ONGULUMAMBO MOINTANETA yiileshomwa yopaMbiimbeli
ONGULUMAMBO MOINTANETA
yiileshomwa yopaMbiimbeli
Oshindonga
  • OMBIIMBELI
  • IILESHOMWA
  • OKUGONGALA
  • w08 6/1 ep. 19-23
  • Omaukwatya oo tu na okulalakanena

Oshitopolwa shika kashi na okavidio.

Opu na epuko lyasha, okavidio itaka yi komeho.

  • Omaukwatya oo tu na okulalakanena
  • Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2008
  • Uupalanyolo uushona
  • Uuyelele wa faathana
  • “Lalakanena ouyuki”
  • ‘Lalakanena eliyandjo lometilokalunga’
  • ‘Lalakanena eitavelo’
  • ‘Lalakanena ohole’
  • ‘Lalakanena elididimiko’
  • ‘Lalakanena outalanheni’ nombili
  • Omapulo ga za kaaleshi
    Oshungolangelo tayi tseyitha Uukwaniilwa waJehova (yokukonakonwa) — 2020
  • Etilokalunga neliko
    Onkalamwenyo yopaKriste niilonga yokuuvitha—Okafo kokulongithwa pokugongala — 2019
Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2008
w08 6/1 ep. 19-23

Omaukwatya oo tu na okulalakanena

“Lalakanena ouyuki [neliyandjo lometilokalunga, NW] neitavelo nohole nelididimiko noutalonheni.” — 1 TIM. 6:11.

1. Oshitya “lalakanena” otashi ti shike?

OSHITYA shOshigreka osho sha tolokwa “lalakanena” momushangwa woshipalanyole otashi yandje ediladilo lokushikula oshinima, okutaataa sha ile okulotokela sha. Oshike tashi uya momadiladilo oye ngeenge to diladila komautumbulilo oo? Otashi dulika u diladile kOvaegipti ovo va li tava “shikula” Ovaisrael pefimbo laMoses, ndele Ovaegipti ovo ova ka fila mEfuta Litilyana. (Ex. 14:23) Ile otashi dulika u diladile koilanduliko oyo ya li tai dulu okuhanga omunhu muIsrael shonale, ngeenge okwa dipaa mukwao shihe fi oshiningilewina. MuIsrael omwa li oihondamenolando ihamano oko omunhu oo a dipaa mukwao shihe fi oshiningilewina a li e na okulotokela meendelelo. Ngeenge hasho, ‘omupuli wohonde mokuhanduka kwaye nomokushikula omudipai ndele te mu hange ondjilakati, ote mu dipaa.’ — Deut. 19:6.

2. (a) Ondjabi ilipi Kalunga a ladipika Ovakriste vamwe va lalakanene? (b) Ovakriste vahapu kunena ove na etimaumbwile lilipi?

2 Mepingafano noihopaenenwa yomOmbibeli oyo ya tumbulwa mokatendo kotete, konakona eendjovo domuyapostoli Paulus tadi tu omukumo, odo tadi ti: “Ohandi lotokele kefikilo, okondjabi yefindano Kalunga e i ifanena nge neifano lopombada muKristus Jesus.” (Fil. 3:14) Ombibeli otai ulike kutya ovo tava ka pewa ondjabi oyo yomeulu Ovakriste ovavaekwa ve li 144 000. Paulus naye okwa kwatelwa mo momuvalu oo. Ovavaekwa ovo otava ka pangela pamwe naJesus Kristus kombada yedu oule womido 1000 dokupangela kwaJesus. Kai fi tuu ondjabi itunhula oyo 144 000 va ladipikilwa kuKalunga va lalakanene! Mepingafano naasho, Ovakriste vashili vahapu kunena ove na etimaumbwile li lili, ile tu tye ondjabi i lili oyo tava ka pewa. Jehova okwa lalakanena oku va pa osho Adam naEva va li va kanifa, omwenyo waalushe moparadisa kombada yedu nosho yo ewaneneno. — Eh. 7:4, 9; 21:1-4.

3. Ongahelipi hatu dulu okuulika olupandu letu okupandula Kalunga omolwefilonghenda laye inali longelwa?

3 Ovanhu inava wanenena itava dulu lelalela okulilongela omwenyo waalushe, nonande ova ninge eenghendabala dokulonga osho sha yuka. (Jes. 64:6) Otava dulu ashike okumona omwenyo waalushe ngeenge ove na eitavelo momafiloshisho aKalunga e na sha nexupifo, oo Kalunga a yandja okupitila muJesus Kristus. Oshike nee hatu dulu okuninga po opo tu ulike olupandu letu okupandula Kalunga omolwefilonghenda laye inali longelwa? Onghedi imwe omo hatu dulu oku shi ninga omokudulika kelombwelo eli tali ti: “Lalakanena ouyuki [neliyandjo lometilokalunga, NW] neitavelo nohole nelididimiko noutalonheni.” (1 Tim. 6:11) Ngeenge otwa konakona omaukwatya oo, otashi ke tu kwafela pauhandimwe opo tu kale twa tokola toko okulalakanena omaukwatya oo “pauyadi.” — 1 Tes. 4:1, NW.

“Lalakanena ouyuki”

4. Omolwashike hatu dulu okutya okulalakanena “ouyuki” oshinima sha fimana, noshike omunhu e na okuninga tete opo e u lalakanene?

4 Meenhumwafo adishe odo omuyapostoli Paulus a li a shangela Timoteus, omo a popya omaukwatya oo e na okulalakanenwa, okwa tumbula tete “ouyuki” komaukwatya makwao. (1 Tim. 6:11; 2 Tim. 2:22) Kakele kaasho, omambo makwao Ombibeli okwe tu ladipika yo lwoikando tu lalakanene ouyuki. (Omayel. 15:9; 21:21; Jes. 51:1) Ndele opo tu lalakanene ouyuki, otu na tete ‘okushiiva Kalunga aeke kashili naau a tumwa kuye, Jesus Kristus.’ (Joh. 17:3) Okulalakanena ouyuki otaku ke linyengifa omunhu a katuke eenghatu, sha hala okutya, ote ke lidilulula komanyono aye omonakudiwa ndele te ‘lialuluka’ opo a longe ehalo laKalunga. — Oil. 3:19.

5. Oshike tu na okuninga opo tu kale pamufika wouyuki koshipala shaKalunga?

5 Ovanhu omamiliyona ovo tava lalakanene shili ouyuki ove liyapulila Jehova nove shi ulika kutya ove mu liyapulila mokuninginifwa momeva. Ngeenge ou li Omukriste a ninginifwa, mbela oho likonakona ngoo u tale ngeenge onghedi yoye yokukalamwenyo otai ulike kutya oto twikile okulalakanena ouyuki? Otu na okutwikila okulalakanena ouyuki, notashi dulika osho to ningi. Onghedi imwe omo to dulu okumona kutya oto lalakanene shili ouyuki okukala u shii okutongola pokati ‘kouwa nowii’ ngeenge to ningi omatokolo monghalamwenyo we likolelela kOmbibeli. (Lesha Ovaheberi 5:14.) Pashihopaenenwa, natu tye nee ou li Omukriste ina hombolwa ile ina hombola oo a wana okuya mohombo. Mbela owa tokola toko okuhaendelafana nomunhu oo ina ninginifwa? Ngeenge oto lalakanene shili ouyuki, ito ka endelafana nomunhu ina ninginifwa. — 1 Kor. 7:39.

6. Okulalakanena shili ouyuki okwa kwatela shike?

6 Okukala omuyuki inashi hala okutya otu na okukala tu lishii ‘unene ouyuki.’ (Omuud. 7:16) Jesus okwa londwela ovahongwa vaye vaha kale ve lishii unene ouyuki nokulimonikifa kuvamwe va fa va xwepo ve dule ovanhu vakwao. (Mat. 6:1) Okulalakanena shili ouyuki okwa kwatela mo okupashukila omitima detu, sha hala okutya, otu na okuyukifa omadiladilo a penga, oikala yetu, omalinyengotomheno etu nosho yo omahalo etu. Ngeenge otwa kala alushe hatu pashukile omitima detu, itatu ka ya noupu momanyono a kwata moiti. (Lesha Omayeletumbulo 4:23; yelekanifa naJakob 1:14, 15.) Kakele kaasho, Jehova ote ke tu nangeka noupuna note ke tu kwafela eshi hatu lalakanene omaukwatya makwao opaKriste a fimana.

‘Lalakanena eliyandjo lometilokalunga’

7. ‘Eliyandjo lometilokalunga’ ola hala okutya shike?

7 Eliyandjo ola kwatela mo okuliyapulila sha filufilu nokukala omudiinini kusho. Emboitya limwe lOmbibeli ola ti kutya oshitya shOshigreka osho sha tokolwa ‘eliyandjo lometilokalunga’ otashi yandje ediladilo “lokukala twa lungama filufilu tuha efe nande osha shi nghundipaleke etilokalunga letu.” Ovaisrael ova li va dopa lwoikando okuulika oukwatya oo weliyandjo lometilokalunga. Osho oshi liwetikile mounashibofa oo va kala tava tukululile Kalunga nokuli nokonima eshi e va mangulula muEgipti.

8. (a) Epulo lilipi la li la holoka po konima eshi Adam a nyona? (b) Ongahelipi enyamukulo li na sha ‘noshiholekwa shiyapuki’ la yandjwa?

8 Oule womido omayovi, konima eshi Adam oo a li a wanenena a nyona, opa kala epulo olo la li la pumbwa okunyamukulwa, tali ti: ‘Mbela ope na ngoo omunhu ta dulu okuulika eliyandjo lometilokalunga la wanenena?’ Momukokomoko womafelemudo okudja eshi Adam a nyona, ovanhu inava wanenena kava li tava dulu okuulika eliyandjo lometilokalunga la wanenena. Ndelenee Jehova okwa ka yandja enyamukulo li na sha ‘noshiholekwa osho shiyapuki’ pefimbo laye la wapala. Jehova okwa li a lundululila omwenyo wOmona waye womeulu, ewifa laye, moshidalelo shaMaria, opo a dalwe e li omunhu wokombada yedu a wanenena. Jesus okwa li a ulika mokukalamwenyo kwaye akushe kwokombada yedu kutya okwa li e liyapulila filufilu Kalunga kashili nokwa kala omudiinini kuye fiyo omefyo li udifa omwenyo munyenye. Omailikano aye okwa ulika kutya okwa li e na etilofimaneko lokufimaneka Xe womeulu omunahole. (Mat. 11:25; Joh. 12:27, 28) Nomolwasho, Jehova okwa li a nwefa mo Paulus a ulike kutya oshihopaenenwa osho Jesus a tula po osha pambafana ‘neliyandjo lometilokalunga.’ — Lesha 1 Timoteus 3:16, NW.

9. Ongahelipi hatu dulu okulalakanena eliyandjo lometilokalunga?

9 Molwaashi inatu wanenena, itatu dulu okuulika eliyandjo lometilokalunga la wanenena. Ndele nande ongaho, ohatu dulu okulalakanena oukwatya oo, nopo tu dule oku shi ninga, otu na okuhopaenena filufilu oshihopaenenwa shaKristus. (1 Pet. 2:21) Kungaho, itatu ka kala twa fa ovanaihelele ovo “ve nemoniko longaho letilokalunga, ndelenee tava shilike eenghono dalo.” (2 Tim. 3:5) Ashike osho inashi hala okutya eliyandjo lometilokalunga lashili ihali limonikila mo. Omunhu oha dulu okulimonikila kutya oku na eliyandjo lometilokalunga lashili. Pashihopaenenwa, kutya nee ohatu hoolola odede (oshikutu shehombolo) ile oikutu oyo hatu djala eshi hatu i keefitola, otu na alushe okushilipaleka kutya eholokepo letu otali ka ulika kutya fye “oonakutilakalunga.” (1 Tim. 2:9, 10) Heeno, ngeenge ohatu lalakanene shili eliyandjo lometilokalunga ohatu ka dulika komifikamhango daKalunga douyuki mokukalamwenyo kwetu kwakeshe efiku.

‘Lalakanena eitavelo’

10. Oshike tu na okuninga opo tu kale tu na eitavelo la kola?

10 Lesha Ovaroma 10:17. Opo Omukriste a kale e na eitavelo la kola, oku na okukala ha dilonga keeshili di na ondilo odo tadi hangwa mEendjovo daKalunga. Otu na yo oishangomwa ihapu oyo ya nyanyangidwa ‘komupiya omudiinini nomunaendunge’ oyo tai dulu oku tu kwafela tu pameke eitavelo letu. Pashihopaenenwa, ope na omambo avali e likalekelwa, oo a nyanyangidwa nelalakano oku tu kwafela opo tu shiive nawa Kristus notu dule oku mu hopaenena filufilu. Embo limwe oli na oshipalanyole Omuntu omunenenene ngoka a li ko nale; likwao oli na oshipalanyole Learn From the Great Teacher. (Mat. 24:45-47) Natango, ongudu yomupiya oye tu tulila po okwoongala kwokoshivike nohai longekida oyoongalele inini naai ya kula, oyo luhapu hai yelifa ‘ondjovo yaKristus.’ Mbela ou wete opo wa pumbwa okuxwepopala opo u kale to longifa pauyadi omafiloshisho oo Kalunga e tu pa, eshi to ‘yandje elitulemo li dule loshito’ kwaasho Kalunga te tu hongo? — Heb. 2:1, NW.

11. Eilikano nosho yo okudulika ohai dana onghandangala ilipi mokulalakanena kwetu eitavelo?

11 Eilikano nalo otali tu kwafele tu kale tu na eitavelo la kola. Ovahongwa vaJesus ova li ve mu indila tava ti: “Tu wedela eitavelo.” Nafye ohatu dulu okwiindila Kalunga e tu wedele ko keitavelo. (Luk. 17:5) Opo tu wedelwe ko keitavelo letu, otu na okwiilikana opo Kalunga e tu kwafele omhepo iyapuki, molwaashi “eitavelo” oli li oshitukulwa ‘shoshiimati shomhepo.’ (Gal. 5:22, NW) Shimwe vali osho tashi dulu okupameka eitavelo letu osho okudulika koipango yaKalunga. Pashihopaenenwa, ngeenge otwa hala eitavelo letu li kale la kola, ohatu dulu okuweda ko koilonga yetu yokuudifa. Osho itashi ka hapupalifa ashike ehafo letu moukalele, ndele eitavelo letu otali ka pamekwa eshi hatu tale komanangeko noupuna oo haa di ‘mokukonga tete ouhamba waKalunga nouyuki waye.’ — Mat. 6:33.

‘Lalakanena ohole’

12, 13. (a) Oshipango shaJesus shipe otashi ti ngahelipi? (b) Yandja oihopenenwa yanghee hatu dulu okulalakanena ohole yopaKriste.

12 Lesha 1 Timoteus 5:1, 2. Paulus okwa yelifa nghee Ovakriste tava dulu okuulikilafana ohole. Eliyandjo letu lometilokalunga otali tu pula tu dulike koshipango shaJesus shipe osho tashi ti: ‘Holafaneni ngaashi ame nda kala ndi mu hole.’ (Joh. 13:34) Omuyapostoli Johannes okwa popya sha yukilila a ti: “Ngenge pe na ou e kwete emona lounyuni ou, ndee ta mono omumwaxe a hepa, ndee te mu kukutikile omutima waye, ohole yaKalunga tai kala mo ngahelipi muye?” (1 Joh. 3:17) Mbela oto dimbuluka eemhito donhumba eshi wa li wa ulika ohole ya tya ngaho pailonga?

13 Onghedi imwe vali omo hatu dulu okulalakanena ohole omokukala hatu dimine po ovamwatate, ponhele yoku va kwatela onghone. (Lesha 1 Johannes 4:20.) Otwa hala okukala hatu tula moilonga omayele aa a nwefwa mo, taa ti: “Lididimikilafaneni, diminafaneni po omanyono, ngenge mwa ningafana nomukweni, ngaashi [Jehova, NW] e mu dimina po, osho nanye yo mu ninge.” (Kol. 3:13) Mbela ope na omunhu wonhumba meongalo oo wa pumbwa okuungaunga naye metwokumwe nomayele oo? Mbela oto ke mu dimina po ngoo?

‘Lalakanena elididimiko’

14. Oshike hatu lihongo koshihopaenenwa sheongalo lokuFiladelfia?

14 Ohashi kala shipu okulalakanena oshinima shonhumba, ngeenge itashi pula efimbo lile oku shi mona. Ndelenee kashipu okulalakanena oshinima osho tashi pula eenghendabala da mana mo ile hatu ke shi mona monakwiiwa. Onghee hano, osha yela kutya okulalakanena omwenyo waalushe otaku pula elididimiko. Omwene wetu Jesus okwa li a lombwela eongalo lokuFiladelfia a ti: ‘Molwaashi owa diinina eendjovo dange di na sha nelididimiko, naame yo ohandi ke ku diinina mefimbo leyeleko.’ (Eh. 3:10, yelekanifa NW.) Jesus okwa li a honga ovahongwa vaye kutya ova pumbwa elididimiko, oukwatya oo hau tu kwafele tuha sholole ngeenge hatu yelekwa. Ovamwatate vomefelemudo lotete vomeongalo lomuFiladelfia ova li ve lididimikila omayeleko mahapu eitavelo, nokungaho ove tu tulila po oshihopaenenwa. Nomolwaasho, Jesus okwa li e va udanekela kutya ote ke va kwafela momayeleko manene oo a li tae ke uya. — Luk. 16:10.

15. Jesus okwa li a honga ovahongwa vaye shike kombinga yelididimiko?

15 Jesus okwa li e shii kutya ovashikuli vaye ova li tava ka tondwa kovapambele vavo ovo vehe fi ovaitaveli nosho yo kovakwaunyuni. Onghee hano, okwa li e va ladipika oikando ivali neendjovo da faafana, a ti: ‘Ou te lididimike fiyo okexulilo, oye ta ka xupifwa.’ (Mat. 10:22; 24:13) Jesus okwa li yo a yelifila ovahongwa vaye shi na sha naasho tashi dulu oku va pa eenghono ve lididimike. Mefaneko laye limwe, okwa li a popya kutya ovanhu ovo ‘hava tambula ko nehafo eendjovo daKalunga’ ndele tave di efa ngeenge eitavelo lavo tali yelekwa, ove li ngaashi edu li na omamanya. Ndele okwa ti kutya ovashikuli vaye ovadiinini ove li ngaashi edu liwa, molwaashi ohava “kwatele” eendjovo daKalunga momitima davo nohava “imi oiimati moudiinini [ile tu tye “nelididimiko,” NW].” — Luk. 8:13, 15.

16. Efiloshisho lopahole lilipi la kwafela ovanhu omamiliyona va dule okulididimika?

16 Mbela owa didilika kutya oshike tashi dulu oku tu kwafela tu kale tu na elididimiko? Otu na ‘okukwatela’ eendjovo daKalunga momitima detu noku di kaleka alushe momadiladilo etu. Ombibeli yo-New World Translation of the Holy Scriptures oyo i li paushili, ipu okulesha noya tolokwa momalaka mahapu otai tu kwafele tu dule ‘okukwatela’ eendjovo daKalunga momitima detu nomomadiladilo etu. Ngeenge otwa kala hatu dilonga efiku keshe kwaasho twa lesha mEendjovo daKalunga otashi ke tu pa eenghono opo tu imike oiimati “nelididimiko.” — Eps. 1:1, 2.

‘Lalakanena outalanheni’ nombili

17. (a) Omolwashike ‘outalonheni’ wa fimanenena? (b) Jesus okwa li a ulika ngahelipi outalonheni?

17 Kape na oo ha kala a hafa ngeenge ta lundililwa oshinima ine shi popya ile ine shi ninga. Ovanhu vahapu ngeenge va lundilwa, ohava tetwa ko kehandu. Mepingafano naasho, kashi li tuu pandunge okukala tu na ‘outalonheni’! (Lesha Omayeletumbulo 15:1.) Ohashi pula elipangelo linene opo tu tale onheni ovo tave tu lundile ile tave tu popile mowii. Jesus Kristus okwe tu tulila po oshihopaenenwa sha wanenena shi na sha nokutala vamwe onheni. Ombibeli oye mu hokolola ya ti: “Ina [tukana] eshi a tukwa noina handuka, eshi a hepekwa, ndelenee e liyandja kuou ta tokola sha yuka.” (1 Pet. 2:23) Nonande itatu dulu okukatuka filufilu ngaashi Jesus a li a ninga, mbela itatu dulu okuninga eenghendabala tu xwepopale mokuulika outalonheni?

18. (a) Ouwa ulipi hau di mokukala noutalonheni? (b) Oukwatya umwe vali ulipi hatu ladipikwa tu lalakanene?

18 Ngaashi Jesus, natu kaleni ‘alushe tu shii okunyamukula keshe tuu ou te tu pula ekanghameno’ leitavelo letu, hatu shi ‘ningi nengungumano nonetilo.’ (1 Pet. 3:15) Doshili, outalonheni otau ke tu kwafela tuha tetwe ko kehandu ngeenge hatu ungaunga novanhu moukalele ile novaitaveli vakwetu. (2 Tim. 2:24, 25) Outalonheni ohau tu kwafele yo tu kale tu na ombili. Etomheno olo otashi dulika olo la li le linyengifa Paulus a tumbule ‘ombili’ muTimoteus omutivali pamwe nomaukwatya makwao oo tu na okulalakanena. (2 Tim. 2:22; yelekanifa na 1 Timoteus 6:11.) Ope na natango omishangwa dihapu odo tadi tu ladipike tu lalakanene “ombili.” — Eps. 34:15; Heb. 12:14.

19. Paife eshi twa kundafana omaukwatya opaKriste oo aheyali, omaukwatya elipi wa tokola okulalakanena nomolwashike?

19 Otwa kundafana moshitukulwa eshi omaukwatya aheyali opaKriste oo twa ladipikwa tu lalakanene: ouyuki, eliyandjo lometilokalunga, eitavelo, ohole, elididimiko, outalonheni nosho yo ombili. Kali fi tuu enangeko noupuna okukala mokati kovamwatate novamwameme meongalo lopaKriste ovo tava lalakanene okuulika pauyadi omaukwatya oo e na ondilo! Kakele kaasho, okulalakanena omaukwatya oo otaku pe Jehova omhito e tu me notaku mu fimanekifa.

Oitwa yokudilonga

• Oshike sha kwatelwa mokulalakanena ouyuki neliyandjo lometilokalunga?

• Oshike tashi ke tu kwafela tu lalakanene eitavelo nelididimiko?

• Ohole oi na okunwefa mo ngahelipi onghedi omo hatu ungaunga navakwetu?

• Omolwashike twa pumbwa okulalakanena outalonheni nombili?

[Efano pepandja 20]

Jesus okwa londwela ovahongwa vaye vaha kale ve lishii unene ouyuki nokulimonikifa kuvamwe

[Efano pepandja 21]

Ohatu dulu okulalakanena eitavelo mokukala hatu dilonga keeshili odo tadi hangwa mEendjovo daKalunga

[Efano pepandja 23]

Ohatu dulu okulalakanena ohole noutalonheni

    Ndonga Publications (1987-2025)
    Za mo
    Inda mo
    • Oshindonga
    • Tumina yalwe
    • Hogolola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ngele to longitha ongulumambo yetu
    • Uuyelele wiinima yopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Inda mo
    Tumina yalwe