Eshuura Ya Kashatu
Ebintu Bibiri Ebirikureetera Obushwere Kuhangaara
1, 2. (a) Obushwere bukateebwaho ngu abarabutaahemu babumaremu obwire burikwingana ki? (b) Eki nikibaasika kita?
OBU Ruhanga yaagaita omushaija n’omukazi ab’okubanza, hakaba hatariho ekirikworeka ngu obushwere bwabo bukaba nibuza kumara obwire bukye. Adamu na Haawa bakaba bari ab’okuguma kumwe ebiro byona. (Okutandika 2:24) Omutindo gwa Ruhanga ogurikukwata aha bushwere oburikwera n’omushaija kugaitwa n’omukazi omwe. Kurugiirira omu Byahandiikirwe, omwe aha bashweraine yaashambana nikyo kyonka ekirikubaasa kurugwaho okugaitururwa reero orikwenda akagaruka akashwera nari akashwerwa.—Matayo 5:32.
2 Abantu babiri nibabaasa kutuura kumwe bashemereirwe ebiro by’amagara gaabo byona? Eego, kandi Baibuli neeyoreka ebintu bibiri bikuru ebirikureetera eki kubaasika. Omushaija n’omukazi we bombi baabigyenderaho, nibatunga okushemererwa n’emigisha mingi. Ebintu ebyo nibyo biiha?
EKINTU KY’OKUBANZA
3. Ni rukundo ki ey’emiringo eshatu ei omushaija n’omukazi we baine kuteeraho kugira?
3 Eky’okubanza ni rukundo. Ekirikushemeza, Baibuli neeyoreka ngu hariho rukundo y’emiringo etarikushushana. Ey’okubanza n’egyo erikubaho ahagati y’abantu abanywani munonga. (Yohaana 11:3) Endiijo ni rukundo erikuba einwe abantu ab’eka emwe. (Abarooma 12:10) Eya kashatu ni rukundo erikubaasa kubaho ahagati y’omushaija n’omukazi. (Enfumu 5:15-20) Buzima, rukundo ey’emiringo egyo yoona eshemereire kugirwa omushaija n’omukazi we. Kwonka hariho rukundo ey’omuringo gwa kana, eri nkuru munonga okukira ey’emiringo endiijo.
4. Rukundo ey’omuringo ogwa kana n’eha?
4 Omu Byahandiikirwe eby’Ekikristaayo ebyabandize kuhandiikwa omu Rugriika, ekigambo ekirikumanyisa rukundo ey’omuringo ogwa kana ni a·gaʹpe. Ekigambo ekyo nikikoresibwa omuri 1 Yohaana 4:8, ahu turikugambirwa tuti: “Ruhanga aba rukundo.” Buzima, “nitukunda, ahakuba [Ruhanga] akabanza kutukunda.” (1 Yohaana 4:19) Omukristaayo naabanza agirira Yehova Ruhanga rukundo nk’egyo na bwanyima agigirira abantu bagyenzi be. (Mako 12:29-31) Ekigambo a·gaʹpe nikikoresibwa n’omu Abaefeso 5:2, aharikugira hati: “Mugyendere omu kukunda nk’oku Kristo yaatukunzire, akeehayo ahabwaitu.” Yesu akagira ngu rukundo ey’omuringo ogu niyo yakumanyiise abakuratsi be ab’amazima: “Ku muriguma nimukundana [a·gaʹpe], nibwo abantu boona baribamanya ku muri abeegi bangye.” (Yohaana 13:35) Yetegyereze, oku ekigambo a·gape kirikukoresibwa omu 1 Abakorinso 13:13: “Ebirikugumaho ni bishatu, okwikiriza, amatsiko n’okukunda; kwonka ekirikukira byona n’okukunda [a·gaʹpe].”
5, 6. (a) Ahabw’enki rukundo nekira okwikiriza n’amatsiko? (b) Ahabw’enki rukundo neehwera obushwere kuhangaara?
5 Niki ekirikureetera rukundo egi a·gaʹpe kukira okwikiriza n’amatsiko? Einwe abantu abarikugyendera aha misingye ehikire erikushangwa omu Kigambo kya Ruhanga. (Zaaburi 119:105) Kurugiirira aha ku Ruhanga arikureeba ebintu, nikuba kutari kweyendeza waakorera abandi ekihikire kandi ekirungi n’obu baakuba bakishemereire nari batakishemereire. Rukundo nk’egyo neehwera abashweraine kugyendera aha buhabuzi bwa Baibuli obu: ‘Mugume nimugumisiririzana; kandi ku haraabe hariho oine eki arikufa na mugyenzi we, musaasirane; nk’oku Mukama [Yehova] yaabasaasiire, mube nikwo mwatwaza.’ (Abakolosai 3:13) Abashweraine abaine rukundo nibateeraho kugirirana ‘rukundo [a·gaʹpe], ahabw’okuba okukunda kushweka ebibi bingi.’ (1 Petero 4:8) Yetegyereze ngu okukunda nikushweka enshobe nyingi. Okukunda tikurikwihiraho kimwe enshobe obu omuntu otahikiriire atarikubaasa kwetantarira kimwe okushobya.—Zaaburi 130:3, 4; Yakobo 3:2.
6 Abashweraine baakunda Ruhanga omu muringo nk’ogwo kandi nabo bakakundana, obushwere bwabo nibwija kuhangaara kandi bubemu okushemererwa, ahakuba “okukunda tikuremwa.” (1 Abakorinso 13:8, NW) Okukunda nikwo “kukomerana byona bikakwatanisibwa kimwe.” (Abakolosai 3:14) Ku oraabe ori omu bushwere, iwe n’omukundwa waawe nimubaasa kugirirana muta rukundo nk’egyo? Mushome kumwe Ekigambo kya Ruhanga, kandi mukigaaniireho. Mwetegyereze oku Yesu yaayorekire rukundo kandi muteereho kumutooreza, kuteekateeka kandi n’okukora nk’oku yaakozire. Ekindi, muze omu nteerane ez’Ekikristaayo ahu Ekigambo kya Ruhanga kirikwegyesibwa. Kandi mushabe Ruhanga kubahwera kugira rukundo nk’egyo, ei omwoyo gwa Ruhanga ogurikwera gurikutuhwera kugira.—Enfumu 3:5, 6; Yohaana 17:3; Abagalatia 5:22; Abaheburaayo 10:24, 25.
EKINTU KYA KABIRI
7. Okuha ekitiinisa nikimanyisa ki, kandi n’oha oine kuha mutaahi we ekitiinisa omu bushwere?
7 Abantu babiri abashweraine baaba nibakundana, nibaija kuba nibahaana ekitiinisa, kandi okuhaana ekitiinisa nikyo kintu kya kabiri ekirikureetera obushwere kuhangaara. Okuha ekitiinisa nikimanyisa “okufayo aha bandi, okabatwara nk’abarikukukira.” Ekigambo kya Ruhanga nikihabura kiti Abakristaayo boona, otwariiremu abashaija n’abakazi baabo: “Omu kuhaana ekitiinisa, buri muntu ateekateekye ahari mugyenzi we okumweshumba.” (Abarooma 12:10) Entumwa Petero akahandiika ati: “Naimwe abashaija, mugume mutyo n’abakazi baanyu, nk’abarikwetegyereza ebishemeire, nimubaha ekitiinisa, ahakuba ni nk’enyabya zitagumire.” (1 Petero 3:7) Omukazi naahaburwa “kutiina iba.” (Abaefeso 5:33) Waaba nooyenda kuha omuntu ekitiinisa, n’omugirira embabazi, torikumugaya hamwe n’ebiteekateeko bye, kandi nooba oyeteekateekire kukora eki arikukushaba kumukorera ekihikire.
8-10. Ni miringo ki emwe ei okuhaana ekitiinisa kurikubaasa kuhwera obushwere kuhama n’okubamu okushemererwa?
8 Abo abarikwenda kugira obushwere oburimu okushemererwa nibaha ekitiinisa abu bari nabo omu bushwere buri omwe ‘atarikweta aha bye wenka, kureka arikweta n’aha bya mutaahi we.’ (Abafilipi 2:4) Tibarikwenda ngu babe nibo batunga ebirungi bonka—ekirikubaasa kworeka okweyendeza. Kureka, nibafayo kuha n’abakundwa baabo ebirungi. Buzima, ekyo nikyo barikwebembeza.
9 Okuhaana ekitiinisa nikiija kuhwera abashweraine kwikiriza ebiteekateeko by’abu bari nabo omu bushwere. Nikiba kitari ky’oburyo kuteekateeka ngu abantu babiri baine kwikirizana ahari buri kimwe. Eki omushaija arikutwara nka kikuru, aha mukazi we nikibaasa kutaba kikuru, kandi n’eki omukazi arikukunda omushaija we naabaasa kuba tikyo arikukunda. Kwonka buri omwe ashemereire kuha ekitiinisa ebiteekateeko n’ebi mutaahi we arikukunda, byaba bitarikuhenda emisingye n’ebiragiro bya Yehova. (1 Petero 2:16; gyeragyeranisa Filemooni 14.) Kandi, buri omwe ashemereire kuha mutaahi we ekitiinisa atarikumugambira ebigambo ebirikumugarura ahansi yaaba bari n’abantu abandi nari bari bonka.
10 Buzima, okukunda Ruhanga n’ou ori nawe omu bushwere hamwe n’okuhaana ekitiinisa nibyo bintu bikuru ebirikureetera obushwere kuhangaara. Ebintu ebyo nibibaasa kugyenderwaho bita omu bushwere?
OBWEBEMBEZI NK’OBWA KRISTO
11. Kurugiirira omu Byahandiikirwe, n’oha oine kwebembera eka?
11 Baibuli neetugambira ngu omushaija akahangwa n’emitwarize ayaakumuhwereire kuba omutwe gw’eka. N’ahabw’ekyo omushaija, omu maisho ga Yehova, niwe aine obujunaanizibwa bw’okureeberera omukazi we n’abaana be omu by’omwoyo n’omu by’omubiri. Aine kucwamu ebirikuhikaana n’ebi Yehova akunda kandi akaba eky’okureeberaho kirungi omu kugira emitwarize eshemereire abaheereza ba Ruhanga. “Imwe abakazi mworobere baabaroimwe nk’oku mworobera Mukama. Ahakuba omushaija niwe mutwe gw’omukazi, nk’oku Kristo ari [o]mutwe gw’ekanisa.” (Abaefeso 5:22, 23) Kwonka, Baibuli neegira ngu omushaija nawe aine omutwe gwe, Ogwo ou aine kworobera. Entumwa Paulo akahandiika ati: “Niinyenda ngu imwe mumanye ku omutwe gw’omushaija ari Kristo, n’omutwe gw’omukazi ku ari iba, kandi omutwe gwa Kristo ku ari Ruhanga.” (1 Abakorinso 11:3) Omushaija ow’obwengye naayega oku ashemereire kwebembera eka ye arikutooreza omutwe gwe, Kristo Yesu.
12. Ni ky’okureeberaho ki kirungi eki Yesu yaatuteeraireho aha bikwatiraine n’obwebembezi n’okuba abahurizi?
12 Yesu nawe aine omutwe gwe, niwe Yehova kandi naamworobera. Yesu akagira ati: “Tiinyenda kutwaza nk’oku ndikwenda ahabwangye, kureka nk’Owantumire oku arikwenda.” (Yohaana 5:30) Ka n’eky’okureeberaho kirungi! Yesu niwe ‘mujigaijo omu byahangirwe byona.’ (Abakolosai 1:15) Akaba Mesia. Akaba ari ow’okuba Omutwe gw’ekibiina ky’Abakristaayo abaashukirweho amajuta, Omugabe otoorainwe kutegyeka omu Bukama bwa Ruhanga kandi orikukira baamaraika boona. (Abafilipi 2:9-11; Abaheburaayo 1:4) N’obu araabe yaabaire aine omwanya gw’ekitiinisa kandi aine n’ebitiinisa ebindi ebi yaabaire naija kutunga, akaba atari mushaarizi, atarikwebembeza enshonga eze zonka nari kugambira abantu kukora ebintu bitari bimwe na bimwe omurundi gumwe. Akaba atarikukoresa kubi obushoboorozi obu yaabaire aine, buri mwanya arikugambira entumwa ze ngu baine kumworobera. Yesu akaba ainiire abantu rukundo n’embabazi, okukira munonga abo abaabaire nibatwarizibwa kubi. Akagira ati: “Imwe mwena abaruhire n’abaremereirwe, mwije ahariinye, mbaruhuure. Mwekorere omugamba gwangye, muunyegyereho; ahabw’okuba nintwaza gye, kandi ndi omucureezi omu mutima; naimwe muryatunga okuhuumura omu mitima yaanyu, ahakuba omugamba gwangye tigurikuremeera, n’omutwaro gwangye gwanguhi.” (Matayo 11:28-30) Kikaba nikishemeza kuba hamwe nawe.
13, 14. Nyineeka oine rukundo naayebembera ata eka ye, arikutooreza eky’okureeberaho kya Yesu?
13 Nyineeka oine ekyetengo ky’okugira eka erimu okushemererwa naateeraho kutooreza eky’okureeberaho kya Yesu. Nyineeka omurungi taine kuba nshaarizi nari ngamba nyenka, orikugyema omukazi we kukora ebi atarikwenda. Kureka, naamukunda kandi amuha ekitiinisa. Yesu ku araabe yaabaire ari “omucureezi omu mutima,” omushaija we aine kuteeraho munonga kuba omucureezi, ahabw’okuba we naakora enshobe. Kandi yaakora enshobe, naaba naayenda ngu omukazi we amusaasire. N’ahabw’ekyo, omushaija omucureezi naikiriza enshobe ze, n’obu ebigambo nka, “nsaasira; buzima waaba ohikire,” byakuba bitoorobi kubigamba. Omukazi nikiija kumworobera kuha iba ekitiinisa nk’omutwe gwe yaaba ari omucureezi ataine maryo. Kandi, omukazi orikuha iba ekitiinisa yaakora enshobe nawe naashaba okusaasirwa.
14 Ruhanga akahanga omukazi aine emitwarize mirungi erikumubaasisa kureeta okushemererwa omu bushwere. Omushaija omunyabwengye eki naakireeba kandi tarikugumiza mukazi we omu kworeka emitwarize nk’egyo. Abakazi baingi nibakira kuba baine embabazi nyingi kandi barikufayo aha bandi, emitwarize erikwetengwa omu kureeberera eka n’okuhamya omukago. Butoosha, omukazi aine oburyo bw’okuhindura eka omwanya murungi gw’okutuuramu. “Omukazi w’omutima” orikugambwaho omu Enfumu eshuura ya 31 akaba aine emitwarize mirungi mingi n’emyoga kandi eka ye ekagasirwa omuri ebyo byona. Ahabw’enki? Ahabw’okuba omutima gwa iba gukaba ‘nigumwesiga.’—Enfumu 31:10, 11.
15. Omushaija naabaasa kworeka ata omukazi we rukundo n’ekitiinisa nk’ebya Kristo?
15 Omu mahanga agamwe, omushaija naatwarwa nk’oine obushoboorozi bwingi, n’omukazi we okugira eki yaamubuuza kiri nk’ekirikumugarura ahansi. Naabaasa kutwariza omukazi we nk’omuhuuku. Okwebembera eka omu muringo nk’ogwo nikushiisha omukago gwawe n’omukazi waawe hamwe na Ruhanga. (Gyeragyeranisa 1 Yohaana 4:20, 21.) Obundi, abashaija abamwe nibehuzya obujunaanizibwa bwabo bw’okureeberera eka, baburekyera abakazi baabo. Omushaija orikworobera Kristo tarikuhenza omukazi we emirimo nari kwanga kumuha kitiinisa. Kureka, naatooreza rukundo ey’okwefeerereza nk’eya Yesu kandi akora nk’oku Paulo yaayehanangiriize ati: “Abashaija, mukunde abakazi baanyu, nk’oku Kristo yaakunzire ekanisa, akeehayo ahabwayo.” (Abaefeso 5:25) Kristo Yesu akakunda abakuratsi be munonga yaahika n’aha kubafeera. Nyineeka murungi naateeraho kutooreza omutwarize ogwo ogutarimu kweyendeza, arikwendeza omukazi we ebirungi, omu mwanya gw’okumuhenza emirimo. Omushaija yaaba naayorobera Kristo kandi akooreka rukundo n’ekitiinisa nk’ebya Kristo, nikiija kureetera omukazi we kumworobera.—Abaefeso 5:28, 29, 33.
OMUKAZI OKWOROBERA OMUSHAIJA WE
16. Ni mitwarize ki ei omukazi ashemereire kworeka omu kukwatanisa kwe na iba?
16 Bwanyima ya Adamu kuhangwa, ‘MUKAMA Ruhanga akagira ati: Ti kirungi omuntu kuguma wenka; ka mmukorere omuhwezi omushemereire.’ (Okutandika 2:18) Ruhanga akahanga Haawa nka “omuhwezi,” beitu atari w’okuhayahayana na iba. Obushwere bukaba butari bw’okuba nk’emeeri eine abavugi babiri abarikuhayahayanira okugivuga. Omushaija akaba ari ow’okwebembera omukazi we omu muringo gwa rukundo, kandi omukazi akaba ari ow’okukunda iba, akamuha ekitiinisa, akamworobera atagyemirwe.
17, 18. Ni mu miringo ki ei omukazi arikubaasa kuba omuhwezi murungi wa iba?
17 Kwonka, omukazi murungi tarikworobera iba kwonka. Naateeraho kuba omuhwezi murungi, arikushagika ebi iba arikucwamu. Kwonka, ekyo nikimworobera yaaba naikirizana n’ebi iba arikucwamu. Kwonka n’obu arikuba atarikwikirizana nabyo, ku arikubishagika nikibaasa kurugamu ebirungi.
18 Omukazi naabaasa kuhwera iba kuba omutwe murungi gw’eka n’omu miringo endiijo. Naabaasa kusiima iba ahabw’obwebembezi bwe omu mwanya gw’okumwetomboitira ngu tarikumuha ebi arikwetenga byona. Omu kukwatanisa na iba omu muringo murungi, ashemereire kwijuka ngu ‘omwoyo omucureezi ogutuurize . . . n’ogw’obuguzi bwingi omu maisho ga Ruhanga,’ beitu hatari mu maisho ga iba honka. (1 Petero 3:3, 4; Abakolosai 3:12) Kandi shi iba ku yaakuba atari Mukristaayo? N’obu yaakuba atari Mukristaayo, Ebyahandiikirwe nibihiga abakazi ‘kukunda baibabo n’abaana baabo, kugira omutima murungi, kwerinda obushambani, kukora emirimo yaabo omu maka, kugira embabazi, kworobera baibabo, kugira ngu ekigambo kya Ruhanga kirekye kujumwa.’ (Tito 2:4, 5) Haabaho enshonga ez’okucwamu turikwihirira aha muntu waitu ow’omunda, omushaija naabaasa kwikiriza eki omukazi arikugamba yaakigamba “n’obucureezi n’okutiina.” Abashaija abamwe abatari baikiriza babaasize ‘kuhindurwa emitwarize y’abakazi baabo, bataine kigambo kyona eki babagambiire, ahabw’okureeba emitwarize yaabo mirungi ey’okutiina Ruhanga.’—1 Petero 3:1, 2, 15; 1 Abakorinso 7:13-16.
19. Omukazi aine kukora ki iba ku yaakumuragiira kuhenda ekiragiro kya Ruhanga?
19 Kwonka shi omushaija ku yaakugambira omukazi we kukora ekintu eki Ruhanga arikwanga? Ekyo kyabaho, omukazi aine kwijuka ngu Ruhanga niwe Mutegyeki we omukuru. Naakuratira eky’okureeberaho ky’entumwa obu ab’obushoboorozi baabaragiira kukora ekirikuhenda ekiragiro kya Ruhanga. Ebyakozirwe 5:29 nihagira hati: “Petero n’ezindi ntumwa baagarukamu bati: Tushemereire kworobera Ruhanga okukira abantu.”
OKUGAANIIRA OKURUNGI
20. Ni mu nshonga ki enkuru ei okukundana n’okuhaana ekitiinisa birikuhwera munonga?
20 Okukundana n’okuhaana ekitiinisa ni bikuru omu nshonga endiijo erikukwata aha bushwere—okugaaniira. Omushaija oine rukundo naija kugaaniira n’omukazi we aha by’emirimo, oburemeezi, n’emiteekateekyere eby’omukazi we. Eki omukazi naakyetenga buzima. Omushaija orikutwara obwire kugaaniira n’omukazi we kandi akahurikiza eki arikugamba naayoreka ngu naaha omukazi we ekitiinisa kandi ngu naamukunda. (Yakobo 1:19) Abakazi abamwe nibeetomboita ngu abashaija baabo tibarikugaaniira nabo obwire burikumara. Ekyo ka ni kibi! N’eky’amazima ngu omu bunaku obu hariho bingi eby’okukora, abashaija nibabaasa kuba nibamara eshaaha nyingi aha murimo, kandi oshangye n’abakazi abamwe barikukora. Kwonka abashweraine bashemereire kugira obwire burikumara obw’okuba kumwe. Kitari ekyo, noobaasa kushanga buri omwe yaatandika kukora ebye ahabwe. Nikibaasa kurugamu oburemeezi bw’amaani, buri omwe yaacwamu kusherura aheeru y’obushwere orikubaasa kumuha obwire.
21. Emigambire mirungi neehwera eta obushwere kuguma burimu okushemererwa?
21 Omuringo ogu omushaija n’omukazi we barikuba nibagaaniiramu ni mukuru. “Ebigambo ebirikushemeza . . . binurira amagara g’omuntu kandi bihamya amagufa ge.” (Enfumu 16:24) Yaaba omwe aha bashweraine n’Omukristaayo nari atamuri, omusingye gwa Baibuli ogu nigukora: “Ebigambo byanyu bigume biri eby’embabazi, nk’ebirimu omwonyo,” ekirikumanyisa ngu biine kuba biri birungi. (Abakolosai 4:6) Omwe ahari bo, byaba bitamugyendera gye omu izooba, ebigambo bikye by’embabazi kuruga ahari mutaahi we nibibaasa kumugaruramu amaani. “Ekigambo kihikire, ekigambirwe omu bunaku bwakyo, ni nk’amapeera g’ezaabu agari omu kiibo ky’efeeza.” (Enfumu 25:11) Emigambire n’ebigambo ebi orikukoresa ni bikuru munonga. Nk’eky’okureeberaho, omuntu yaaba agwirwe kubi, naabaasa kugambira mutaahi we ati: “Kiinga orwigi orwo!” Kwonka ebigambo bye byaba ‘birimu omwonyo,’ naija kugamba n’obucureezi, kandi omu iraka rirungi, “Niinkushaba ngu okingye orwigi orwo.”
22. Ni mitwarize ki ei abashweraine barikwetenga kugira kubaasa kuguma nibagaaniira gye?
22 Okugaaniira kurungi nikweyongyera kubaho abashweraine baaba nibakoresa ebigambo birungi, baine embabazi, okwetegyereza, na rukundo. Okubaasa kurinda omukago murungi, omushaija n’omukazi we baine kugambirana ebyetengo byabo, kandi bakahuumurizana omu bunaku bw’oburemeezi.Ekigambo kya Ruhanga nikyehanangiriza kiti: “Mugumye abahahaire emitima.” (1 Abatesalonika 5:14) Hariho obwire obu omushaija nari omukazi we araije kuba aine oburemeezi. Omu mbeera nk’egyo nibabaasa ‘kugamba n’embabazi,’ ebigambo ebirikubombeka bombi.—Abarooma 15:2.
23, 24. Rukundo n’okuhaana ekitiinisa nibihwera bita haabaho okutaikirizana? Ha eky’okureeberaho.
23 Abashweraine abaine rukundo kandi abarikuhaana ekitiinisa tibarikwija kureeba okutaikirizana kwona nk’oburemeezi bw’amaani. Buri omwe naija kuteeraho kureeba ngu ‘tiyaitsa mutaahi we omwaga’. (Abakolosai 3:19) Bombi bashemereire kwijuka ngu “okugarukamu gye kwikaikanisa ekiniga.” (Enfumu 15:1) Yetantare okureeba ou ori nawe omu bushwere nk’ow’ahansi nari kumucwera orubanja yaaba naakugambira ekimuri aha mutima. Beitu, ebi araakugambire bireebe nk’omugisha gw’okumanya eki arikuteekateeka. Mwembi, muteereho kumaraho okutaikirizana kandi muhikye aha kwikirizana.
24 Ijuka ngu obu Saara yaaha iba Abrahamu obuhabuzi aha buremeezi obwabaire buriho, Abrahamu tarakikunzire. Kwonka nabwe, Ruhanga akagambira Abrahamu ati: “Eki Saara araakugambire, omworoobere.” (Okutandika 21:9-12) Abrahamu akaikiriza ekyo, kandi yaaheebwa omugisha. Nikyo kimwe, omukazi yaagira eki yaagamba ekirikutaana aha ki iba yaaba aine omu biteekateeko, iba ashemereire kumuhurikiza. Kwonka nabwe, omukazi tashemereire kuba niwe yaagamba wenka beitu ashemereire kuhurikiza n’eki iba arikugamba. (Enfumu 25:24) Omushaija nari omukazi okwenda ngu ebye bibe nibyo byakorwa byonka ti kikorwa kirikworeka rukundo nari okuha ekitiinisa.
25. Ni mu muringo ki ogu okugaaniira gye kurikureeta okushemererwa omu nshonga ezimwe ez’omu bushwere?
25 Okugaaniira kurungi nikwetengyesa n’omu nshonga y’okuteerana okw’abashweraine. Okwefaho n’okuterinda nibibaasa kushiisha okuteerana okwo ogw’abashweraine. Okugaaniira hatariho eki murikusherekana, n’okugumisiriza ni bikuru. Buri omwe yaaba naafayo ahari mutaahi we, timurikugira buremeezi omu nshonga y’okuteerana. Omu nshonga egi nk’oku kiri n’omu zindi, “omuntu weena arekye kwesherurira ebye ahabwe, kureka asherure eby’okuhwera mutaahi we.”—1 Abakorinso 7:3-5; 10:24.
26. N’obu obushwere bwona buraabe burimu ebirungi n’ebibi, okugyendera aha Kigambo kya Ruhanga nikuhwera kuta abashweraine kugira okushemererwa?
26 Ekigambo kya Ruhanga ka nikiha obuhabuzi burungi! N’eky’amazima, obushwere bwona burimu ebirungi n’ebibi. Kwonka ababurimu baayorobera emisingye ya Yehova nk’oku eri omuri Baibuli, kandi bakagira omukago ogurikubaho ahabwa rukundo eya buzima n’okuhaana ekitiinisa, nibabaasa kuhamya ngu obushwere bwabo nibwija kuhangaara kandi bubemu okushemererwa. N’ekiraarugyemu nibaija kuhaana ekitiinisa kandi bakihaise n’ogwo Owaatandikireho obushwere, Yehova Ruhanga.
EMISINGYE YA BAIBULI EGI NEEBAASA KUHWERA ETA . . ABASHWERAINE KUHANGAARIRA OMU BUSHWERE BASHEMEREIRWE?
Abakristaayo ab’amazima nibakundana.—Yohaana 13:35.
Abakristaayo nibaba beteekateekire kusaasirana.—Abakolosai 3:13.
Hariho entebeekanisa y’obwebembezi ehikire.—1 Abakorinso 11:3.
Ni kikuru kugamba ekihikire omu muringo oguhikire.—Enfumu 25:11.
[Ekishushani ekiri aha rupapura 28]
Okukundana hamwe n’okuhaana ekitiinisa nibireetera obushwere kuhangaara