Watchtower EKIBIKIRO KY'EBITABU EKIRI OKO ENTERNETE
Akaleberyo k'Omuteya
EKIBIKIRO KY'EBITABU EKIRI OKO ENTERNETE
Kinande
  • EBIBLIA
  • EBITABU
  • MIHINDANO
  • mwbr22 Omwisi we 1 hipapuro 1-9
  • Ebikangirirwe omo Omubírí n’engebe Akatabu k’omuhindano

Sihali evideo yosi-yosi oko syo ulyasombola.

Muhakabya ebiteghendeka omuwulu w'erikimya evideo.

  • Ebikangirirwe omo Omubírí n’engebe Akatabu k’omuhindano
  • Ebikangirirwe omo Omubiri n’engebe Akatabu k’omuhindano—2022
  • Omutwe muke
  • EKIRO 3-9/01
  • EKIRO 10-16/01
  • EKIRO 17-23/01
  • EKIRO 24-30/01
  • EKIRO 31/01–6/02
  • EKIRO 7-13/02
  • EKIRO 14-20/02
  • EKIRO 21-27/02
  • EKIRO 28/02–6/03
Ebikangirirwe omo Omubiri n’engebe Akatabu k’omuhindano—2022
mwbr22 Omwisi we 1 hipapuro 1-9

Ebikangirirwe omo Omubírí n’engebe Akatabu k’omuhindano

EKIRO 3-9/01

EBY’OBUGHULI OMO KINYWA KY’OMUNGU | ABATSWERI 15-16

“Erihoterana silyuwene!”

w12-ZS 15/4 8 enu. 4

Erihoterana ni kiminyikalo ky’ebiro by’enduli!

4 Eky’erileberyako ky’erimbere, tukanaye oko mukali mutebya ye Delila, oyo Omutsweri Samusoni anza. Samusoni mwayisogha erilwa n’Abafilistini akasonda eriwatikya abandu b’oMungu. Alinga Abafilistini babya ibanasi ngoko Delila syanzire Samusoni; kyo kyaleka abakama batano b’Abafilistini ibaha Delila y’esyofranga abawatikaye eriminya akaghala ka Samusoni nga kalwira hayi. Kundi Delila abya mukali oyuwanzire esyofranga, mwimya ekituliro ekyo bamuha. Mwapima kasatu eribulya Samusoni aho akalusaya akaghala kiwe, aliwe Samusoni mwatamubwira. Delila mwalola embere erihatikana Samusoni “obuli kiro omo binywa biwe.’ Oko nduli, “omutima wuwe [Samusoni] mwagalwa [erihika okwibugha ati kumbe] alyahola.” Neryo Samusoni mwakumbulira Delila esiri y’akaghala kiwe, n’erimubwira ngoko syali atasiswa ahabutirawa, amabisiswa inyakendiherya akaghala kiwe. Delila abere abiminya ekyo, mwakola embita atoke eritwa esyonzwiri sya Samusoni inyabirighotsera oko bihinga biwe, neryo amamuleka omo byala by’esyonzighu bamukole ngoko banzire. (Abat. 16:4, 5, 15-21) Delila mwakola ekitsibu! Busana n’eryanza esyofranga mwahotera omulume oyumwanzire.

w05-SW 15/1 27 enu. 5

Emyatsi mikulu-mikulu erilua omo kitabu ky’Abatsweri

14:16, 17; 16:16. Erihatikana oghundi erihika okwirira ukasaba erikolerwa ekyo wanzire kyanganatsandya obwira bwenyu.​—Emisyo 19:13; 21:19.

w12-ZS 15/4 11-12 enu. 15-16

Erihoterana ni kiminyikalo ky’ebiro by’enduli!

15 Omulune n’omukali abalungire bangakola bati batoke erisighala bataleghula oghundi oko ghundi? Ekinywa ky’oMungu kikabugha kiti: “Utsemere omukali [kutse omulume] wʼobusuko bwawe” kandi kiti: ‘Utseme nʼomukali [kutse n’omulume] wawe oyo wanzire.’ (Emi. 5:18; Omug. 9:9) Bakakekeluha, omulume n’omukali batolere ibalola embere eriyikasa erisighala bataleghula oko mwanzwa wabo omo myatsi yosi. Ekyo kihiriremo eritsomana oghundi, erilabya endambi kughuma naye, n’erikania naye. Batolere ibayikasa eriteya endwa yabo n’eribya n’obwira obuwene na Yehova. Okwekyo, omulune n’omukali batolere eribya bakigha eBiblia yo kughuma, eritulira kangyi-kangyi kughuma, n’erisaba kughuma batoke eribana emiyisa ya Yehova.

ERIBYA MUTALEGHULA OKO YEHOVA

16 Hane abaghala n’abali betu balebe abakola erilolo erikalire neryo mubakungwa ‘kutsibu, batoke erisika omwʼikirirya litunganene.’ (Tit. 1:13) N’abandi mubahiwa omo ndeko kundi kyabya kitolere kitya. Oko abaligha, ‘babirikangiriribwa’ omwikungwa eryo, babiriwatikibwa na lino bawite obwira obuwene n’oMungu. (Ebr. 12:11) Wangakola wuti omundu w’oko kihanda kyawe kutse omwira wawe amahiwa omo ndeko? Ekyo kikabya kyatuhikira, obutaleghula bwetu bukalengawako. Tukendisombola erisighala bateleghula oko Yehova kutse oko mundu? Yehova akatusamalira akayiteghererya nga tukendisikya omughambo wiwe owakatukunga okw’ibya bira n’omundu wosi-wosi oyulyahighawa omo ndeko.​—Soma 1 Abanya Korinto 5:11-13.

Obuteke bw’eKinywa ky’oMungu

w05-SW 15/3 27 enu. 6

Samusoni mwasinga busana n’akaghala ka Yehova!

Samusoni abya n’omwatsi mughuma musa omo mutwe wiwe: erilola embere erilwa n’Abafilistini. Samusoni mwikala omo nyumba y’omumbalaka e Gaza kundi abya akakwamirira erisinga esyonzighu sy’oMungu. Samusoni abya alaghire oko ah’erighotsera omo kiro ekyo omo muyi w’esyonzighu, neryo mwabanaho omo nyumba y’omumbalaka. Samusoni mwatalengekania erikola ebibi n’omukali oyo. Mwalua omo nyumba y’omukali oyo omo kati-kanene k’ekiro, amahamba esyonyuyi sy’oko lukyo l’omuyi n’esyonduyi ibiri syasyo, neryo mwahekerabyo oko singi y’ekitwa ekiri hakuhi ne Heburoni, omuyi owabya oko bilometere hakuhi 60. Mwatoka erikola ekyo kundi Yehova mwamusima n’erimuha akaghala.​—Abatsweri 16:1-3.

EKIRO 10-16/01

EBY’OBUGHULI OMO KINYWA KY’OMUNGU | ABATSWERI 17-19

“Eritendisikya emighambo y’oMungu kikaletera esyombanza”

it-2-F 278-279

Mika

1. Omulume w’ekihugho kya Efuraimu. Mwatasikya omughambo w’omunani w’oko mighambo ikumi (Eri 20:15) Mika mwimya oko koyo wiwe kw’ebitsipa 1 100. Abere abiyitsongera n’erisubulyabyo, koyo wiwe mwabugha ati: ‘Kwenene kitolere inasolola ebitsipa oko Yehova, bikalua omo byala byage busana nʼomugala wage, n’eribatsa esanamu nʼeribamba kwʼebitsipa; na lino, ngandikusubuliryabyo.’ Neryo mwatwalilira omuhesi y’ebitsipa 200, naye mwabatsa “esanamu nʼeribamba kwʼebitsipa ebyo” neryo muyahirwa omo nyumba ya Mika. Mika, oyuwabya “nʼenyumba yʼemiungu,” mwakokotya e efodi nʼesisumba kandi mwasombola omughuma w’oko baghala biwe eribya muhereri wiwe. Nomo angabya inyakola emyatsi yosi eyo erisonda erisikya Yehova, sikyabya kyuwene kundi mwatasikya omughambo owabya akaghania eriramya esyosanamu (Eri 20:4-6) kandi mwatakolesya ehema ya Yehova n’abahereri biwe. (Abat 17:1-6; Ebi 12:1-14) Enyuma syaho, Mika mwimya omulwana Mulawi oyukahulawamo Yonatani, omughala wa Gersomi, mughala wa Musa n’erimuhira oko mubírí w’obuhereri omo nyumba yiwe. (Abat 18:4, 30) Akayitebya, Mika mwatsemera omwatsi oyo n’eribugha ati: “Lino namaminya Yehova kwʼasyaleka inakamaha [kw’asyanyitsumula].” (Abat 17:7-13) Aliwe kundi Yonatani syabya mughuma w’oko baghala ba Haruni, syabya atolere eribya muhereri; ekyo nakyo kyabya kindi kibi ekyo Mika akola.​—Emig 3:10.

it-2-F 279 enu. 2

Mika

Enyuma waho, Mika n’abalume biwe mubakwamirira abandu abe Dani n’eribahikako. Babere bamubulya ng’akasondaki, Mika mwasubiryabo ati: “Mwabiriheka emiungu yage eyo nakokotaya, nʼomuhereri, nenyu momwayigendera, nage ngwiteki kwehi?” Okwekyo, abana ba Dani mubamubwira bati amabilola embere erikwamirirabo akayilungumula, ibanganamuwako n’erimwita. Abere abilangira ngoko abandu be Dani bamulengire akaghala, Mika mwasuba ewiwe. (Abat 18:22-26) Enyuma waho, abandu be Dani mubahamba omuyi we Laisi n’eritimyagho. N’enyuma waho mubasyahimbagho n’eryahulagho mo Dani. Yonatani n’abaghala biwe mubabya bahereri b’abandu be Dani “neryo mobakolera esanamu yʼeribatsa eyo Mika akokotaya, oko mugulu gosi enyumba y’oMungu [ehema yʼerihindanamo] yabya eSilo.”​—Abat 18:27-31.

Obuteke bw’Ekinywa ky’oMungu

w15-ZS 15/12 10 enu. 6

Embindula y’eBiblia ey’owikire ndeke

6 Munabwire hali myatsi mingyi eyikakanganaya ngoko litolere itwakolesya erina Yehova. E Tafsiri ya Ulimwengu Mpya eyiryasubawamo eye 2013 yikakolesaya erina ly’oMungu ngendo 7 216. Nibughambu erina ly’oMungu likabanika omo mbindula eyo esindi ngendo 6 kulenga embindula ya kera. Ekyo ni busana n’emyatsi eyafumbulawa lino-lino omo bitabu by’erilinga hakuhi n’engetse y’Omunyu. Erina ly’oMungu likatasyabanikamo esingi ngendo 5 omo masako ano: 1 Samweli 2:25; 6:3; 10:26; 23:14, 16. Ebitabu by’erilinga eby’omo ngetse y’Omunyu bikabaniko erina ry’oMungu omo masako ayo. Mubyahandikwa kera hakumi myaka 1 000 embere sy’amasako w’eKiebrania awahandikawa nʼabakangirirya bʼEmigambo ababya bakahulwamo Bamasoreti. Eritasyasosotya ndeke amasako wa kera w’eBiblia aw’eriyiketera mukikatukolaya okwifumbula erindi risako erye 6; ry’erisako ry’ Abatsweri 19:18.

EKIRO 17-23/01

EBY’OBUGHULI OMO KINYWA KY’OMUNGU | ABATSWERI 20-21

“Ulole embere eribya ukabulya Yehova”

w11-ZS 15/9 32 enu. 2

Naghu wanganigha Finehasi omughulu wamalengwako?

Abalume b’eGibea b’oko kihanda kya Benyamina babere bahamba kinyamaka n’erita omuhweki w’omulume mughuma Mulawi, ebindi bihanda mubyayisogha eriyalwa n’ekihanda kya Benyamina. (Abat. 20:1-11) Embere sy’eriyalwa, mubasaba Yehova y’obuwatikya, aliwe mubasingwa kabiri n’eriherya abandu bangyi. (Abat. 20:14-25) Ekyo mukyanaleka ibalengekania bati Yehova mwatitowa emisabe yabo? Yehova anabya anzire aBabenyamina erisuyirwa busana n’ekitsibu ekyo abalume b’eGibea bakola?

w11-ZS 15/9 32 enu. 4

Naghu wanganigha Finehasi omughulu wamalengwako?

Omwatsi ono amatwighisyaki? Abasyakulu banganabya ibanemuyikasa erisaba oMungu y’obuwatikya, aliwe amaligho malebe inyaghana erihwa omo ndeko. Ekyo kyamabibya, abasyakulu batolere ib’ibuka ebinywa bya Yesu bino: ‘Muyitsinge eribulya, neryo mwasyahabwakyo; muyitsinge erisondya, neryo mwasyabanakyo; muyitsinge erikongota oko luyi, neryo mwasyakingulirwalo.’ (Luka 11:9) Nomo kyanganalangirika emisabe nga siyitasubibwako luba, abasyakulu batolere eriminya ngoko Yehova akendisubirya oko mughulu owatolore.

Obuteke bw’eKinywa ky’oMungu

w14-ZS 1/5 11 enu. 4-6

Unalue wasi?

Kera, emijeledi iyikakolesibawa yiti omo malwa?

Omujeledi ky’ekindu ky’amalwa ekyo Dawidi akolesaya erita Goliata, ekikakambwe ky’omulume. Alinga Dawidi mwigha erikolesya ekindu ky’amalwa ekyo omughulu abya mulisya.​—1 Samweli 17:40-50.

Esyopitsa esy’emijeledi ni bighuma by’oko bindu ebikakanganibawa omo bindu ebyakokotibawa n’Abamisiri kughuma n’Abasuriya ba kera. Oko kindu ky’amalwa ekyo ikukabya akafuko kake ak’engobi kutse ak’akakimba akali wazi akabohirwe oko sy’okamba ibiri. Omundu inyakahira omo kafuko ako mw’eribwe eritenderere kutse erighulumene eryabya likalwamo esyograma nga 250. Neryo omundu inyakatimbaya omujeledi oyo endata oko mutwe wiwe, n’eryo inyalwika ekamba n’eribwe iryalua omo kakimba n’akaghala kanene n’eriyayihinda oko mundu kutse ekindu ekilyalengerererawa.

Abakakwesakwesa ebindu bya kera ebikabanika omo kitaka mubafumbula omo Mashariki ya Kati mw’amabwe mangyi kutsibu aw’abya akakolesibwa omo malwa oko mughulu wa kera. Esyombangyi sy’omo balwi isyanganaghusa amabwe awangatibita omo buli saha ebilometere 160 erihika oko bilometere 240. Abasi myatsi sibalilighirana omujeledi ng’anabya awite amaka ng’aw’obuta, aliwe kwenene omujeledi inyanganahutalia.​—Abatsweri 20:16.

EKIRO 24-30/01

EBY’OBUGHULI OMO KINYWA KY’OMUNGU | RUTA 1-2

“Kanganaya olwanzo olutaleghula”

w16.02-ZS 14 enu. 5

Wige abira ba Yehova

5 Ruta anganalengekenie ati anawite ekihanda ky’eMoabu, eyiri mama wiwe n’abandi b’okw’iye abakendimuwatikya kundi ni mukwakali kandi akine mulere. Oko Ruta, emibere y’eMoabu iy’emibere yiwe, omubughe wayo iw’omubughe wiwe, n’abandu bayo ibo bandu biwe. Naomi abya inianasi ngoko Ruta syang’eya ebyo by’eBetelehemu. Neryo mwamubwira ati asighale eMoabu. Naomi mwasagha ati syangabanira mwalyana wiwe y’omulume kutse ah’erikala. Ruta angakolireki? Ruta sy’abya nga Oripa, oyuwasuba ‘oko bandu biwe, n’oko miungu yiwe.’ (Ruta 1:9-15) Ruta mwan’anza erisuba oko miungu eyo ab’ewabo babya bakaramya? Iyehe.

w16.02-ZS 14 enu. 6

Wige abira ba Yehova

6 Alinga Ruta abya iniabiriminya emyatsi oko Yehova Mungu, kwa muhwa erilabira mwira wiwe kutse Naomi. Yehova syabya ng’emiungu ye Moabu. Ruta mwaminya ngoko oyutolere eriramibwa ni Yehova. Aliwe eriminy’ekyo kyabya isikitosire. Abya atolere iniakangania eky’imanireko. Angayisohire erisombola Yehova mo Mungu wiwe? Ruta mwayisogha ndeke. Mwabwira Naomi ati: “Abandu bawu basyabya bandu bage; na Mungu wawu asyabya Mungu wage.” (Ruta 1:16) Kikatsemesaya erilengekania oko lwanzo olo Ruta aby’awite oko Naomi, aliwe ibwa kutsibu-tsibu olwanzo olo abya awite oko Yehova. N’enyuma waho, Boazi, omwinye ekitaka mwakania ndeke oko Ruta busana n’erisondya obusaghiro omo bipupa bya Yehova. (Soma Ruta 2:12.) Ekyo kikatwibukaya omughulu ekyana ky’enyunyu kikayayibisa omo bipupa by’ekinyunyu ky’obulume eky’akaghala. (Esy. 36:7; 91:1-4) Yehova kw’ateghaya atya Ruta. Mwamuhemba busana n’erikirirya liwe, kandi Ruta mwatayikubya bw’omo busana n’eriyisogha liwe.

Obuteke bw’ekinywa ky’oMungu

w05-SW 1/3 27 enu. 1

Emyatsi mikulu-mikulu erilua omo kitabu kya Ruta

1:13, 21​—Yehova yo wakalaya engebe ya naomi n’erimuletera amaligho? Iyehe, kandi Naomi mwatabugha ati oMungu yukamuletera amaligho. Aliwe, busana n’ebyamuhikako, mwalengekania ati Yehova abirimughana. Mwabunika mutina n’erikapikira. N’akandi, omo biro ebyo, eributa ikikalangirawa mo muyisa erilua ew’oMungu, n’obughumba ikikalangirawa ng’itakirwa. Naomi eribya isyawite abitsikulu n’abaghala biwe babiri eribya ibabirihola, anganabya imwayowa ng’asingene erilengekania ati Yehova yukamuhemula.

EKIRO 31/01–6/02

EBY’OBUGHULI OMO KINYWA KY’OMUNGU | RUTA 3-4

“Uyikolere n’erilola embere eribya n’erina libuya”

w12-ZS 1/10 22 enu. 5

“Omukali oyuwene”

Omulenge wa Boazi ow’ahehere kandi owakahumulikanaya mwakirania Ruta. Boazi mwabugha ati: ‘Mwali wage, Yehova akutsumule; wabirikangya obubuya bungyi oko mugulu wʼenduli kwilaba erimbere, kusangwa sulitakwama abalwana nomo bangabya bera kutse abʼebindu.’ (Ruta 3:10) Boazi akabugha ati ‘mugulu w’erimbere’ asonda eryahula olwanzo lutaleghula olo Ruta akanganaya Naomi akaligha erimukwama e Israeli n’erimusulubirira. Boazi akabugha ati “mugulu w’enduli” abya inyakahula ekyo Ruta akola akamukwama omo mwanya w’erikwama abalwana. Boazi mwalangira ngoko omukali mulere nga Rutu angasondire eritahibwa n’omulume oyukine mulere, angabya mwera kutse muteke. Omo mwanya w’erikola ekyo, Ruta mwasonda eriwatikya Naomi n’isebyala wiwe oyo wabya inyabirihola, erina riwe siribiriranawe omo kihugho kyabo. Kilangirikire ndeke ngoko omukali oyo wabya inyakine mulere oyo syaba mundu oyukayitsomana iye musa, kyo kyaleka Boazi inyamutsemera.

w12-ZS 1/10 23 enu. 1

“Omukali oyuwene”

Ruta mwatsema kutsibu akaghanirya oko ekyo Boazi amubwira​—ati ni “mukali mugenge [oyuwene].” Abya asibwe atya kundi inyanzire eriminya Yehova n’erimukolera. Kandi, abya inyabirikangania Naomi n’abandu biwe b’olwanzo lungyi, akabeghera butsir’ikaswa emibere eyo atasi. Twamigha obwikirya bwa Ruta, itukendibya tukakenga abandi n’emibere y’ewabo. Twamakola tutya, netu itwanganaminywa mo bandu abuwene.

w12-ZS 1/10 24 enu. 3

“Omukali oyuwene”

Boazi mwatahya Ruta. N’enyuma waho, eBiblia ikabugha yiti: “Yehova mwamuha eriheka obukule, neryo mwabuta omugala.” N’abakali b’eBetelehemu mubatsumula Naomi n’eripita Ruta busana n’eribya mubuya oko Naomi kwilaba baghala balinda. Neryo omughala wa Ruta oyo, mwabya tatakulu w’Omwami Dawidi. (Ruta 4:11-22) Dawidi naye, mwabya tatakulu wa Yesu Kristo.​—Matayo 1:1.

Obuteke bw’eKinywa ky’oMungu

w05-SW 1/3 29 enu. 3

Emyatsi mikulu-mikulu erilua omo kitabu kya Ruta

4:6​—Omutongolya, ‘angaherirye’ ati omwandu wiwe busana n’eritongolya? Eky’erimbere, omundu amabibya mwera n’erighulya eririma liwe ly’omwandu, omutongolya iyutolere erighula eririma eryo oko beyi eyilingene n’emyaka eyisighere erihika oko Yubile. (Abalawi 25:25-27) Ekyo ikikaleka ebeyi y’erilima liwe iyakeha. Kandi, Ruta kw’abuta omwana, y’owangasigherye eririla erilyaghulawa eryo, butsira ghundi mundu owahakuhikuhi omo kitunga ky’omutongolya.

EKIRO 7-13/02

EBY’OBUGHULI OMO KINYWA KY’OMUNGU | 1 SAMWELI 1-2

“Ukingulire Yehova y’omutima wawe omo musabe”

ia 55-ZS enu. 12

Ubwire oMungu ebiri oko mutima

12 Busana n’ekyo, erisaba lya Hana ni ky’erileberyako kibuya oko baghombe b’oMungu abosi. Yehova anzire abandu biwe ibamubwira ebyosi ebiri oko mitima, ahate erisagha, erimubwira ebyosi ebikabakendereya ngoko omwana oyuyiketere tata wiwe w’olwanzo angakola. (Soma Esyonyimbo 62:8; 1 Abanya Tesalonika 5:17.) Omukwenda Petero mwasondolibwa n’ekirimu erihandika ebinywa ebikahumulikanaya ebihambire okw’isaba Yehova ati: ‘Muhire erihangya-hangya lyenyu lyosi oko Mungu, kusangwa akabateghaya.’​—1 Pet. 5:7.

w07-SW 15/3 16 enu. 4

Hana mwabana obuholo

Ebyosi ebyo bikatwighisayaki? Omughulu tukasaba Yehova busana n’ebikatuhanga-hangaya, twanganamubwira ngoko tukayowa n’erimusaba erilua oko mutima omwatsi wosi-wosi owo twanzire. Hamabya isihakiri kindi ky’erikola eribughaho ekikatuhanga-hangaya, litolere itwasighakyo omo byala bya Yehova. Sihali ekindi ekilengire ekyo.​—Emisyo 3:5, 6.

Obuteke bw’ekinywa ky’oMungu

w05-SW 15/3 21 enu. 5

Emyatsi mikulu-mikulu erilua omo kitabu ky’erimbere kya Samweli

2:10​—Busanaki Hana mwasaba ati Yehova “asyaha omwami wuwe yʼamaka” nomo oko mughulu oyo sihabya omwami mundu oyo wabya akatabala e Israeli? Emighambo ya Musa yabya iyabiribugha ngoko Abaisraeli basyabya n’omwani mundu. (Eryibuka Ebihano 17:14-18) Omo buminyereri obo Yakobo ateka inyakisiya nyahola mwabugha ati: “Omutso wʼobwami [ekisosekano eky’obwami] siendisyalua oko Yuda.” (Enzuko 49:10) N’akandi, akabugha oko Sara, mukaka w’Abaisraeli, Yehova mwabugha ati: “Abami bʼebihanda basyatsuka okwʼiye.” (Enzuko 17:16) Kwesi, Hana abya akasaba busana n’omwami oyukasa.

EKIRO 14-20/02

EBY’OBUGHULI OMO KINYWA KY’OMUNGU | 1 SAMWELI 3-5

“Yehova atsomene”

w18.09-ZS 24 enu. 3

Ni Mutoki w’Ebyosi, aliwe atsomene abandu

3 Samweli mwatsuka erikolera omo hema y’erihindanamo inyakine mwana mulere. (1 Sam. 3:1) Kiro kighuma omo kiro, abere abiyaghotsera, omwatsi mughuma ew’eriswekya mwakoleka. (Soma 1 Samweli 3:2-10.) Mwowa omulenge mughuma akabirikira erina liwe. Samweli mwalengekania ati Eli, Omuheri Mukulu oyukekeluhire yukamubirikira. Okwekyo Samweli mwanguha, amabuka n’eritibita eyiri Eli n’erimubwira ati: “Nandi hano; kusangwa wulyambirikira.” Aliwe Eli mwamusubirya ati: “Sinditakubirikira.” Omwatsi oyo abere abitasyakoleka kabiri, Eli mwaminya ngoko oMungu yukabirikira Samweli. Neryo Eli mwabwira Samweli ekyo akendibugha amatasyowa omulenge akamubirikira, na Samweli mwaligha ekyo. Yehova abere abirikira Samweli engendo y’erimbere, busanaki mwatalua abugha ngoko niye yukamubirikira? EBiblia siyikanganiryekyo. Aliwe alinga Yehova mwakola atya kundi abya atsomene eriyowa lya Samweli.

w18.09-ZS 24 enu. 4

Ni Mutoki w’Ebyosi, aliwe atsomene abandu

4 Soma 1 Samweli 3:11-18. Emighambo ya Yehova iyikasaba abana erisikya abandu bakulu, kutsibu-tsibu abawite ehamuli. (Eri. 22:28; Law. 19:32) Neryo kyangakalire omulwana mulere nga Samweli erighenda omo tututu eyiri Eli n’erimubwira butubaha omwatsi w’eritswera owakalire erilua oko Mungu. EBiblia yikatubwira yiti Samweli “mubaha erikangya [Eli] esyonzoli esyo.” Aliwe, oMungu mwakangania Eli ko yukabirikira Samweli. Neryo Eli mwabwira Samweli ati isyamubisa ekyosi-kyosi ekyo Mungu abiribugha. Samweli mwowa Eli neryo “mwamubwira ebyosi.”

Obuteke bw’eKinywa ky’oMungu

w05-SW 15/3 21 enu. 6

Emyatsi mikulu-mikulu erilua omo kitabu ky’erimbere kya Samweli

3:3​—Kwenene Samweli anabya akaghotsera Ahabuyirire Kutsibu? Iyehe. Samweli abya Mulawi w’oko kihanda ky’Abakohati. Sibabya bahereri. (1 Emyatsi y’Emigulu 6:33-38) Busana n’ekyo sy’abya n’ehamuli y’eringira “erisamalira ebindu bibuyirire.” (Emiganzo 4:17-20) Aho Samweli abya n’ehamuli y’erihika omo habuyirire, mo m’obutala obw’ehema y’emihindando busa. Butsira n’eritika-tika aho habya akaghotsera. Alinga Eli naye abya akaghotsera halebe omo butala obo. Ebinywa “ahali erisanduku ly’oMungu” byangabya ibikahula ahabya ehema.

EKIRO 21-27/02

EBY’OBUGHULI OMO KINYWA KY’OMUNGU | 1 SAMWELI 6-8

“Omwami waghu nindi?”

it-2-F 827 enu. 1

Omwami bw’oMungu

Abandu bamasaba Omwami-mundu. Hakuhi myaka 400 babilua eMisiri na kwilaba myaka 800 enyuma sy’oMungu erikola endaghane na Abrahamu, Abaisraeli mubasaba Omwami-mundu oyukendisondolabo ngoko ebindi bihanda byanabya n’abami-bandu abakasondolabyo. Ekyo mukyangangania ngoko bamaghana Yehova eritabala okwibo (1Sam 8:4-8). Ni kwenene Abaisraeli babya bakalindirira obwami obo Mungu alagha erihiraho omughulu akola endaghane haghuma na Abrahamu na Yakobo eyo tulyakanayako. Erilindilira eryo lyaba liseghemere kutsibu oko buminyereri obo Yakobo abugha busana na Yuda akasonda erihola (Enz 49:8-10), n’oko binywa ebyo Yehova abwira Abaisraeli babilua eMisiri (Eri 19:3-6), n’oko ebyabya omo ndaghano y’Emighambo (Ebi 17:14, 15), nibya n’omo mulaghe ogho Mungu abugha erilabira omuminyereri Balama. (Emig 24:2-7, 17) Omukali mutaleghula Hana nyinya wa Samweli mwakangania eriyiketera eryo omo musabe (1Sam 2:7-10). Aliwe, Yehova mwatakangya “erikumbo” riwe ly’osi erilebirye oBwami kandi mwatabugha endambi eyo abya inyabiriteghekania erihiraho oBwami obo nga yasyahika mughulu wahi, nibya mwatakangania ngoko oBwami obo bwasyabya n’abakendisyakola mubo. Kwesi, Abaisraeli mubayitswa erisaba omwami mundu.

w11-ZS 1/1 27 enu. 1

Mwayiyinia n’omo h’anabya ebikabuna mutima

Langira ebinywa bya Yehova omughulu Samweli amubwira omwatsi oyo omo musabe: “Uhulikirire omulenge wʼabandu omo byosi bakakubwira; kusangwa uwe bategana, nikwa ingye bakagana, bati sinyibye mwami wabo.” Samweli mwayowa ndeke, aliwe abandu abo babya ibabirikosera kutsibu oMungu Mutoki w’Ebyosi! Yehova mwabwira omuminyereri wiwe ati abwire Abaisraeli ebikendibahikira babibya n’omwami-mundu. Samweli abere abibabwirabyo, mubahatikana bati: “Eyihi, nikwa twanzire omwami busana netu.” Kundi Samweli inyakowa oMungu mughulu wosi, mwaghenda n’eriyahira amaghuta w’oko mwami oyo Yehova asombola.​—1 Samweli 8:7-19.

w10-SW 15/1 30 enu. 9

Obutabali bwa Yehova bwabirilangirika ngoko bo bw’ekwenene!

9 Emyatsi eyabirilaba yikakanganaya ngoko erikunga lya Yehova ni lya kwenene. Abaisraeli babere batabalibwa n’omwami-mundu, mubabana amalighe mangyi, kangyi-kangyi omughu omwami oyo abya akayisamambula oko Yehova. Twamabilengekania oko ky’erileberyako eky’Abaisraeli, situlisweka tukalangira ngoko erilua ahakatsukira, amatabali wosi w’abandu abatasi Yehova abiritaluka erikola ebibuya ebikabugha mughulu muli. Nomo abatabali balebe bakanasaba oMungu bati atsumule emyatsi eyo bakakola bakasonda erihiraho obuholo, aliwe oMungu syangatsumula abateligha obutabali bwiwe.​—Esy. 2:10-12.

Obuteke bw’eKinywa ky’oMungu

w02-SW 1/4 12 enu. 13

Busanaki kitolere eribatisibwa?

13 Litolere iwatsuka eribindula omutima embere sy’eribatisibwa n’eribya Mwimiri wa Yehova. Eribindula omutima ni kika ky’omughaso munene ekikakolawa n’omundu oyo wamayisogha iyuwene-wene eribya mukwenda wa Yesu Kristo. Abandu abo bakaleka emighendere yabo mibi ya kera n’eriyitsinga erikola emyatsi eyitolere omo meso w’oMungu. Omo Masako, ekinywa ky’Ekiebrania n’eky’Ekigiriki ekihambene n’ekinywa eribindula omutima kikamaanisaya eriyisubako. Ni bughambu bakaleka esyonzira syabo esituwene n’eribindukira oko Mungu. (1 Abami 8:33, 34) Ekyo kikasaba erikola “emibiri eyikakangaya eribinduka lyabo.” (Emibiri 26:20) Kikasaba erilekana n’eriramya lyosi ly’amabehi, eritsuka erikwama emighambo y’oMungu, n’erikolera Yehova iye musa. (Eryibuka Ebihano 30:2, 8-10; 1 Samweli 7:3) Eriyisubako kikabindula n’amalengekania wetu, ebyo tukalandamirira omo ngebe n’emibere yetu. (Ezekieli 18:31) ‘Tukabindula emitima’ n’erileka emighendere yetu ya kera neryo itwabya bandu bahya-bahya.​—Emibiri 3:19; Abanya Efeso 4:20-24; Abanya Kolosai 3:5-14.

EKIRO 28/02–6/03

EBY’OBUGHULI OMO KINYWA KY’OMUNGU | 1 SAMWELI 9-11

“Oko mwanzo Sauli inyakayikehaya kandi inyayasi lulengo”

w20.08 10 enu. 11

Uyikehaye kandi uyiminye lulengo ukakolera oMungu

11 Telilengekania ekyahikira omwami Sauli. Oko nzuko abya ini mulwana oyukayikehaya. Omughulu abya mulwana inyayasi lulengo. Nibya mwasagha omughulu bamusombola eribya mwami. (1 Sam. 9:21; 10:20-22) Aliwe, endambi muyahika amatsuka eriyiheka. Mwatsuka erikola atya habilaba ebiro bike abibya mwami. Kiro kighuma omuhereri Samweli abere abitselewa, omwami Sauli mwabya mw’epakupaku. Omo mwanya w’eriyiketera Yehova erilamya abandu, Sauli mwakola ekyo atabya ahamulirwe erikola, mwaherera obuhere bw’eryokererya. Busana n’ekyo Yehova mwapona Sauli n’oko nduli mwaherya obwami bwiwe. (1 Sam. 13:8-14) Twangabya b’amenge twamabilengekania oko ky’erileberyako ekikakunga eki n’erighana erikola ekyo tutahamulirwe erikola.

w14-ZS 15/3 9 enu. 8

Ulole embere eribya n’omutima w’eriyiherera

8 Eky’erileberyako ky’oMwami Sauli owe Israeli kyamatukangania ngoko eriyitsoma itwe basa lyanganatsandya omutima wetu ow’eriyiherera. Abere atsuka eritabala, Sauli abya mundu oyukayikehaya kandi inyayasi lulengo. (1 Sam. 9:21) Mwayikakirya erisuyira ababugha muhanda oko butabali bwiwe, nomo anganalengekenie ati anawite ehamuli y’erikola atya kundi oMungu yowamuyira m’omwami. (1 Sam. 10:27) Kundi mwaligha erisondolwa n’ekirimu ky’oMungu, Omwami Sauli mwawatikya Abaisraeli erisinga Abaamoni. Kandi omo mwanya w’eriyipipa, mwayikehya n’eribugha ati Yehova y’ulyaleka ibasinga amalwa ayo.​—1 Sam. 11:6, 11-13.

w95-SW 15/12 10 enu. 1

Abaamoni​—Wamabakolera ekibuya, ibakakuliha ekibi

Kandi Abaamoni mubatasubirya ndeke oko bibuya ebyo Yehova abakolera. Yehova mwataghanyira omwagha wabo ow’aswire mw’eritsuro. “Neryo ekirimu ky’oMungu mukyahika oko Saulo nʼamaka omugulu owa ebinywa ebyo [bya Nahasi], nʼerihitana liwe molyagulumira kutsibu” akasondolwa n’ekirimu ky’oMungu, Sauli mwimya abalume balwi 330 000, nabo mubapepya Abaamoni “isihali ababiri ba kubo abasigala haguma.”​—1 Samweli 11:6, 11.

Obuteke bw’eKinywa ky’oMungu

w05-SW 15/3 22 enu. 8

Emyatsi mikulu-mikulu erilua omo kitabu ky’erimbere kya Samweli

9:9​—Ebinywa “oyukahulawa lino mo muminyereri agenda akahulwa mo mulangiri” bikasonda eribugha bitiki? Alinga ebinywa ebyo bikasonda eribugha biti abaminyereri babere bakumayira kutsibu oko mughulu wa Samweli n’ow’abami be Israeli, ekinywa “mulangiri” mukyabinduka n’eribya “muminyereri.” Samweli y’okalangirawamo w’erimbere omo mulondo w’abaminyereri.​—Emibiri 3:24.

    Ebichapo bye Kinande (1999-2025)
    Ulwako
    Ingira
    • Kinande
    • Ghaba
    • Ebyo wanzire
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Eby'erighenderako eby'erikolesya
    • Eribika esiri
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Ingira
    Ghaba