Watchtower EKIBIKIRO KY'EBITABU EKIRI OKO ENTERNETE
Akaleberyo k'Omuteya
EKIBIKIRO KY'EBITABU EKIRI OKO ENTERNETE
Kinande
  • EBIBLIA
  • EBITABU
  • MIHINDANO
  • w22 Omwisi we 8 hipapuro 20-25
  • Mulole embere “erihimbana”

Sihali evideo yosi-yosi oko syo ulyasombola.

Muhakabya ebiteghendeka omuwulu w'erikimya evideo.

  • Mulole embere “erihimbana”
  • Akaleberyo KʼOmuteya Akakatulaghanaya Obwami bwa Yehova (Akerigha)—2022
  • Omutwe muke
  • Emyatsi eyisosene
  • PAULO MWAWATIKYA ABAGHALA N’ABALI BABO ERIYIYINIA OMO MALIGHO
  • PAULO MWAKANGANIA ABAGHALA N’ABALI BABO NGOKO BANGABYA OMO BUHOLO HAGHUMA N’ABANDI
  • PAULO MWAWATYA OBWIKIRIRYA BW’ABAGHALA N’ABALI BABO
  • ’TUSIKANAYE EMITIMA’
  • Basyakulu​—Muyitsinge erikwama emibere y’omukwenda Paulo
    Akaleberyo KʼOmuteya Akakatulaghanaya Obwami bwa Yehova (Akerigha)—2022
  • Ubye n’obutubaha kundi—Yehova ni muwatikya wawu
    Akaleberyo KʼOmuteya Akakatulaghanaya Obwami bwa Yehova (Akerigha)—2020
  • Watikaya Abakali Bakristo
    Akaleberyo KʼOmuteya Akakatulaghanaya Obwami bwa Yehova (Akerigha)—2020
  • Unawite omwanya omo ndeko ya Yehova!
    Akaleberyo KʼOmuteya Akakatulaghanaya Obwami bwa Yehova (Akerigha)—2020
Langira Bingyi
Akaleberyo KʼOmuteya Akakatulaghanaya Obwami bwa Yehova (Akerigha)—2022
w22 Omwisi we 8 hipapuro 20-25

OMWATSI W’ERIGHA 35

Mulole embere “erihimbana”

“Musibikanaye [Musikanaye emitima] n’erihimbana.”​—1 TES. 5:11.

OLWIMBO 90 Tuhirane m’omuhwa

EBIKENDIKANIBWAKOa

1. Erikwamana na 1 Abanya Tesalonika 5:11, tukasangira oko muhanda wahi w’obuhimbe?

ENDEKO yenyu ineyatahimba eKisenge ky’oBwami kutse erikikokotya buhya-buhya? Byamabya bitya, ahate eritika-tika wanganabya ighukinibukire omuhindano wenyu w’erimbere owo mwakolera omo Kisenge ekyo. Mowasima Yehova yo kutsibu. Wanganabya imowatsema kutsibu, hakuhi utaluke n’eryimba oko lwimbo lw’erimbere. Ebisenge byetu by’oBwami ebihimbire ndeke bikaletera Yehova y’olukengerwa. Aliwe, kandi tukamuletera olukengerwa lunene omughulu tukasangira oko ghundi muhanda w’obuhimbe. Omuhanda w’obuhimbe oyo ni w’obughuli bunene. Ni buhimbe bw’erihimba abakasa oko myanya y’eriramiryamo eyo. Omuhanda w’obuhimbe bw’erisosekania oyo wo omukwenda Paulo abya akalengekaniako omughulu ahandika ebinywa ebiri omo risako erimanire omwatsi wetu ono erya 1 Abanya Tesalonika 5:11.​—Soma.

2. Omo mwatsi ono tukendikania okuki?

2 Oko mwatsi w’erihimba abaramya balikyabo, omukwenda Paulo ni ky’erileberyako kibuya. Iniakayihira omo mwanya wabo. Omo mwatsi ono tukendilangira nga mwawatikya ati abaghala n’abali babo (1) eriyiyinia omo maligho, (2) eribya omo buholo n’abandi, na (3) eriwatya obwikirirya bwabo oko Yehova. Tulebaye ngoko twangakwama eky’erileberyako kiwe neryo itwatoka erihimba abaghala n’abali betu.​—1 Kor. 11:1.

PAULO MWAWATIKYA ABAGHALA N’ABALI BABO ERIYIYINIA OMO MALIGHO

3. Paulo abya n’amalengekania wahi awatolere oko mubírí w’eritulira n’ow’ekinya-mubiri?

3 Paulo abya anzire abaghala babo bo kutsibu. Kundi naye abya inyabirilaba omo maligho, abya inyanganatoka erikwira abaramya balikyabo b’obulighe n’eriyihira omo mwanya wabo omughulu balaba omo maligho. Mohabya endambi Paulo amabulirwa esyofranga neryo kyamatolera inyabana omubírí atoke eribana ebyo iye n’abandu abo abya nabo balaghireko. (Emib. 20:34) Abya muluki w’amahema. Abere ahika eKorinto mwatsuka erikola n’abandi baluki b’amahema yo Akwila na Pirisila. Aliwe “omo buli sabato” inyakatulira Abayuda n’Abagiriki b’engulu yowene. Neryo Sila na Timoteo babere bahika, “Paulo mwasiba omugulu gosi akatula Engulu Yowene.” (Emib. 18:2-5) Paulo mwatibirirwa n’ahake omwatsi mukulu w’omo ngebe yiwe, ni bughambu erikolera Yehova. Paulo mwatoka erisikya abaghala n’abali babo bo mitima kundi inyakakola kutsibu omo mubírí w’eritulira n’ow’ekinya-mubiri. Mwababwira ati amaghaniryo w’engebe n’eryanza erisonderya ab’omo bihanda byabo b’ebyo balaghireko isibyaleka bakalekerania “emyatsi y’omughaso munene” ni bughambu emyatsi yosi eyilebirye eriramya lya Yehova.​—Flp. 1:10.

4. Paulo na Timoteo mobawatikya abaramya balikyabo bo bati batoke eriyiyinia omw’endereribwa?

4 Endeko y’eTesalonika yabere yabinatsuka, abikirirya bahya-bahya mobahikirwa n’eryendereribwa erikalire. Ekikumula ekitsatsuhire ky’abandu abakaghana engulu mbuya kyabere kyabula Paulo na Sila, “mobakura . . . abandi balikyetu embere sy’abakulu b’omuyi,” ibanemubugha omo mulenge munene bati: “Abandu aba . . . bakapona amahano wa Kaisari.” (Emib. 17:6, 7) Terilengekania oko buba obo aBakristo bahya-bahya abo bakwa bakalangira abandu b’oko muyi bakababindukira! Ekyo kyanganalekire omuhwa wabo omo mubírí wa Yehova iniakeha. Aliwe Paulo syabya anzire ekyo kikabahikira. Nomo Paulo na Sila banabya basabirwe eriluayo, mobayikasa kutsibu endeko nyihya-nyihya eyi yitoke eribya iyinemuteyibwa ndeke. Paulo mwibukya Abanya Tesalonika ati: “[Motwatuma] Timoteo, oyukakola haghuma netu . . . eribasikya n’eribahamirya omw’ikirirya lyenyu sihabye mundu oyukasuba enyuma busana n’amalighe aya.” (1 Tes. 3:2, 3) Timoteo anganabya imwanalaba omw’endereribwa mw’ewabo eListra. Abya inyabirilangira ngoko Paulo asikaya emitima y’abaghala betu b’eyo. Kundi mwalangira ebyo Yehova akolera abaghala betu b’eyo, Timoteo angatokire erikangania ndeke-ndeke abaghala n’abali babo bahya-bahya abo ngoko emibere eyo balimo yikasyabinduka.​—Emib 14:8, 19-22; Ebr. 12:2.

5. Mughala wetu mughuma oyukahulawa mo Bryant mwabana ndundi yahi omo buwatikya obo omusyakulu w’endeko amuha?

5 Omukwenda Paulo mwasikya abaramya balikyabo bo mutima omo yindi nzira yahi? Babere basuba eListra, e Ikonio, n’eAntiokia, Paulo na Barnaba ‘mobahira [abasyakulu] busana nabo omo buli ndeko.’ (Emib. 14:21-23) Ahate eritika-tika, abasyakulu abo mobasikya emitima y’ababya omo syondeko ngoko abasyakulu ba munabwire bakanakola. Tulangire ebyo mughala wetu oyukahulawa mo Bryant abugha. Akabugha ati: “Nabere nayira emyaka 15, baba waghe mwatusighania, na mama waghe amahiwa omo ndeko. Monabunika mutima n’erilangira nga nyilekeranibwe.” Niki kyo kyawatikaya Bryant erihanda omutima omo mighulu eyikalire eyo? Akabugha ati: “Oko mihindano y’endeko n’omo sindi ndambi, omusyakulu w’endeko oyukahulawa mo Tony inyakakanaya naghe. Mwanganirya oko bandu abataheraya obutseme bwabo nomo banabya bakalaba omo maligho. Mwakania naghe oko Esyonyimbo 27:10. Kandi inyabeghere erinyikanirya oko Hezekia oyo wakolera Yehova butaleghula nomo baba wiwe anabya mubi.” Bryant mwabana ndundi yahi omo buwatikya obo? Akabugha ati: “Oko nduli mon’ingira omo mubírí w’omughulu wosi busana n’obuwatikya bwa Tony.” Basyakulu b’endeko, ngambe imwanguha eriwatikya abandu abali nga Bryant abangalagha oko “kinywa kibuya” batoke erisikibwa mutima.​—Emi. 12:25.

6. Paulo mwakolesya ati erikania oko maisa w’abataleghula ba kera atoke erisikya emitima y’abaghala n’abali babo?

6 Paulo mwibukya abaramya balikyabo ngoko erilabira obuwatikya bwa Yehova “endeko nene y’abalangiri” yabiriyiyinia oko maligho awakalire. (Ebr. 12:1) Paulo mwaminya ngoko erikania oko maisa w’abataleghula ba kera abatoka eriyiyinia omo maligho w’emihanda yosi, lyangasikirye abaghala n’abali babo bo mitima n’eribawatikya erihira amalengekania wabo w’oko ‘muyi w’oMungu oyuliho.’ (Ebr. 12:22) Ko bine bitya na munabwire. Itwe bosi tukasikibawa mutima omughulu tukasoma oko ebyo Yehova akolera Gideoni, Baraka, Dawidi, Samweli, n’abandi bangyi. Ko bite bitya? (Ebr. 11:32-35) N’eby’erileberyako by’abaghala n’abali betu bataleghula ba munabwire nabyo bikatusikaya mutima. Oko bwikalo bukulu, tukabya itunemubana esyobaruha sy’abaghala n’abali betu abo obwikiriya bwabo bwawata babisoma oko mukania w’amaisa w’abaghombe bataleghula ba Yehova ba munabwire.

PAULO MWAKANGANIA ABAGHALA N’ABALI BABO NGOKO BANGABYA OMO BUHOLO HAGHUMA N’ABANDI

7. Erihano eryo Paulo ateka omo Abanya Roma 14:19-21 lyamakw’ighisyaki?

7 Tukahimba abaghala n’abali betu omughulu tukakwamirira erihira h’obuholo omo ndeko. Situlirigha habye erighabana omo kati-kati ketu hamabya amalengekania awasighene oko myatsi milebe. Kandi hamabya isihali akanuni k’eBiblia akabiriketwa, situlimakirira amalengekania wetu. Tulebaye eky’erileberyako. Omo ndeko y’eRoma mwabya aBakristo Bayahudi n’abate Bayahudi. Omughulu abandu b’oMungu babya isibakisabirwe erikwama emighambo ya Musa, erighania erirya ebyalya bilebe ryabya isirikitolere erikwamwa. (Mar. 7:19) Erilua oko mughulu oyo, Abakristo balebe aBayahudi mobatsuka erirya emihanda yosi y’akalyo. Aliwe, abandi Bakristo Bayahudi mobatayisogha erikola batya, n’ekyo mokyaleta erighabana ly’omo ndeko. Paulo mwakania kutsibu oko mughaso w’eriteya obuholo b’omo ndeko, neryo mwabugha ati: “Siryowene erirya esiswi kutse eripulya ebinyu, kutse erikola ekinduki ekikaleka mulikyenyu iniakola ebibi.” (Soma Abanya Roma 14:19-21.) Neryo Paulo mwawatikya Abakristo balikyabo erilangira ngoko erikuba obuhaka oko mwatsi oyo lyanganaletera ebitsibu oko mundu mughuma-mughuma kutse oko ndeko yosi. Kandi abya inianayiteghekire erileka erikola emyatsi eyo abya abeghere erikola atoke eritenditwikalya abandi. (1 Kor. 9:19-22) Netu kutya twanganahimba abandi n’erilolya obuholo bw’embere twamatendibya tukamakirira amalengekania wetu oko myatsi eyilebirye obunya-mutima b’obuli mundu.

8. Paulo mwakolaki omughulu omwatsi mulebe w’omughaso asonda eritabula obuholo b’omo ndeko?

8 Paulo mwatusighira eky’erileberyako ekyuwene eky’erilolya obuholo bw’embere omughulu abandu babya n’amalengekania awatasosene oko myatsi y’omughaso munene. Ng’eky’erileberyako, aBakristo balebe b’omo ndeko y’oko karne k’erimbere mobahatikana bati abate Bayahudi abikiriraya eribya Bakristo litolere ibabanibwa, alinga busana n’erisagha bati aBayahudi abate Bakristo bakasyabatsamba. (Gal. 6:12) Paulo mwataligha amalengekania ayo n’ahake. Aliwe omo mwanya w’erihatikana ati amalengekania wiwe w’aghenderaweko, mwatwala olubanza olo l’oko bakwenda n’abasyakulu b’omo Yerusalema. (Emib. 15:1, 2) Busana n’erisoha olubanza l’omo nzira eyo, Paulo mwawatikya Abakristo abo erilolya obutseme n’obuholo bw’embere omo ndeko.​—Emib. 15:30, 31.

9. Twangakwama eky’erileberyako kya Paulo kyo tuti?

9 Hamabya eritendihulikirirana oko mwatsi mulebe, tukakwamirira obuholo omughulu tukasondaya obusondoli bw’oko bandu abo Yehova abirihiraho eriteya endeko. Kangyi-kangyi tukabana obusondoli obuhambene n’eBiblia bw’omo bitsapo byetu n’ebighenderwako ebyabirihirwaho omo ndondeka ya Yehova. Twamabikwama obusondoli obo omo mwanya w’erikwama amalengekania wetu-wetu, itukendisangira okw’ihira h’obuholo omo ndeko.

10. Paulo mwakola ekindi kyahi atoke erikanyirirya obuholo b’omo ndeko?

10 Paulo iniakahira h’obuholo omw’ilangira emibere mibuya y’abaghala n’abali babo, butsira emibere yabo eyituwene. Oko nduli y’ebaruha yiwe ey’ahandikira aBanya Roma, mwahula abandu bangyi b’omo mena. Kandi mwakania omo nzira eyuwene oko bangyi ba kubo n’eryahula emyatsi milebe eyibalebirye. Netu twanganakwama eky’erileberyako kya Paulo omw’ibya tukakania oko mibere mibuya y’abaghala n’abali betu. Twamakola tutya, itukendiwatikya abaghala n’abali betu eribya bira abuwene, n’ekyo ikikendihimba endeko omo lwanzo.

11. Hamabya eritendihulikirirana, twangasubya h’obuholo tuti?

11 Hakanabya endambi, nibya n’aBakristo abakulire ibabula erihulikirirana kutse ibaneghena oko mwatsi mulebe. Ekyo mukyahikira Paulo n’omwira wiwe wa hakuhi yo Barnaba. Abalume babiri aba mobatahulikirirana oko mwatsi w’erighenda na Mariko oko lundi lughendo lwabo lw’obumisyonari. “Mobakubisania obuhaka omo kati-kati kabo” n’ekyo, mokyaleka ibaghabana. (Emib. 15:37-39) Aliwe Paulo, Barnaba, na Mariko mobasubya obuholo omo kati-kati kabo, n’ekyo mokyakangania ngoko batsomene obughuma n’obuholo bw’endeko. Enyuma syaho, Paulo mwabugha oko Barnaba na Mariko kw’ebyuwene. (1 Kor. 9:6; Kol. 4:10) Netu kutya litolere itwabughaho eritendihulikirirana lyosi-lyosi omo kati-kati ketu n’abandi omo ndeko, n’erilola embere erilangira emibere yabo eyuwene. Twamakola tutya, omo ndeko imukendibya obughuma n’obuholo.​—Efe. 4:3.

PAULO MWAWATYA OBWIKIRIRYA BW’ABAGHALA N’ABALI BABO

12. Ni myatsi milebe yahi eyo abaghala n’abali betu banemulabamo?

12 Tukahimba abaghala n’abali betu omughulu tukawataya obwikirirya bwabo oko Yehova. Abaghuma bakasekereribawa n’abatunga abate Bimiri ba Yehova, n’abo bakakola nabo omubírí, kutse n’abakolo balikyakyabo. Abandi banemulwa n’amakoni awakalire kutse banemuyikasa kutsibu erikinda amalengekania awakabuna mutima. N’abandi babatisibawa kera neryo babirilindirira enduli y’ekihugho kibi kino y’omo myaka mingyi. Munabwire emyatsi eyiri ng’eyo yanganalenga oko bwikirirya bw’aBakristo. Abakristo b’omo karne k’erimbere nabo mobahikirwa n’emyatsi ng’eyo. Paulo mwakolaki atoke erihimba abaghala n’abali babo?

Omulume anemukania na mwali wiwe oko mwatsi owali oko jw.org. Omwali wiwe anawite oko ka karte k’Enwili.

Ng’omukwenda Paulo, twangahimba abandi bo tuti? (Lebaya enungu 13)b

13. Paulo mwawatikya ati ababya bakasekereribwa busana n’ebyo bikirirye?

13 Paulo mwakolesya Amasako erihimba obwikirirya bw’abaghala n’abali babo. Ng’eky’erileberyako, aBakristo Bayahudi banganabya ibabya bakabula eky’erisubirya ababya bakabugha bati ekisomo ky’eKiyahudi kilengire eky’aBakristo. Eribugha ekwenene, ebaruha eyo Paulo ahandikira aBakristo Baebrania, moyawatya obwikirirya bwabo bo kutsibu. (Ebr. 1:5, 6; 2:2, 3; 9:24, 25) Ebyo ahandika omo baruha eyo, alinga mobyabawatikya erisubirya ababya bakabasekererya. Munabwire, twanganawatikya aBakristo balikyetu abakasekereribawa erikolesya ebitsapo ebihambene n’eBiblia batoke erikania oko myatsi eyo bikirirye. N’abalwana abakasekereribawa busana n’erikirirya ngoko ebindu byahangyikawa, twanganabawatikya eribana emyatsi eyikakanganaya ngoko ebindu byahangyikawa erilabira ebroshua Uhai​—Ulitokana na Muumba? n’eye Vitu Vyenye Uzima Vilianza Namna Gani?​—Maulizo Tano ya Kujiuliza.

Omulume n’omukali wiwe banemuwatikya omukali n’omwali wiwe babihikirwa n’ekitsinduli ky’omuliro.

Ng’omukwenda Paulo, twangahimba abandi bo tuti? (Lebaya enungu 14)c

14. Paulo mwakolaki nomo anabya awite bingyi by’erikola omo mubírí w’eritulira n’ow’erikangirirya?

14 Paulo mwahira omo baghala n’abali babo m’omuhwa w’erikangania olwanzo erilabira “emibírí yowene.” (Ebr. 10:24) Mwabawatikya omo binywa n’omo mikolere. Ng’eky’erileberyako, omughulu enzala yahikira aBakristo b’eYudea, Paulo mwabawatikya omo bindu bilebe by’ekinya-mubiri ebyo babya balaghireko. (Emib. 11:27-30) Nomo Paulo anabya n’ebingyi by’erikola omo mubírí w’eritulira n’ow’erikangirirya, abya inyakasondekanaya esyonzira esy’eriwatikiryamo ababya balaghire oko buwatikya bw’ekinya-mubiri. (Gal. 2:10) Omw’ikola atya, mwawatikya abaghala n’abali babo eriyiketera ngoko Yehova syangabula eribaha ebyo balaghireko. Munabwire omughulu tukaherera endambi, akaghala, n’obutoki bwetu bw’erikola emyatsi, busana n’eriwatikya abaghala n’abali betu abalyahikirawa n’obuhanya, tukabya itwamahimba obwikirirya bwabo. Kandi twanganakola tutya omw’iteka ebihembo busana n’eriwatikya omubírí w’omo kihugho kyosi. Omo nzira eyi n’esindi okw’aho, tukawatikaya abaghala n’abali betu eriyiketera ngoko Yehova syangabalekerania n’ahake.

Ng’omukwenda Paulo, twangahimba abandi bo tuti? (Lebaya enungu 15-16)d

15-16. Twangawatikya tuti abaghala n’abali betu abali n’obwikirirya obwabirileghetsana?

15 Paulo mwataleka n’ahake eriwatikya abandu ababya n’obwikirirya obuleghetsene. Iniakabakwira obulighe n’erikania nabo omo nzira y’olwanzo n’eyikahimba. (Ebr. 6:9; 10:39) Ng’eky’erileberyako, omo baruha ey’ahandikira Abaebrania, naye iniakayihirako, ng’eribugha ati “itwateya” na “netu,” erikangania ngoko naye atolere inyakolesya amahano aw’abya akateka. (Ebr. 2:1, 3) Nga Paulo, situlireka eriwatikya ab’obwikirirya obwabirileghetsana. Omo mwanya w’ekyo, tukabahimba omw’ibakangania ngoko tubatsomene kwenene-kwenene. Aho, tukabya itwamakangania ngoko tubanzire. Emibughire yetu ey’eritsomana n’eyihehere yanganaleka ebinywa byetu ibyahimba abandi.

16 Paulo mwakangania abaghala n’abali babo bo ndeke-ndeke ngoko Yehova akalangira emibírí yabo mibuya. (Ebr. 10:32-34) Netu twanganakola tutya omughulu tukawatikaya omughala wetu mulebe oyuli n’obwikirirya obwabirileghetsana. Twanganamubwira tuti atukaniraye ng’aminya ekwenene y’ati, n’erimuhira m’omuhwa w’erilengekania oko mighulu eyo ayilangiriramo obuwatikya bwa Yehova. Twanganakolesya akanya ako erimukangania ngoko Yehova syalyatibirirwa amategheko wiwe w’olwanzo kandi ngoko syendisyamulekerania n’ahake omo biro ebikasa. (Ebr. 6:10; 13:5, 6) Emikania eyiri ng’eyo yanganatasyabukya omo baghala n’abali betu ng’abo mw’engumbu y’erilola embere erikolera Yehova.

’TUSIKANAYE EMITIMA’

17. Endamibi ikalaba, twanganalola embere eritoka erikolaki?

17 Ngoko omuhimbi akanaghenda akakulya obutoki bwiwe bw’erihimba bo lyolo-lyolo, netu kutya twanganakulya emibere y’eribya tukahimbana ndeke endambi yikalolya embere. Twanganawatikya abandi eribana akaghala k’eriyiyinia omo maligho omw’ibakanirya oko by’erileberyako by’abatoka eriyiyinia omo maligho mo kera. Twanganakanyirirya obuholo omw’ibya tukakania oko mibere y’abandi eyuwene, omw’ilola embere eribya omo buholo nibya n’omughulu kikalire, n’eriyikasa erisubyaho obuholo omughulu hamabya eritendihulikirirana. Kandi twanganalola embere eriwatya obwikirirya bw’abaghala n’abali betu omw’ibya tukakania oko kwenene sy’omughaso esiri omo Biblia, omw’ibawatikya kinya-mubiri, n’omw’iwatikya mulikyetu oyo obwikirirya bwiwe bwabirileghetsana.

18. Tuyisoghire kundu erikolaki?

18 Abakakola oko mubírí w’obuhimbe bw’ekiteokrasi bakatsema n’eriyowa ndeke. Netu twanganatsema n’eriyowa ndeke omughulu tukahimba n’eriwatya obwikirirya bw’abaghala n’abali betu omo ndeko. Amanyumba igho, endambi ikahika iniatera. Aliwe ebikaluira omo mubírí w’erihimba obwikirirya ogho tukakola, bikasyabyaho kera na kera. Tuyisoghe kundu “erisibikania [erisikania mitima] n’erihimbana.”​—1 Tes. 5:11.

WANGAWATIKYA ABANDI BO WUTI . . .

  • eriyiyinia omo maligho?

  • erihiraho obuholo?

  • erihimba ab’obwikirirya obwabirileghetsana?

OLWIMBO 100 Mubakokaye

a Omo kihugho kibi kino, engebe yikalire. Abaghala n’abali betu banemulaba omo maligho mangyi. Twamasondekania esyonzira sy’eribasikyamo mutima, ikyanganabawatikya kundu. Erigha eky’erileberyako ky’omukwenda Paulo, likendituwatikya erikola tutya.

b ERIKANIA OKO SYOPITSA: Mughala wetu anemukangania mwali wiwe ngoko angayihighula okw’ikunwa erisikya eNwili omw’ikolesya amahano awali omo bitsapo.

c ERIKANIA OKO SYOPITSA: Omulume n’omukali wiwe babirighenda omo kindi kiharo ky’omo kihugho kyabo eriyawatikya eyiryabya obuhanya.

d ERIKANIA OKO SYOPITSA: Omusyakulu abiriyabana mughala wetu oyo obwikirirya bwiwe bwabirileghetsana. Anemukangania oghundi mughala wetu oyo y’esyopitsa esyo bahamba oko kalasi k’abapainia ako basoma haghuma kera. Esyopitsa esyo syamibukya mughala wetu y’emighulu eyuwene eyo balabaya haghuma kera. Mughala wetu oyo amatsuka eritasyayitsutsa obutseme obo abya nabo omughulu abya akakolera Yehova. Endambi moyahika amasuba omo ndeko.

    Ebichapo bye Kinande (1999-2025)
    Ulwako
    Ingira
    • Kinande
    • Ghaba
    • Ebyo wanzire
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Eby'erighenderako eby'erikolesya
    • Eribika esiri
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Ingira
    Ghaba