Iileshomwa moka mwa za omayamukulo gomapulo ngoka ge li mokafo Onkalamwenyo yopaKriste niilonga yetu yokuuvitha
OMASIKU 6-12 NOVOMBA
OMALIKO OKUZA MOOHAPU DHAKALUNGA | AMOS 1–9
“Kongeni Omuwa, notamu ka kala mu na omwenyo”
(Amos 5:4) Omuwa ota lombwele Aaisraeli ta ti: “Ileni kungame, notamu ka kala mu na omwenyo.
(Amos 5:6) Kongeni Omuwa, notamu ka kala mu na omwenyo. Ngele itamu shi ningi, ota ka koloka ko a hwama a fa omulilo ta lambele Aaisraeli. Omulilo otagu ka lungunitha po Aabetel, nokape na ngoka ta vulu oku gu dhima.
Konga Jehova, Omukonakoni gwomitima
20 Kasha li oshipu kwaamboka ya li muIsraeli pethimbo mpoka ya kale aadhiginini kuJehova. Kashi shi oshipu okukondjitha omikalo ndhoka dhi holike apuhe. Aakriste aagundjuka naakuluntu kunena oye shi shi nawa. Ihe ohole yokuhola Kalunga nosho wo ehalo lyoku mu nyanyudha oya li yi inyengitha Aaisraeli yamwe ya kuthe ombinga melongelokalunga lyashili. Jehova okwa li e ya hiya nehiyo lyopahole ndyoka lya nyolwa muAmos 5:4, a ti: “Ileni kungame, notamu ka kala mu na omwenyo.” Kunena Kalunga ota sile wo ohenda mboka tayi iyele ombedhi notaye mu kongo mokwiilonga ya mone ontseyo yashili yOohapu dhe nokulonga wo ehalo lye. Kashi shi oshipu okulandula ondjila ndjoka, ihe okuninga ngaaka otaku fala komwenyo gwaaluhe. — Johannes 17:3.
(Amos 5:14, 15) Lalakaneneni okulonga uuyuuki, haashoka sha goyoka, opo mu kale mu na omwenyo. Nena Omuwa Kalunga Omunankondoawike ota kala shili nane, ngaashi mwa hala a kale. 15 Tondeni uuwinayi, holeni uuyuuki nokutala kutya uuyuuki otau pangele miihokolola. Pamwe Omuwa ota sile ohenda aantu yoshigwana shika mboka ya hupu ko ye na omwenyo.
jd-E ep. 90-91, okat. 16-17
Longele Jehova shi ikolelela komithikampango dhe dha dhenga mbanda
16 Omulumentu gwotango, Adam, okwa li a ningi ehogololo lya puka sho a vulika komithikampango ndhoka tadhi mu etele uuwinayi pehala lyokuvulika kwaandhoka tadhi mu etele uuwanawa. Mbela tse otatu ka ninga ngaa ehogololo lyomondjila? Amos okwe tu ladhipike ta ti: “Tondeni uuwinayi, holeni uuyuuki.” (Amos 5:15) Omuprofesoli gwuunongononi womalaka nosho wo iileshomwa gwokOunivesiti yaChikago, ngoka a sa nale, William Rainey Harper, okwa nyola kombinga yovelise ndjoka a ti: “Etaloko [lyAmos] lyaashoka oshiwanawa naashoka oshiwinayi, oli li metsokumwe nehalo lyaYahweh.” Oshili ndjika oyo ehuku lyaashoka tatu ilongo momambo gaahunganeki 12. Mbela otwa hala ngaa okuvulika komithikampango dhaJehova dhaashoka oshiwanawa noshiwinayi? Omithikampango ndhoka odhe tu hololelwa mOmbiimbeli nodha yelithwa kAakriste ya koka pambepo mboka ye li “omupiya omudhiginini nomunandunge.” — Mateus 24:45-47, NW.
17 Okukala tu tonde shoka oshiwinayi otashi ke tu kwathela tu kale hatu yanda okuninga iinima mbyoka tayi yemateke Kalunga. Pashiholelwa, omuntu ota vulu okukala e shi kutya omathano giipala ngoka ge li kointaneta oga nika oshiponga e ta ningi oonkambadhala e ethe po oku ga tala. Ihe ‘omuntu gwe gwomeni’ oku uvitile ngiini omapandja gokointaneta ngoka ge na omathano taga hilile omuntu momilalo? (Aaefeso 3:16) Okutula miilonga oohapu dhaKalunga ndhoka dhi li muAmos 5:15, otashi ke mu kwathela a kale e tonde shoka oshiwinayi. Kungawo, ota ka vula okusindana molugodhi ndwoka lwopambepo.
Konga omaliko gopambepo
(Amos 2:12) Ihe ne otamu nwetha aanasiri omaviinu notamu ganda aahunganeki, yaa popye oohapu dhandje.
Omanenedhiladhilo okuza membo lyaJoel naAmos
2:12. Katu na okuteya omukumo aalongi yethimbo lyu udha mboka taya longo nuudhiginini ngaashi aakokolindjila, aatonateli aayendi, aatumwa nAabetel ye ethe po iilonga yawo opo ya lalakanene shoka hashi ithanwa aniwa onkalamwenyo yolela. Mepingathano naashoka, otu na oku ya ladhipika ya tsikile niilonga yawo iiwanawa.
(Amos 8:1, 2) Onda mono emoniko ekwawo lya zi kOmuwa Omupangeliawike. Mulyo onda mono ontungwa yiiyimati. 2 Omuwa okwa pula: “Amos, owa tala shike?” Onda yamukula: “Ontungwa yiiyimati.” Omuwa okwa ti kungame: “Ehulilo lyoshigwana shandje Israel, olya hedha ko. Itandi ke ya sila we ohenda.
Omanenedhiladhilo okuza membo lyaJoel naAmos
8:1, 2, KB — Mbela “ontungwa yi na iiyimati yopothinge” oya li tayi thaneke shike? Oya li tayi thaneke kutya esiku lyaJehova olya li popepi. Iiyimati yopothinge ohayi toolwa lwopehulilo lyethimbo lyeteyo, sha hala okutya, lwopehulilo lyomumvo. Sho Jehova a li a monitha Amos “ontungwa yi na iiyimati yopothinge” osha li tashi ti kutya ehulilo lyaIsraeli olya li popepi. Onkene Kalunga okwa li a lombwele Amos a ti: “Ehulilo lyoshigwana shandje Israeli olya hedha ko. Itandi ke ya sila we ohenda.”
Elesho lyOmbiimbeli
(Amos 4:1-13) One aakiintu Aasamaria, pulakeneni oohapu ndhika, ne mboka mwo ondoka mwa fa oonzinzi dhaBaasha dha paluthikika, ne mboka tamu thiminike aafupi notamu thindile oohepele kongudhi notamu pula aashungu yeni, ya kale haye mu kongele iikolitha! 2 Omuwa Omupangeliawike omuyapuki oku uvaneka ngeyi: “Omasiku otage ya, uuna taye ke mu kookolola po noongoololo; shaa ngoka gwomune ota ka fa ohi yi li kondjolo. 3 Otamu ka kookololelwa momusa gu li mekuma notamu ka umbilwa pondje.” 4 Omuwa Omupangeliawike ota ti: “Aaisraeli ne, ngele tamu yi keha eyapuki kuBetel, otamu ka yona, nongele tamu yi kuGilgal, otamu yono unene shi vule kuBetel. Eteni kehe ongula ontselelandjambo yeni ne mu ete wo iitimulongo yeni mesiku kehe etitatu. 5 Tsikileni nokuyamba iikwiila yeni mokuhambelela Kalunga nokwiitangela omayambo ga sheywa ngoka tamu ga eta! Oshoka osho mwa hala oku shi ninga. 6 “Nando onde etele iilando yeni ondjala, ne inamu galukila kungame. 7 Onda pegula ko omvula, uuna ya li ya pumbiwa unene kiilya yeni. Omvula onde yi lokithile oshilando shimwe nohashikwawo. Omvula ya loko epya limwe, manga ekwawo lya kukuta. 8 Aantu ya kangala kenota, oya zi miilando yimwe taa yi koshilando nkoka ya li yi inekela taa ka mona ko omeya, ihe inaa za nando enota. Natango inamu pungulukila kungame. 9 “Onda tumu ombepo ompyu, yi kukutike iimeno yeni. Oombahu odha li po iitsambe yeni ayihe, oomviinu, omikwiyu nooholivi dheni. Ihe natango inamu itedhulula, mu ye kungame. 10 “Onde mu tumine elega lya fa ndyoka nda tumine Egipiti. Onda dhipagele aagundjuka yeni molugodhi nonda kutha po uukambe weni. Ondu udhitha omayulu geni ezimba ewinayi lyomidhimba moontanda dheni. Ihe inamu galukila kungame. 11 “Onda hanagula po yamwe yomune, ngaashi nda hanagula po Sodom naGomorra. Oomboka yomune ya hupu ko, oya li ya fa iidhimakuni ya nakulwa momulilo. Ihe natango inamu galukila kungame,” Omuwa osho ta ti. 12 “Ano, ne Aaisraeli, otandi ke mu geela. Nomolwashoka tandi ka ninga ngeyi, ilongekidhileni okutsakaneka epangulo lyandje.” 13 Kalunga oye omuumbi gwoondundu nomushiti gwoombepo. Omadhiladhilo ge ohe ga tseyithile aantu; ota lundululile omutenya muusiku. Ota lyanga mookathele mwii. Edhina lye olyo ndika: Omuwa Kalunga Omunankondoawike.
OMASIKU 13-19 NOVOMBA
OMALIKO OKUZA MOOHAPU DHAKALUNGA | OBADJA 1–JONA 4
“Ilonga sha momapuko goye”
(Jona 3:1-3) Omuwa okwa lombwele ishewe Jona. 2 Okwa ti: “Inda kuNinive, oshilando shiyaka oshinene, u uvithile aantu yasho elaka ndyoka tandi ku pe.” 3 Jona okwa vulika kOmuwa e ta yi kuNinive, oshilando oshinene hashi tokolwa momasiku gatatu kolupadhi.
Okwi ilongo sha momapuko ge
22 Ongiini kombinga yaJona? Mbela okwa li i ilongo olupandu okupitila mokuvulika kuJehova? Eeno. Konima yomasiku gatatu, ohi ndjoka onene oya li ya “kungile Jona komunkulo,” puukukutu. (Jona 2:10) Jona kali nokuli a pumbwa okuyoga a ye komunkulo. Ihe okwa li e na okweenda kuye mwene okuza pomunkulo mpoka. Okwa li e na okuulika ngele okwa pandula ngaa ashihe shoka Jehova e mu ningile. Jona 3:1, 2, otayi ti: “OMUWA okwa lombwele ishewe Jona. Okwa ti: ‘Inda kuNinive, oshilando shiyaka oshinene, wu uvithile aantu yasho elaka ndyoka tandi ku pe.’” Jona okwa li a ningi po shike?
23 Jona ina ongaonga. Ombiimbeli otayi ti: “Jona okwa vulika kOMUWA e ta yi kuNinive.” (Jona 3:3) Eeno, okwa pulakene koohapu dhaJehova. Osha yela kutya okwa li i ilongo ko sha kepuko lye. Nomoshinima shika otwa pumbwa okuholela eitaalo lyaJona. Atuhe ohatu yono. (Rom. 3:23) Ihe mbela ohatu si uunye, nenge ohatu ilongo ko sha komapuko getu e tatu kala tatu longele Kalunga nevuliko?
Konga omaliko gopambepo
(Obadja 10) “Oshoka owa yugu nowa dhipaga aamwanyoko, oluvalo IwaJakob, ngoye oto yonwa po nowa dhinika sigo aluhe.
Omanenedhiladhilo okuza membo lyaObadja, Jona naMika
10 — Ongiini Edom sha li sha ‘yonwa po sigo aluhe’? Ngaashi sha hunganekwa, oshigwana shaEdom shoka sha li shi na epangelo lyasho nosha li oshigwana shoka sha kala moshitopolwa shokondandalunde kombanda yevi, osha hula po thiluthilu. Omukwaniilwa gwaBabilonia Nabonidus, okwa li a sindi Edom lwopokati kethelemumvo etihamano K.E.N. Methelemumvo etine K.E.N., moshitopolwa shaEdom omwa li hamu kala Aanabatea, nAaedom oya li ye na oku ka kala koshitopolwa shaNegeb shi li muumbugantu waJudea, shoka konima yethimbo sha li shi ithanwa Idumea. Konima sho Aaroma ya li ya hanagula po Jerusalem mo 70 E.N., Aaedom oya li ya hula po.
(Obadja 12) Ino kala u uvite enyanyu omolwomupya gwaamwanyoko muJuda! Ino nyanyukwa mesiku lyeyonuko lyawo! Ngoye ino keula omoluudhigu wawo!
jd-E ep. 112, okat. 4-5
Okuungaunga nayalwe ngaashi Kalunga a hala
4 Oto vulu okumona kutya omolwashike Kalunga a li a ganda Aaedom, oshilongo shoka sha li popepi naIsraeli a ti: “Ino kala u uvite enyanyu omolwomupya gwaamwanyoko muJuda! Ino nyanyukwa mesiku lyeyonuko lyawo! Ngoye ino keula omoluudhigu wawo!” (Obadja 12) Aatiro otashi vulika ya li ‘aamwayinathana’ miinima yopangeshefa nAisraeli, ihe Aaedom oya li lela ‘aamwayina’ yAaisraeli, molwaashoka yo oluvalo lwaEsau, omukwanambwiyu naJakob. Jehova okwa li nokuli i ithana Aaedom kutya ‘aamwayina’ yAaisraeli. (Deuteronomium 2:1-4) Onkee ano, osha li oshiwinayi lela sho Aaedom ya li ya nyanyukwa sho Aajuda taya hepekwa kAababilonia. — Hesekiel 25:12-14.
5 Osha yela kutya, Kalunga ka li a panda omukalo moka Aaedom yu ungaunga naamwayina Aajuda. Otatu vulu okwiipula ngeyi: ‘Jehova okwa tala ko ngiini omukalo moka handi ungaunga naamwatate naamwameme?’ Oshinima shimwe tu na okutala nomeho ga pwa mo, onkene hatu tala ko nohatu ungaunga nomumwatate ngoka twa ningathana naye. Pashiholelwa, dhiladhila owala andola Omukriste e ku geyitha nenge e na uupyakadhi nomukwanezimo gwoye. Ngele okwe ku ‘ninga nayi,’ mbela oto ke mu kwatela onkone? Nenge oto ka kala inoo hala oku mu dhimina po nenge inoo hala mu kandule po uupyakadhi mboka? (Aakolossa 3:13; Josua 22:9-30; Mateus 5:23, 24) Ngele owe shi ningi otashi ke ku ningitha wu wu kale wu mu huge, wu yande okweenda naye nenge wu kale to mu popile muuwinayi. Natu tye nduno omumwatate ngoka okwa ningi epuko, tashi vulika a pumbwa okupewa omayele nenge a pukululwe kaakuluntugongalo. (Aagalati 6:1) Mbela oto ka ninga ngaashi Aaedom nokukala wa nyanyukwa sho e li muudhigu? Kalunga ota ka kala a hala wu katuke ngiini?
Elesho lyOmbiimbeli
(Jona 3:1-10) Omuwa okwa lombwele ishewe Jona. 2 Okwa ti: “Inda kuNinive, oshilando shiyaka oshinene, u uvithile aantu yasho elaka ndyoka tandi ku pe.” 3 Jona okwa vulika kOmuwa e ta yi kuNinive, oshilando oshinene hashi tokolwa momasiku gatatu kolupadhi. 4 Jona okwa tameke oku shi enda nosho e ende esiku limwe, oku uvitha ta ti: “Oku na omasiku omilongo ne, nena Ninive otashi hanagulwa po.” 5 Aantu yomuNinive oyi itaale etumwalaka lyaKalunga. Onkee oya tokola okwiidhilika iikulya, naantu ayehe, okuza kaakuluntu sigo okaanona, oya zala omahahi okuholola ngeyi eitedhululo. 6 Omukwaniilwa gwaNinive sho e shi uvu, okwa zi ko koshipangelapundi she, a hula mo oonguwo dhe dhuukwaniilwa e ta zala ehahi nokwa kuutumba momutoko. 7 Okwa tumu etumwalaka kaantu yaNinive tali ti: “Elaka ndika olya zi komukwaniilwa nokaambala ye. Otali ti, inapa kala nando ogumwe ta li sha; aantu ayehe, iimuna noonzi oyi indikwa okulya nenge okunwa. 8 Aantu ayehe niinamwenyo naa zale omahahi. Ayehe naa galikane Kalunga ya mana mo nokweetha omikalo dhawo omiwinayi nuukolokoshi wawo. 9 Pamwe Kalunga ti igaluluka; ngiika ota geyuluka, natse opo twaa se.” 10 Kalunga okwa mono shoka ya ningi; okwa mono kutya oye etha uuwinayi wawo. Onkee okwi igaluluka noine ya geela, ngaashi a tile.
OMASIKU 20-26 NOVOMBA
OMALIKO OKUZA MOOHAPU DHAKALUNGA | MIKA 1–7
“Jehova okwa hala tu ninge shike?”
(Mika 6:6, 7) Otandi ka fala shike kOmuwa, Kalunga komegulu, uuna tandi ke mu simaneka? Ondi fale oompunya dho ondodhwa oku dhi mu fikila omidhidhindjambo? 7 Omuwa ota ka nyanyukwa, ngele tandi mu faalele oonzi omayuvi, nenge omilonga dhomagadhi gooholivi? Ondi mu yambele omumwandje osheeli, ndi fute omayono gandje?
Otu na okukala hatu ungaunga ngiini nayalwe?
20 Ekwatathano lyetu naamwatate oli li oshitopolwa sha simana shelongelokalunga lyetu pataloko lyaKalunga. Omayambo giinamwenyo kaga li ge na ongushu yasha kuJehova ngele omuntu ngoka a li te ga yamba ihu ungaunga nawa nayalwe. (Mika 6:6-8) Onkee ano, Jesus okwa li a ladhipike aalongwa ye ‘ya paathane nziya ombili.’ (Mat. 5:25) Paulus okwa popi oohapu dhu ukila kwaandhoka, a ti: “Ngele tamu geye, inamu etha ondjahi yeni yi mu fale sigo omukuyona; inamu kala mwa geya esiku alihe. Inamu pa Omuhindadhi ompito, e mu sinde.” (Ef. 4:26, 27) Ngele otwa geya omolwetompelo lyontumba, otu na okukandula po nziya uupyakadhi mboka, opo kaatu kale twa geya nokupa Omuhindadhi ompito e tu sinde. — Luk. 17:3, 4.
(Mika 6:8) Aawe, Omuwa okwe tu lombwela shoka shu uka. Shoka te tu pula, osho okulonga shoka shu uka, oku mu ulukila ohole yashili nokukala muukumwe nomeifupipiko naKalunga ketu.
‘Shoka Kalunga te tu pula’
“Okulonga shoka shu uka.” Embo limwe otali ti kutya oshitya shOshihebeli “uka,” sho shene “osha kwatela mo omakwatathano omawanawa noge li pauyuuki mokati kaantu.” Kalunga okwa hala tu ungaunge naantu momukalo ngoka gu li mondjila nogu uka metsokumwe nomithikampango dhe. Ohatu longo pauyuuki mokukala kaatu na okatongo, hatu longo shoka shi li mondjila nosho wo okukala aanashili uuna tatu ungaunga nayalwe. (Levitikus 19:15; Jesaja 1:17; Aahebeli 13:18) Uuna tatu ungaunga nayalwe pauyuuki, otashi ke ya inyengitha nayo yu ungaunge natse pauyuuki. — Mateus 7:12.
Okukala ‘wu hole esilohenda.’ (OB-1954) Kalunga ite tu pula tu kale owala hatu ulike ohenda, ihe okwa hala tu kale tu yi hole. Oshitya shOshihebeli shoka sha tolokwa ‘ohenda’ (cheʹsedh) otashi vulu wo shi tolokwe “uuwanawahenda” nenge “ohole yuudhiginini.” Omulongwantu gumwe gwOmbiimbeli okwa ti: “Ohole, ohenda, nesilohenda” iitya ayihe mbyoka inayi yelitha nawa oshitya (cheʹsedh) kooshimwe; sho kashi shi shimwe shomuukwatya mboka, ihe osha kwatela mo uukwatya mboka awuhe. Ngele otu hole esilohenda, ohatu li ulike nuupu; nohatu tu kala tu hole okukwathela mboka ye na ompumbwe. Shika ohashi tu ningitha tu mone enyanyu ndyoka hali zi mokugandja. — Iilonga 20:35.
‘Okukala muukumwe nomeifupipiko naKalunga ketu.’ MOmbiimbeli uutumbulilo ‘okukala muukumwe’ otawu ti kutya “okulandula omukalo gwontumba.” Ohatu kala muukumwe naKalunga mokukala hatu ihumbata metsokumwe naashoka e tu lombwela mOmbiimbeli. Otwa pumbwa okukala ‘aaifupipiki,’ opo tu landule shoka ta ti. Ngiini mbela? Uuna twi ifupipika koshipala shaKalunga, ohatu tala kutya otu li pondondo yini notu shi omangambeko getu. Onkee ano, ‘okukala muukumwe nomeifupipiko’ otashi ti kutya okukala tu na etaloko li li paushili lyaashoka a hala tu ninge naashoka tatu vulu okugandja.
Otwa pandula, molwaashoka Jehova ihe tu pula tu gandje shoka itaatu vulu okugandja. Oha kala a nyanyukwa uuna tatu mu longele ngaashi tatu vulu. (Aakolossa 3:23) Oku shi omangambeko getu. (Episalomi 103:14) Uuna natse twe ga taamba ko neifupipiko, otatu ka kala twa nyanyukwa okukala muukumwe naye. Omolwashike itoo ilongo kutya ongiini to vulu okukala muukumwe naKalunga? Okukala muukumwe naKalunga ohaku tu etele omayambeko taga zi kuye. — Omayeletumbulo 10:22.
Konga omaliko gopambepo
(Mika 2:12) “Ihe otandi ke mu gongela, ne aantu amuhe yalsrael mboka mwa hupu po. Otandi ke mu gongela, ngaashi oonzi tadhi ya koshigunda. Ngaashi omanapelo gu udha oonzi, evi lyeni otali ka kala lyu udha ishewe aantu polumwe.”
Omanenedhiladhilo okuza membo lyaObadja, Jona naMika
2:12 — Uunake ehunganeko li na ko nasha ‘nokugongela Aaisraeli mboka ya hupu po’ lya li lya gwanithwa? Egwanitho lyalyo lyotango olya li mo 537 K.E.N. sho oshihupe shAajuda sha li sha galukile koshilongo shasho okuza muupongekwa muBabilonia. Pethimbo lyetu, ehunganeko ndika otali gwanithilwa ‘Israeli yaKalunga.’ (Aagalati 6:16, OB-1954) Okuza mo 1919, Aakriste aagwayekwa oya kala nokugongelwa “ngaashi oonzi tadhi ya koshigunda.” Ongundu yaagwayekwa oya li yu “udha ishewe aantu” sho ‘ongundu onene’ ‘yoonzi dhilwe’ ya li yi imbwanga mumwe nayo, unene tuu okuza mo 1935. (Ehololo 7:9, OB-1954; Johannes 10:16, OB-1954) Ayehe kumwe oye li taya humitha komeho elongelokalunga lyashili nuulaadhi.
(Mika 7:7) Ihe ngame otandi tegelele Omuwa; ondi inekela Kalunga, ngoka ta hupitha ndje. Kalunga otu uvu ndje.
w03 9/1 ep. 21, okat. 20
Jehova ota pula shike kutse?
20 Omalaleko nuuyamba ngoka hatu pewa kuJehova ohage tu inyengitha tu holele iikala yaMika. Okwa ti: ‘Otandi tegelele Omuwa Kalunga, ngoka ta hupitha ndje.’ (Mika 7:7) Oohapu ndhoka odha pambathana ngiini nokukala muukumwe nomeifupipiko naKalunga? Okukala niikala yokutegelela nenge yeidhidhimiko otaku tu kwathele kaatu kale twa yemata, sho esiku lyaJehova inaali ya natango. (Omayeletumbulo 13:12) Odhoshili kutya atuheni otwa halelela ehulilo lyuuyuni mbuka wa kolokosha li ye. Ihe oshiwike kehe opu na aantu omayovi mboka opo taya tameke okweenda naKalunga. Okukala tu shi oshinima shoka otashi tu pe etompelo lyokukala niikala yokutegelela. Gumwe ngoka a kala ethimbo ele Onzapo, okwa popi shi na ko nasha naashono, a ti: “Ngele tandi tala komimvo 55 ndhoka nda longa miilonga yokuuvitha, ondi na uushili kutya inandi kanitha nande osha, sho nda kala nda tegelela Jehova. Mepingathano naashoka, onda henuka uuwehame owundji.” Mbela nangoye owu na oshimoniwa sha faathana?
Elesho lyOmbiimbeli
(Mika 4:1-10) Momasiku tage ke ya ondundu hoka kwa tungilwa otempeli, otayi ka ninga ondeendeka yi vule adhihe, otayi ki itumba kombanda yoondundu adhihe. Iigwana oyindji otayi ka matukila kuyo, 2 naantu yayo otaa ka tya: “Natu londeni kondundu yOmuwa, tu ye kotempeli yaKalunga kalsrael. Ote ke tu nongeka shoka a hala tu longe; otatu ke enda momapola e ga hogolola. Oshoka elongo lyOmuwa otali zi muJerusalem; okuza muSion ota popitha aantu ye.” 3 Oye ta loteke oontamanana mokati kiigwana, mokati kiigwana iinankondo popepi nokokule. Otaa ka hambula omagonga gawo omatemo nomagongamwele gawo iimwitho. Iigwana itayi ka ya we kiita, itayi ilongekidhile we olugodhi. 4 Kehe gumwe ota ka kala nombili mokati komiviinu nomikwiyu dhe, nokape na ngoka te mu halutha we. Omuwa Omunankondoawike oku uvaneke shika. 5 Oshigwana kehe otashi simaneke nokuvulika kuKalunga kasho shene, ihe tse otatu ka longela nokuvulika kOmuwa Kalunga ketu aluhe sigo aluhe. 6 Omuwa ota ti: “Esiku otali ya, uuna tandi ka gongela aantu mboka nde ya geele, oomboka ya hepela muupika. 7 ‘Oya lemana noya kala kokule noyaandjawo, ihe otii ka ninga etameko epe kwaamboka ya thigala po, oyo notaa ka ninga oshigwana oshinene. Okuza kesiku ndyoka otandi ka ninga omukwaniilwa gwawo kondundu Sion sigo aluhe.” 8 Nangoye, Jerusalem, moka Kalunga ha tonatele aantu ye ngaashi omusita, oto ka ninga oshilandopangelo shuukwaniilwa, ngaashi wa li nale. 9 Omolwashike to kugu mokulekule? Omolwashike to hepekwa ongomukulukadhi ta thetwa? Ku na we omukwaniilwa? Omugandjindunge gwoye a mana oondjenda? 10 Igonyeni e tamu tongo, ne aantu yaJerusalem, mwa fa omukulukadhi ta thetwa, oshoka ngashingeyi omu na okuthiga po oshilando, mu kale mombuga. Omu na oku ka ya kuBabilon, ihe Omuwa ote ke mu hupitha miikaha yaatondi yeni.
OMASIKU 27 NOVOMBA–3 DESEMBA
OMALIKO OKUZA MOOHAPU DHAKALUNGA | NAHUM 1–HABAKUK 3
“Kala wa tonata pambepo nowi ipyakidhila niilonga yaJehova”
(Habakuk 2:1-4) Otandi londo koshungo, ndi tegelele shoka Omuwa ta lombwele ndje nonkene ta yamukula omanyenyeto gandje. 2 Omuwa okwa yamukula ndje a ti: “Nyola nawa miipelende yeloya uundanda wa tonata emoniko ndyoka tandi ku hololele, opo li vule okuleshwa nuupu. 3 Li nyola, oshoka ethimbo lyokutsakanithwa kwemoniko inali thikana manga. Ihe ethimbo otali ya mbala, naashoka tandi shi ku ulukile, otashi ka tsakanithwa. Ngele sha fa tashi dhikala, shi tegelela ashike; otashi ka ningwa. 4 Elaka olyo ndika: ‘Aalunde itaa ka kala ko we, ihe aayuuki otaa ka kala ko, oshoka oyi inekela Kalunga.’”
Omanenedhiladhilo okuza membo lyaNahum, Habakuk naSefanja
2:1. Ngaashi Habakuk, natse otu na okukala twa tonata pambepo notwi ipyakidhila niilonga yaJehova. Otu na wo okukala hatu lundulula omadhiladhilo getu uuna tatu ‘lombwelwa’ sha nenge uuna tatu pewa epukululo lyontumba.
2:3; 3:16. Omanga twa tegelela neitaalo esiku lyaJehova ndyoka tali ya, inatu dhimbwa kutya ethimbo ndyoka tu li mulyo olye endelela.
2:4. Opo tu hupe mesiku lyaJehova lyepangulo ndyoka tali ya, otu na okwiidhidhimika nuudhiginini. — Aahebeli 10:36-38.
Konga omaliko gopambepo
(Nahum 1:8) Aatondi ye ote ya hanagula po thiluthilu ngefundja tali tondoka; mboka taye mu kondjitha, ote ya unzile meso.
(Nahum 2:6) Omiyelo dhopomulonga dha mwakuka; uuwa wa shoshomekwa kuumbanda.
Omanenedhiladhilo okuza membo lyaNahum, Habakuk naSefanja
2:6 — Mbela ‘omiyelo dhopomulonga ndhoka dha mwakuka’ otadhi ulike kushike? Omiyelo ndhoka otadhi ulike kombululu ndjoka ya li ya ningwa mekuma lyaNinive komeya gomomulonga gwaTigris. Ninive kasha li sha mbandapala unene sho etanga lyembwinda lyaBabilonia naMedia lye shi ponokele mo 632 K.E.N. Osha li shi wete sha gamenwa omolwekuma lyasho eleeleka ndyoka sha li tashi dhiladhila kutya kapu na gumwe ta vulu oku li pita okuya musho. Ihe omvula onene oya li ya ningitha omulonga gwaTigris gu kunguluke. Pamunandjokonona Diodorus, “oshitopolwa shimwe shoshilando osha li shi li kohi yomeya noga li ga teya po ombinga onene yekuma.” Kungeyi omiyelo dhopomulonga odha li dha mwakuka ngaashi sha hunganekwa, na Ninive osha li sha hanagulwa po mbalambala ngaashi omulilo tagu lungunitha po iihenguti ya kukuta. — Nahum 1:8-10, NW.
(Habakuk 3:17-19) Nonando omikwiyu inadhi ima, nomiviinu dhaa na omandjembele, nando omiolivi inadhi ima sha, nepya inali vala iilya, nonando oonzi adhihe tadhi si, niigunda yiimuna oyi li owala, 18 otandi nyanyukwa natango nonda panda, oshoka Omuwa Kalunga oye Omukulili gwandje. 19 Omuwa ota pe ndje oonkondo. Ota koleke oompadhi dhandje, ndi tondoke ngompundja; ota gamene ndje, ngele tandi ende koondundu.
Omanenedhiladhilo okuza membo lyaNahum,
Habakuk naSefanja
3:17-19. Nonando otu adhike komaudhigu manga Armagedon inee ya nosho wo puArmagedon, otatu vulu okukala neinekelo kutya Jehova ote ke tu pa “oonkondo” sho tatu tsikile noku mu longela nenyanyu.
Elesho lyOmbiimbeli
(Habakuk 2:15–3:6) Yayee ngoka ta nwetha omushiinda she oshitenga shongeyo ye e te mu shundula nota tameke okutantagala a fa onkolwi! 16 Shika otashi ku etele ohoni peha lyesimano. Nangoye wo oto ka nwa e to tantagala. Omuwa ote ku nwetha oshitenga shondjahi, nesimano lyoye otali ka shituka ohoni. 17 Owa keke po omakuti gaLibanon; ngashingeyi ngoye oto ka yonagulwa po. Owa dhipaga iinamwenyo yamo; nena iinamwenyo otayi ke ku halutha. Shika otashi ka ningwa omolwomadhipago ngoka wa ningi, sho wa kondjitha iigwana yomuuyuni niilando yayo. 18 Otashi kwatha shike okusimaneka oshimenka? Osho oshilonga shiikaha yomuntu, noitashi ku lombwele nando osha, iifundja yowala. Kashi na shoka tashi ningile omuumbi gwasho, opo e shi inekele. Osho oshinima shoka itaashi vulu nando okupopya! 19 Yayee ngoka ta lombwele oshiti: “Penduka!” nenge emanya: “Thikama!” Oshikalunga otashi vulu oku ku hololela sha? Otashi vulu okukolongwa noshisiliveli noshingoli, ihe kashi na mwenyo. 20 Omuwa oku li motempeli ye ondjapuki; ayeheyehe kombanda yevi naa tye thilu koshipala she.
3 Ndika olyo egalikano lyomuhunganeki Habakuk: 2 Omuwa, ondu uvu iilonga yoye nondu udha etilo nesimaheko. Ngashingeyi longa, ishewe pethimbo lyetu iilonga iinene mbyoka ho longo shito. Kala omunahenda, nonando owa geya. 3 Kalunga ote ya ishewe ta ziilile kuEdom; Kalunga omuyapuki te ya ta ziilile kondundu Paran. Eadhimo lye otali kuwike egulu, nombanda yevi oyu udha okuhambelelwa kwe. 4 Ote ya mokushela kwolwaadhi; uuyelele tau gena tau zi miikaha ye, omo oonkondo dhe dha holekwa. 5 Ota tetekelwa kelega e ta lombwele eso, li mu landule. 6 Ngele ta thikama, evi otali kakama; ngele ta tayima, iigwana otayi dhekweta. Oondundu dhaaluhe otadhi tandauka, niikulundundu otayi ongotele, oondundu ndhoka e endele momathimbo gonale.