‘Keshe tuu oku na okuhumbata omutengi waye mwene’
“Keshe umwe womufye [oku] na okulihokolola ye mwene kuKalunga.” — OVAROMA 14:12.
1. Omutengi ulipi ovanyasha vatatu Ovaheberi va li va humbata?
OVANYASHA vatatu Ovaheberi, Sadrak, Mesak naAbednego, ovo va li muBabilon ova li va taalela onghalo tai pula efyo ile omwenyo. Mbela ova li tave ke linyongamena oshihongwafano shinene shoshingoldo, ngaashi omhango yoshilongo ya li tai pula? Ile ova li ve lilongekidila okweekelwa mediko la xwama omundilo, ngeenge ova anye oku shi ilikana? Kava li ve na omhito yoku ka pula omayele kuvamwe, nokasha li sha pumbiwa. Nopehe na okwoongaonga, ova nyamukula va ti: “Kala u shi shii, ohamba, fye itatu longele ookalunga koye, noshitelekwafano oshingoldo eshi wa dika, fye itatu shi ilikana.” (Daniel 3:1-18) Ovaheberi ovo vatatu ova li va humbata omutengi wavo u na sha nokuninga omatokolo.
2. Oolyelye va li va nwefa mo etokolo laPilatus li na sha naJesus Kristus, nosha li mbela she mu ningifa aha kale e na ondjo?
2 Omafelemido ahamano lwaapo konima yaasho, ngoloneya Pontius Pilatus okwa li a etelwa Jesus Kristus oo a li ta tamanekwa. Konima eshi a konakona oshikoya shaye, okwa mona kutya ka li e na ondjo. Ndele nande ongaho, eengudu dovanhu oda li tadi pula Jesus a dipawe. Ngoloneya Pilatus okwa li ta kendabala okushololifa ovanhu, ndele omolwoutile wokutila ovanhu, okwa li ta ongaonga okuninga etokolo, fiyo e liyandja kefininiko lavo. Okwe likosha komake, ndele ta ti: “Ame nghi netimba lohonde yomulumenhu ou omuyuki.” Konima yaasho, okwa yandja Jesus a ka valelwe komuti. Hano, ponhele yokuhumbata omutengi waye wokuninga omatokolo shi na sha naJesus Kristus, Pontius Pilatus okwa li a efa vamwe va nwefe mo etokolo laye. Nonande Pilatus okwa li e likosha komake, okwa li ashike natango e na ondjo omolwokuyandja Jesus a ka dipawe. — Mateus 27:11-26; Lukas 23:13-25.
3. Omolwashike tuhe na okweefa vamwe ve tu ningile omatokolo?
3 Mbela ongahelipi shi na sha naave? Ngeenge eenghalo tadi ku pula u ninge omatokolo, mbela oho ningi omatokolo kwoove mwene ngaashi Ovaheberi ovo vatatu ile oho efa vamwe ovo ve ku ningile omatokolo? Oshoshili kutya kashipu okuninga omatokolo. Ou na okukala omukulunhu meendunge opo u ninge omatokolo opandunge. Pashihopaenenwa, ovadali ova pumbwa okuningila ovana vavo ovo inava kula natango omatokolo opandunge. Ndele ohashi kala shidjuu neenghono okuninga omatokolo ngeenge onghalo oya kitakana nongeenge omwa kwatelwa oinima ihapu oyo i na okudiladilwa nawa. Ashike keshe umwe oku na okuhumbata omutengi waye ngeenge tashi uya pokuninga omatokolo, molwaashi oshinakuwanifwa osho inashi kwatelwa ‘momitengi’ ile moudjuu oo ovo ve na ‘oupamhepo’ tava dulu oku tu yakula. (Ovagalati 6:1, 2) “Keshe umwe womufye [oku] na okulihokolola ye mwene kuKalunga” shi na sha nomatokolo aye. (Ovaroma 14:12) Ombibeli otai ti: “Keshe tuu oku nokuhumbata omutengi waye mwene.” (Ovagalati 6:5) Ngeenge osho shi li ngaho, ongahelipi hatu dulu okuninga omatokolo opandunge mokukalamwenyo kwetu? Shotete, otu na okudimina kutya otwa ngabekwa notu na okulihonga kutya oshike tashi dulu oku tu kwafela opo tu ninge omatokolo opandunge.
Oshiteelelwa sha fimanenena
4. Oshilihongomwa sha fimanenena shi na sha nokuninga omatokolo shilipi hatu lihongo mokuhadulika kwovalihomboli votete?
4 Pehovelo londjokonona yovanhu, ovalihomboli votete ova li va ninga etokolo olo la etifa oilanduliko ya nyika oshiponga. Ova li va hoolola okulya oiimati yomuti weshiivo lokushiiva ouwa nowii. (Genesis 2:16, 17) Omolwashike va li va ninga etokolo la tya ngaho? Ombibeli otai ti: “Omwalikadi okwa tala ko, omuti ou omuwa nokulya ndee tau hafifa omesho, heeno, omuti kau yahama shili okupa eendunge. Ndele ye okwa kufa oiimati yao nokwa lya ndee ta pe yo omulumenhu waye, ndele ye okwa lya.” (Genesis 3:6) Etokolo laEva ola li la kanghamena kohole yokulihola mwene. Eva okwa li a nwefa mo Adam a katuke onghatu ya fa yaye. Oshidjemo, oulunde nefyo oye “uya movanhu aveshe.” (Ovaroma 5:12) Okuhadulika kwaAdam naEva otaku tu hongo oshilihongomwa sha fimanenena, osho tashi ulike kutya ovanhu ova ngabekwa, osho kutya: Nopehe na ewiliko lopakalunga, ovanhu itava dulu okuninga omatokolo e li pandunge.
5. Jehova okwe tu pa odjo yewiliko ilipi, notu na okuninga po shike opo tu mone ouwa muyo?
5 Inatu hafa tuu eshi Jehova Kalunga he tu wilike! Omishangwa otadi tu lombwele tadi ti: “Ndele fiku mwa hala okwaama kolulyo ile kolumosho, omatwi eni otaa ka uda ondjovo ei tai di konima yeni, tai ti: Apa ondjila, ei mu nokweenda nayo!” (Jesaja 30:21) Jehova oha popi nafye okupitila mEendjovo daye, Ombibeli, da nwefwa mo. Otu na okukonakona Omishangwa nokumona eshiivo loshili. Opo tu kale hatu ningi omatokolo opandunge, otu na okulya ‘eendja da pama daavo va kula.’ Otu na yo ‘okudeula eenghono detu dokukoneka moku di longifa okutongola ouwa nowii.’ (Ovaheberi 5:14, yelekanifa NW.) Ohatu dulu okudeula eenghono detu dokukoneka mokukala hatu tula moilonga osho hatu lihongo mEendjovo daKalunga.
6. Oshike twa pumbwa okuninga opo eliudo letu li kale tali longo nawa?
6 Oshinima shimwe osho tashi dulu oku tu kwafela mokuninga omatokolo osho eliudo letu lopaushitwe, molwaashi ohali dulu oku tu ‘pa oushima ile oku tu popila.’ (Ovaroma 2:14, 15) Ndele opo eliudo letu li kale tali longo nawa, oli na okunwefwa mo keshiivo lashili lEendjovo daKalunga notu na okukala tu na ehalo okutula moilonga osho hatu lihongo mEendjovo daye. Ngeenge eliudo inali deulwa, otali dulu okunwefwa mo noupu komifyuululwakalo ile keenghedindjikilile domoitukulwa omo tu li ile koinima ikwao yomomudingonoko nosho yo komataleko opanhu, nokungaha, itatu ka ninga omatokolo opandunge. Oshike tashi ka ningwa po ngeenge ohatu lipwililikile lwoikando osho eliudo letu tali tu lombwele nokunyona omifikamhango daKalunga? Mokweendela ko kwefimbo, otali ka yahamekwa la fa la ‘xwikwa noshixwikifo,’ sha hala kutya, otali ka fya ndele tali kala la fa olutu lihe na omaliudo. (1 Timoteus 4:2) Mepingafano naasho, eliudo la deulwa kEendjovo daKalunga otali ke tu kwafela tu ninge omatokolo e li pandunge.
7. Oshinima shilipi tashi dana onghandangala moku tu kwafela tu ninge omatokolo opandunge?
7 Hano osha yela kutya oshinima osho tashi dana onghandangala moku tu kwafela tu humbate omutengi wetu u na sha nokuninga omatokolo osho okumona eshiivo lashili lOmishangwa nokudula oku li tula moilonga. Ponhele yokweendelela okufika pexulifodiladilo lonhumba ngeenge hatu ningi omatokolo, otu na okuliteelela nokutala komafinamhango Ombibeli nokulongifa eenghono detu dokudiladila opo tu tule omafinamhango oo moilonga. Nokuli nongeenge eenghalo otadi tu pula tu ninge omatokolo meendelelo, ngaashi sha li sha ningilwa Sadrak, Mesak naAbednego, ohatu ka dula okuninga omatokolo opandunge ngeenge otu na eshiivo lashili lEendjovo daKalunga notu na eliudo la deulwa. Opo tu mone nghee oukulunhu meendunge tau dulu oku tu kwafela mokuninga omatokolo, natu konakoneni eenghalo mbali odo hatu shakeneke monghalamwenyo.
Oolyelye tu na okweendafana navo?
8, 9. (a) Omafinamhango elipi taa ulike kutya otwa pumbwa okuhenuka eendafano lii? (b) Mbela eendafano lii otali ulike ashike kokweendafana odikilila novanhu ovo inava koshoka paenghedi? Shi yelifa.
8 Omuyapostoli Paulus okwa shanga a ti: “Inamu puka: Ookaume [vai] otava nyono po eenghedi diwa.” (1 Ovakorinto 15:33) Jesus Kristus okwa li a lombwela ovahongwa vaye a ti: ‘Kamu fi vomounyuni.’ (Johannes 15:19) Konima eshi twe lihonga omafinamhango oo, otwa mona kutya inashi wapala okweendafana novahaeli, ovanyoni veehombo, ovalunga, eengholwe nosho yo ovanhu ovo hava longo oilonga ikwao ya yukila oko. (1 Ovakorinto 6:9, 10) Eshi twa xuma komesho meshiivo lokushiiva oshili yOmbibeli, otwe lihonga yo kutya okweendafana novanhu va tya ngaho okupitila mokutala eekino ko-TV, ile kokombiuta, ile mokulesha kombinga yavo momambo nako okwa nyika oshiponga. Osha nyika yo oshiponga okweendafana ‘naavo ve na koshi’ okupitila mo-Internet. — Epsalme 26:4.
9 Ongahelipi shi na sha nokukala noukaume wopofingo naavo va koshoka paenghedi ndele inava itavela muKalunga kashili? Omishangwa otadi tu lombwele tadi ti: ‘Ounyuni aushe ou li mepangelo lomunawii.’ (1 Johannes 5:19) Otwa shiiva yo kutya nonande omunhu okwa koshoka paenghedi ndele iha longele Jehova ke fi kaume muwa. Onghee hano, oshi li ashike pandunge okupanga oukaume wopofingo naavo ve hole Jehova.
10. Oshike tashi tu kwafele tu kale tu na ondjele ngeenge tashi uya peemhito odo tadi tu ningifa tu kale tu li novanhu vomounyuni?
10 Itatu dulu okuhenuka filufilu ovanhu vomounyuni, noinatu teelelwa tu shi ninge. (Johannes 17:15) Okukala neenghono dokukoneka da deulwa ohaku tu kwafele tu kale tu na ondjele ngeenge tashi uya peemhito odo tadi tu ningifa tu kale tu li novanhu vomounyuni. Pashihopaenenwa, Omukriste oo a hombola ile a hombolwa komunhu oo ehe fi Ondombwedi yaJehova oha endafana nomunhu a tya ngaho efimbo lihapu. Natango, ohatu shakene novanhu vomounyuni keefikola, koilonga nongeenge hatu kufa ombinga moukalele wopaKriste. Ndele nande ongaho otu na okuhenuka okupanga oukaume wopofingo navo. (Jakob 4:4) Omafinamhango oo otae ke tu kwafela tu ninge omatokolo opandunge shi na sha nongeenge ohatu ka kufa ombinga ile hasho moiningwanima yonhumba kofikola ile koilonga, ngaashi omaudano, eendanisha ile oivilo.
Ehoololo li na sha noilonga
11. Oshinima shotete osho tu na okulipula nasho ngeenge tashi uya pokuhoolola oilonga oshilipi?
11 Okutula moilonga omafinamhango Ombibeli pandunge otaku tu kwafele tu ninge omahoololo opandunge e na sha nokuwanifa po oshiteelelwa ‘shokufila oshisho oilyo youkwaneumbo wetu.’ (1 Timoteus 5:8) Oshinima shotete osho tu na okulipula nasho oshosho kutya oilonga yonhumba ile yongadi oya kwatela mo shike. Okutambula ko oilonga oyo tai xumifa komesho oinima oyo ya tokolwa kOmbibeli osha puka filufilu. Onghee hano, tu li Ovakriste vashili ihatu tambula ko oilonga oyo ya kwatela mo elongelo loikalunga, okuvaka, elongifo lohonde ile oinima ikwao ihe li pamishangwa. Nokuli nonande omuyandji woilonga oku tu lombwele tu popye oipupulu ile tu nyokome ovanhu, itatu ke shi ninga nandenande. — Oilonga 15:29; Ehololo 21:8.
12, 13. Kakele koilonga yo venevene, oinima ilipi tu na okukaleka momadiladilo ngeenge tashi uya pokuninga omatokolo e na sha nokuhoolola oilonga?
12 Ongahelipi ngeenge oshilonga musho vene inashi tokolwa kOmishangwa? Eshi twa mona eshiivo lihapu lOmbibeli nokudeuka meenghono detu dokukoneka, otwa shiiva kutya ope na oinima imwe vali oyo tu na okutala kuyo. Ongahelipi ngeenge oilonga otai tu ningifa tu yambidide oinima oyo ihe li pamishangwa, pashihopaenenwa, ngaashi okuyakula eengodi mongeshefa yokundobola? Otu na yo okulipula kutya oimaliwa oyo hatu ka futwa otai di naanaa peni nosho yo shi na sha nonhele yoilonga. Pashihopaenenwa, ngeenge Omukriste oku na ofeema yopaumwene yokutunga omatungo, mbela ota ka tambula ko oshilonga shokupainda ongeleka yOukwakriste, osho tashi xumifa komesho elongelokalunga loipupulu? — 2 Ovakorinto 6:14-16.
13 Ongahelipi ngeenge omuyandji woilonga wetu okwa tambula ko pomhito yonhumba oshilonga shokuwapeka onhele yelongelokalunga loipupulu? Pomhito ya tya ngaho, otu na okukaleka momadiladilo kutya katu na eenghonopangelo okupangela ofeema, ndele otu na okutala kutya ohatu i fiyo openi moshinima osho. Ongahelipi shi na sha noilonga oyo inai puka muyo vene, pashihopaenenwa, ngaashi okutwala eembapila dopoosa keenhele donhumba, mwa kwatelwa yo eenhele odo tadi xumifa komesho oilonga inai koshoka? Otu na yo okukaleka momadiladilo efinamhango olo li li muMateus 5:45. Oshinima vali shimwe osho tu na okulipula nasho, oshosho kutya, okulonga oilonga ya tya ngaho efiku keshe otaku ka kuma ngahelipi eliudo letu? (Ovaheberi 13:18) Osha yela kutya otwa pumbwa okukala neenghono dokukoneka neliudo la deulwa nawa, opo tu humbate omutengi wetu u na sha nokuninga omatokolo opandunge ngeenge tashi uya pokuhoolola oilonga.
“Mu shiiva meendjila doye adishe”
14. Ngeenge hatu ningi omatokolo, oshike tu na okukaleka alushe momadiladilo?
14 Ongahelipi ngeenge hatu ningi omatokolo e na sha noinima ikwao, ngaashi okulalakanena ehongo lomounyuni nosho yo okutambula ko ile okwaanya omauhaku onhumba? Kashi na nee mbudi kutya ohatu ningi etokolo la tya ngahelipi, otu na alushe okukaleka momadiladilo omafinamhango Ombibeli oo a kwatelwa mo monghalo yonhumba ile yongadi nokulongifa eenghono detu dokudiladila opo tu a tule moilonga. Ohamba Salomo yaIsrael shonale inaendunge, oya ti: “Nomutima woye aushe lineekela Omwene, ino liameka keendunge doye mwene. Mu shiiva meendjila doye adishe, opo nee Ye ota ka lalakanifa omalila oye.” — Omayeletumbulo 3:5, 6.
15. Oshike hatu lihongo kOvakriste vomefelemudo lotete shi na sha nokuninga omatokolo?
15 Luhapu, omatokolo oo hatu ningi ohaa kumu vamwe, nomolwaasho otu na okulipula yo noshinima osho. Pashihopaenenwa, Ovakriste vomefelemudo lotete kava li ve li koshi yomangabeko Omhango yaMoses e na sha noikulya yonhumba. Ova li tava dulu okulya oikulya oyo ya li ya talika ko inai koshoka paMhango yaMoses, shimha ashike ya longekidwa monghedi ya yuka. Ndelenee omuyapostoli Paulus okwa shanga shi na sha nokulya ombelela yoshinamwenyo osho tashi dulika sha li sha yambwa kotembeli yoikalunga, a ti: “Oikulya ngenge [otai pundukifa, NW] omumwatate, itandi li vali ombelela fiyo alushe, opo ndi ha [pundukife, NW] omumwatate.” (1 Ovakorinto 8:11-13) Ovakriste vomefelemudo lotete ova li va ladipikwa va yavelele omaliudo oovakwao opo vehe va pundukife. Omatokolo oo hatu ningi kae na ‘okupundukifa’ vamwe. — 1 Ovakorinto 10:29, 32, NW.
Indila ounongo kuKalunga
16. Eilikano ohali tu kwafele ngahelipi ngeenge hatu ningi omatokolo?
16 Oshinima shimwe vali sha fimana osho tashi dulu oku tu kwafela lela ngeenge hatu ningi omatokolo osho eilikano. Omuhongwa Jakob okwa ti: “Ngenge umwe womunye okwa hepa ounongo, ne u indile kuKalunga ou e hole okuyandjela aveshe noku he nokungongota, opo nee ote u pewa.” (Jakob 1:5) Ohatu dulu okwiindila Jehova meilikano tu na elineekelo kutya ote tu pe ounongo oo tau dulu oku tu kwafela tu ninge omatokolo opandunge. Ngeenge otwa popi naKalunga kashili shi na sha noisho yetu noku mu pula ewiliko, omhepo iyapuki otai dulu oku tu kwafela tu ude ko nawa omishangwa odo hatu dilonga kudo noku tu dimbulukifa odo tashi dulika twa dimbwa.
17. Ongahelipi Ovakriste vakwetu tava dulu oku tu kwafela ngeenge hatu ningi omatokolo?
17 Mbela Ovakriste vakwetu otava dulu oku tu kwafela ngeenge hatu ningi omatokolo? Heeno, otava dulu. Jehova okwa nangeka po Ovakriste va pyokoka pamhepo momaongalo opo ve tu kwafele. (Ovaefeso 4:11, 12) Ohatu dulu oku va pula omayele, unene tuu ngeenge hatu ningi etokolo la kwata moiti. Ovakriste ovo ve na ounongo muhapu wopamhepo nove na owino monghalamwenyo otava dulu oku tu dimbulukifa omafinamhango Ombibeli onhumba oo e na yo ekwatafano netokolo olo hatu ningi notava dulu oku tu kwafela tu dule “okuyoolola oinima oyo ya fimana unene.” (Ovafilippi 1:9, 10, NW) Ashike otu na okulungamena oshinima eshi: Katu na nande okweefa vamwe ve tu ningile omatokolo. Ofye vene tu na okuhumbata omutengi wetu u na sha nokuninga omatokolo.
Mbela oidjemo yokuninga omatokolo a kanghamena komafinamhango Ombibeli ohai kala alushe iwa?
18. Oidjemo yomatokolo mawa otai dulu okukala ya tya ngahelipi?
18 Mbela omatokolo oo a kanghamena komafinamhango Ombibeli nokwa diladilwa nawa ohaa eta alushe oidjemo iwa? Heeno, hauxuuninwa ohaa eta oidjemo iwa. Ndele nande ongaho, omafimbo amwe oilanduliko yopakafimbo otai dulu okukala ihe fi ihokwifa. Pashihopaenenwa, Sadrak, Mesak naAbednego ova li ve shi shii kutya oshi na oupu va dipawe ngeenge ova anye okwiilikana oshihongwafano shinene shoshingoldo shaBabilon. (Daniel 3:16-19) Sha faafana, eshi ovayapostoli va li va lombwela omhangu yopombada yOvajuda kutya ove na okudulika kuKalunga ponhele yokudulika kovanhu, ova li va dengwa neeshokoto fimbo inava efuwa va ye. (Oilonga 5:27-29, 40) Kakele kaasho, “efimbo nombadilila” otai dulu okuya moshipala omatokolo etu. (Omuudifi 9:11, NW) Ngeenge otwa ninga etokolo li li mondjila, ndele lwopokati opo hatu shakeneke omashongo onhumba, ohatu dulu okukala nelineekelo kutya Jehova ote ke tu kwafela tu lididimike nohauxuuninwa ote ke tu nangeka noupuna. — 2 Ovakorinto 4:7.
19. Ongahelipi hatu dulu okuhumbata omutengi wetu wokuninga omatokolo tuhe na oumbada?
19 Onghee hano, ngeenge hatu ningi omatokolo, otu na okutala komafinamhango opamishangwa oo a kwatelwa mo nokulongifa eenghono detu dokudiladila tu a tule moilonga. Inatu hafa tuu eshi Jehova he tu kwafele okupitila momhepo yaye iyapuki nosho yo mOvakriste ovo va pyokoka pamhepo momaongalo! Molwaashi otu na ewiliko nomafiloshisho a tya ngaho, natu humbateni omitengi detu dokuninga omatokolo opandunge tuhe na oumbada.
Owe lihonga shike?
• Oshike tashi dana onghandangala moku tu kwafela tu ninge omatokolo opandunge?
• Ongahelipi okukala ovakulunhu meendunge taku dulu oku tu kwafela tu hoolole pandunge ovo hatu endafana navo?
• Oinima imwe ya fimana ilipi tu na okulipula nayo ngeenge hatu hoolola oilonga?
• Oshike tashi dulu oku tu kwafela ngeenge hatu ningi omatokolo?
[Efano pepandja 9]
Okuhadulika kwaAdam naEva otaku tu hongo oshilihongomwa sha fimanenena
[Efano pepandja 10]
Ngeenge to ningi etokolo la kwata moiti, tala komafinamhango Ombibeli oo a kwatelwa mo