Kolo Toko he FATATOHI INITANETE
Kolo Toko
FATATOHI INITANETE
Faka-Niue
ā
  • ā ē ī ō ū
  • TOHI TAPU
  • TAU TOHI
  • TAU FELEVEIAAGA
  • w94 12/1 lau 27-32
  • ‘Ko e Koloa he Mahani Hepehepe kia Eke ai e Tau Kapitiga’

Nakai fai vitiō ma e fifiliaga nei.

Fakamolemole, fai lekua ke moua e vitiō.

  • ‘Ko e Koloa he Mahani Hepehepe kia Eke ai e Tau Kapitiga’
  • Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1994
  • Tau Vala Mataulu
  • Tau Tohi Pihia Foki
  • “Poa kia Iehova”
  • Tau Poa ma e Faituga
  • Fakaaoga Hako he Tau Koloa he Tau Vaha Kerisiano
  • Tau Fekafekau Tua Fakamoli
  • Ko e Fakatokaaga he Loto Fakamokoi
  • ‘Ko e Koloa he Mahani Hepehepe kia Eke ai e Tau Kapitiga’
  • Ko e Ha kua Foaki ki a Ia ne Moua e Tau Mena Oti Kana?
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova (Fakaako)—2018
  • Kumi e Tau Koloa kua Mooli
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova (Fakaako)—2017
Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1994
w94 12/1 lau 27-32

‘Ko e Koloa he Mahani Hepehepe kia Eke ai e Tau Kapitiga’

“Ko e koloa he mahani hepehepe kia eke ai e mutolu e tau kapitiga ma mutolu . . . Ko ia ne fakamoli ke he mena tote, to fakamoli foki a ia ke he tau mena loga.”​—LUKA 16:9, 10.

1. Fakaheke fefe e Mose mo e fanau a Isaraela a Iehova he magaaho ne hao mai a lautolu i Aikupito?

FAKAHAO mai he mana​—ko e tala fakamalolo-tua ha a ia! Ko e o kehe he tau Isaraela mai i Aikupito kua fakamatalahi, nakai ke he taha, ka e ki a Iehova ni, ko e Mua Ue Atu. Ati pihia ne lologo ai a Mose mo e tau Isaraela: “Ko Ioha, ko e haku a malolo ia, mo e haku a lologo, kua eke tuai a ia mo fakamouiaga haku; ko e haku Atua hanai, to nava au ki ai; ko e Atua he haku matua, to fakaheke au ki ai.”​—Esoto 15:1, 2; Teutaronome 29:2.

2. Ko e heigoa ne uta he tau tagata a Iehova mo lautolu he o kehe a lautolu i Aikupito?

2 Kua kehe ha ia he tokanoaaga moua fou ha Isaraela mai he tuaga ha lautolu i Aikupito! Mogonei kua maeke a lautolu ke tapuaki ki a Iehova mo e nakai fai fakalavelave. Mo e nakai o noa a lautolu mai i Aikupito. Ne talahau e Mose: “Kua eke foki he fanau a Isaraela . . . kua ole e lautolu ke he tau Aikupito e tau mena ario, mo e tau mena auro, katoa mo e tau tapulu. Ne fakatupu foki e Iehova e fakaalofa a Aikupito ke he motu, kua ta mai e lautolu e tau mena ne ole atu ai; ti fakanofogati ai e lautolu a Aikupito.” (Esoto 12:35, 36) Ka e fakaaoga fefe e lautolu e tau koloa loga nei a Aikupito? Kua taute ka ke ‘fakaheke ki a Iehova’? Ko e heigoa ha tautolu ka ako mai he ha lautolu a fakafifitakiaga?​—Fakatatai 1 Korinito 10:11.

“Poa kia Iehova”

3. Ko e fakaaogaaga auro a Isaraela ke he tapuaki fakavai kua fakalagalaga e aga fefe mai ia Iehova?

3 He magahala he fenoga a Mose ki luga he Mouga ko Sinai ke moua e tau fakaakoaga ma Isaraela, ne kua tupu e fakatepetepe ke he tau tagata ne fakatalitali i kelekele. Ne akiaki ha lautolu a tau sifa auro, mo e tala age ki a Arona ke taute e tupua ma lautolu ke tapuaki. Ta foki e Arona e fatapoa ma lautolu, ti ke he mahegihegi he pogipogi hake, ne foaki e lautolu e tau poa i ai. Ko e fakaaogaaga nei he tau auro ha lautolu kua eke kia a lautolu ke ofania he ha lautolu a Laveakiaga? Nakai fakaai! “Hanai, kia toka ai au,” he talahau e Iehova ki a Mose, “kia tupu lahi haku a ita kia lautolu, ti fakaotioti e au a lautolu.” Ka e ke he olelalo ni ha Mose ne toka e Iehova e motu, pete ni kua mamate a lautolu ne takitaki e holifono ke he tatalu mai he Atua.​—Esoto 32:1-6, 10-14, 30-35.

4. Ko e heigoa e “poa kia Iehova,” mo e ko hai ne foaki ai?

4 Mogo fakamui, kua fai magaaho a lautolu ke fakaaoga e tau koloa loga ne moua e lautolu ke he puhala ne kua fiafia ki ai a Iehova. Kua fakapotopoto e lautolu “e poa kia Iehova.”a Ko e auro, ario, apa kula, mena uli, tau ie fakahu kehekehe, tau kili mamoe tane, tau kili takesa, mo e akau ko e sitima kua ha ha ai he tau mena fakaalofa noa ma e talagaaga mo e ke fakakoloa aki e faituga uta fano. Kua takitaki atu he fakamauaga e onoonoaga ha tautolu ke he aga he tau tagata tuku poa. “Takitaha e tagata mo e mena kua makai ki ai ke he hana loto kia ta mai e ia e poa kia Iehova.” (Esoto 35:5-9) Ko e taliaga a Isaraela kua mua ue atu. Ti ko e faituga uta fano kua eke mo fale “fuluola mo e mua ue atu e tokoluga,” ke talahau e tau kupu he taha tagata fakaako tokoluga.

Tau Poa ma e Faituga

5, 6. Hagaao atu ke he faituga, fakaaoga fefe e Tavita e tau koloa loga hana, mo e fefe e taliaga he falu?

5 Pete ni ko e patuiki a Isaraela ko Solomona ne takitaki e taaga he fale mau tumau ma e tapuaki a Iehova, ko Tavita, ko e matua hana, ne kua lahi mahaki e tauteuteaga ki ai. Ne fakaputuputu e Tavita loga e auro, ario, apa kula, lapatoa, akau, mo e tau maka uho. “Hanai foki, kua fiafia au ke he fale he haku Atua,” he tala age e Tavita ke he hana tau tagata, “ko e mena ia kua ta atu ai e au ma e fale he haku Atua haku a tau koloa ni, ko e auro mo e ario, ke lafilafi ke he tau mena kua taute ai e au ma e fale tapu, Ne tolu e afe taleni auro, . . . mo e fitu e afe taleni ario ko e tau ario kua fakamea, ke fakakili aki e tau kaupa he tau fale.” Kua fakamafana e Tavita e falu ke loto fakamokoi foki. Ko e taliaga kua lahi mahaki: loga e auro, ario, apakula, lapatoa, mo e tau maka uho. “Mo e loto katoa,” ne taute he tau tagata e “fakamakai kia Iehova.”​—1 Nofoaga he Tau Patuiki 22:5; 29:1-9.

6 Ha ko e tau poa fakamakai nei, kua fakakite he tau Isaraela e hokulo he loto fakaaue ma e tapuaki a Iehova. Ne liogi fakatokolalo a Tavita: “Ka ko hai kia au nai? Ko hai foki haku motu, ne maeke ai kia mautolu, he eke poa mo e fakamakai pehenā a mautolu?” Ko e ha? “Ko e mena mai ia koe e tau mena oti ni; ko e tau mena hau foki kua ta atu ai e mautolu kia koe. . . . Ko au nai ko e mahani tonu he haku loto kua ta atu ai e au mo e fakamakai e tau mena oti na.”​—1 Nofoaga he Tau Patuiki 29:14, 17.

7. Ko e heigoa e hatakiaga ne kua ako mai e tautolu he vaha a Amosa?

7 Ka e, kua kaumahala e tau kau a Isaraela ke fakatumau ke tuku fakamua e tapuaki a Iehova ke he tau loto manamanatu mo e tau loto ha lautolu. Ke he senetenari ke hiva aki F.V.N., kua hala a Isaraela ne mavehevehe he tiaki e mahani fakaagaga. Hagaao atu ke he kautu kau-hogofulu he fahi tokelau a Isaraela, kua fakapuloa e Iehova mai ia Amosa: “Oi te fakaalofa kia lautolu kua mahani fakateaga i Siona, mo lautolu kua nonofo fakahanoa ke he mouga a Samaria.” Ne fakamaama e ia a lautolu mo tau tagata “kua tatakoto ke he tau mohega nifo elefane, . . . kua tatakoto ke he tau mohega ha lautolu; mo e kai e . . . tau punua mamoe he fuifui mamoe, mo e tau punua povi mai he fale povi; . . . ne inu uaina ke he tau kapiniu lalahi.” Ka kua nakai puipui mai e muhukoloa ha lautolu. Kua hataki age he Atua: “To fakapaea atu a lautolu ainei mo lautolu ne o age fakamua ke he paeaaga, ti mole atu e kalaga fiafia ha lautolu ne tatakoto.” He 740 F.V.N., ne matematekelea a Isaraela ke he tau lima a Asuria. (Amosa 6:1, 4, 6, 7) Mo e ke he taha magaaho ni ne kaumahala e kautu he fahi toga a Iuta ke he manako koloa lahi.​—Ieremia 5:26-29.

Fakaaoga Hako he Tau Koloa he Tau Vaha Kerisiano

8. Ko e heigoa e fakafifitakiaga mitaki ne foaki e Iosefa mo Maria ke he fakaaogaaga he tau koloa?

8 Kua kehe ai, ko e tau tuaga mativa he tau fekafekau he Atua he tau magaaho fakamui kua nakai taofi mai a lautolu he fakakite e makutu ma e tapuaki moli. Kitekite atu ki a Maria mo Iosefa. He omaoma ke he matafakatufono a Kaisara Aokuso, ne fenoga atu a laua ke he kaina-taone he magafaoa ha laua i Petelehema. (Luka 2:4, 5) Kua fanau ai a Iesu i ai. Fahogofulu e aho ne mole, ne ahi atu a Maria mo Iosefa ke he faituga ne tata mai i Ierusalema ke tuku age e poa fakamea ne kua fita he tohi. Kua fakakite e tuaga mativa ha laua, ne tukupoa e Maria ua e manu lele ikiiki. Kua nakai olelalo a ia po ko Iosefa ko e mativa. Ka e, kua omaoma a laua mo e fakaaoga e tau koloa nakai loga ha laua.​—Levitika 12:8; Luka 2:22-24.

9-11. (a) Ko e heigoa e takitakiaga ne foaki he tau kupu a Iesu ia Mataio 22:21 ke fakaaoga fefe e tau tupe ha tautolu? (e) Ko e ha e poa tote he takape kua nakai foaki mo e noa?

9 Magaaho fakamui, ne lali e tau Farasaio mo e tau tutaki he matakau a Herota ke hele a Iesu, he talahau: “Hanai, kia talahau mai e koe kia mautolu, po ke heigoa e taofi hāu? po ke lata kia ke uta e telu kia Kaisara, po ke nakai.” Kua fakakite he tali a Iesu e loto matala hana. Ti hagaao atu ke he tupe ne age e lautolu ki a ia, ne huhu age a Iesu: “Ko e fakatino ha hai a enei mo e tohi ē?” Ne tali a lautolu: “Ha Kaisara.” Ti fakaholo atu a ia ke talahau mo e pulotu: “Hanai, ko e tau mena a Kaisara, kia uta a e mutolu kia Kaisara; Ka ko e tau mena he Atua, kia uta a ke he Atua.” (Mataio 22:17-21) Iloa e Iesu ko e pule malolo ne foaki e tupe kua amanaki mai ke totogi e tau telu. Ka e kua lagomatai e ia he mogoia e tau tutaki hana mo e tau fi pihia ke mailoga ko e Kerisiano moli kua fakamalolo foki ke liu totogi atu e ‘tau mena he Atua ke he Atua.’ Lafi ke he mena nei e fakaaoga hako he tau koloa tino he taha.

10 Ko e mena ne tupu he faituga ne fakamoli e Iesu kua fakatai ke he mena nei. Kua oti la ia e fakahala e ia e tau tohikupu lotokai ne “kua fakaoti e tau fale he tau fifine takape.” “Kua haga hake a ia, kua kitia e tau tagata mau[k]oloa, ha ne tolo ha lautolu a tau poa ke he mena ne toka ai e tau tupe,” he hokotaki e Luka. “Kua kitia foki e [Iesu] e taha fifine takape kua nofogati, kua tolo ki ai ua e tupe ikiiki. Ti tala age a ia, Ko e moli, ke tala atu e atu kia mutolu, ko e tau mena he fifine takape nofogati na kua tolo ki ai, kua mua ia ke he tau mena ha lautolu oti. Ha ko e mena tolo e lautolu oti e falu a mena mai he tau mena loga ha lautolu ke he tau poa he Atua; ka ko ia kua nofogati kua tolo e ia ki ai hana tau mena oti ne moui ai a ia.” (Luka 20:46, 47; 21:1-4) Talahau he falu tagata ko e faituga kua fakamanaia aki e tau maka uho. Ne tali age a Iesu: “Ko e tau mena na kua kitekite a mutolu ki ai, to hoko mai ni e tau aho, ke nakai tuai toka ai taha maka ki luga he taha maka, ka e ulu oti ki lalo.” (Luka 21:5, 6) Ti kua noa ka e poa he takape ia? Nakai pihia. Ha kua lagomatai e ia e fakatokatokaaga a Iehova ne fakatu he magaaho ia.

11 Tala age e Iesu ke he tau tutaki hana: “Nakai maeke ke he taha fekafekau ke fekafekau ke he na iki tokoua; ha ko e mena fakavihia e ia taha, ka e fakaalofa atu ke he taha; ka nakai pihia, ti piki atu a ia ke he taha, ka e fakateaga ke he taha. Nakai maeke ia mutolu ke fekafekau ke he Atua mo Mamone.” (Luka 16:13) Ti, kua maeke fefe ia tautolu ke fakakite e lagotatai kua hako ke he fakaaogaaga he ha tautolu a tau koloa tupe?

Tau Fekafekau Tua Fakamoli

12-14. (a) Ko e fekafekau e tau Kerisiano ke he tau koloa fefe? (e) Ke he puhala kehe lahi fe ne fakaaoga mo e fakamoli he tau tagata a Iehova e ha lautolu a fekafekauaga? (i) Tamai i fe e tupe ke lagomatai aki e gahua he Atua he vaha nei?

12 He magaaho ne tukulele e tautolu e tau momoui ha tautolu ki a Iehova, kua fakamoli tuai e tautolu ko e tau mena oti ne ha ha ia tautolu, ko e tau koloa oti ha tautolu, ko e ha Iehova a ia. Ti, kua lata mogoia a tautolu ke fakaaoga fefe e tau mena ne ha ha ia tautolu? He tutala hagaao ke he fekafekauaga he Kerisiano i loto he fakapotopotoaga, ne tohi he Matakainaga ko C. T. Russell, ko e pelesiteni fakamua he Kaufakalatahaaga he Kolo Toko: “Kua lata ke takitokotaha ke onoono hifo ki a ia kua kotofa ai he Iki ke eke mo fekafekau ke he vaha, fakaohoohoaga, tupe, mo e falu mena foki, mo e takitohotaha ke fakamalolo ke fakaaoga e tau taleni nei ke he mena ke maeke lahi ai a ia, ke he lilifu he Iki.”​—The New Creation, lau tohi 345.

13 “Kua lata mo e tau fekafekau kua toka ki ai e tau mena, kia takitokotaha mo e fakamoli,” he tohi ia 1 Korinito 4:2. Ha ko e fakatokatokaaga he lalolagi katoa, ko e Tau Fakamoli a Iehova kua lali ke fakatatai atu ke he fakamaamaaga ia, he fakaaoga fakamalolo ha lautolu a magaaho ke he mena kua maeke a lautolu ki ai ke he fekafekauaga he Kerisiano, mo e fakagahua fakamitaki ha lautolu a tau iloilo ke fakaako. Kua lafi ki ai, ko e tau matakau he tau tagata foaki gahua noa ne ha ha i lalo he takitakiaga he tau Regional Building Committee (Komiti Ta Fale Matakavi) kua tuku age mo e fakamakai e tau magaaho, malolo, mo e tau mena iloa ha lautolu ke taute e tau fale fakafeleveiaaga mitaki ke mau ke tapuaki i ai. Ti ko e tau mena oti nei, kua fiafia lahi a Iehova.

14 Ka e tamai i fe e tupe ke lagomatai aki e matagahua fakaakoaga lahi mo e ta fale nei? Mai ia lautolu ne loto-fakamakai, ti taute pihia foki he tau vaha ne fa ta ai e faituga uta fano. Takitokotaha ai, kua kau auloa atu nakai a tautolu ki ai? Kua fakakite nakai he puhala ne fakaaoga e tautolu e tau koloa tupe ha tautolu, kua mua atu e aoga he fekafekauaga a Iehova ki a tautolu? Ke he tau mena fakatupe, kia lata a tautolu ke eke mo tau fekafekau tua fakamoli.

Ko e Fakatokaaga he Loto Fakamokoi

15, 16. (a) Fakakite fefe he tau Kerisiano he vaha a Paulo e loto fakamokoi? (e) Kua lata a tautolu ke manamanatu fefe ke he ha tautolu a tutalaaga nei?

15 Ne tohi e aposetolo ko Paulo hagaao ke he agaga fakamokoi he tau Kerisiano i Maketonia mo Akaia. (Roma 15:26) Pete ni kua matematekelea a lautolu, kua mautali a lautolu ke lagomatai e tau matakainaga ha lautolu. Kua fakamafana e Paulo e tau Kerisiano i Korinito ke loto fakamokoi pihia foki, ke age mo mena fakaalofa e falu koloa ha lautolu ke fakalagotatai aki he falu ne nonofogati. Nakai fai tagata ke hako e tukumale ko e pule kelea a Paulo. Ne tohi e ia: “Ko ia kua fakatote hana saito kua gana, to fakatote foki hana helehele mai; ka ko ia kua fakalahi hana saito kua gana, to fakalahi foki hana helehele mai. Kua takitokotaha mo e foaki tuga e fifili ke he hana loto; aua neke foaki mo e momoko, po ke foaki he ole fakafi; ha kua fakaalofa e Atua kia ia kua foaki mo e fakamakai.”​—2 Korinito 8:1-3, 14; 9:5-7, 13.

16 Ko e tau poa fakamokoi ne taute he tau matakainaga ha tautolu mo e tau tagata talia fiafia ke he gahua he Kautu ke he lalolagi katoa he vaha nei kua fakamoli ai ko e mua atu e uho he monuina nei ki a lautolu. Ka e, kua tuga ne fakamanatu e Paulo e tau Korinito, kua mitaki ia tautolu ke onoono ke he tutalaaga nei mo fakamanatuaga.

17. Ko e heigoa e fakatokaaga he foakiaga mena ne omoi fakamalolo mai e Paulo, mo e maeke nakai e mena nei ke fakagahua he vaha nei?

17 Ole fakamakamaka a Paulo ke he tau matakainaga ke mumuitua ke he fakatokaaga he foakiaga ha lautolu. “Ko e aho fakamua he taha fahi tapu,” he talahau e ia, “kia takitokotaha mo e tuku age ai hana mena, ke fakalata hana mena ke taute mo e monuina hana.” (1 Korinito 16:1, 2) Kua lata e mena ia ke eke mo fakafifitakiaga ki a tautolu mo e ha tautolu a fanau ke he tuku mena fakaalofa ha tautolu, pete he taute e tautolu ke he fakapotopotoaga po ke fakahako atu ke he ofisa he la he Kaufakalatahaaga he Kolo Toko ne tata. Ko e tau misionare tokoua ne kotofa ke fakamatala ke he taone i Aferika Toga ne uiina e tau tagata ne talia fiafia ke fakalataha mo laua ke fakaako e Tohi Tapu. He oti e feleveiaaga fakamua nei, ne tuku fakaeneene he tau misionare e tau tupe ki loto he puha ne fakamailoga “Mena fakaalofa ma e gahua he Kautu.” Falu ne o atu kua taute pihia foki. Magaaho fakamui, he mole atu he fakatokatoka a lautolu fou nei mo fakapotopotoaga Kerisiano, ne ahi atu e fekafekau leveki he takaiaga mo e tala nava ke he tuku tumau he tau poa ha lautolu.​—Salamo 50:10, 14, 23.

18. Maeke fefe ia tautolu ke lagomatai e tau matakainaga ha tautolu ne matematekelea?

18 Kua ha ha ia tautolu foki e monuina ke fakaaoga e tau koloa ha tautolu ke lagomatai aki a lautolu ne matematekelea ha ko e tau mena tutupu pauaki mo lautolu ne nonofo he tau matakavi ne tutupu ai e tau felakutaki. Kua fiafia ha a tautolu he totou hagaao ke he tau fufuta koloa lagomatai ne foaki ke he Fahi Uta a Europa ha ko e matematekelea he fahi fakatupe mo e fakapolitika ne hokotia ke he vala ia he lalolagi! Ko e foakiaga he tau koloa mo e tau tupe ke he tau Kerisiano ne matematekelea kua fakakite e mahani fakamokoi mo e kaufakalataha he tau matakainaga ha tautolu.b​—2 Korinito 8:13, 14.

19. Ko e heigoa e mena aoga kua maeke ia tautolu ke taute ke lagomatai a lautolu ne ha ha he fekafekauaga tumau?

19 Kua uho lahi nakai ki a tautolu e gahua he tau matakainaga ha tautolu ne kua ha ha he fekafekauaga tumau ko e tau paionia, tau leveki faifano, tau misionare, mo lautolu ne foaki noa ke gahua he Peteli? Ka fakaata ai he tau tuaga ha tautolu, kua liga to maeke ia tautolu ke age fakahako ki a lautolu e falu lagomatai he koloa tino. Ke fakatai ki ai, ka ahi atu e leveki he takaiaga ke he hau a fakapotopotoaga, kua liga maeke ia koe ke foaki ki a ia e kaina ke nofo ai, tau kai, po ke lagomatai atu ke he hana a tau mena totogi he fano fenoga. Nakai fai fakamokoi pihia ka galo he Matua ha tautolu he lagi, ne kua manako ke fai levekiaga ma e hana a tau fekafekau. (Salamo 37:25) Falu tau ne mole taha e matakainaga tane ne kua maeke ke foaki e tau mena kai mama hokoia ne uiina e leveki faifano mo e hana a hoana ke he hana kaina. He magaaho ne o atu a laua ke he fekafekauaga he fonua he mogo afiafi, ne age he matakainaga tane ki a laua e fagatohi. I loto ko e tupe pepa (kua tatai mo e taha tala he T.K.) fakalataha mo e tohi tohilima nei: “Ma e kapiniu ti po ke kalone penisini.” Ko e loto fakaaue mitaki ha ia ne kua fakakite he aga fakatokolalo nei!

20. Ko e heigoa e monuina mo e matagahua ne kua nakai manako a tautolu ke tiaki?

20 Kua fakamonuina fakaagaga e tau tagata a Iehova! Kua olioli a tautolu ke he tau kaiaga fakaagaga he tau toloaga mo e tau fonoaga ha tautolu, ne moua ai e tautolu e tau tohi fou, tau fakaakoaga mitaki, mo e tau fakatonutonuaga aoga. Mo e tau loto ne kua puke mo e fakaaue ma e ha tautolu a tau monuina fakaagaga, kua nakai nimo e tautolu e monuina mo e matagahua ha tautolu ke tuku age e mena fakaalofa ke fakaaoga ke fakalaulahi atu e tau mena he Kautu he Atua he lalolagi katoa.

‘Ko e Koloa he Mahani Hepehepe kia Eke ai e Tau Kapitiga’

21, 22. Ko e heigoa ka nakai leva to hoko ke he “tau koloa he mahani hepehepe,” ti ko e heigoa ha tautolu ka taute he mogonei?

21 Moli ni, kua ha ha i ai e loga he tau puhala ke fakakite e tautolu ko e tuku fakamua e tautolu e tapuaki a Iehova ke he tau momoui ha tautolu, mo e ko e puhala ne mua atu ke fakakite e mena nei kua putoia ha tautolu a fanogonogoaga ke he tomatomaaga a Iesu: “Ko e koloa he mahani hepehepe kia eke ai e mutolu e tau kapitiga ma mutolu, kia talia ai e lautolu a mutolu ke he tau fale tukulagi, ka toka kehe ai a mutolu.”​—Luka 16:9.

22 Kia mailoga, ne vagahau a Iesu hagaao ke he kaumahalaaga he tau koloa he mahani hepehepe. E, to hoko mai e aho ka eke e tupe he fakatokaaga nei ke nakai fai aoga. “To liti ki fafo e lautolu ha lautolu a tau ario, mo e tau auro ha lautolu to eke ia mo mena kelea,” he perofeta mai e Esekielu. “Nakai maeke ke he ario ha lautolu mo e auro ha lautolu ke laveaki a lautolu ke he aho he ita a Iehova.” (Esekielu 7:19) Ato hoko mai e mena nei, kua lata ia tautolu ke fakagahuahua e loto pulotu mo e loto matala ke he puhala ne fakaaoga e tautolu e tau koloa tino ha tautolu. Ti to nakai liu a tautolu ke ono ki tua mo e momoko ha ko e ha tautolu a kaumahala ke fakanogonogo ke he hatakiaga a Iesu: “Kaeke foki kua nakai fakamoli a mutolu ke he koloa he mahani hepehepe, ke tuku atu e hai kia mutolu e koloa moli ke leveki? . . . Nakai maeke ia mutolu ke fekafekau ke he Atua mo Mamone.”​—Luka 16:11-13.

23. Ko e heigoa ha tautolu ka fakaaoga fakapulotu, mo e ko e heigoa ha tautolu a palepale?

23 Kia lata a tautolu oti, mogoia, ke fakamoli ke fanogonogo ke he tau fakamanatuaga ke tuku fakamua e tapuaki a Iehova ke he tau momoui ha tautolu mo e ke fakaaoga fakamitaki e tau koloa oti ha tautolu. Ti liga to taofimau e fekapitigaaki ha tautolu mo Iehova mo Iesu, ne kua mavehe mai ko e ka kaumahala e tupe to uta e laua a tautolu ki loto he “tau fale tukulagi,” mo e amaamanakiaga ke moui tukulagi ke he Kautu he lagi po ke ke he lalolagi parataiso.​—Luka 16:9.

[Tau Matahui Tala]

a Ko e kupu Heperu ne kua liliu mo “poa” kua hoko mai he kupu fakagahuahua ne kua kakano moli ko e “ke tokoluga; fakamatakiluga; lagaki hake.”

b Kikite Jehovah’s Witnesses​—Proclaimers of God’s Kingdom, tau lau tohi 307-15, ne tohi fakailoa he 1993 he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

Manatu Nakai e Koe?

◻ Fefe e taliaga ha Isaraela ke he uiina a Iehova ke foaki ke he taaga he faituga uta fano?

◻ Ko e ha e poa he takape kua nakai mo e noa?

◻ Ko e heigoa e matagahua ne hahamo he tau Kerisiano ke he puhala ne fakaaoga e lautolu e tau koloa ha lautolu?

◻ Maeke fefe ia tautolu ke puipui mai he momoko ha ko e puhala ne fakaaoga e tautolu e tupe?

[Fakatino he lau 29]

Ko e poa he takape, pete ni he tote, kua nakai mo e noa

[Tau Fakatino he lau 30, 31]

Ko e ha tautolu a tau poa kua lagomatai e gahua he Kautu ke he lalolagi katoa

    Tau Tohi Faka-Niue (1982-2025)
    Saini ki Fafo
    Saini ki Loto
    • Faka-Niue
    • Tufa
    • Tau Manako
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Tau Kupu Fakaaoga
    • Fakavēaga Fakatagata
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Saini ki Loto
    Tufa