 20) Doshili, oikulila oyo, oyo ekuliloyambo laJesus Kristus, olo okupitila mulo Kalunga he tu tambula ko tu li ovapiya vaye, kashi na neembudi kutya otu li Ovakriste ovavaekwa ile otu li oovakwao tu na eteelelo lokukala kombada yedu. (Ovaefeso 1:7; 2:13; Ehololo 5:9) Hano okudja peninginifo letu, otwa ninga ‘twOmwene [“Jehova,” NW].’ (Ovaroma 14:8) Molwaashi otwa kulilwa nohonde yaJesus Kristus i na ondilo, otwa ninga yo ovapiya vaJesus notu na oshinakuwanifwa shokudiinina oipango yaye.—1 Petrus 1:18, 19.
5. Tu li ovapiya vaJehova, oshinakuwanifwa sha fimanenena shilipi tu na, nongahelipi hatu dulu oku shi wanifa po?
5 Ovapiya ove na okudulika komwene wavo. Fye otwa ninga ovapiya nehalo liwa notwe linyengifwa kohole yokuhola Omwene wetu. Johannes wotete 5:3, ota ti: “Ohole yokuhola Kalunga oyo tuu ei nokutya, tu diinine oipango yaye. Noipango yaye kai fi idjuu.” Hano, eduliko letu oli li euliko lohole yetu nosho yo eliyandjo letu. Oli liwetikile mwaaishe oyo hatu ningi. Paulus okwa ti: “Ngenge tamu li ile tamu nu, ile keshe tuu eshi tamu shi ningi, ashishe shi ningeni okufimanekifa Kalunga.” (1 Ovakorinto 10:31) Otwa hala okuulika kutya ohatu ‘kalele Omwene’ monghalamwenyo yakeshe efiku, nokuli nomoinima inini.—Ovaroma 12:11.
6. Okukala omupiya waKalunga ohashi kumu ngahelipi omatokolo oo hatu ningi monghalamwenyo? Shi yelifa to yandje oshihopaenenwa.
6 Pashihopaenenwa, ngeenge hatu ningi omatokolo otwa hala okukala hatu diladila nawa shi na sha nehalo lOmwene wetu womeulu, Jehova. (Malakia 1:6) Omatokolo madjuu otashi dulika a yeleke okudulika kwetu kuKalunga. Onghee hano, ohatu ka pwilikina komayele aye ponhele yokushikula eamo lomutima wetu oo u na ‘omakoto’ nowa “nyonauka”? (Jeremia 17:9) Melisa, Omukriste ina hombolwa, okwa li ashike opo a ninginifwa eshi omulumenhu omunyasha kwa li e mu hala. Okwa li ta monika a fa e li nawa, nokwa li nokuli ta konakona Ombibeli nEendombwedi daJehova. Nonande ongaho, omukulunhuongalo umwe okwa popya naye shi na sha nokukatuka pandunge mokudulika koshipango shaJehova shokuhombola “ashike mOmwene.” (1 Ovakorinto 7:39, NW; 2 Ovakorinto 6:14) Melisa okwa dimina a ti: “Kasha li shipu kwaame okudulika komayele oo. Ndele onda tokola kutya molwaashi onde liyandjela Jehova ndi longe ehalo laye, ohandi ka dulika komalombwelo aye a yela.” Mokudiladila kwaasho sha ningwa po, Melisa ota ti: “Onda hafa eshi nda dulika komayele oo. Diva, omulumenhu oo okwa efa po okukonakona. Ngeno onda twikilile nekwatafano olo, ngeno osho onda hombolwa komunhu e he fi omwitaveli.”
7, 8. (a) Omolwashike tu he na okulipula unene shi na sha nokuwapalela ovanhu? (b) Yandja oshihopaenenwa shanghee oumbada wokutila ovanhu tau dulu okufindwa.
7 Tu li ovapiya vaKalunga, katu na okuninga ovapika vovanhu. (1 Ovakorinto 7:23) Doshili, kape na umwe womufye a hala okukala a talika ko nai, ndele otu na okudimbuluka nokukaleka momadiladilo kutya Ovakriste ove na omifikamhango da yooloka ko kwaado domounyuni. Paulus okwa pula a ti: ‘Ohandi kongo okuwapalela ovanhu?’ Exulifodiladilo laye ola li: “Ngenge onda hala okuwapalela ovanhu natango, ngeno kandi fi vali omupiya waKristus.” (Ovagalati 1:10) Hano itatu dulu ashike okuliyandja komafininiko oomakula noku va wapalela. Ndele mbela otu na okuninga shike ngeenge hatu fininikwa tu kale twe va fa?
8 Konakona oshihopaenenwa shaElena, omunyasha Omukriste wokuSpania. Ovanafikola vahapu vomongudu yavo ova li hava yandje ohonde. Ova li ve shi shii kutya e li umwe womEendombwedi daJehova, Elena kala li ta ka yandja ile a tambule ohonde. Eshi omhito ya holoka po a yelifile ongudu yavo aishe etaleko laye, Elena okwe liyamba opo a yelife. Elena okwa ti: “Doshili, onda li nda tila unene oku shi ninga. Ndele onde lilongekida nawa noidjemo oya li ya kumwifa nge. Onda ka kala nda fimanekwa kovanafikola vakwetu vahapu, nomuhongi okwa lombwela nge kutya okwa li a pandula oshilonga osho nda li handi longo. Komesho yaaishe, onda li nda hafa eshi nda popila edina laJehova nonda dula okuyelifa nawa omatomheno e na sha nomufika wange wopamishangwa.” (Genesis 9:3, 4; Oilonga 15:28, 29) Doshili, tu li ovapiya vaKalunga novaKristus, otwa yooloka ko kuvamwe. Ndelenee nafye ohatu dulu okufimanekwa kovanhu, ngeenge otwe lilongekida okupopila eitavelo letu netilofimaneko.—1 Petrus 3:15.
9. Oshike hatu lihongo komwengeli oo a li a holokela omuyapostoli Johannes?
9 Okudimbuluka kutya otu li ovapiya vaKalunga otaku dulu yo oku tu kwafela tu kale ovalininipiki. Oshikando shimwe, omuyapostoli Johannes okwa li a kumwa unene kemoniko likumwifi laJerusalem shomeulu nomolwaasho okwe linyongamena keemhadi domwengeli oo a li omupopikalelipo waKalunga. Omwengeli okwa ti: “Ino shi ninga, osheshi aame omupiya mukweni nowovamwaxo ovaprofeti novaava tava diinine eendjovo domomushangwa ou; linyongamena Kalunga.” (Ehololo 22:8, 9) Kasha li tuu oshihopaenenwa sha denga mbada osho omwengeli a tulila po ovapiya aveshe vaKalunga! Ovakriste vamwe otashi dulika va kale ve na eendodo delikalekelwa meongalo. Ndelenee Jesus okwa ti: “Ou womunye a hala a ninge munene mokati keni, ye na kale omuyakuli weni, naau womokati keni a hala a kale wokomesho, ye na kale omupiya waaveshe.” (Mateus 20:26, 27) Ngaashi ovashikuli vaJesus, atushe otu li ovapiya.
“Otwa longa osho ashike twa li tu noku shi longa”
10. Yandja oihopaenenwa yopamishangwa u ulike kutya kasha li alushe shipu kovapiya vaKalunga ovadiinini okulonga ehalo laye.
10 Okulonga ehalo laKalunga haalushe shi li oshinima shipu kovanhu inava wanenena. Omuprofeti Moses okwa li a ongaonga okudulika eshi Jehova e mu pula a ye a ka mangulule oshiwana shaIsrael moukwatwa muEgipti. (Exodus 3:10, 11; 4:1, 10) Eshi Jona a li a pewa oshinakuwanifwa shokuudifila ovanhu vomuNinive etumwalaka letokolo, “okwa fikama a ye onhapo oshipala shOmwene, a ye kuTarsis.” (Jona 1:2, 3) Baruk, hamushanga womuprofeti Jeremia, okwa li ta ngongota kutya okwa loloka. (Jeremia 45:2, 3) Otu na okulinyenga ngahelipi ngeenge omahalo opaumwene otaa tu omhinge nokulonga ehalo laKalunga? Eyele olo Jesus a yandja otali yandje enyamukulo.
11, 12. (a) Hokolola pauxupi eyele laJesus olo la shangwa muLukas 17:7-10. (b) Oshilihongomwa shilipi hatu lihongo meyele laJesus?
11 Jesus okwa popya kombinga yomupiya oo a li ta lifa moixwa oufita womwene waye efiku alishe. Eshi omupiya e uya keumbo, a loloka omolwoilonga idjuu oyo kwa li ta longo oule weevili 12, omwene waye ine mu shiva a hafele pamwe naye ouvalelo muwa. Ponhele yaasho, omwene waye okwa ti: “Pakele nge po ouvalelo, ove u lidike ndee to yakula nge fimbo handi li ndele handi nu. Opo nee ove to ka lya ndele to nu.” Omupiya okwa li ashike ta dulu okulipyakidila neemhumbwe daye ngeenge a mane okuyakula omwene waye. Jesus okwa xulifa eyele laye ta ti: “Hano osho nanye yo, ngenge mwa wanifa ashishe mwe shi lombwelwa, tyeni: ofye ovapiya vongaho, otwa longa osho ashike twa li tu noku shi longa.”—Lukas 17:7-10.
12 Jesus ina yandja eyele olo a ulike kutya Jehova iha pandula osho hatu longo moilonga yaye. Ombibeli otai popi sha yela kutya: “Kalunga ke fi omuhenouyuki a dimbwe ngeno oilonga yeni nohole yeni mokufimanekifa edina laye.” (Ovaheberi 6:10) Ponhele yaasho, osho hatu lihongo meyele laJesus oshosho kutya omupiya ita dulu okuliwapalela mwene ile a yandje elitulemo kouwa waye mwene. Eshi twe liyapulila Kalunga notwa hoolola okukala ovapiya vaye, otwa dimina okupitifa komesho okulonga ehalo laye komesho yaali letu. Onghee hano, otu na okuninga ngaho.
13, 14. (a) Omeenghalo dilipi tu na okukondjifa eamo letu? (b) Omolwashike tu na okupitifa komesho ehalo laKalunga?
13 Okukonakona alushe Eendjovo daKalunga noileshomwa ‘yomupiya omudiinini nomunaendunge’ otaku pula eenghendabala da mana mo. (Mateus 24:45) Eshi osha pumbiwa unene tuu ngeenge okulesha okwa kala oupyakadi kufye nongeenge oshileshomwa otashi kundafana ‘oinima yomoule yaKalunga.’ (1 Ovakorinto 2:10, NW) Ndelenee mbela katu na okukonga efimbo lokuninga ekonakono lopaumwene? Otashi dulika twa pumbwa elipangelo opo tu kale hatu konakona nefimbo. Ndele ngeenge itatu ningi ngaho, ongahelipi hatu dulu okukulika ehalo lokulya “eendya da pama [daava] va kula”?—Ovaheberi 5:14.
14 Ongahelipi kombinga yomafimbo oo hatu di koilonga twa loloka? Otashi dulika twa pumbwa okukondja neenghono opo tu kale hatu i kokwoongala. Ile otashi dulika tu kale tu he na ehalo lopaushitwe lokuudifila ovo tu he shii nale. Paulus okwa didilika kutya otashi dulika pa kale omafimbo amwe oo hatu udifa onghundana iwa ‘tu he na ehalo.’ (1 Ovakorinto 9:17) Ndelenee ohatu longo oilonga oyo molwaashi Jehova—Omwene wetu womeulu, oo tu hole—ote tu lombwele kutya osho tu na okuninga. Mbela ihatu kala alushe tu udite twa mbilipalelwa notwa tulumukifwa ngeenge twa ninga eenghendabala dokukonakona, dokuya kokwoongala nosho yo doku ka udifa?—Epsalme 1:1, 2; 122:1; 145:10-13.
Ino tala “konima”
15. Ongahelipi Jesus a tula po oshihopaenenwa shokudulika kuKalunga?
15 Jesus Kristus okwa dulika filufilu kuXe womeulu. Okwa lombwela ovahongwa vaye a ti: “Ame nda dja keulu hakuwanifa ehalo lange mwene, ndelenee ehalo laau a tuma nge.” (Johannes 6:38) Eshi a li a nyika oluhodi linene moshikunino shaGetsemane, okwa ilikana a ti: “Tate, ngenge tashi dulika, eholo eli nali koye nge; ndele hangaashi Ame nda hala, ndelenee ongaashi Ove wa hala.”—Mateus 26:39.
16, 17. (a) Otu na okutala ko ngahelipi oinima oyo twa fiya po? (b) Ulika nghee Paulus a li a katuka pandjele shi na sha nokutala ko eemhito domaifano opaunyuni di li “oimbodi yongaho.”
16 Jesus Kristus okwa hala tu kale ovadiinini shi na sha netokolo letu lokukala ovapiya vaKalunga. Okwa ti: “Kape nomunhu a kwata oshipululo neke laye ta tale vali konima, a wapalela ngeno ouhamba waKalunga.” (Lukas 9:62) Okudiladila kwaasho twa fiya po inashi yuka nandenande ngeenge ohatu longele Kalunga. Ponhele yaasho, otu na okukala twa lenga osho twa mona mokuhoolola okukala ovapiya vaKalunga. Paulus okwa shangela Ovafilippi a ti: “Oinima aishe, eshi nde i shaameka nokushiiva Kristus Jesus Omwene wange, handi i tale oyo oshiponga, osheshi omolwaye nda kanifa aishe nohandi i dini oyo oimbodi yongaho, ndi likole Kristus.”—Ovafilippi 3:8.
17 Diladila koinima aishe oyo Paulus a li e i tala ko i li oimbodi yongaho nokwe i fiya po omolwomauwa opamhepo okukala omupiya waKalunga. Ina fiya po ashike omauwa omounyuni, ndele nomhito yo yokuninga omuwiliki weitavelo lOshijuda womonakwiiwa. Ngeno Paulus okwa twikilile okutula moilonga eitavelo lOshijuda, otashi dulika ngeno a ka ya fiyo opondodo ya fa yaSimeon, omonamati womuhongi waPaulus, Gamaliel. (Oilonga 22:3; Ovagalati 1:14) Simeon okwa ninga omuwiliki wOvafarisai nokwa dana onghandangala inene mounashibofa wOvajuda mokukondjifa Ovaroma mo 66-70 O.P.—nonande okwa li e na omalimbililo onhumba. Okwa fila moita oyo, tashi dulika a dipawa kOvajuda ovanashibofa ile kovakwaita Ovaroma.
18. Yandja oshihopaenenwa u ulike nghee okupondola pamhepo ku na ondjabi.
18 Vahapu vomEendombwedi daJehova ova landula oshihopaenenwa shaPaulus. Jean okwa ti: “Meni lomido dinini eshi nda mana ofikola, onda mona oilonga yokukala hamushanga omukulunhu womupanguli a tumbala muLondon. Onda li nda hafela oilonga yange nokwa li handi mono oimaliwa ihapu, ndele momutima wange okwa li ndi shi shii kutya ohandi dulu okuninga shihapu mokulongela Jehova. Xuuninwa onda efa po oilonga oyo nonda ya moukokolindjila. Onda hafa unene eshi nda katukile onghatu oyo omido 20 lwaapo da pita! Oilonga yange yefimbo liyadi oya punapalifa onghalamwenyo yange shi dulife osho oilonga youhamushanga keshe tai dulu okuninga. Kape na vali shimwe hashi eta ehafo linene shi dulife okumona nghee Eendjovo daJehova hadi dulu okulundulula onghalamwenyo yomunhu. Okukala nombinga moshinima osho oshihafifa neenghono. Ohatu mono shihapu okudja kuJehova shi dulife pwaasho hatu mu pe.”
19. Otu na okukala twa tokola toko okuninga shike, nomolwashike?
19 Eenghalo detu otadi dulu okulunduluka mokweendela ko kwefimbo. Ndelenee okuliyapulila kwetu Kalunga itaku lunduluka. Otu li natango ovapiya vaJehova, nokwa efa tu tokole kufye vene nghee hatu dulu okulongifa efimbo letu, eenghono detu, ounghulungu wetu nosho yo oiniwe yetu ikwao, monghedi ya denga mbada. Hano, omatokolo oo hatu ningi moshinima eshi otaa dulu okuulika ohole yetu yokuhola Kalunga. Otaa ulike yo kutya otwa hala okuninga omaliyambo pauhandimwe shi fike peni. (Mateus 6:33) Kashi na nee mbudi kutya eenghalo detu oda tya ngahelipi, mbela katu na okukala twa tokola toko okupa Jehova osho sha denga mbada? Paulus okwa shanga a ti: “Ehalo liwa lokuyandja ngenge li li po, ola wapalela osho omunhu e shi kwete hasheshi e he shi kwete.”—2 Ovakorinto 8:12.
“Omu na oiimati yeni”
20, 21. (a) Oiimati ya tya ngahelipi ovapiya vaKalunga hava imike? (b) Jehova oha pe ngahelipi ovo tave mu pe osho sha denga mbada?
20 Okukala ovapiya vaKalunga kashi fi omutengi mudjuu. Ponhele yaasho, oshe tu mangulula moupika wonyanya oo hau kanififa ovanhu ehafo. Paulus okwa shanga a ti: “Eshi mwa manguluka moulunde, ndele mwa ninga ovapiya vaKalunga omu na oiimati yeni tai twala meyapulo, ndele exulilo olo omwenyo waalushe.” (Ovaroma 6:22) Okukala kwetu tu li ovapiya vaKalunga otaku imike oiimati mouyapuki molwaashi ohatu mono ouwa oo tau di melihumbato lopaenghedi la koshoka. Kakele kaasho, otashi twala komwenyo waalushe monakwiiwa.
21 Jehova oha yandje shihapu kovapiya vaye. Ngeenge hatu longo ngaashi hatu dulu moilonga yaye, ote tu yeululile “omakende keulu” noku tu lokifila “enangekonoupuna la wanenena.” (Malakia 3:10) Ehafo oli fike peni okutwikila okukala ovapiya vaJehova!
Oto dimbuluka?
• Omolwashike hatu ningi ovapiya vaKalunga?
• Ohatu ulike ngahelipi kutya ohatu dulika kehalo laKalunga?
• Omolwashike tu na okukala twa hala okupitifa komesho ehalo laJehova komesho yaali letu?
• Omolwashike tu he na okutala ‘konima’?
[Efano pepandja 14]
Elongekido lokuninga omupika nehalo liwa muIsrael ola li tali faneke okuninga kwOvakriste vashili ovapiya
[Efano pepandja 15]
Ohatu ningi ovapiya vaKalunga ngeenge twa ninginifwa
[Efano pepandja 15]
Ovakriste ohava pitifa komesho ehalo laKalunga