Watchtower EKIBIKIRO KY'EBITABU EKIRI OKO ENTERNETE
Akaleberyo k'Omuteya
EKIBIKIRO KY'EBITABU EKIRI OKO ENTERNETE
Kinande
  • EBIBLIA
  • EBITABU
  • MIHINDANO
  • mwbr23 Omwisi we 1 hipapuro 1-9
  • Ebikangirirwe omo Omubírí n’engebe Akatabu k’Omuhindano

Sihali evideo yosi-yosi oko syo ulyasombola.

Muhakabya ebiteghendeka omuwulu w'erikimya evideo.

  • Ebikangirirwe omo Omubírí n’engebe Akatabu k’Omuhindano
  • Ebikangirirwe omo Omubiri n’engebe Akatabu k’omuhindano—2023
  • Omutwe muke
  • EKIRO 2-8/01
  • EKIRO 9-15/01
  • EKIRO 16-22/01
  • EKIRO 23-29/01
  • EKIRO 30/01–05/02
  • EKIRO 6-12/02
  • EKIRO 13-19/02
  • EKIRO 20-26/02
  • EKIRO 27/02–5/03
Ebikangirirwe omo Omubiri n’engebe Akatabu k’omuhindano—2023
mwbr23 Omwisi we 1 hipapuro 1-9

Ebikangirirwe omo Omubírí n’engebe Akatabu k’Omuhindano

© 2022 Christian Congregation of Jehovah’s Witnesses

EKIRO 2-8/01

EBY’OBUGHULI OMO KINYWA KY’OMUNGU | 2 ABAMI 22-23

“Omughaso w’eriyikehya”

w00-SW 15/9 29-30

Eriyikehya molyaleka Yosia inyaliwa na Yehova

Erilua omo ngyakya-ngyakya, abakakola omubírí w’erikokotya ehekalu banemukolagho n’omuhwa. Butsira eritika-tika Yosia akasima Yehova yo kutsibu kundi abakakola omubírí banemukokotya ebyo abotata-kulu wiwe batsandaya omo nyumba y’oMungu. Omubírí akalola embere, Safani amasa n’omulaghe. Nikwa ekyawiteko omo byala niki? Ni kitabu ky’erilinga. Safani amakangania ngoko Omuhereri Mukulu Hilkia abiribana “ekitabu ky’emighambo ya Yehova eyahabawa omo byala bya Musa.” (2 Emyatsi y’Emigulu 34:12-18) Ekyo kyamabaswekya kutsibu, kundi ekyo babana ky’ekitabu ky’erimbere eky’Emighambo!

Yosia ali n’engumbu nene y’eryowa obuli mwatsi owali omo kitabu ekyo. Safani akasomakyo, omwami naye akayiteghererya emyatsi eyo nga yimulebirye yiti iye n’ekihanda eky’akasondola. Ekikamuswekaya kutsibu ry’erilangira ngoko ekitabu ekyo kihirire omuwato okw’iramya ly’ekwenene, kandi kikakanganaya ngoko ekihanda ky’eIsraeli kyamaramya emiungu y’amabehi ikikendihikibwa n’emyatsi mibi n’eritwalwa omo bunyewa. Omwami Yosia abilangira ngoko hane emighambo ya Yehova eyo abandu batesikaya, amatulanga esyongyimba siwe n’eribwira Hilkia, Safani n’abandi ati: ‘Mubulaye Yehova busana n’ekitabu ekyabanika; kusangwa erihitana lya Yehova ni rinene eryamutulirwa ukw’itwe, kusangwa abotata wetu mobatateya ekinywa kya Yehova erikola ng’ebyosi ebisakire omo kitabu eki.’​—2 Abami 22:11-13; 2 Emyatsi y’Emigulu 34:19-21.

w00-SW 15/9 30 enu. 2

Eriyikehya molyaleka Yosia inyaliwa na Yehova

Abo Yosia alyalayira bamaya eYerusalema eyiri Hulda, omuminyereri w’obukali, neryo bamaluayo n’omulaghe mulebe. Hulda amabugha ebinywa ebilyalua oko Yehova, ebikakanganaya ngoko emyatsi mibi eyiri omo kitabu ekiryabanika ekyo, yikendihikira Abaisraeli abakaramaya eyindi miungu. Aliwe kundi omwami Yosia abiriyikehya embere sy’oMungu, iye syendisyalangira ebibi ebyo. Busana n’ekyo, asyahola n’erihirwa omw’isinda yiwe mo buholo eyiri abotata-kulu biwe.​—2 Abami 22:14-20; 2 Emyatsi y’Emigulu 34:22-28.

Obuteke bw’ekinywa ky’oMungu

w01-SW 15/4 26 enu. 3-4

Wanganabya mundu oyuwene nomo wangabya imowakulira omo mibere eyiri yiti

Nomo Yosia anakulira omo mibere eyituwene, mwayikasa erikola ebyuwene omo meso wa Yehova. Obwami bwiwe mobuwana kutsibu, n’eBiblia ikabugha kubo yiti: “Kandi mohatabya mwami nga ye embere siwe, oyo wabindukira Yehova n’omutima wiwe gosi, n’ekirimu kiwe kyosi, n’oko maka wuwe gosi, ng’emigambo yosi ya Musa; kutse mohatahangana ogundi nga ye enyuma kwiye.”​—2 Abami 23:19-25.

Yosia mwasighira abakakulira omo mibere eyituwene b’eky’erileberyako ekyuwene nga! Neryo twang’ighaki okw’iye? Ekyawatikaya Yosia eriyisogha erikola ebyuwene n’erilola embere erikolabyo niki?

EKIRO 9-15/01

EBY’OBUGHULI OMO KINYWA KY’OMUNGU | 2 ABAMI 24-25

“Ubye ighunasi emighulu eyo tulimo”

w01-SW 15/2 12 enu. 2

Ekiro kya Yehova ky’eritswera kiri hakuhi!

2 Ahate eritika-tika obuminyereri bwa Zefania mubwaleka Yosia iniatasyaminya ngoko eriramya ly’amabehi litolere iryalusibwaho omo Yuda. Aliwe, Yosia eriyikasa erilusyaho eriramya ly’amabehi, moritabugha omo bandu mw’ebibi byosi; kutse eribughaho amalolo wa sokulu wiwe, Omwami Manase, oyo eBiblia ikabughako yiti “mosulya eYerusalema m’omusasi owate n’omusango.” (2 Abami 24:3, 4; 2 Emyatsi y’Emigulu 34:3) Kwenene, ekiro kya Yehova ky’eritswera kyangasire.

w07-SW 15/3 11 enu. 10

Emyatsi mikulu eyiri omo kitabu kya Yeremia

Oko 607 E.M.W. Zedekia abya omo mwaka we 11 w’obutabali bwiwe. Ihamabilaba emisi 18 Omwami Nebukadeneza w’eBabeli inyanabambire eYerusalema. Ekiro ky’akatano oMwisi 7 omo mwaka we 19 w’obutabali bwa Nebukadeneza, Nebuzaradani, omukulu w’abateya, “mwahika,” omo Yerusalema. (2 Abami 25:8) Alinga erilua omo kambi yiwe eyabya eyihya w’esyombimbo sy’omuyi, Nebuzaradani mwayiteghererya emyatsi n’erilangira eby’angakola. Habere hakya biro bisatu, omo kiro ky’erikumi ky’omwisi, “mwahika,” eYerusalema. Neryo mwahisya omuyi oyo.​—Yeremia 52:12, 13.

Obuteke bw’eKinywa ky’oMungu

w05-SW 1/8 12 enu. 1

Emyatsi mikulu y’omo kitabu ky’Akabiri ky’Abami

24:3, 4. Kundi Manase abyako olubanza lw’eryuta omusasi, Yehova “mwataligha eribuyira” eYuda. OMungu akalangira omusasi owabate n’omusango mo w’obughuli. Twanganayiketera ngoko Yehova akendisyakisya omusasi w’abate n’omusango omw’itoghotya abakutagho.​—Esyonyimbo 37:9-11; 145:20.

EKIRO 16-22/01

EBY’OBUGHULI OMO KINYWA KY’OMUNGU | 1 EMYATSI Y’EMIGULU 1-3

“EBiblia​—Ni kitabu ky’emyatsi y’ekwenene, butsira eky’esyongano”

w09-SW 1/9 14 enu. 1

Adamu na Eva​—Banabya bandu nyine-nyine?

Ng’eky’erileberyako, tukanaye oko myatsi eyikakanaya oko syondengo sy’Abayahudi eyiri omo kitabu ky’erimbere ky’Emyatsi y’ Emighulu ekihande 1-9, n’omo Injili ya Luka ekihande 3. Emyatsi eyo eyikakanaya oko syondengo, eyilangirikire ndeke-ndeke yitondekenemo esyondengo 48 omo kitabu kighuma n’omo kindi 75. Ekitabu kya Luka kikakanaya oko botata-kulu ba Yesu n’eky’Emyatsi y’Emighulu oko botata-kulu b’abami n’abahereri b’omo kihanda kye Israeli. Amaliste abiri wosi akanirye oko bandu abasibwe ndeke nga Solomona, Dawidi, Yakobo, Isaka, Abrahamu, Noa, n’oko nduli Adamu. Amena awali oko maliste abiri wosi ni w’abandu nyine-nyine, na Adamu yo mundu nyine-nyine w’erimbere oyukanibweko omo buli liste.

w08-SW 1/6 3 enu. 4

Noa n’erighunga ly’amaghetsi​—Ni myatsi eyabya, si ngano

Emyatsi ibiri eyikakanaya oko syondengo omo Biblia ikakanganaya ngoko Noa ni mundu nyine-nyine. (1 Emyatsi y’Emigulu 1:4; Luka 3:36) Ezera na Luka, abahira emyatsi eyi yo haghuma, babya bandu abakakwesa-kwesa emyatsi yo ndeke.

w09-SW 1/9 14-15

Adamu na Eva​—Banabya bandu nyine-nyine?

Ng’eky’erileberyako, tukanaye okw’ikangirirya ry’embanulo, eryo abandu abakaya oko kisomo banzire kutsibu. Erikwamana n’erikangirirya eryo, Yesu mwaherera engebe yiwe ini mundu oyuhika-hikene mo mbanulo busana n’erilamya abandu oko malolo wabo. (Matayo 20:28; Yoane 3:16) Ngoko twasi, embanulo ni beyi eyilingene n’obughuli bw’ekindu ekiryahera kutse ekyo omundu alyasaghulawa eritasyaghulakyo kutse erisubulyakyo. Kyo kikaleka eBiblia iyabugha yiti Yesu ni “ndongolya busana na bosi.” (1 Timoteo 2:6, NTN62) Twanganayibulya tuti, yilingirirene naki? EBiblia ikasubiraya yiti: “Ngoko abandu bosi ba Adamu bakahola, litya abosi ababirimatikana na Kristo basyalubukibwa omo ngebe.” (1 Abanya Korinto 15:22) Engebe eyihika-hikene eyo Yesu aherera busana n’eritongolya abandu bowa, yilingene n’engebe eyihika-hikene eyo Adamu aheraya busana n’erilolo ly’erimbere omo lirima ly’eEdeni. (Abanya Roma 5:12) Kwenene, Adamu amabya imwatabyaho, embanulo ya Kristo siyangabere na mughaso wosi-wosi.

Obuteke bw’eKinywa ky’oMungu

it-1 F 977 enu. 2-3

Erisubukana ly’amena w’esyondengo

Amena w’abakali. Amena w’abakali inyakanahulawa oko maliste w’esyondengo omughulu lyabya litolere erikola batya erikwamana n’ehistoria. Kilangirikire, Sarai (Sara) akanibweko omo Enzuko 11:29, 30, kusangwa olubuto olwalaghawa lwangasire erilabir’iye, butsira erilabira oghundi mukali wa Abrahamu. Alinga Milka akanibweko omo kihande kighumerera ekyo kusangwa abya mukaka wa Rebeka, muka Isaka, erikangania ngoko ekihanda kya Rebeka ni batunga ba Abrahamu, kundi Isaka syabya atolere erilusya omukali omo kindi kihanda. (Enz 22:20-23; 24:2-4) Omo Enzuko 25:1, muli erina lya Ketura oyo wabya mukali wa Abrahamu enyuma syaho. Ekyo kikakanganaya ngoko Abrahamu mwasyatahya enyuma sy’oluholo lwa Sara kandi obutoki bwiwe bw’eributa bwabya ibukine habilaba emyaka 40 Yehova alisubiryebo. (Rom 4:19; Enz 24:67; 25:20) Kandi kikakanganaya obuhughu obuli omo kati-kati k’Abaisraeli haghuma n’Abamidiani n’ebihanda bilebe by’Abaarabu.

Lea, Rakeli, n’abahweki ba Yakobo, haghuma n’abaghala babo, banakanibweko. (Enz 35:21-26) Eki kikatuwatikaya eriminya emibere eyo oMungu abya akakoleramo abana babo b’obulume abo enyuma sy’aho. Amena w’abandi bakali ane omo maliste w’esyondengo, busana n’emyatsi mighumerera eyo. Amena wabo inyakahulawa omughulu omwandu abya akaghabwa eribalabira. (Emig 26:33) Tamari, Rahabu, na Ruta bakanibweko omo sindi nzira. Omo buli nzira, hali mwatsi mulebe w’embaghane omo mibere eyo abakali aba bakahulawamo omo mulala w’abotata-kulu ba Masiya, n’ibughambu Yesu Kristo. (Enz 38; Ru 1:3-5; 4:13-15; Mt 1:1-5) Awandi masako awakahula abakali omo maliste w’esyondengo w’ano 1 Emyatsi y’Emigulu 2:35, 48, 49; 3:1-3, 5.

EKIRO 23-29/01

EBY’OBUGHULI OMO KINYWA KY’OMUNGU | 1 EMYATSI Y’EMIGULU 4-6

“Emisabe yaghe yikakanganayaki okw’ingye?”

w10-SW 1/10 23 enu. 3-7

‘Oyukasubiraya erisaba’

Yabesi abya anzire erisaba. Mwatsuka omusabe wiwe omw’isaba oMungu y’emiyisa. Neryo mwasaba myatsi isatu eyakakanganaya ngoko awite obwikirirya.

Ow’erimbere, Yabesi mwasaba oMungu ati, “Ukanyiriraye emitano yaghe.’ (Omulondo 10) Omulume oyusikibwe oyu syabya mundu oyukayitsutsa ebite biwe, syasonda erihunga ekihugho kyabene. Omwatsi ogho asaba alinga abya alebirye abandu, butsira ekitaka. Alinga abya akasaba ekihugho kiwe kikanyibawe omo buholo kitoke eribya kiharo ekitosire busana n’abandu abakaramaya oMungu w’ekwenene.

Ow’akabiri, Yabesi mwasaba ati “ebyala” by’oMungu bibye haghuma naye. Ebyala by’oMungu by’erisosekania k’akaghala kiwe ak’akakolesaya eriwatikya abaramya biwe. (1 Emyatsi y’Emigulu 29:12) Yabesi mwayiketera oMungu oyo ebyala si bikuhi oko bawite obwikirirya omw’iye atoke eribana ebyo omutima wiwe ayisunzire.​—Isaya 59:1.

Ow’akasatu, Yabesi mwasaba ati: “Wanganyikakirya kw’ebibi, sibibye bikanyiretera obulighe!” Ekinywa “sibibye bikanyiretera obulighe” byanganabya ibikakanganaya ngoko Yabesi mwatasaba ati ebibi isibyamuhikira, aliwe ati ateghibawe ebikaluira omo bibi isibyamuletera obulighe kutse isibyamukinda.

Omusabe wa Yabesi mwakangania kw’atsomene eriraramya ly’ekwenene kandi ngoko ikirirye n’eriyiketera Oyukasubiraya erisaba. Yehova mwayira ati? Ehistoria nguhi eyi yihwere n’ebinywa bino: “N’oMungu mwamuha ebyosi asaba.”

Obuteke bw’eKinywa ky’oMungu

w05-SW 1/10 9 enu. 7

Emyatsi mikulu y’omo kitabu ky’Erimbere ky’ Emyatsi y’Emigulu

5:10, 18-22. Omo biro by’Omwami Saulo, ebihanda ebyabya oko luhande lw’amatanga lyuba w’eYorodani mobyakinda Abahagari nomo Abahagari babya bangyi esyongendo esilabire okw’ibiri kulenga ebihanda ebyo. Ekyo kyabya kusangwa ebihanda ebyo mobyayiketera Yehova n’erimusaba obuwatikya. Kwesi, tuyiketere Yehova yo kutsibu tukayitsinga erilwa n’esyonzighu syetu esitulabirye emighanzo.​—Abanya Efeso 6:10-17.

EKIRO 30/01–05/02

EBY’OBUGHULI OMO KINYWA KY’OMUNGU | 1 EMYATSI Y’EMIGULU 7-9

“Yehova anganakuwatikya erikola emíbírí eyikalire”

w05-SW 1/10 9 enu. 8

Emyatsi mikulu y’omo kitabu ky’erimbere ky’Emyatsi y’Emigulu

9:26, 27. Omubiri w’Abalawi ababya bakateya esyongyo abya asabire erikolwa n’abandu abakayiketerawa kutsibu. Bo babya n’amakinguli w’esyongyo w’emyanya eyibuyirire y’omo hekalu. Mobakangania ko ni b’eriyiketera omw’ibya bakakingula esyongyo ebiro byosi. Twabirihabwa omubírí w’eritulira ab’omo kiharo kyetu b’engulu mbuya n’eribawatikya eribya baramya ba Yehova. Netu litolere itwabya bandu b’eriyiketerwa ng’Abalawi ababya bakateya esyongyo!

w11-SW 15/9 32 enu. 7

Omughulu uli omo mibere eyikalire wanganabya nga Finehasi?

Finehasi abya n’omubírí mulito omo Israeli ya kera; aliwe, obutubaha, obuyiteghererya, n’eriyiketera oMungu, mobyaleka inyatoka erilwa n’emibere eyikalire. Kandi Yehova mwaligha Finehasi kundi mwayikasa eriteya endeko yiwe. Enyuma w’emyaka hakuhi 1 000, erilabira obusondoli bw’ekirimu kibuyirire Ezera mwahandika ati: “Na Finehasi mughala wa Eleazari abya mutabali wabo oko mughulu owalaba, na Yehova abya haghuma naye.” (1 Emy. 9:20) Ngambe abakasondola omo kati-kati k’abandu b’oMungu iko banabya batya munabwire, kutya n’Abakristo bosi abakamukolera butaleghula.

Obuteke bw’eKinywa ky’oMungu

w10-SW 15/12 21 enu. 6

Mwimbire Yehova!

6 Yehova mwabwira abaramya biwe erilabira abaminyereri ati babye bakamupipa omo syonyimbo. Nibya abimbi b’omo kihanda ky’abahereri isibalikola eyindi míbírí eyo abandi Balawi babya basabirwe erikola batoke eribya n’endambi nene y’eritunga esyonyimbo, kandi alinga kutsibu-tsibu, eriyibegherya eriimbasyo.​—1 Emy. 9:33.

EKIRO 6-12/02

EBY’OBUGHULI OMO KINYWA KY’OMUNGU | 1 EMYATSI Y’EMIGULU 10-12

“Uyikase eribya mundu oyo wanzire erikola ebyo Yehova anzire”

w12-ZS 15/11 6 enu. 12-13

“Unyikangiriraye erikola erisonda lyawe”

12 Dawidi abya anzire esyokanuni sya Yehova kandi inyanzire erikolesyasyo; litolere itwamwigha. Terilengekania oko kyabya omughulu Dawidi ayitsutsa erinywa “amagetse w’ekitehero ky’eBeteli.” Abasatu b’oko balume ba Dawidi mobingira kinyamaka omo muyi ogho Abafilistini babya ibabirihamba bamamuletera amaghetse. Aliwe, “Dawidi mwatanza eripulyagho, nikwa mutuliragho embere sya Yehova.” Busanaki? Dawidi mwabugha ati: “OMungu waghe anyiganayego sinyikole eki; nasyapulya omusasi w’abandu aba ababirisonda eriitisya engebe yabo kwehi? Kusangwa omw’itiisya engebe yabo babiriletago.”​—1 Emy. 11:15-19.

13 Erikwamana n’eMighambo Dawidi abya inyanasi ngoko omusasi syatolere erilibwa aliwe ni w’eryuta embere sya Yehova. Kandi abya inyanasi ekyangaleka ekyo ikyakolwa. Dawidi abya asi ngoko “engebe y’omubiri iri omo musasi.” Nikwa, aya k’abya maghetse, syabya musasi! Ekyaleka Dawidi inyaghana erinywagho niki? Abya asikirye esyokanuni esyo emighambo yiseghemereko. Dawidi mwalangira amaghetse ng’omusasi w’abalume basatu abo. Neryo okw’iye, erinywa amaghetse ayo abya mwatsi owatatolere. Omo mwanya w’erinywagho, mutagho oko kitaka.​—Law. 17:11; Ebi. 12:23, 24.

w18.06-ZS 17 enu. 5-6

Uleke emighambo n’esyokanuni sya Yehova sibegheraye obunya mutima bwaghu

5 Twamabya twanzire ebihano by’oMungu bituwatikaye, situtolere tukasubulira okw’ibisoma kutse eritabiminya lisa. Tutolere itwabyanza n’erisikyabyo. EBiblia yikatubwira yiti: “Mwaghalirawe oko bibi, mwanze ebibuya.” (Amosi 5:15) Aliwe ekyo twangakikola tuti? Tutolere itwalangira ebindu ngoko Yehova akabilangira. Kilengekanayeko omo nzira eno. Tubughe tuti siwukighotsera ndeke, neryo omunganga iniakukangirira ebyalya birebe, erikola amazoezi, n’erikola esindi mbinduka omo ngebe. Iwaghendera okw’ihabula liwe, kandi ikyakola! Ighukendiyowa wuti oko menge w’omunganga?

6 Kutya, Omuhangiki wetu abirituha ebihano ebikatuteghaya oko bitsibu ebikaluira omo kibi kandi ebik’uwanaya engebe yetu. Ng’eky’erileberyako, eBiblia yikatukunga okw’ibugha amabehi, eriba, erisingira, omutima w’obwiti, kutse erikola eby’esyombinga omo mibere yosi-yosi. (Soma Emisyo 6:16-19; Eribisulirwa 21:8) Omughulu tukabana ebibuya ebikaluira omw’owa Yehova, olwanzo lwetu okw’iye n’oko bihano biwe luk’ongera.

Obuteke bw’eKinywa ky’oMungu

it-1-F 492 enu. 2-3

Omutima

Erikolera oMungu “n’omutima wosi.” Omutima wetu erikola ndeke, kikasaba owosi inyabya haghuma. Aliwe Omutima wetu w’ekisosekanio anganaghabana. Dawidi mwasaba ati: “Uhindanaye omutima waghe eriubaha erina ryawe,” ni bughambu omutima w’omundu anganaghabana busana n’emyatsi eyakanza kutse eyikamubahisaya. (Esy 86:11, NWT) Omundu oyuli ng’oyo anganabya n’ “omutima owaghabene”, n’ibughambu syaliramaya oMungu n’omuhwa. (Esy 119:113, NWT; Erib 3:16) Kandi omundu anganabya n’ “emitima ibiri,” n’ibughambu iniabya akasonda erikolera abakama babiri, kutse iniabya akabugha ebite omo malengekania wiwe. (1Emy 12:33; Esy 12:2) Yesu mwahayira kutsibu obutebya bw’abali n’emitima ibiri.​—Mat 15:7, 8.

Omundu oyo anzire eritsemesya oMungu syatolere eribya n’omutima owaghabene kutse emitima ibiri, aliwe atolere iniamuramya n’omutima wosi. (1Emy 28:9) Ekyo kikasaba eriyikasa kundi omutima ni mutebya kandi akanza erikola ebibi. (Yer 17:9, 10; Enz 8:21) Emyatsi eyangatuwatikya erilola embere erikolera oMungu n’omutima wosi yeno: omusabe owakalwa oko mutima (Esy 119:145; Ekiriro 3:41), erigha ekinywa ky’oMungu obuli kiro (Ezr 7:10; Emi 15:28), eritulira n’omuhwa (langira kutya Yer 20:9), n’erikola obwira haghuma n’abandi abakakolera Yehova n’omutima wosi.​—langira kutya 2Abam 10:15, 16.

EKIRO 13-19/02

EBY’OBUGHULI OMO KINYWA KY’OMUNGU | 1 EMYATSI Y’EMIGULU 13-16

“Erikwama obusondoli likaleka omundu iniakola emyatsi yo ndeke”

w03-SW 1/5 10-11

Ukanabulaya uti, “Yehova ali hayi?”

12 Erisanduku ly’endaghano lyabere lyasubibwa eIsraeli n’eribikwa eKiriati-yearimu omo myaka mingyi, Omwami Dawidi mwanza eriletalyo eYerusalema. Mwakania n’abasondoli ati ‘kyamabya kibuya okw’inywe, kandi kyamabya ikikalua oko Yehova’ erisanduku lyanganahumisibwa. Aliwe mwatatsomana erisondya amalengekania wa Yehova oko mwatsi oyo. Alikola atya, erisanduku siryangahekirwe n’ahake oko ghali. Abalawi Abakohati bo bangahekirelyo oko bitigho, ngoko oMungu anabya inyabiribugha. Nomo Dawidi abya inyanabeghere erisondya obusondoli bwa Yehova, mwatakola atya oko ndambi eyo. Ekyo mokyaluiramo ebitsibu. Enyuma sy’aho Dawidi mwabugha ati: “Yehova mwatupumukira, kusangwa motutamusonda-sonda omo kilayiro.”​—1 Emyatsi y’Emigulu 13:1-3; 15:11-13; Emighanzo 4:4-6, 15; 7:1-9.

w03-SW 1/5 11 enu. 13

Ukanabulaya uti, “Yehova ali hayi?”

13 Oko nduli Abalawi babere balusya Erisanduku omo nyumba ya Obedi-edomu eriritwala eYerusalema, abandu mobimba olwimbo olo Dawidi atunga. Lwabyamo ebinywa bino: “Musondaye Yehova, n’amaka wuwe; Musonda-sondaye obusu buwe ebiro byosi. Mwibuke emibiri yiwe y’eriswekera eyo abirikola, n’eby’eriswekera biwe, n’eritswera eryo abugha omo buno buwe.”​—1 Emyatsi y’Emigulu 16:11, 12.

Obuteke bw’eKinywa ky’oMungu

w14-ZS 15/1 10 enu. 14

Muramaye Yehova, Omwami ow’Erikota

14 Dawidi mwaleta erisanduku ry’endaghano eribuyirire eYerusalema. Omo mughulu w’obutseme oyo, Abalawi mobimba olwimbo lw’eripipa olwabyamo ebinywa by’embaghane, ebiri omo 1 Emyatsi y’Emigulu 16:31, nwt: “Babughe omo katikati k’ebihanda bati, ‘Yehova akatabala [amabya Mwami]!’” Omundu anganayibulya ati, ‘Yehova ka ni Mwami w’Erikota, akatasyabya Mwami oko ndambi silebe omo nzira syahi?’ Yehova akabya Mwami omughulu akakanganaya ehamuli y’obutabali bwiwe kutse omughulu oko ndambi silebe akahiraho eky’erimwimanira kutse erimukolera omwatsi mulebe. Obutabali bwa Yehova eribya butya ni ky’embaghane kutsibu. Embere Dawidi ahole, Yehova mwamulagha ati obutabali bwiwe sibwendisyahwa: “Nasyimania omwana wawe enyuma syawe, oyukandisyalua kuwe, kandi nasyasikya obwami buwe.” (2 Sam. 7:12, 13) Mokyayalangirika ngoko “omwana wa Dawidi” oyo mwayahuluka ihabirilaba emyaka eyilabire oko 1 000. Omwana oyo nindi, kandi angabere Mwami mughulu wahi?

EKIRO 20-26/02

EBY’OBUGHULI OMO KINYWA KY’OMUNGU | 1 EMYATSI Y’EMIGULU 17-19

“Isiwaheraya obutseme bwaghu nomo emyatsi yangaghenda ngoko utalue ulengekenie”

w06-SW 15/7 19 enu. 1

Uhire amalengekania wawu oko bubuya bw’endondeka ya Yehova

DAWIDI w’omo Israeli ya kera ni mughuma woko bandu abakanibweko kutsibu omo Masako w’eKiebrania. Abya mulisya, omwimbi w’esyonyimbo, omuminyereri, kandi mwami. Mwayiketera Yehova yo kutsibu. Erimatikana na Yehova yo kutsibu mulyahira omo Dawidi mo ngumbu nene eyerihimbira oMungu enyumba. Omo nyumba eyo, kutse ehekalu, mo abana b’eIsraeli bendibya bakakolera eriramya ly’ekwenene. Dawidi mwaminya ngoko emipango eyilebirye ehekalu eyo yendiwatikya abandu b’oMungu eritsumulwa n’eribana obutseme. Neryo, Dawidi mwimba ati: “Obutseme buli ukwʼabo ukayisoga, Abo ukaleta erĩĩkala aho wawe habũyĩrĩre! Twasyũgũta, busana nʼemyatsi yowene [obubuya] yʼenyũmba yawe, Eritsumula lyʼeHekalũ yawe ĩbũyĩrĩre.”​—Esy 65:4.

w21.08 22-23 enu. 11

Ubane obutseme busana n’omubírí owo ukakolera Yehova

11 Netu kutya, twanganakanyia obutseme bwetu omwikola n’omuhwa omubírí wosi-wosi owo bangatuha omo ndondeko ya Yehova. “Usibe mughulu wosi” omw’itulira kandi ubye ukakola kutsibu oko mibírí y’endeko. (Emib. 18:5; Ebr. 10:24, 25) Ubye ukateghekania ndeke emihindano utoke erileta ebisubiryo ebikahimba. Ulangire ebitswe ebyo ukahabawa oko mihindano y’omo kati-kati k’eyenga mo by’omughaso munene. Bamakusaba eriwatikya oko mubírí mulebe omo ndeko, ubye ukahika oko ndambi kandi ubye mundu oyo abandi bakayiketera. Isiwalengekanaya uti alinga omubírí owo wamahabwa si w’omughaso kandi uti siwangahererya kuwo kw’endambi yaghu. Uyikase erikola omubírí waghu wo ndeke. (Emi. 22:29) Omughulu ukayikasa erikolera Yehova yo kutsibu, obwira bwaghu naye bukuwana kutsibu, n’obutseme bwaghu bukendikanya. (Gal. 6:4) Kandi ikikendyoloba okwiwe eribana obutseme omughulu abandi bamahabwa olusunzo lw’erikola omubírí ogho wabya wanzire erikola.​—Rom. 12:15; Gal. 5:26.

Obuteke bw’eKinywa ky’oMungu

w20.02 12, akasanduku

Twanzire Yehova, Tata wetu, yo kutsibu

Yehova ananyasi?

Wanabiriyibulya uti, ‘oko syomilioni syabandu abali omo kihugho, Yehova ananiasi?’ Abandu bangyi babiriyibulya eribulyo eryo. Omwami Dawidi mwahandika ati: ‘Iwe [Yehova], ko mundu niki uti ukamulolako? Kutse omundu buyira nindi, uti ukamusamalira kwehi?’ (Esy. 144:3) Dawidi abya ikirirye ngoko Yehova abya amwasi ndeke. (1 Emy. 17:16-18) Kandi omw’ilabira Ekinywa kiwe n’endondeko yiwe, Yehova akakuminyisaya ngoko akalangira olwanzo olo ukamukanganaya. Tulebaye emilondo milebe omo Kinywa ky’oMungu eyangakuwatikya eriligha omwatsi oyo:

• Yehova mwakuminya nibya isiwuliwabutwa.​—Esy. 139:16.

• Yehova anasi ebiri omo mutima waghu, kandi anasi ebyo ukalengekanaya.​—1 Emy. 28:9.

• Yehova akahulikirira obuli musabe waghu.​—Esy. 65:2.

• Ebyo ukakola byanganamutsemesya kutse ibyamuhitania.​—Emi. 27:11.

• Yehova iyuwene-wene mwakuleta okw’iye.​—Yoa. 6:44.

• Wamabihola, Yehova akwasi ndeke-ndeke, neryo akendisyakulubukya. Akasyakuha omubiri n’obwenge buhya-buhya ebisosire ndeke ebyo uwite lino. Ukasyabya n’amalengekania n’emibere eyo wabya nayo.​—Yoa. 11:21-26, 39-44; Emi. 24:15.

EKIRO 27/02–5/03

EBY’OBUGHULI OMO KINYWA KY’OMUNGU | 1 EMYATSI Y’EMIGULU 20-22

“Uwatikaye abalwana erikola omibírí”

w17.01-ZS 29 enu. 8

‘Ebinywa ebi ukangirirayebyo oko bandu abatelegula’

8 Soma 1 Emyatsi y’Emigulu 22:5. Dawidi anganabya imwalengekania ati Solomono syatolere er’imanira omubiri munene ng’oyu. Na kandi, ehekalu yabya yitolere “iyakanga kutsibu,” kandi oko mughulu oyo Solomono abya inyakine “mulere, kandi ni molo.” Aliwe, Dawidi mwaminya ngoko Yehova akendiwatikya Solomono erikola ndeke omubiri ogho balyamuha. Okwekyo, Dawidi mwahira kutsibu amalengekania wiwe okw’ekyo angakola atoke eriwatikya. Neryo mwateghekania ebindu bingyi kutsibu.

w17.01-ZS 29 enu. 7

‘Ebinywa ebi ukangirirayebyo oko bandu abatelegula’

7 Nomo obuhimbe obw’ehekalu bwahabawa oghundi mundu, ekyo mukitakakirya Dawidi eriwatikya. Enyumba eyo muyaminyikala mo hekalu ya Solomono, butsira ya Dawidi. Alinga Dawidi mwanayowa muhanda busana n’eritendiberererya ebyo omutima wiwe abya anzire erikola. Aliwe mwawatikya omo mubiri oyo n’omutima wosi. Kandi n’omuhwa wosi, mwatondeka omubiri n’erihira ebyuma, emiringa, ekitsipa, ehoro, n’emiti byo haghuma. Kandi, mwahira omo Solomono m’omuhwa akamubwira ati: “Neryo lino mugala wage, Yehova abye haguma nawe; ubane omuyisa, uhimbe enyumba ya Yehova Mungu wawe, ngoko abiribuga busana nawe.”​—1 Emy. 22:11, 14-16.

w18.03-ZS 11-12 enu. 14-15

Babuti, munemuwatikya abana benyu bahikire eripatalo?

14 Abasyakulu b’endeko bakabya abalisya b’obunyakirimu, banganawatikya ababuti omwibya bakakania ndeke oko ebyo abana banganalandamirira eby’obunyakirimu. Mwali wetu mughuma oyo akola obupainia oko miaka eyilabire 70, mwibuka endundi eyabana omughulu akanaya n’omughala wetu Charles T. Russell. Abya inyawite emiaka 6 misa. Mwabugha ati: “Mwakania naghe omo syodakika 15 oko myatsi eyo nilandamirire ey’obunyakirimu.” Inga, ebinywa ebyuwene n’ebikasikaya mutima, byanganaletera emiyisa eyo mughulu muli. (Emi. 25:11) Abasyakulu banganaha ababuti n’abana babo oko mibiri eyikakoleka oko Kisenge ky’Obwami. Aliwe bakakolesya abana, litolere ibalebya olubwa n’obutoki bwabo.

15 Abandi baghala n’abali betu omo ndeko banganawatikya omwikangania ngoko batsomene abana mo mughuma-mughuma. Ekyo kyanganahiramo eribya bakalebya emyatsi eyikakanganaya ngoko banemulola embere bunya-kirimu. Omo ndeko mune omwana oyulyasubiraya ebinywa ebikatula oko mutima, kutse oyulyakola ekitsweka kilebe oko muhindano w’omo kati-kati k’eyenga? Kutse mune oyulyakinda erilengwako rilebe, kutse erikolesya akanya akayibutukira eritulira oko kalasi? Ubye ukabasima erilwa oko mutima. Wanganakania n’omwana embere kutse enyuma sy’emihindano oko mwatsi mulebe ow’akakola ow’akakutsemesaya. Erikola utya n’erikola eyindi myatsi, lyanganaleka abana ibalangira ngoko bali omo “ndeko nene.”​—Esy. 35:18.

Obuteke bw’eKinywa ky’oMungu

w05-SW 1/10 11 enu. 6

Emyatsi mikulu y’omo kitabu ky’erimbere ky’Emyatsi y’Emigulu

21:13-15. Yehova mwatuma omumalaika wiwe erikakirya ekihunzo kikasyabugha abandu kundi akapona akalangira abandu biwe ibanemwaghalwa. Oko kwenene, “olukogo luwe ni lungi.”

    Ebichapo bye Kinande (1999-2025)
    Ulwako
    Ingira
    • Kinande
    • Ghaba
    • Ebyo wanzire
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Eby'erighenderako eby'erikolesya
    • Eribika esiri
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Ingira
    Ghaba