Iloa Nakai e Koe?
Ha kua leva e vahā mago ha Isaraela, ko e heigoa e tau puhala ne taute he tau tagata ne nonofo ai he vahā ia ke moua e fakatokaaga vai ha lautolu?
▪ He vahāloto ha Oketopa mo Aperila, ne fa tō e uha i Isaraela ti ko e falu mogo ne tafe hifo lahi ke he tau pahua he vailele. Ka ko e vahā mafana kua mōmō e laulahi he “tau vailele” nei, ti liga loga e mahina ne ai fai uha. Fakatumau fēfē e tau tagata he tau vahā Tohi Tapu ke moua tumau e fakatokaaga he vai?
Ne fehagai a lautolu mo e lekua nei he keli e tau kaava ke he tau kaukau mouga ti fakatoka atu e tau uha he vahā makalili ke he tau vaikeli he lalofonua. Ko e tau tuafale ne paipai hifo lahi ke fakatoka atu e uha ke he tau vaikeli nei. Loga e magafaoa ne fai vaikeli a lautolu, ti maeke ia lautolu ke ahu mai e vai ke inu.—2 Tau Patuiki 18:31; Ieremia 6:7.
Ne fakaaoga foki he tau Isaraela e tau vaipuna. He tau faahi tokoluga, ne mamiti hifo e uha he vahā makalili ke he kelekele ti tafe muatua hifo ke he tau tumutumu patuō ato liu ai hoko ke he tau vaipuna. Kua tuga na tā e tau maaga fakatata ke he vaipuna, ti kua fakamooli e mena nei ko e ha lautolu a tau higoa he tau matakavi faka-Heperu ko e ‘vaipuna.’ Ko e tau fakataiaga he tau higoa pihia tuga a Enesemesa; Enerokelu; Enekati. (Iosua 15:7, 62) I Ierusalema, ko e hala vai ne keli atu e mena patu ke hoko e vaipuna ke he maaga.—2 Tau Patuiki 20:20.
Ko e tau matakavi ne nakai fai vaipuna, ko e vaikeli ko e beʼerʹ he faka-Heperu tuga ia i Pere-sepa, kua fakatafe atu ke he vai he lalofonua. (Kenese 26:32, 33) Ne mailoga he tagata tohia ko André Chouraqui “ko e tau puhala lotomatala [he tau Isaraela] ne moua kua nava ki ai he vahā nei.”
Fēfē e fale ne liga nofo ai a Aperamo (Aperahamo)?
▪ Ko Aperamo mo e hoana haana ne nonofo he maaga monuina i Kaletaia ko Uro. Ka ko e poaki he Atua, ne toka e laua e maaga ia ti kamata ke nonofo he tau fale ie. (Kenese 11:31; 13:12) Manamanatu la ke he hikiaga nei ne taute kua liga lauia ai a laua.
Ko Uro ko Iraka he vahā foou nei, ne keli hake e Leonard Woolley he vahāloto he 1922 mo e 1934. Mai he tau fale ne moua e ia kavi ke he 73 ne tālaga aki e tau piliki. Ko e tau poko he laulahi he tau fale nei kua fakatokatoka viko he lotouho he lotopā ne ati aki e tau maka. Ne paipai hifo e lotopā ke he lotouho i ai, ne tafe ki ai e tau vai kua fakaaoga. He tau fale lalahi, ne igatia e tau poko tali fenoga mo e tau falevao. Ko e falu poko i kelekele ne ha ha ai e tau peito ne fai mena tunu kai mo e tau matakavi ne momohe e tau tupa. Ne nonofo e magafaoa he fata i luga ne fakaaoga he tau sitepe. Kua takitaki atu e tau sitepe ke he kaupā lapa akau ne ati viko he lotopā ne hū atu ke he gutuhala he tau poko i luga.
“Ko e fale . . . , ne ha ha ai e lotopā ne ati aki e tau maka mo e tau kaupā ne fakahina mitaki, ha ha i ai foki e tau fakatafeaga he vai, . . . he loga lahi e tau poko, kua liga fakakite e tuaga he moui hagahaga mitaki lahi mooli,” he tohi e Woolley. “Ti ko e tau fale anei . . . he tau tagata ne fai monuina, tau tagata fakatau koloa, tau tagata fakafua koloa, tau pulotu, tau tohikupu, mo e loga atu foki.”
[Fakatino he lau 19]
Vaikeli, Horvot Mezada, Isaraela
[Credit Line]
© Masada National Park, Israel Nature and Parks Authority
[Fakatino he lau 19]
Fakatino he fale mai he vahā ha Aperahamo
[Credit Line]
© Drawing: A. S. Whitburn