Natu hopaeneneni Kristus mokuninga ovanhu ovahongwa
‘Taleni nhumbi tamu udu.’ — LUKAS 8:18.
1, 2. Omolwashike tu na okuyandja elitulemo kunghee Jesus a li ha ungaunga novanhu pefimbo loukalele waye?
JESUS KRISTUS okwa li ta wanifa po oshilonga shaye shokuninga ovanhu ovahongwa e li Omuhongi Munene eshi a li a lombwela ovashikuli vaye a ti: ‘Taleni nhumbi tamu udu.’ (Lukas 8:16-18) Efinamhango olo otali longo yo koukalele woye u li Omukriste. Ngeenge oho pwilikine nawa kehongo lopamhepo noho tula moilonga osho to lihongo, oto ka pondola u li omuudifi wOuhamba omunekeka. Kunena, ihatu udu ewi laJesus lovenevene, ndele ohatu dulu okulesha kombinga yaasho a li a popya nosho yo osho a li a ninga okudja mOmbibeli. Ombibeli otai ti shike shi na sha nanghee Jesus a li ha ungaunga novanhu pefimbo loukalele waye?
2 Jesus okwa li omuudifi wonghundana iwa nomuhongi wOmishangwa onghulungu. (Lukas 8:1; Johannes 8:28) Oilonga yokuninga ovanhu ovahongwa oya kwatela mo okuudifa nokuhonga, ndele nande ongaho, ohashi kala shidjuu kOvakriste vamwe ovo ve li ovaudifi ovanekeka okuhonga vamwe nomupondo. Okuudifa okwa kwatela mo okutwaalela ovanhu onghundana iwa, ndele omuudifi okwa pumbwa okukala e na ekwatafano liwa novakonakoni vaye opo a dule oku va honga kombinga yaJehova nosho yo yomalalakano aye. (Mateus 28:19, 20) Osho ohatu dulu oku shi ninga mokuhopaenena Jesus Kristus, Omuhongi Munene, oo a li a ninga ovanhu ovahongwa. — Johannes 13:13.
3. Okuhopaenena Jesus otaku dulu okunwefa mo ngahelipi eenghendabala detu dokuninga ovanhu ovahongwa?
3 Ngeenge otwa hopaenene onghedi yaJesus yokuhonga ohatu ka kala metwokumwe nekumaido lomuyapostoli Paulus olo tali ti: “Mokweendafana naava ve li pondje kaleni mu neendunge nokukoneka efimbo liwa. Eendjovo deni nadi kale alushe donghenda, da fingala omongwa, nye mu kale mu shi shii nhumbi mu nokunyamukula keshe umwe.” (Ovakolossi 4:5, 6) Okuhopaenena Jesus moilonga yokuninga ovanhu ovahongwa otashi pula eenghendabala, ndele otashi tu kwafele tu pondole mokuhonga kwetu notu kale hatu ‘nyamukula keshe umwe’ she likolelela keemhumbwe daye pauhandimwe.
Jesus okwa li ha ladipike vamwe va popye omadiladilo avo
4. Omolwashike taku dulu okutiwa kutya Jesus okwa li omupwilikini muwa?
4 Okudja kounona waye, Jesus okwa kala ha pwilikine kovanhu nokwa li he va ladipike va popye omadiladilo avo. Pashihopaenenwa, eshi a li e na omido 12, ovadali vaye ova li ve mu hanga motembeli e li mokati kovahongi, ‘ta pwilikine kuvo noku va pula.’ (Lukas 2:46) Jesus ka li a ya kotembeli opo a ka fife ohoni ovahongi ovo neshiivo laye. Ndele okwa li a ya a ka pwilikine, nonande okwa li yo a pula omapulo. Okukala kwaye omupwilikini muwa otashi dulika oko kwa li kwe mu ningifa a kale a hokiwa kuKalunga nokovanhu. — Lukas 2:52.
5, 6. Otu shi shii ngahelipi kutya Jesus okwa li ha pwilikine komataleko aavo a li a honga?
5 Konima eshi Jesus a ninginifwa nokwa vaekwa a ninge Messias, okwa kala natango ha pwilikine kovanhu. Ka li ha yandje unene elitulemo kwaasho a li ta hongo ndele ta dimbwa ovo va li ve uya okupwilikina kuye. Luhapu okwa li ha kanghama, noku va pula osho tava diladila opo nee ta pwilikine komanyamukulo avo. (Mateus 16:13-15) Pashihopaenenwa, konima yefyo laLasarus, omumwaina waMarta, Jesus okwa li a lombwela Marta a ti: “Keshe tuu ou e nomwenyo, ndee ta itavele nge, ita fi nande fiyo alushe.” Opo nee okwe mu pula a ti: “Oto shi itavele tuu?” Jesus okwa li a pwilikina eshi Marta a nyamukula a ti: “Heeno Omwene, handi itavele nokutya, Oove Kristus, Omona waKalunga.” (Johannes 11:26, 27) Jesus ka li tuu a hafa okuuda Marta ta ulike eitavelo laye okupitila meendjovo odo!
6 Eshi ovahongwa vahapu va li va fiya po Jesus, okwa li a hala okuuda kutya ovayapostoli vaye otava diladila shike. Onghee hano, okwe va pula a ti: “Nanye yo mwa hala okuya?” Simon Petrus okwa li e mu nyamukula a ti: “Omwene, otu ye kulyelye ngeno? Ove u neendjovo domwenyo waalushe; ndele fye twa itavela ndele tu shi shii, Oove Omuyapuki waKalunga.” (Johannes 6:66-69) Eendjovo odo kada li tuu da hafifa Jesus! Sha faafana, ngeenge omukonakonimbibeli ta popi eendjovo odo tadi ulike kutya oku na eitavelo, otashi ke tu hafifa.
Jesus okwa li ha pwilikine kuvamwe nefimaneko
7. Omolwashike Ovasamaria vahapu va li va itavela Jesus?
7 Etomheno limwe molwaashi Jesus a li a pondola mokuninga ovanhu ovahongwa ololo kutya okwa li e na ko nasha novanhu nokwa li ha pwilikine kuvo nefimaneko. Pashihopaenenwa, pomhito imwe Jesus okwa li a udifila omukainhu umwe Omusamaria muSikar, popepi nondungu yaJakob. Pefimbo leenghundafana odo, Jesus haye aeke a li ta popi ndele okwa li yo a pwilikina eshi omukainhu ta popi. Fimbo Jesus a li ta pwilikine komukainhu oo, okwa li a didilika kutya oku na ohokwe melongelokalunga nokwe mu lombwela kutya Kalunga oha hokwa ovo va hala oku mu longela momhepo nomoshili. Jesus okwa li a ulika efimaneko nokunakonasha nomukainhu oo. Omukainhu oo okwa ka lombwela vakwao kombinga yaJesus, ‘nOvasamaria vahapu vomoshilando osho ove mu itavela omolweendjovo domukainhu.’ — Johannes 4:5-29, 39-42.
8. Molwaashi ovanhu ohava hafele okupopya omataleko avo, ongahelipi to dulu okulongifa eemhito da tya ngaho opo u dule okuhovela eenghundafana moukalele?
8 Ovanhu luhapu ohava hafele okupopya omataleko avo. Pashihopaenenwa, ovakalimo vomuAtena shonale ova li va hafela okupopya omataleko avo nokupwilikina koinima ipe. Osho osha li sha ningifa omuyapostoli Paulus a yandje oshipopiwa shiwa puAreopagi moshilando osho. (Oilonga 17:18-34) Ngeenge to hovele eenghundafana nomuneumbo moukalele, oto dulu okutya: “Onde uya oku ku talela po molwaashi onda hokwa okuuda kutya oto diladila ngahelipi shi na sha [tumbula oshikundafanwa shonhumba].” Pwilikina kwaasho omunhu ta ti, ove to ningi etyekosha loye shi na sha netaleko laye ile u mu pule epulo shi na sha nalo. Opo nee mu ulikila pahole osho Ombibeli tai ti shi na sha naasho.
Jesus okwa li e shii nghee e na okuhovela eenghundafana
9. Jesus okwa li a ninga shike ofimbo ina ‘fatululila Kleopas nakaume kaye omishangwa’?
9 Jesus okwa li ha kala alushe e shii osho e na okutya. Kakele kokukala omupwilikini muwa, luhapu okwa li ha kala e wete osho ovanhu tava diladila nokwa li e shii filufilu osho e na okutya. (Mateus 9:4; 12:22-30; Lukas 9:46, 47) Pashihopaenenwa, konima yokafimbo kaxupi eshi Jesus a nyumuka, ovahongwa vaye vavali ova li tava ende tava di kuJerusalem va finda kuEmaus. Ombibeli otai ti: “Fimbo tava kundafana ndee tava konakona, Jesus mwene okwa ehena kuvo, ndele okwa enda pamwe navo. Ndele omesho avo okwa [uvikwa], ve he mu koneke. Ndele Ye okwa tya kuvo: Otamu kundafana shike mokweenda kweni? Vo ova kanghama ve noipala ya nyika oluhodi. Ndele umwe wavo, edina laye Kleopas, e mu nyamukula ta ti kuye: Oove auke omunailongo wa menekela muJerusalem, ino uda ei ya ningilwa mo pomafiku aa? Ndele Ye okwa tya kuvo: Oshike?” Omuhongi Munene okwa li a pwilikina fimbo va li tava yelifa kutya Jesus Omunasaret okwa li ha hongo ovanhu, ha longo oikumwifalonga nokwa dipawa, ndele paife vamwe ova li tava ti okwa nyumuka koufi. Jesus okwa li a efa Kleopas nakaume kaye va popye omataleko avo. Opo nee okwe va yelifila osho va li va pumbwa okushiiva, e va “fatululila omishangwa.” — Lukas 24:13-27, 32.
10. Ongahelipi to dulu okushiiva etaleko lopalongelokalunga lomunhu oo wa shakeneka moukalele?
10 Otashi dulika u kale uhe shii sha kombinga yetaleko lomuneumbo wonhumba li na sha nelongelokalunga. Opo u mone kutya oku na etaleko la tya ngahelipi, oto dulu okutya kutya oho hafele okupwilikina kwaasho ovanhu hava diladila shi na sha neilikano. Opo nee otashi dulika u mu pule to ti: “Mbela ope na ngoo omunhu wonhumba oo ha pwilikine komailikano?” Enyamukulo lomunhu otashi dulika liholole shihapu shi na sha netaleko laye nosho yo onakudiwa yaye i na sha nelongelokalunga. Ngeenge oku na ko nasha nelongelokalunga, oto dulu okuuda shihapu shi na sha netaleko laye, moku mu pula kutya: “Mbela oto diladila kutya Kalunga oha pwilikine komailikano aeshe ile ope na amwe ihe a hokwa?” Omapulo a tya ngaho otaa dulu okutwala meenghundafana dihafifa. Ngeenge otashi wapalele okuulikila omunhu osho Ombibeli tai ti shi na sha noshikundafanwa osho, shi ninga nelungi, nopehe na okukembaula eitavelo laye. Ngeenge okwa hafela okupwilikina kwoove, otashi dulika a kale a hala u mu talele po vali. Ongahelipi nee ngeenge okwe ku pula epulo olo ito dulu oku li nyamukula? Oto dulu oku ka ninga omapekaapeko ndele to mu alukile we lilongekida oku mu lombwela ‘ekanghameno leteelelo loye, ndelenee shi ninga nengungumano netilo.’ — 1 Petrus 3:15.
Jesus okwa li a honga ovo va wana
11. Oshike tashi ke ku kwafela u mone ovo va wana okuhongwa?
11 Molwaashi Jesus okwa li omunhu a wanenena, okwa li e na eendunge dokuyoolola odo da li de mu kwafela a mone mo ovo va wana okuhongwa. Kashipu okumona mo ovo ve na “oikala iwa i na sha nomwenyo waalushe.” (Oilonga 13:48, NW) Ovayapostoli navo osho va li ve wete shi li ngaho eshi Jesus a li e va lombwela a ti: “Mukeshe moshilando ile momukunda tamu fiki mo, puleni, olyelye a wana, nye mu kale meumbo laye, fiyo tamu ka ehena komesho.” (Mateus 10:11) Ngaashi ovayapostoli vaJesus, ou na okukonga ovanhu ovo ve na ehalo okupwilikina nokuhongwa oshili yOmbibeli. Oto dulu okumona ovo va wana mokupwilikina nawa kwaaveshe ovo to popi navo moukalele, to didilike oikala yakeshe umwe.
12. Ongahelipi to dulu okutwikila okukwafela omunhu oo e na ohokwe?
12 Konima eshi wa fiya po omunhu oo a ulika ohokwe metumwalaka lOuhamba, oshiwa okutwikila okudiladila kombinga yoshili yOmbibeli oyo a pumbwa okulihonga. Ngeenge owa ninga omadidilikoshango aasho wa didilika konima eshi wa kundafana naumwe kombinga yonghundana iwa, otashi ke ku kwafela u twikile okukwafela omunhu oo pamhepo. Ngeenge to ningi elishuneko, owa pumbwa okupwilikina nawa opo u shiive shihapu shi na sha neitavelo lomunhu oo, oikala yaye nosho yo eenghalo daye.
13. Oshike tashi dulu oku ku kwafela u shiive etaleko lomunhu li na sha nOmbibeli?
13 Ongahelipi to dulu okuladipika ovanhu va popye etaleko lavo li na sha nEendjovo daKalunga? Moitukulwa imwe, oto dulu okupondola ngeenge owa pula kutya: “Mbela oho mono shidjuu okuuda ko Ombibeli?” Enyamukulo lomunhu kepulo olo luhapu ohali holola oikala yaye shi na sha noinima yopamhepo. Onghedi imwe vali omo to dulu oku shi ninga oyo okulesha omushangwa, ndele to pula omunhu kutya: “Mbela omushangwa ou ou udite ko ngahelipi?” Ngaashi Jesus, oto dulu okupondola moukalele woye mokulongifa omapulo taa wapalele. Ndele nande ongaho, owa pumbwa okukala wa lungama.
Jesus okwa li ha pula omapulo taa pondola
14. Ongahelipi to dulu okuulika ohokwe momataleko ovanhu nopehe na oku va pula omapulo okanaku?
14 Kala u na ko nasha nomataleko avamwe nopehe na oku va fifa ohoni. Hopaenena onghedi yaJesus yokuhonga. Jesus ka li ha pula ovanhu omapulo okanaku, ndele okwa li ha pula omapulo taa ningifa omunhu a diladile moule. Okwa li omupwilikini omunanghenda noha tulumukifa ovanamitimadiwa nokwa li he va ningifa va kale ve udite va manguluka. (Mateus 11:28) Ovanhu vomaludi aeshe ova li hava kala va manguluka oku mu lombwela omaupyakadi avo. (Markus 1:40; 5:35, 36; 10:13, 17, 46, 47) Opo ovanhu va kale va manguluka oku ku lombwela osho ve udite shi na sha nOmbibeli nosho yo omahongo ayo, ou na okuhenuka oku va pula omapulo okanaku.
15, 16. Ongahelipi to dulu okukwafela omunhu a popye etaleko laye shi na sha noinima yopalongelokalunga?
15 Kakele kokulongifa omapulo taa pondola, oto dulu yo okuladipika ovanhu va popye mokupopya oshinima shonhumba shihokwifa opo nee to pwilikine kwaasho omunhu ta ka tya. Pashihopaenenwa, Jesus okwa li a lombwela Nikodemus a ti: “Omunhu ngenge ina dalululwa, ita dulu okumona ouhamba waKalunga.” (Johannes 3:3) Eendjovo odo oda li dihokwifa neenghono, nomolwaasho Nikodemus a li a dula okunyamukula Jesus nokupwilikina kuye. (Johannes 3:4-20) Oto dulu oku kwafela ovanhu va popye mokuhopaenena onghedi oyo.
16 Ovanhu moilongo i lili noku lili ngaashi muAfrika, muEuropa lokOushilo nosho yo muAmerika lokOlukadi ova hokwa omalongelokalunga mape. Moilongo ya tya ngaho, oto dulu okuhovela eenghundafana to ti: “Ohandi kala handi lipula shi na sha nomalongelokalunga mahapumahapu oo e li ko. Ndele onde lineekela mafiku ovanhu vomoiwana aishe otava ka kala va hangana melongelokalunga lashili. Mbela ino hala oku ka mona eshi osho tashi ka ningwa?” Ngeenge owa popi oshinima shonhumba tashi kumwifa shi na sha neteelelo loye, otashi dulika u kwafele ovanhu va popye omataleko avo. Omapulo ohaa kala mapu okunyamukula ngeenge ope na eemhito mbali dokunyamukula. (Mateus 17:25) Konima eshi omuneumbo a ninga etyekosha laye kepulo loye, li nyamukula ove mwene nomushangwa umwe ile mbali. (Jesaja 11:9; Sefanja 3:9) Mokupwilikina nawa nokudidilika enyamukulo lomunhu oto ka dula okumona kutya omwa pumbwa okukundafana kombinga yashike molufo tali landula.
Jesus okwa li ha pwilikine kounona
17. Oshike tashi ulike kutya Jesus okwa li e na ko nasha nounona?
17 Jesus ka li ashike e na ko nasha novakulunhu ndele okwa li yo e na ko nasha nounona. Okwa li e shii omaudano oo ounona va li hava danauka nosho yo oinima oyo va li hava popi. Omafimbo amwe okwa li ha ifana ounona ve uye kuye. (Lukas 7:31, 32; 18:15-17) Ounona vahapu ova li yo hava kala mokati keengudu dovanhu odo da li hadi ya okupwilikina kuye. Okwa li yo a didilika eshi ounona va li va ingida tava tange Messias, nokwa li a ulika kutya Omishangwa oda xunganeka shi na sha naasho. (Mateus 14:21; 15:38; 21:15, 16) Kunena, ounona vahapu ohava ningi ovahongwa vaJesus. Ndele mbela ongahelipi to dulu oku va kwafela?
18, 19. Ongahelipi to dulu okukwafela ounona voye pamhepo?
18 Opo u kwafele ounona voye pamhepo, ou na oku kala ho pwilikine kuvo. Owa pumbwa okushiiva omataleko avo oo tashi dulika ehe li metwokumwe nehalo laJehova. Ndele kashi na nee mbudi kutya okaana koye oka popya shike, oshi li pandunge u ka nyamukule tete nenyamukulo tali tungu. Opo nee oto dulu okulongifa omishangwa tadi wapalele opo u kwafele okaana koye ka kale ke shii nghee Jehova ha tale ko oinima.
19 Omapulo otaa dulu oku ku kwafela u mone kutya okaana otaka diladila shike. Ndele ngaashi ashike ovakulunhu, ounona navo ka ve hole okupulwa okanaku. Ponhele yokutwika okaana koye omutengi wokunyamukula omapulo madjuu, omolwashike ito ka lombwele omatumbulo e li pauxupi kombinga yoye mwene? Otashi dulika u ka lombwele kutya omafimbo amwe okwa li ho kala u udite ngahelipi noku ka yelifila kutya omolwashike wa li ho kala u udite ngaho, she likolelela kwaasho tamu kundafana. Opo nee otashi dulika u ka pule kutya: “Mbela naave osho u udite ngaho?” Enyamukulo lokaana otali dulu okweetifa po eenghundafana dopamishangwa tadi kwafa notadi tungu.
Twikila okuhopaenena Kristus mokuninga ovanhu ovahongwa
20, 21. Omolwashike u na okukala omupwilikini muwa eshi to longo oilonga yokuninga ovanhu ovahongwa?
20 Kutya nee oto kundafana oshikundafanwa shonhumba nokaana koye ile nomunhu wonhumba, osha fimanenena okupwilikina nawa noshi li yo euliko lohole. Ngeenge to pwilikine kuumwe, oto ulike kutya owe lininipika noto ulike kutya owe mu fimaneka nou na ko nasha naye. Okupwilikina otaku pula u yandje elitulemo eshi omunhu oo ta popi etaleko laye.
21 Ngeenge to kufa ombinga moukalele wopaKriste kala ho pwilikine noukeka kovaneumbo. Ngeenge oho pwilikine nawa kwaasho tava popi oshi na oupu u mone kutya oshili yOmbibeli ilipi tai ka kala ihokwifa kuvo. Opo nee kendabala oku va kwafela to longifa eenghedi di lili noku lili dokuhonga ngaashi odo Jesus a li ha longifa. Mokuninga ngaho, oto ka kala wa hafa nowa mbilipalelwa molwaashi oto hopaenene Jesus oo a li ha pondola mokuninga ovanhu ovahongwa.
Oto nyamukula ngahelipi?
• Jesus okwa li a ladipika ngahelipi vamwe va popye omataleko avo?
• Omolwashike Jesus kwa li ha pwilikine kovanhu ovo a li ta hongo?
• Ongahelipi to dulu okulongifa omapulo moukalele woye?
• Ou na okuninga shike opo u kwafele ounona voye pamhepo?
[Efano pepandja 26]
Kala ho pwilikine ngeenge to udifile vamwe