EPIIPILIYOTEKA ya Watchtower
EPIIPILIYOTEKA
ya Watchtower
Elomwe
  • PIIPILIYA
  • SOOLALEERYIWA
  • MITHUKUMANO
  • wp17 no. 2 ipaax. 4-7
  • Tiheeni Piipiliya Onaloceiye sa Okumi mi Okhwa

Henaphwanyeya exilema mu nikupa nenla.

Munikhurumuwele, yookhala ehesen'ye nichunaka owoonihaani exilema ela.

  • Tiheeni Piipiliya Onaloceiye sa Okumi mi Okhwa
  • Mulipeleli Alaleyaka Omwene wa Yehova (A vanlakani)—2017
  • Miru Mikhaani
  • Miyaha Soophwanaphwana
  • NAAKHULO NA PIIPILIYA TI NOOKWAKWALEYA
  • MAHUSIHERYO ATHERU ANNAMWARAMWAXEYA
  • “EPARIPARI ENAN’WOPOLANI”
  • Achu Okhwa Ari Woowi?
    Piipiliya Onahusiha Eheeni Chiryene?
Mulipeleli Alaleyaka Omwene wa Yehova (A vanlakani)—2017
wp17 no. 2 ipaax. 4-7

MWAHA WA EKAAPA | TIHEENI PIIPILIYA ONALOCEIYE SA OKUMI NI OKHWA?

Tiheeni Piipiliya Onaloceiye sa Okumi ni Okhwa

Mpiipiliyani mu liivuru a Maphatxuwelo, ninnaalakhanya wi mulopwana oopacerya, Atamu, aaleeliwa ti Muluku masu ala: “Oni onalya sawima sa miri sa mmatxani, nto ohilye sawima sa mwiri yole onasuweliha yaphama ni yonanara. Walya sa yowo onamukhwa!” (Maphatxuwelo 2:16, 17) Masu ala ookwakwaleya ni awiiweya, annooniherya wi waakhanle wi Atamu ohiiwelela yeeyo Muluku aamurummeiye, owo hi akhwe, aahaala otitelela okhala mu emaca ya Eteni.

Moothananiha, ohiya othanla wiiwelela wi akhaleke okhala wookhala, owo aathanlile ohimwiiwelela Muluku, ophiyerya alya yawiima yaawatiihiwa vaavaa mwaariya, Eva, aamvanheiye. (Maphatxuwelo 3:1-6) Yookhumelela ya yoocheka yeela nlelo eri ni hiyaano olelo. Murummwa Paulo aaloca yeela mmukhalelo ola: “Nthowa na mutxhu mmoha pahi yòvolowa mwelaponi yotxheka, navetho ni yotxheka wòvolowa mwelaponi okhwa, hihatho okhwa wòhaphwanya atxhu othene, ntkhara atxhu othene àtxheka.” (Aroma 5:12) “Mutxhu mmoha” onalociwa va, ti Atamu. Nave yoocheka taani Atamu aapankeiye, nave ntakhara heeni yaamukeriha wookhwani?

Nthowa na Atamu ohimwiiwelela Muluku mwaayiini—iwo waari ocheka. (1 Yohani 3:4) Nave yoolivela ya ocheka ti okhwa, ntoko Muluku aamuleenleiye Atamu. Waakhanle wi Atamu omwiiwelela Muluku, owo vamoha ni achu oothene hiyaahaala okhalano yoocheka naari okhwa. Muluku haapanke achu wi ekhweeke, nyenya wi ekhaleke okhala wookhala.

Ti yawooneya wi “okhwa wòhaphwanya atxhu othene,” hiiha ntoko Piipiliya onaloceiye. Vano, apwanne aakhalavo makupa a hiyaano yaawo ahinakhwa vaava nnakhwaahu? Achu ancipale yaahaala wi aai. Awo aneemererya wi yookhala ehinakhwa​—echu yeeyo awo aniichanaaya​—munepa. Nyenya, waakhanle wi ti hiiha, enahaala okhala emohamoha oloca wi Muluku aahootha wa Atamu. Nthowa taani? Nthowa nawi, waakhanle wi yookhala ehinakhwa vaavaa muchu onakhweiye, okhwa hiyaahaala okhala yoolivela ya ocheka, ntoko Muluku aalonceiye. Nyenya Piipiliya oni: ‘Muluku hanawerya oniwoka.’ (Ahebri 6:18) Mweeparipari, oonthe ti Satana yoowo aalonce ni Eva ariki: “Tahi eparipari wi mwalya munamukhwa.”​—Maphatxuwelo 3:4.

Ela ennakumiherya nikoho nikina, waakhanle wi nihusiheryo nawi munepa honakhwa ti nawootha, vano tiheeni eneereya chiryene nakhwa?

NAAKHULO NA PIIPILIYA TI NOOKWAKWALEYA

Yaweereya enaphwanyeya mu liivuru a Maphatxuwelo eni: “Apwiya Muluku yàhavula etxhaya vakhàni, nave ni yeyo, yàmùpa mutxhu. Yànvèrela yowo mphulani n’wiya w’ekumi nave mutxhu yowo àkhalano ekumi.” Masu awi “àkhalano ekumi” anarwa mu elocelo ya Ehepri néfesh,a yaawo anataphulela “yoopatuxiwa enamumula.”​—Maphatxuwelo 2:7.

Mwawiihiiha, Piipiliya onnaloca mookwakwaleya wi muchu hanakhalano munepa ohinakhwa. Ohiya yeeyo, munepa nwiya onavaha okumi, wakhala wi nooyeleela nwiya owo ninnakhwa. Ti nthowa nene Mpiipiliyani ahinaphwanyeyaayamo masu awi “Munepa ohinakwa.”

Woona wi Piipiliya hanaloca wi muchu onnakhalano echu yeeyo eniichaniwa munepa ohinakhwa, ntakhara heeni malapelo mancipale anahusihaaya moohiyana ni yeeyo Piipiliya onaloceiye? Wi niphwanye naakhulo, nnaphwanela wuupuwelela sa Ayikuputu.

MAHUSIHERYO ATHERU ANNAMWARAMWAXEYA

Mulipa oorepa saweereya awiichaniwa Herodotu yoowo aakhanle mu iyaakha 400 ehaakumve elukuluku ya Kristu, aaloca wi Ayikuputu yaari “oopacerya ovuwiha nihusiheryo nenla na munepa ohinakhwa.” Nloko nikina nakhalai nenlo neemererya wi munepa honakhwa yaari achu o Papulu. Nyenya mu elukuluku yeeyo Alexantre Mutokotoko aavoontheiye makupa makina a elapo yeele mu 332 E.E.K., nihusiheryo nla naanamwaramwaxeya. Alipa a Filosofiya yaavuwiha mahusiheryo yaala mmakupa oothene a elapo ya o Kresiya.

Nyuwaano hamurwa mphwanya yoorepa ya Mpiipiliyani enapharihela masu “munepa ohinakhwa”

Mu nsana noopacerya elukuluku ya Kristu, Afarisi ni Asatuki yaawo yaarino malapelo oochuneya, yaanahusiha wi munepa onnatitelela okhalano okumi muchu amanle okhwa. Liivuru Enciclopédia Judaica onnaloca wi “mahusiheryo awi munepa honakhwa yaaphwannye Ayuta nthowa na wiiwanana ni alipa a filosofiya ntoko Platau.” Moolikana, mulipa oorepa miyaha sa Ayuta a nsana noopacerya aaloca wi nihusiheryo nla hinnarwa Mpiipiliyani, nyenya “sookhovelela sa anamwane o Kresiya,” mmoonelo awe nihusiheryo nenla nnarweela mu ithale sa makholo.

Nthowa na omwaramwaxeya wa sookhovelela sa Akriki, yaawo yiisera okhala Akristu yaakuxa nihusiheryo nenla natheru. Mulipa oorepa miyaha awiichaniwa Jona aaloca: “Nihusiheryo na Platau nawi, munepa ahu waanakhala mu nipuro nooreera nave vano onakhala mu elapo yoonanara yaakhweiha wuuraanya mahusiheryo a Platau ni Akristu.” Mwawiihiiha, nihusiheryo natheru nawi munepa honakhwa, vakhaani-vakhaani naapacerya opaka makupa a mahusiheryo a “malapelo” a yaawo aniiseera Akristu nave ekhala makupa oochuneya a soororomela saya.

“EPARIPARI ENAN’WOPOLANI”

Mu nsana noopacerya, murummwa Paulo aalopola ariki: “Munepa onnalotxa vawiweya, atxhu akina anamuhiya wemererya, wi epwatxheke minepa sawotha ni mahusiho a satana.” (1 Timóteo 4:1) Masu ala teeparipari! Nihusiheryo nawi munepa honakhwa, yawooniherya emoha ya “mahusiho a satana.” Tahi yeeyo Piipiliya onahusiheiye, nyenya nihusiheryo nla nnarweela mu malapelo atheru ni ithale.

Nave echu enanihakalaliha, ti wi Yesu aaloca wi: “Eparipari enan’wopolani.” (Yohani 8:32) Wakhala wi noohuserya eparipari ya Mpiipiliyani, nnahaala woopowa mu mahusiheryo ni sookhovelela satheru seiho sinamunyemula Muluku. Ohiya yeeyoru, iparipari nnaphwanyaahu Mmasu a Muluku sinnanoopola mu mihapo ni ithale naari owoova alipa ookhwa.​—Moone ekaaxa “Achu Ookhwa Ari Woowi?”

Mpatuxa ahu hakhwenle wi nikhaleke pahiru iyaakha 70 naari 80 veelaponi yavathi ni okhalano ekumi yoohimala mu nipuro nikina. Yoolakelela awe yoopacerya wa achu, yaari wi ekhaleke veelaponi yeela yavathi okhala wookhala ntoko anamwane awe awiiwelela. Ela yawooniherya ya osivela otokotoko Muluku oreiyeno ni achu, nave ela herwa etorokeye. (Malakiya 3:6) Eemereryaka yeela, oomurepa a salumu aaloca: “Atxhu awokololowa anamwakhela elapo, anamukhala wa mahiku othene.”​—Salumu 37:29.

Wi mukhaleno sooleeliherya sincipale mwa yeeyo Piipiliya onaloceiye sa okumi ni okhwa, moone mwaha 6 wa liivuru Tiheeni Piipiliya Onanihusiheiye? opakiwe ni Anamoona a Yehova. Onnaphwanyeya tho mu www.jw.org/ngl.

a Oomutaphulela akina a Piipiliya, ntoko Piipiliya a Almeida, anataphulela masu néfesh ntoko “muchu orino okumi.” Nyenya Apiipiliya akina ahiihaano, ntoko Bíblia na Linguagem de Hoje ni Nova Tradução na Linguagem de Hoje anataphulela ntoko “muchu.”

Ti Wooweryeya Achu Okhala Okhala Wookhala

Mu iyaakha vakhaani muculi, alipa ootholathola aaloca sa manaxi a mmaahini, yaawo awo aneemereryaaya wi ari mweelaponi ovinyerya khalai—nave anoona wi akhweya soopatuxiwa ikhanle mu iyaakha sincipale opwaha soopatuxiwa ikina veelaponi. Manaxi awo ari mu nikhuuru nimohamoha na manaxi aniichaniwa Posidonia oceanica nave anakhala mu eniya Mediterrâneo mu elapo ya Espanya ni Chipre.

Waakhanle wi manaxi yaala annawerya okhala mu iyaakha soohaalakhanyeya, hanka vooloca sa achu? Alipa ootholathola akina ahusenrye, annakhwa minikwa vooloca sa elukuluku achu anaweryaaya okhala. Ntoko yootakiherya, liivuru mmoha onaloca sa mwaha yoola ooloca wi “onnooneya oya vahoolo wa siyensiya ni oloola” yoowo onawerya waaceererya olekela wa ekumi ya achu. Moohipwacha oya vahoolo iwo siyensiya, hannasuwela mweeparipari waakhanle wi oya vahoolo owo onahaala okhaviherya okumi wa achu.

Okhalano okumi woohimala, honarwa mu oya vahoolo wa siyensiya. Piipiliya onaloca wi pahi Mpatuxa ahu, Yehova Muluku, torino owerya yoowo, hiiha ntoko Piipiliya onaloceiye: “Ntakhara ehime yokumi eri ni Nyuwo.” (Salumu 36:9, Nlakano Nahihano.) Yesu aaloca wa Yehova mu nivekelo: “Ekumi yohimala ti ela: wi yawo yosuwele weyano Muluku mmoharu ni a eparipari, ni emusuwele yole omurummawe, Yesu Kristu.” (Yohani 17:3) Wa nthowa na yeela, wiilipixerya wahu wi nimusuwele ni omuhakalaliha Yehova Muluku vamoha ni Mwaana awe, Yesu Kristu, onahaala weeriha wi naakhele nchuwelo na ekumi yoohimala.

ACHU OOKHWA ARI WOOWI?

Piipiliya onnaloca mookhweya wi alipa ookhwa ari mmahiyeni, eweheryaka oviihiwa. (Yohani 5:28, 29) Haiyene awo anoona ekoi naari ohooxeya vyakala, nthowa nawi achu “akhwile hanasuwelaru etxhu.” (Eklesiyaste 9:5) Yesu ari veelaponi yavathi, aalikanyiha okhwa ni okona. (Yohani 11:11-14) Mwawiihiiha, hannaphwanela owoovaka yaale anakona mookhwani naari oweepesa moorweela wa waavaha ichu. Awo hanawerya onihooxa naari onikhaviherya, nthowa nawi “mmahiyeni honeriwamo etxhu nave mwemmo hiwamo wupuwela, osuwela ni miruku.” (Eklesiyaste 9:10) Moorweela wa ovinya mookhwani, Muluku onahaala ovootha okhwa okhala wookhala.​—1 Korinto 15:26, 55; Wupulula 21:4.

Ntakhara Heeni Munaphwanelaanyu Ororomela Yeeyo Piipiliya Onaloceiye?

Nnaphwanela okhalano nroromelo noolipa wi yeeyo Piipiliya onaloceiye ti yeeparipari. Ntakhara heeni? Moone sawooniherya inacharela:

  • Mwaneene Toororomeleya: Piipiliya orino aliivuru 66, nave orempwe ni achu awaakhwana 40 variyari va iyaakha 1.600, opacerya 1513 E.E.K. ophiyerya 98 E.K. Naamwi orivo hiiha, tawiiwanana. Ela yawooniherya wi mwaneene ti Muluku. Owo tuupulunle yeeyo achu yaaphwanelaaya orepa.

  • Aalocaka Saweereya Tawaakhwanela: Saweereya inaphwanyeya Mpiipiliya ti sawiiwanana ni saweereya sa elapo. Liivuru Um Advogado Examina a Bíblia ooloca: “Liivuru a ithale, mihapo ni saweereya pure hanuupulula ichu soothene seeren’ye vamoha ni elukuluku ni nipuro, . . . nyenya Piipiliya onnanleela ti liini nave ti woowi ichu seeren’yaayawo, mmukhalelo wa wiiwexexeya.”

  • Aalocaka sa Siyensiya Tawaakhwanela: Piipiliya tahi liivuru a siyensiya, nyenya saalociwaka miyaha sa siyensiya owo tawaakhwanela ovinyerya khalai. Ntoko yootakiherya, mu icima 13 ni 14 sa liivuru a Onamukutxho, annaphwanyeya malamulo vooloca sa esipanti ni wiivalaanya wa achu yaarino ireca, yaawo yaavahiwe Aisarayeli, iyaakha sincipale muculi ehakumve achu osuwela sa ichu seiha. Piipiliya tho onnaloca sa opakiwa wa elapo wi eyo ti yoovilikeya nave wi eri vasiiyoni vene, eparipari yeela hiyaasuweliwe mu siyensiya ophiyerya iyaakha sa hiihaanoru.​—Yobi 26:7; Isaiya 40:22.

Iha sootakiherya sa vakhaani inooniherya wiiwanana ni waakhwanela wa Piipiliya hiiha ntoko onaloceiye: “Sorempwa sothene supuwelihiwe ti Muluku, nave muteko aya ori ohusiha, ovanya sawotha, otxharusa ni ohusiha n’wokololani.”​—2 Timóteo 3:16.

    Soolaleeryiwa sa Lomwe (1995-2024)
    Okhumavo
    Ovolowa
    • Elomwe
    • Ovaha
    • Orehererya
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Malakiheryo a Opharihela
    • Malakiheryo a Sookhuweya
    • Configurações de Privacidade
    • JW.ORG
    • Ovolowa
    Ovaha