Mona uuwanawa momasiloshipwiyu gaJehova
‘Ongame Omuwa Kalunga koye ngoka tii ku longo shoka she ku opalela.’ — JESAJA 48:17.
OMAIMBILO: 117, 114
1, 2. (a) Oonzapo dhaJehova odhi uvitile ngiini Ombiimbeli? (b) Embo lini wu hole mo unene mOmbiimbeli?
TU LI Oonzapo dhaJehova, otu hole Ombiimbeli. Ohayi tu pe ehekeleko, etegameno nohayi tu pe elongo ndyoka tatu vulu okukala twi inekela. (Aaroma 15:4) Ombiimbeli kayi shi embo lya nyolwa omadhiladhilo gaantu, ihe oyo “oohapu dhaKalunga.” — 1 Aatessalonika 2:13.
2 Konyala kehe gumwe gwomutse oku na iitopolwa mbyoka e hole mo unene mOmbiimbeli. Yamwe oye hole Omavaangeli, molwaashoka ohaga holola omaukwatya gaJehova omawanawa, ngoka Jesus a li u ulike. (Johannes 14:9) Yamwe oye hole omambo gomahunganeko ngaashi embo lyEhololo, ndyoka tali tu ulukile “shoka shi na okuningwa mbala.” (Ehololo 1:1) Yamwe ohaya hekelekwa ngele taya lesha Omapisalomi, nayalwe oye hole okulesha omayele ge na oshilonga ngoka taga adhika membo lyOmayeletumbulo. Ano osha yela kutya Ombiimbeli embo lyakehe gumwe.
3, 4. (a) Otu uvitile ngiini iileshomwa yetu? (b) Iileshomwa yetu yimwe ohayi kala ya nyolelwa oolye?
3 Otu hole Ombiimbeli notu hole wo iileshomwa yetu mbyoka ya kankamena kOohapu dhaKalunga. Omambo, uumbo, iifo nosho wo iileshomwa yilwe ayihe mbyoka hatu pewa, oyi li omasiloshimpwiyu ga za kuJehova. Ohayi tu kwathele tu kale popepi naye nohayi tu kaleke tu na eitaalo lya kola. — Titus 2:2.
4 Iileshomwa yetu oyindji oya nyolelwa unene Oonzapo dhaJehova. Ihe opu na iileshomwa yimwe mbyoka ya nyolelwa aantu yontumba, ngaashi aagundjuka nenge aavali. Iitopolwa oyindji nuuvidio mboka hawu adhika kepandja lyetu lyokointaneta, owa longekidhilwa unene aantu mboka kaaye shi Oonzapo dhaJehova. Iinima ayihe mbyoka otayi ulike kutya Jehova okwa gwanitha po euvaneko lye ndyoka tali ti kutya ota gandja iikulya yopambepo ya gwana kaantu ayehe. — Jesaja 25:6.
5. Otatu vulu okukala nuushili kutya Jehova okwa pandula shike?
5 Oyendji yomutse ohatu kala twa hala ando tu na ethimbo olindji lyokulesha Ombiimbeli nosho wo iileshomwa yetu. Onkee ano, otashi vulika ihaatu longitha aluhe ethimbo li thike pamwe mokukonakona iileshomwa ayihe mbyoka hatu mono. Natu kale nuushili kutya Jehova oha kala a nyanyukwa uuna tatu longitha ethimbo lyetu nawa mokulesha nomokukonakona Ombiimbeli niileshomwa yetu. (Aaefeso 5:15, 16) Ihe opu na oshiponga shoka tu na okuyanda. Oshiponga shoka oshashike?
6. Oshike tashi vulika shi tu ningithe tu hunuthe omauwanawa ngoka hatu mono momasiloshimpwiyu gaJehova?
6 Ngele inatu kotoka, otashi vulika tu dhiladhile kutya iitopolwa yimwe yOmbiimbeli nenge iileshomwa yimwe inayi tu kwatela mo. Pashiholelwa, ongiini ngele omanyolo gamwe gOmbiimbeli otaga monika ga fa itaage tu kwathele monkalo yetu? Nenge ongiini ngele uuyelele mboka tawu popiwa moshileshomwa shontumba hatse wa nuninwa? Mbela uuyelele mboka otatu ke wu lesha owala tatu endelele nenge tu kale nokuli inaatu wu lesha nandonando? Ngele otwa ningi ngawo, otashi vulika tu hunuthe uuyelele wu na oshilonga mboka wa li tawu ke tu kwathela. Ongiini tatu vulu okuyanda oshinima sha tya ngaaka? Otu na okudhimbulukwa kutya uuyelele awuhe mboka hatu mono ohawu zi kuJehova. Ombiimbeli otayi ti: ‘Ongame Omuwa Kalunga koye, ngoka tii ku longo shoka she ku opalela noku ku ulukila ondjila u na okweenda nayo.’ (Jesaja 48:17) Moshitopolwa shika, otatu ka kundathana omaetopo gatatu ngoka tage ke tu kwathela tu mone uuwanawa momasiloshimpwiyu agehe ngoka Jehova he tu pe.
OMAETOPO NGOKA TAGE TU KWATHELE TU MONE UUWANAWA MELESHO LYOMBIIMBELI
7. Omolwashike twa pumbwa okugandja eitulomo kwaashoka tatu lesha mOmbiimbeli?
7 Lesha wi itula mo. Oshoshili kutya iitopolwa yimwe yOmbiimbeli oya nyolelwa aantu yontumba kondandalunde. Ombiimbeli otayi popi sha yela kutya “enyolo kehe olya nyolithwa kOmbepo yaKalunga noli na oshilonga shokulonga oshili.” (2 Timoteus 3:16) Uuna tatu lesha Ombiimbeli otwa pumbwa okukala hatu shi ningi neitulomo. Omumwatate gumwe oha kambadhala okudhimbulukwa kutya ota vulu okwiilonga mo iinima oyindji mehokololo limwe lyOmbiimbeli. Oshinima shoka ohashi mu kwathele i ilonge mo nokuli iinima oyindji mbyoka a li ihaa mono nuupu. Onkee ano, manga inaatu lesha Ombiimbeli, otu na okupula Jehova e tu kwathele tu kale twi itula mo noku tu pe uunongo wokuuva ko shoka a hala oku tu longa. — Esra 7:10; lesha Jakob 1:5.
Mbela oho mono ngaa uuwanawa awuhe mboka to vulu okumona melesho lyoye lyOmbiimbeli? (Tala okatendo 7)
8, 9. (a) Uuna tatu lesha Ombiimbeli, omapulo geni tashi vulika twi ipule? (b) Iitegelelwa mbyoka yi na okugwanithwa po kwaamboka ya hala okuninga aakuluntugongalo, otayi tu lombwele shike kombinga yaJehova?
8 Kala ho ipula omapulo. Uuna to lesha Ombiimbeli, kankama e to ipula omapulo taga landula: ‘Shika otashi lombwele ndje shike kombinga yaJehova? Ongiini tandi vulu okulongitha uuyelele mbuka monkalamwenyo yandje? Ongiini tandi vulu okulongitha uuyelele mboka ndi kwathele yalwe?’ Uuna tatu tedhatedha komapulo ngano, otatu ka mona uuwanawa owundji melesho lyetu lyOmbiimbeli. Natu taleni koshiholelwa shimwe. Ombiimbeli oya popya iitegelelwa yontumba mbyoka yi na okugwanithwa po kwaamboka ya hala okuninga aakuluntugongalo. (Lesha 1 Timoteus 3:2-7.) Ihe oyendji yomutse katu shi aakuluntugongalo. Onkee ano, otashi vulika tu dhiladhile kutya uuyelele mboka itawu tu kwathele. Ngashingeyi natu tale nkene omapulo ngoka gatatu ga tumbulwa metetekelo, tage tu kwathele tu mone nkene iitegelelwa mbyoka tayi vulu oku tu kwatheleni.
9 “Shika otashi lombwele ndje shike kombinga yaJehova?” Jehova okwe tu pa omusholondondo gwiitegelelwa mbyoka yi na okugwanithwa po kwaamboka ya hala okuninga aakuluntugongalo. Jehova oku na omithikampango dha dhenga mbanda ndhoka a tulila po aalumentu mboka haya tonatele egongalo. Oshinima shoka otashi ulike kutya egongalo oli na ondilo kuJehova. Ombiimbeli otayi ti kutya okwe “li ilikolele neso lyOmwana.” (Iilonga 20:28) Ano Jehova okwa hala aakuluntugongalo ya tulile po egongalo oshiholelwa oshiwanawa. Onkee ano, oye na okwiihokolola kuye uuna tashi ya pomukalo moka hayu ungaunga negongalo. Jehova okwa hala tu kale tu uvite twa gamenwa uuna taye tu tonatele. (Jesaja 32:1, 2) Uuna tatu lesha kombinga yiitegelelwa mbyoka, otatu ilongo kutya Jehova oku na ko nasha natse shili.
Jehova okwa tegelela kehe gumwe gwomutse a kale e na olukeno noku kale e shi okuyoolola
10, 11. (a) Uuna tatu lesha iitegelelwa yaakuluntugongalo, ongiini tatu vulu okutula miilonga uuyelele mboka monkalamwenyo yetu? (b) Ongiini tatu vulu okulongitha uuyelele mboka tu kwathele yalwe?
10 “Ongiini tandi vulu okulongitha uuyelele mbuka monkalamwenyo yandje?” Ngele ngoye omukuluntugongalo nale, owa pumbwa okukala ho endulula aluhe omusholondondo gwiitegelelwa yaakuluntugongalo e to kambadhala wu hwepopale. Ngele owa hala “okuninga omuwiliki gwegongalo lyaKalunga,” owu na okuninga ngaashi to vulu, opo wu gwanithe po iitegelelwa mbika. (1 Timoteus 3:1) Ihe Aakriste ayehe otaya vulu okwiilonga sha miitegelelwa mbika. Pashiholelwa, Jehova okwa tegelela kehe gumwe gwomutse a kale e na olukeno noku kale e shi okuyoolola. (Aafilippi 4:5; 1 Petrus 4:7) Uuna aakuluntugongalo ye “shi kuholelwa kegongalo,” otatu vulu okwiilonga sha kuyo notatu vulu ‘okuholela eitaalo lyawo.’ — 1 Petrus 5:3; Aahebeli 13:7.
11 “Ongiini tandi vulu okulongitha uuyelele mbuka ndi kwathele yalwe?” Otatu vulu okulongitha omusholondondo gwiitegelelwa yaakuluntugongalo tu kwathele aakonakonimbiimbeli yetu nosho wo mboka ye na ohokwe, yu uve ko nkene aakuluntugongalo ya yooloka ko kaasita yomalongelokalunga. Iitegelelwa mbika otayi vulu wo oku tu kwathela tu dhimbulukwe iilonga mbyoka aakuluntugongalo haya longo nuudhiginini megongalo. Shika otashi ke tu kwathela tu kale twe ya simaneka. (1 Aatessalonika 5:12) Otaya ka kala haya nyanyukilwa noonkondo iilonga yawo, uuna hatu ya simaneke. — Aahebeli 13:17.
12, 13. (a) Uuna tatu kongo uuyelele omapulo geni tu na okulongitha? (b) Gandja oshiholelwa shankene okukonga uuyelele haku hololele omuntu iiyilongomwa ya simana, mbyoka ihaatu thikile twa mona nuupu.
12 Konga uuyelele. Uuna tatu lesha Ombiimbeli, otatu vulu okukonga omayamukulo gomapulo taga landula:
Olye a nyola embo ndika lyOmbiimbeli?
Olya nyolelwa peni nolya nyolwa uunake?
Iiningwanima ya simana yini ya li tayi ningwa po sho embo ndika tali nyolwa?
Omayamukulo gomapulo ngoka otaga vulu oku tu kwathela tu mone iiyilongomwa mbyoka ihaatu thikile twa mona nuupu.
13 Pashiholelwa, Hesekiel 14:13, 14 otayi ti: “Ngele oku na oshilongo tashi yono noitashi inekele ndje, otandi ka taganeka okwooko kwandje nokuhanagula po olunza lwasho lwiikulya. Otandi tumu ondjala, yi lye po aantu niimuna. Nonando mu kale aalumentu mbaka yatatu, Noa, Daniel naJob, uuyuuki wawo otau hupitha oomwenyo dhawo adhike. Omuwa Omupangeliawike oye a popi.” Ngele otwa kongo uuyelele, otatu ka tseya kutya Hesekiel oohapu ndhoka okwe dhi nyola pwa pita omimvo 612 lwaampoka, manga Kristus inee ya. Noa naJob oya adhika ya sa nale pwa pita omimvo omathele, ihe Jehova okwa li natango a dhimbulukwa uudhiginini wawo. Ethimbo ndyoka Daniel okwa li e na natango omwenyo. Otashi vulika a li e na omimvo 20 lwaampono, sho Jehova a popi kutya oku li omuyuuki naanaa ngaashi Noa naJob. Oshike mbela tatu ilongo mwaashika? Otatu ilongo mo kutya Jehova oku wete nokwa lenga aapiya ye ayehe aadhiginini, mwa kwatelwa aagundjuka. — Episalomi 148:12-14.
MONA UUWANAWA MIILESHOMWA YI ILI NOYI ILI
14. Uuyelele mboka hawu kala miileshomwa mbyoka ya nuninwa aagundjuka, ohawu ya kwathele ngiini, nohawu kwathele wo yalwe ngiini? (Tala kethano lyopetameko.)
14 Iileshomwa ya nyolelwa aagundjuka. Otwi ilonga kutya otatu vulu okumona uuwanawa mwaashihe shoka sha nyolwa mOmbiimbeli. Komukalo gwa faathana, otatu vulu okumona uuwanawa miileshomwa ayihe. Natu taleni iiholelwa yontumba. Momimvo opo dha zi ko, Jehova okwa gandja uuyelele owundji wa nuninwa aagundjuka.[1] (Tala enyolo lyopevi.) Uuyelele mbuka ohawu ya kwathele yu ungaunge nomathininiko kosikola nosho wo nomaupyakadhi ngoka haya tsakaneke sho taye ende taya koko. Ongiini atuheni tatu vulu okumona mo uuwanawa mokulesha iitopolwa mbika nosho wo omambo? Uuna tatu lesha uuyelele mbuka, otatu ilongo kombinga yomaupyakadhi ngoka haga adha aagundjuka notatu ka vula oku ya kwathela nuupu noku ya tsa omukumo.
Aakuluntu kaye na okukala ye wete kutya inaya pumbwa okulesha uuyelele mboka wa nuninwa aagundjuka
15. Omolwashike aakuluntu ye na okukala ye na ohokwe yokulesha uuyelele mboka wa nuninwa aagundjuka?
15 Aakuluntu kaye na okukala ye wete kutya inaya pumbwa okulesha uuyelele mboka wa nuninwa aagundjuka. Omaupyakadhi ogendji ngoka ga kundathanwa miitopolwa mbyoka ye ya nuninwa, ohaga adha Aakriste ayehe. Pashiholelwa, atuheni otu na okupopila eitaalo lyetu, okupangela omaiyuvo getu, okukondjitha omathiminiko goomakula, okuyanda eendathano ewinayi nomainyanyudho ga puka. Nonando iileshomwa mbika oya nyolelwa aagundjuka, uuyelele mboka wu li mo owa za mOmbiimbeli notawu vulu okukwathela Aakriste ayehe.
16. Iileshomwa yetu otayi kwathele ishewe aagundjuka ya ninge shike?
16 Iileshomwa mbyoka ya nyolelwa aagundjuka otayi vulu wo oku ya kwathela ya koleke uukuume wawo naJehova. (Lesha Omuuvithi 12:1, 13.) Aakuluntu nayo otaya vulu okumona mo uuwanawa. Pashiholelwa, mo-Awake! yaApilili 2009 omwa li mu na oshitopolwa tashi popi kombinga yaagundjuka tashi ti: “Young People Ask . . . How Can I Make Bible Reading Enjoyable?” (“Ongiini tandi vulu okukala ndi hole okulesha Ombiimbeli?”) Oshitopolwa shoka oshi na omaetopo ogendji gi ili nogi ili tage ya kwathele. Oshi na wo okampungu hoka taka vulu okutetwa mo, e ta ka pungulwa, notaka vulu okulongithwa pekonakono lyopaumwene. Mbela aakuluntu nenge aavali oya mona mo ngaa uuwanawa washa musho? Omukulukadhi gumwe e na aanona okwa ti kutya osha kala aluhe oshidhigu kuye okulesha Ombiimbeli. Ihe sho a longitha omaetopo ngoka ge li moshitopolwa moka, ngashingeyi oku hole okulesha Ombiimbeli. Okwa ti kutya oha nyanyukilwa okumona nkene omambo gomOmbiimbeli taga tsu kumwe, nankene e gu uvite ko nawa. Okwa gwedha ko wo ta ti: “Inandi kala nale handi nyanyukilwa okulesha Ombiimbeli ngeyi.”
17, 18. Ongiini tatu vulu okumona uuwanawa mokulesha uuyelele mboka wa nyolelwa aantu ayehe? Gandja oshiholelwa.
17 Iileshomwa mbyoka ya nyolelwa aantu ayehe. Okuza mo 2008 otwa kala hatu nyanyukilwa Oshungolangelo yokukonakonwa. Oshifo shoka osha nyolelwa unene Oonzapo dhaJehova, ihe otu na wo iifo mbyoka ya nuninwa aantu ayehe. Ongiini tatu vulu okumona mo uuwanawa muyo? Natu taleni oshiholelwa shimwe. Uuna wa hiya omuntu e ye kokugongala, e te ya, oho kala wa nyanyukwa noonkondo. Oho kala to dhiladhila omuntu ngoka sho oshipopiwa tashi gandjwa. Oho kala to ipula kutya mbela oku uvitile ngiini shoka tashi popiwa, nongiini uuyelele mboka tawu vulu okulundulula onkalamwenyo ye. Omutima gwoye ohagu kala gwa gumwa, noho kala nokuli wa pandula uuyelele mboka.
18 Otatu vulu okuningilwa oshinima sha faathana uuna tatu lesha iileshomwa mbyoka ya nyolelwa aantu ayehe. Pashiholelwa, Oshungolangelo yomuukalele nosho wo iitopolwa yilwe mbyoka hayi kala kepandja lyetu lyokointaneta, jw.org, ohayi yelitha Ombiimbeli, tayi longitha iitya nomautumbulilo ngoka omapu okuuviwa ko. Uuna tatu lesha uuyelele mboka, ohawu tu kwathele tu uve ko nawa oshili yOmbiimbeli ndjoka twa kala tu shi nale notu koleke ohole yetu yoku yi hola. Otatu vulu wo okwiilonga omikalo omipe dhokuyelitha eitaalo lyetu muukalele. Komukalo ogo tuu ngoka, oshifo sho-Awake! ohashi koleke eitaalo lyetu kutya oku na Omushiti. Ohashi tu kwathele wo tu kale tu shi nkene tu na okupopila eitaalo lyetu. — Lesha 1 Petrus 3:15.
19. Ongiini tatu vulu okuulika kutya otwa pandula Jehova omolwomasiloshimpwiyu ngoka he tu pe?
19 Osha yela kutya Jehova okwa gandja omayele nomalombwelo ogendji ngoka tage tu kwathele. (Mateus 5:3) Natu tsikileni ano okulesha nokutula miilonga uuyelele awuhe mboka he tu pe. Ngele otwe shi ningi, otashi ke tu kwathela. Otashi ku ulukila wo Jehova kutya otwa pandula omasiloshimpwiyu agehe ngoka he tu pe. — Jesaja 48:17.
^ [1] (okatendo 14) Uuyelele mboka owa kwatela mo embo Questions Young People Ask — Answers That Work, Embo 1 neti-2, nosho wo omapulo ngoka haga pulwa olundji kaagundjuka moshitopolwa “Young People Ask,” shoka hashi adhika kepandja lyetu lyokointaneta.