Ebijuriziibwe omu Katabo k’Obuheereza Bwaitu n’Oku Turikutwaza
JENWARI 4-10
EBY’OMUHENDO EBIRI OMU KIGAMBO KYA RUHANGA | ABALEEVI 18-19
“Guma Oine Emicwe Eshemeire”
Okutunga Oburinzi Obwabuzima Kutagwa omu Mutego gwa Sitaane
Yehova akagamba ebikorwa bibi ebi amahanga agandi gaabaire nigakora, reero yaagambira Abaisraeli ati: “Mutarikora nk’oku Abanyakanaani barikukora omu nsi yaabo ei ndikubatwaramu. . . . Ensi yaabo ekasiisikara; nikyo ndikugitura ahabw’okutahikiirira kwayo.” Aha Baisraeli ba Ruhanga abarikwera, emitwarize y’Abanyakanaani ekaba esiisikaire kyareetera n’ensi ei baabaire nibatuuramu kuba esiisikaire.—Lev. 18:3, 25.
Yehova Naayebembera Abaheereza Be
Abeebembezi b’amahanga agandi bakaba beebemberwa abantu abarikukoresa obwengye bwabo obwine obugarukiro. Nk’eky’okureeberaho, abeebembezi b’Abakanaani n’abantu baabo bakaba nibakora ebintu bibi munonga, ebyabaire nibitwariramu ab’eka emwe kutaaha hamwe omu bushwere, ebitingwa, okuteerana n’enyamaishwa, okuhonga abaana, n’okuramya ebishushani. (Abaleevi 18:6, 21-25) N’abeebembezi b’Abababulooni n’Abamisri bakaba bataine biragiro by’obwecumi nk’eby’abaheereza ba Ruhanga. (Okubara 19:13) Kwonka, abaheereza ba Ruhanga bakaba nibareeba oku abeebembezi baabo abeesigwa baabaire nibabahiga kurinda okuramya kwabo kuguma kuri okurikwera, kuba abeecumi aha mubiri, n’okwerinda obushambani. Buzima, Yehova niwe yaabaire naabeebembera.
Ruhanga Naija Kwihaho Obubi
Kandi shi abo abarikwanga nkana kuhindura aha mitwarize yaabo barikugumizamu nibakora ebintu bibi? Teekateeka aha kuraganisa oku: “Ab’emitima egororokire nibo barituura omu nsi, n’abeesigwa bakagigumamu. Kwonka ababi baryamarwaho omu nsi, kandi abarikureebya baryagikuurirwamu kimwe.” (Enfumu 2:21, 22) Tiharigaruka kubaho abantu babi kubeihabeiha abandi. Omu mbeera nk’ezo ez’obusingye, abantu abeesigwa mporampora nibaija kuba abahikiriire.—Abarooma 6:17, 18; 8:21.
Eby’omuhendo eby’Omwoyo
w06-LU 7/1 14 kacw. 11
“Amateeka Go nga Ngaagala Nnyo!”
Okukuŋŋaanya ebifikidde kye kintu eky’okubiri ekyali mu Mateeka ga Musa ekyalaga nti Katonda afaayo ku abantu be. Yakuwa yalagira Omuisiraeri omulimi okukkiriza omuntu ali mu bwetaavu okutwala ebirime abakunguzi be bye baba balese mu nnimiro. Abalimi tebaalinanga kukungula ebirime ebyalinga ku mabbali g’ennimiro, era tebaalina kuddayo kukungula zabbibu n’ettiini ezaasigaliranga. Ebinywa eby’eŋŋaano ebyalekebwanga mu nnimiro mu butali bugenderevu nabyo tebaalinanga kuddayo kubikima. Enteekateeka eno yayambanga nnyo abaavu, abagwira, bamulekwa ne bannamwandu. Wadde nga kyali kyetaagisa okufuba ennyo okukuŋŋaanya ebifikidde, enteekateeka eno yasobozesanga abo abaali mu bwetaavu okwewala okusabiriza.—Eby’Abaleevi 19:9, 10; Ekyamateeka 24:19-22; Zabbuli 37:25.
JENWARI 11-17
EBY’OMUHENDO EBIRI OMU KIGAMBO KYA RUHANGA | ABALEEVI 20-21
“Yehova Okutaanisa Abaheereza Be aha Bantu Abandi”
w04-LU 11/1 11 kacw. 12
Olina ky’Osinziirako Okukkiriza Nti Walibaawo Olusuku Lwa Katonda?
Wadde kiri kityo, waliwo ekintu kye tutalina kubuusa maaso. Katonda yagamba bw’ati Abaisiraeri: “Kale muneekumanga ekiragiro kyonna kye nkulagira leero, mulyoke mube n’amaanyi, muyingire mulye ensi gye musomokera okugendamu okugirya.” (Ekyamateeka 11:8) Mu Eby’Abaleevi 20:22, 24, ensi eyo y’emu eyogerwako bw’eti: “Kyemunaavanga mwekuuma amateeka gange gonna, n’emisango gyange gyonna, ne mubikolanga: ensi, gye mbayingizaamu okutuula omwo, eremenga okubasesemera ddala. Naye n[n]abagamba mmwe nti Mulisikira ensi yaabwe, nange ndigibawa okugirya, ensi ekulukuta n’amata n’omubisi gw’enjuki.” Yee, okubeera mu Nsi Ensuubize kyesigama ku kubeera n’enkolagana ennungi ne Yakuwa Katonda. Olw’okuba Abaisiraeri tebaamugondera, Katonda yaleka Abababulooni okubawamba era ne babaggya mu nsi yaabwe.
it-1-E 1199
Obuhunguzi
Ekintu kyona eki bari kuha omuhunguzi, bwanyima ya mukama waakyo kufa nari ekintu kyona eki omuntu arikutunga kuruga aha bazaire be nari baishenkuru. Ekigambo ky’Oruheburaayo ekirikukoresibwa kumanyisa obuhunguzi ni na·chalʹ (nari, na·chalahʹ). Nikitwariramu okutunga nari okuha abandi obuhunguzi nari ekintu eky’empungurano, na munonga mukama waakyo yaafa. (Kub 26:55; Ezk 46:18) Ekigambo ya·rashʹ obumwe nikikoresibwa kumanyisa okuhungurira omuntu, kwonka obwire obwingi, nikitwariramu n’okuhungura ebintu. (Kut 15:3; Lev 20:24) Kandi kiine n’amakuru ‘g’okukubuura nari okutaahirira’ abandi n’eihe okatwara ebintu byabo. (Bir 2:12; 31:3) Ebigambo by’Orugriika ebirikumanyisa obuhunguzi biine akakwate n’ekigambo kleʹros, omu kubanza ekyabaire nikimanyisa “enteenyu” kwonka ekyaizire kikamanyisa “omugabo” kandi bwanyima kikamanyisa “obuhunguzi.”—Mat 27:35; Byak 1:17; 26:18.
it-1-E 317 kacw. 2
Ebinyonyi
Bwanyima y’Omwegyemure, Noa akahayo “ebirikuguruka ebya buri ruganda orutarikuzira” n’ezindi nyamaishwa nk’ebitambo. (Kut 8:18-20) Bwanyima Ruhanga akaikiriza abantu kurya ebinyonyi, kwonka bakaba bataine kurya eshagama yaabyo. (Kut 9:1-4; gyeragyeranisa Lev 7:26; 17:13.) Okugira ngu hakaba hariho ebinyonyi ‘ebitarikuzira,’ nikyoreka ngu omu bwire obwo hakaba hariho bimwe ebi Ruhanga yaabaire aikiriize kuheebwayo nk’ebitambo, kwonka aha bikwatiraine n’ebirikubaasa kuriibwa, Baibuli neeyoreka ngu ebinyonyi byona bikaba nibiikirizibwa kuriibwa ahakuba byona bikaba bitarikuzira, okuhitsya obu haateebwaho Ebiragiro bya Musa. (Lev 11:13-19, 46, 47; 20:25; Bir 14:11-20) Baibuli terikworeka enshonga ahabw’enki ebinyonyi ebimwe byabaire nibyetwa ‘ebirikuzira’. N’ahabw’ekyo, n’obu bingi aha binyonyi ebirikuzira byabaire biri amahungu, bimwe aharibyo bikaba nibiikirizibwa. (Reeba HOOPOE.) Kwonka okuzibirwa oku kukahwaho, bwanyima y’okutaho endagaano ensya, nk’oku Ruhanga yaayorekire Petero omu kworekwa.—Byak 10:9-15.
Eby’omuhendo eby’Omwoyo
it-1-E 563
Okwecwa Engondo
Ebiragiro bya Ruhanga bikaba nibizibira okwecwa engondo aha mubiri bwanyima y’okufeerwa. (Lev 19:28; 21:5; Bir 14:1) Abaisraeli bakaba batarikwikirizibwa kukora ekyo ahabw’okugira ngu bakaba bari eihanga eryereziibwe Yehova, eri yaayetooraniire. (Bir 14:2) Abaisraeli bakaba baine kwetantara ebintu byona ebyabaire biine akakwate n’okuramya ebishushani. N’ahabw’ekyo Abaisraeli bakaba batarikwikirizibwa kucura ekirenga bakahika n’aha kwecwa engondo aha mibiri yaabo ahabw’okufeerwa omuntu, ahabw’okugira ngu bakaba nibamanya embeera y’abafu kandi baine amatsiko g’okuzooka. (Dan 12:13; Heb 11:19) Kandi okuzibira okweshara emibiri kikaba nikihwera Abaisraeli kwetegyereza ngu baine kuha emibiri yaabo ekitiinisa.
JENWARI 18-24
EBY’OMUHENDO EBIRI OMU KIGAMBO KYA RUHANGA | ABALEEVI 22-23
“Amagyenyi Agaabaire Gabaho N’eki Garikumanyisa”
it-1-E 826-827
Obugyenyi bw’Emigaati Etatumbisiibwe
Aha izooba ry’okubanza ery’Obugyenyi bw’Emigaati Etatumbisiibwe, Abaisraeli bakaba bagira oruteerane orurikwera, kandi eizooba eryo ekaba eri sabato. Aha izooba rya kabiri, Nisani 16, bakaba bareetera omunyamurwa ekiba ky’engano, ekihingwa ekirikubanza kwera omuri Palestine. Obugyenyi obu butakabaireho, Abaisraeli bakaba batarikwikirizibwa kurya enjuma nari emigaati kuruga omu bihingwa ebyezire. Omunyamurwa akaba ahayo ebiba ebyo ahari Yehova omu muringo gw’Akamanyiso arikubizongazonzya, kandi bakaba bahayo empaya nto y’entaama ehikize nk’omwaka gumwe kandi etaine kamogo kuba ekitambo ky’okwotsya hamwe n’empogano y’esaano ejwangize n’amajuta, n’empogano y’eby’okunywa. (Lev 23:6-14) Hakaba hatariho kiragiro ky’okwotsya enjuma nari esaano aha eitambiro nk’oku abanyamurwa baatandikire kukora bwanyima. Kandi oyihireho ebi Abaisraeli boona baabaire bahayo nk’emiganuro, hakaba hariho entebeekanisa kugira ngu buri ka na buri muntu owaabaire aine ebintu omuri Israeli aheyo ebitambo by’okusiima omu bwire obw’obugyenyi.—Kur 23:19; Bir 26:1, 2; reeba FIRSTFRUITS.
Obukuru bw’Obugyenyi. Okurya emigaati etatumbisiibwe omu bwire obwo, kikaba nikihikaana n’ebi Yehova yaagambiire Musa, ebirikushangwa omu Okuruga 12:14-20, ebyabaire nibitwariramu ekiragiro ekiri omu runyiriri rwa 19: “Omu biro mushanju ekitumbisa kyona kitarireebwa omu maka gaanyu.” Omu Eky’Ebiragiro 16:3 emigaati etatumbisiibwe neeyetwa ‘emigaati y’okubonabona,’ kandi buri mwaka ekaba neeyijutsya Abayudaaya oku baarugire omuri Misri barikurahuka (obu baabaire bataine bwire bw’okutumbisa eisyanga ryabo [Kur 12:34]). N’ahabw’ekyo bakaba baijuka oku bacungwirwe kuruga omu kubonabona n’omu bukwatwa, nk’oku Yehova yaagambire ati: “Obone kwijuka eizooba eri waarugiireyo omu nsi ya Misiri ebiro byawe byona.” Abaisraeli okwetegyereza obusingye obu baabaire baine omu bwire obwo n’okwijuka ngu Yehova niwe Mucunguzi waabo kikaba kibatebeekanisa kugira obugyenyi obwabaire buri obw’okubanza omu mwaka.—Bir 16:16.
it-2-E 598 kacw. 2
Pentekoote
Oku baabaire batwara emiganuro y’engano ei baabaire bashaaruura kukaba nikutaanira kimwe aha ku baabaire batwara furakisi. Ebicweka bibiri bya ikumi bya eefa y’esaano y’engano (4.4 L; 4 dry qt) hamwe n’ekitumbisa bakaba babikoramu emigaati ebiri. Bakaba bagiiha ‘omu maka gaabo,’ ekirikumanyisa ngu ekaba neeshushana n’ei baabaire bateeka obutoosha kuriibwa omu maka gaabo kureka etari y’okukoresa omu buheereza oburikwera bwonka. (Lev 23:17) Bakaba bahayo ekitambo ky’okwotsya n’empongano y’ekibi, n’empaya nto ibiri z’entaama nk’empongano z’okusiima. Omunyamurwa akaba azongazonzya hamwe emigaati n’entaama omu maisho ga Yehova arikuta emigaati n’enyama y’entaama aha ngaro ze abizongazonzya hamwe, arikworeka ngu yaabihayo ahari Yehova. Bwanyima y’okuhayo emigaati n’entaama, omunyamurwa akaba abirya nk’empongano y’okusiima.—Lev 23:18-20.
Noogyenda Hamwe n’Ekibiina kya Yehova?
Ekibiina kya Yehova nikituhiga kukuratira obuhabuzi bwa Paulo obu: “Ka tuteekateekye oku twakwezirikisana kukundana n’okukora ebirungi, tutarikureka kuteeranira hamwe, nk’oku abamwe bagira, kureka tugumyane, kandi nk’oku murikureeba ngu ekiro ekyo kiri haihi n’okuhika, mweyongyere kutwaza mutyo.” (Heb. 10:24, 25) Obugyenyi obwabaire bubaho buri mwaka n’okweteeranira hamwe kuramya, bikaba byombeka Abaisraeli omu by’omwoyo. Kandi obugyenyi nk’obw’Ensiisira obwabaireho omu bunaku bwa Nehemia, bukaba bubareetera kushemererwa. (Kur. 23:15, 16; Neh. 8:9-18) Naitwe obunaku obu nitugira okushemererwa nk’okwo omu nteerane eza buri saabiiti, ez’ebiro bibiri n’ez’ebiro bishatu. Ka tuteereho kukoresa buri mugisha gwona kugasirwa omu ntebeekanisa ezi, tubaase kuguma tushemereirwe kandi tuhami omu by’omwoyo.—Tit. 2:2.
Eby’omuhendo eby’Omwoyo
Guma Otaine Kamogo!
Itwe abaheereza ba Ruhanga twagira ngu titwine kamogo, nikiba nikimanyisa ngu nitukundira kimwe Yehova, kandi ngu tumaririire kumuheereza wenka, tukeebembeza okukora ebi arikukunda. Yetegyereze ebigambo otaine kamogo oku birikukoresibwa omu Baibuli. Omu Baibuli ebigambo “otaine kamogo” obumwe nibimanyisa: ekihikire, ekishugaine, nari ekitaine kirikuburaho. Nk’eky’okureeberaho, Abaisraeli bakaba nibaha Yehova ebitambo, kandi Ebiragiro bikaba nibigira ngu baheyo enyamaishwa ezishugaine. (Lev. 22:21, 22) Abaheereza ba Ruhanga bakaba batarikwikirizibwa kuhayo enyamaishwa etaine kuguru, okutu, eriisho, nari erwaire. Yehova akaba naakitwara nka kikuru ngu enyamaishwa ebe ehikire, eshugaine, nari etaine ekibuzireho. (Mal. 1:6-9) Eki nikibaasa kutuhwera kwetegyereza ahabw’enki Yehova naafayo aha kushugaana nari okutagira ekyaburaho. Twagura ekintu, nk’ekijuma, ekitabo, nari ekikoreso, nituba tutarikwenda ekiine emyanya mihango, ebihengyere, nari ekibuzirweho ebicweka ebimwe. Nituba nitwenda ekihikire, ekishugaine, nari ekijwire. Nikwo Yehova arikwenda tumukunde tutyo, kandi tumuhamireho. Tushemereire kumukunda omu muringo oguhikire, ogushugaine, kandi omu bwijwire.
JENWARI 25-31
EBY’OMUHENDO EBIRI OMU KIGAMBO KYA RUHANGA | ABALEEVI 24-25
“Ahabw’enki Twine Kumanya Ebirikukwata aha Mwaka gwa Jubili?”
it-1-E 871
Obusingye
Ruhanga w’Obusingye. Yehova ni Ruhanga w’obusingye. Akacungura eihanga rya Israeli kuruga omu buhuuku omuri Misri. Akabagira ngu baaguma niboorobera ebiragiro bye bakaba nibaija kugira obusingye. (Bir 15:4, 5) Daudi akagamba aha ku abaabaire nibatuura omuri Yerusaalemu baabaire baine “obusingye.” (Zab 122:6, 7) Kwonka, ekiragiro kikaba nikigira ngu omushaija ku yaabaire aba omworo akaba naabaasa kweguza omu buhuuku kugira ngu abaase kutunga ebirikwetengyesa ebye n’ab’omu ka ye. Kwonka ebiragiro bikaba nibigira ngu Omuheburaayo ogwo akaba aine kuheebwa obugabe omu mwaka gwa mushanju. (Kur 21:2) Ahari Jubili (eyaabaire ebaho buri myaka 50), okucungurwa kukaba kurangirirwa omu nsi yoona. Buri Muheburaayo weena owaabaire aba ari omuhuuku akaba arekurwa, kandi buri mushaija akaba agarurirwa obuhunguzi bwe.—Lev 25:10-19.
it-1-E 1200 kacw. 2
Obuhunguzi
Obu itaka ryabaire riine kuguma riri ery’eka emwe, rikaba ritarikubaasa kuguzibwa kimwe. N’ahabw’ekyo okuguza eitaka kukaba nikurugiirira aha myaka ei baabaire nibaza kurihingamu, n’emyaka eyaabaire eba neeburayo Jubili endiijo ekahika, ahakuba aha Jubili eitaka ryona bakaba barigarurira bakama baaryo. (Lev 25:13, 15, 23, 24) Ekiragiro ekyo kikaba nikikwata n’aha maju agaabaire gari omu ndeebo ezaabaire ziteehinguririziibwe ngo z’amabaare, ezaabaire nizibarwa nk’eziri omu ishwa. Kandi enju eyaabaire eba eri omu rurembo orwehinguririziibwe orugo rw’amabaare, ekaba neebaasa kucungurwa omu mwaka gumwe kuruga obu yaaguzibwa, kwonka ku yaabaire eba etacungwirwe ekaba eza omu bushoboorozi bw’owaabaire aba agiguzire. Kwonka, amaju g’omu ndembo z’Abaleevi gakaba nigabaasa kucungurwa obwire bwona ahakuba bo bakaba bataine buhunguzi bw’eitaka.—Lev 25:29-34.
it-2-E 122-123
Jubili
Ku baabaire boorobera ekiragiro kya Jubili, eihanga ryabo rikaba ritagira embeera mbi nk’ei turikureeba omu mahanga maingi omu bunaku obu, aharimu abantu b’emiringo ebiri, abagaiga munonga n’abooro munonga. Eki kikaba nikigasira buri muntu, kandi kikaba nikigasira n’eihanga, ahakuba tihariho owaabaire aba omworo munonga nari akaremwa kugira eki yaakora ahabw’embeera mbi omu by’entaatsya, boona bakaba bakoresa emyoga yaabo n’amaani gaabo kukora ebirikugasira eihanga. Kandi ahabw’okugira ngu Yehova akaba abaha emigisha kubaasa kweza eby’okurya, n’ahabw’obwegyese bwe, Abaisraeli ku baabaire bamworobera, bakaba bagira obutegyeki burungi n’obusinguzi oburikureetwa okworobera ebiragiro bya Ruhanga.—Isa 33:22.
Eby’omuhendo eby’Omwoyo
w09-LU 10/1 18 kacw. 4
Nga Waliwo Akunyiizizza
Omuisiraeri bwe yalwananga ne Muisiraeri munne n’amuggyamu eriiso, naye yalinanga okuggibwamu eriiso. Naye, tekyali eri oyo gwe baabanga baggyemu eriiso oba ab’omu maka ge okwesasuza. Okusinziira ku tteeka eryo, yalinanga okutwala ensonga eyo mu b’obuyinza, kwe kugamba eri abalamuzi bagigonjoole. Eky’okuba nti oyo eyabanga atuusizza obulabe ku muntu munne mu bugenderevu naye yalinanga okufuna ekibonerezo kye kimu, kyakugiranga abantu okwesasuza. Naye waliwo n’ebirala ebyali bizingirwamu.
FEBWARI 1-7
EBY’OMUHENDO EBIRI OMU KIGAMBO KYA RUHANGA | ABALEEVI 26-27
“Oku Turikubaasa Kutunga Emigisha ya Yehova”
w08-LU 4/15 4 kacw. 8
Weesambe “Ebintu Ebitaliimu”
‘Eby’obugagga’ biyinza bitya okufuuka katonda? Lowooza ku mayinja agaabanga mu nnimiro mu Isiraeri ey’edda. Amayinja ng’ago gaali gasobola okukozesebwa mu kuzimba ennyumba oba ebisenge. Ku luuyi olulala, bwe baagasimbanga ‘ng’empagi’ okugavunnamira, olwo nga gafuuka ekyesittaza eri abantu ba Yakuwa. (Leev. 26:1) Mu ngeri y’emu, ssente za mugaso. Tuzeetaaga okweyimirizaawo, era tuyinza okuzikozesa mu kuweereza Yakuwa. (Mub. 7:12; Luk. 16:9) Naye singa tukulembeza okunoonya ssente mu kifo ky’okwenyigira mu buweereza bwaffe obw’Ekikristaayo, olwo ssente ziba zifuuse katonda waffe. (Soma 1 Timoseewo 6:9, 10.) Mu nsi eno eteeka ennyo essira ku kunoonya eby’obugagga, tulina okulaba nti tetugwa lubege mu nsonga eno.—1 Tim. 6:17-19.
it-1-E 223 kacw. 3
Okutiina
Ahabw’omuringo ogu Yehova yaakoreisemu Musa n’oku yaamutwariize, Abaisraeli bakaba nibatiina Musa (Omuruheburaayo, moh·raʼʹ). (Bir 34:10, 12; Kur 19:9) Abaabaire baine okwikiriza bakaba nibiikiriza obushoboorozi bwa Musa. Bakeetegyereza ngu Ruhanga akagamba nabo kurabira omuri Musa. Kandi Abaisraeli bakaba nibatiina n’omwanya gwa Yehova ogurikwera. (Lev 19:30; 26:2) Ekirikumanyisa ngu bakaba baine kuha omwanya gwa Ruhanga ekitiinisa, barikuramya omu muringo ogu Yehova yaabaire abagambiire kandi barikutwaza omu muringo ogurikuhikaana n’ebiragiro bye.
w91-LU 3/1 5 kacw. 10
“Emirembe gya Katonda” Gikuume Omutima Gwo
Yakuwa yagamba eggwanga eryo nti: “Bwe munaatambuliranga mu mateeka gange ne mwekuumanga ebiragiro byange ne mubikola; kale nnaawanga enkuba yammwe mu ntuuko zaayo, n’ensi eneebalanga ekyengera kyayo, n’emiti egy’omu nnimiro ginaabalanga ebibala byagyo. Nange nnaawanga emirembe mu nsi, era munaagalamiranga so tewaabenga anaabatiisanga: era ndimalawo ensolo embi mu nsi, so n’ekitala tekiiyitenga mu nsi yammwe. Era nnaatambuliranga mu mmwe ne mbeera Katonda wammwe, nammwe munaabanga bantu bange.” (Eby’Abaleevi 26:3, 4, 6, 12) Isiraeri yali asobola okweyagalira mu mirembe mu kuba nti baali mu butebenkevu okuva ku balabe baabwe, nga balina ebintu bingi, era n’enkolagana ey’oku lusegere ne Yakuwa. Naye kino kyandyesigamye ku kunywerera kwabwe ku Mateeka ga Yakuwa.—Zabbuli 119:165.
Eby’omuhendo eby’Omwoyo
it-2-E 617
Endwara
Ekaba Ereetwa Okwehuzya Ebiragiro bya Ruhanga. Abaisraeli bakatunga okuraburwa ngu baayanga kworobera ebiragiro bya Ruhanga akaba naija kubareetera endwara. (Lev 26:14-16, 23-25; Bir 28:15, 21, 22) Omu byahandiikirwe, okugira amagara marungi, omu by’omubiri nari omu by’omwoyo, kiine akakwate n’okugira emigisha kuruga ahari Ruhanga (Bir 7:12, 15; Zab 103:1-3; Enf 3:1, 2, 7, 8; 4:21, 22; Kush 21:1-4), kwonka endwara eine akakwate n’ekibi n’obutahikiirira. (Kur 15:26; Bir 28:58-61; Isa 53:4, 5; Mat 9:2-6, 12; Yoh 5:14) N’ahabw’ekyo, n’obu omu mbeera ezimwe Yehova Ruhanga yaabaire areetera omuntu kurwara ahonaaho, nk’obu yaareetera Miriamu, Uziya, na Gehazi kurwara ebibembe (Kub 12:10; 2Bus 26:16-21; 2Bag 5:25-27), nikireebeka ngu obwire obwingi endwara zikaba zireetwa okushisha kw’omuntu nari eihanga ryona. Bakaba bashaaruura ebi baabaire babiba; emibiri yaabo ekaba ebonabona ahabw’okukora ebintu bibi. (Gal 6:7, 8) Abo abaabaire beejumba omu bushambani, entumwa Paulo akagira ngu Ruhanga akabareka ‘kukora ebihagaro, bakashiisha oburungi bw’emibiri yaabo bonka na bonka . . . baihurwa omu mibiri yaabo ebishemereire obuhabe bwabo.’—Rom 1:24-27.
FEBWARI 8-14
EBY’OMUHENDO EBIRI OMU KIGAMBO KYA RUHANGA | OKUBARA 1-2
“Yehova Okutebeekanisa Abaheereza Be”
w95-LU 9/1 4 kacw. 4
Ekifo Ekituufu Okusinza Yakuwa Kye Kulina mu Bulamu Bwaffe
Singa wali oyimye mu bbanga n’otunuulira Abaisiraeri nga basiisidde mu ddungu, kiki kye wandirengedde? Weema nnyingi nnyo, entegeke obulungi, ezaalimu mpozzi abantu ng’obukadde busatu n’okusingawo, abateereddwa mu bibinja by’ebika bisatu bisatu mu mambuka, amaserengeta, ebuvanjuba n’ebugwanjuba. Ng’oyongedde okwekkaanya, wandisobodde okulaba ekibinja ekirala mu makkatikkati g’olusiirira. Weema zino ezaali zaawuddwamu obubinja obutonotono bwa mirundi ena mwe mwasulanga ab’ekika kya Leevi. Mu makkati g’olusiisira, mu kifo ekyetooloddwa olukomera olw’olugoye, waaliwo weema ey’enjawulo. Eno ye yali “eweema ey’okusisinkanirangamu,” Abaisiraeri aba “omutima ogw’amagezi” gye baazimba nga bagoberera enteekateeka ya Yakuwa.—Okubala 1:52, 53; 2:3, 10, 17, 18, 25; Okuva 35:10.
it-1-E 397 kacw. 4
Orusiisira
Orusiisira rw’Abaisraeli rukaba ruri ruhango munonga. Abaabaire bahandiikirwe bakaba bari abashaija abarwani 603,550, otabariiremu abakazi n’abaana, abakaikwire n’abaine obumuga, Abaleevi 22,000, ‘n’omutwe muhango gw’ebijwangye by’abantu’—obundi boona hamwe bakaba nibahika 3,000,000 nari n’okurengamu. (Kur 12:38, 44; Kub 3:21-34, 39) Omwanya ogu abantu aba baabaire batuuraho tigurikumanywa obuhango bwago. Obu baateera orusiisira rwabo ahashungaine na Yeriko, Baibuli neeyoreka ngu bakaba nibatuura omu mwanya ogurikuruga “Besi-yeshimooseveni okuhika Abeeli-shitimu omu mpita za Moab.”—Kub 33:49.
Eby’omuhendo eby’Omwoyo
it-2-E 764
Okwehandiikisa
Okuhandiikwa, na munonga kurugiirira aha eiziina nari oruganda nari eka. Kikaba nikikira aha kubara abantu kyonka. Okuhandiikwa kw’abantu omu ihanga ryona okurikugambwaho omu Baibuli kukaba nikuhwera omu miringo mingi, nk’okugyereka emishoro, okutoorana abaabaire nibabaasa kuza omu mahe, nari okumanya Abaleevi abaabaire nibiikirizibwa kuheereza omu mwanya ogurikwera.
FEBWARI 15-21
EBY’OMUHENDO EBIRI OMU KIGAMBO KYA RUHANGA | OKUBARA 3-4
“Obuheereza bw’Abaleevi”
it-2-E 683 kacw. 3
Omunyamurwa
Omu Bwire bw’Endagaano y’Ebiragiro. Obu Abaisraeli baabaire bari omu buhuuku omuri Misri, Yehova akeeyereza emijigaijo yoona omuri Israeli obu yaacwekyereza emijigaijo yoona ey’Abanyamisri omu kibonaboneso kya ikumi. (Kur 12:29; Kub 3:13) Yehova akatoorana emijigaijo yoona kuba eye, kubaasa kukoresibwa omu buheereza bw’omutaano. Ruhanga akaba naabaasa kukoresa abashaija emijigaijo boona omuri Israeli kuba abanyamurwa n’okureeberera omwanya ogurikwera. Kureka, kikaba nikihikaana n’ekigyendererwa kye kutoorana abashaija kuruga omu ruganda rw’Abaleevi kumuheereza. N’ahabw’ekyo akaikiriza kutoorana abashaija Abaleevi omu mwanya gw’emijigaijo yoona ey’enganda ezindi 12 (oruzaaro rw’abatabani ba Yosefu Efuraimu na Manaase rukaba nirubarwa nk’enganda ibiri). Omu kubara abantu, emijigaijo ey’Abaisraeli eyashaagire aha mubaro gw’abashaija Abaleevi, ekaba eri 273, n’ahabw’ekyo kubaasa kucungura emijigaijo y’Abaisraeli egyo, Ruhanga akashaba ngu baheyo shekeli itaano (doora 11) za buri omwe ahari egyo mijigaijo, esente ezo bakaziha Arooni n’abatabani. (Kub 3:11-16, 40-51) Ekyo kitakabaireho, Yehova akaba yaaherize kutoorana abashaija ab’omu ka ya Arooni ab’oruganda rw’Abaleevi kuba abanyamurwa omuri Israeli.—Kub 1:1; 3:6-10.
it-2-E 241
Abaleevi
Emirimo. Abaleevi bakaba nibaruga omu maka ashatu, kuruga omuri batabani ba Leevi Gereshoni (Gereshomu), Kohasi, na Merari. (Kut 46:11; 1Bus 6:1, 16) Buri ka ekaba eheebwa omwanya haihi n’eihema obu baabaire bari omu ihamba. Ab’eka ya Arooni owaabaire ari ow’omu nju ya Kohasi bakaba bateera amahema gaabo omu maisho g’eihema aha rubaju rw’oburugwa-izooba. Aba Kohasi abandi bakaba bateera amahema gaabo aha rubaju rw’obutaaho orw’obukiizi-bwa-buryo, aba Gereshoni bakaba bateera amahema gaabo aha rubaju rw’oburengyerwa-izooba, aba Merari bakaba bateera amahema gaabo aha rubaju rw’obutaaho rw’obukiizi-bwa-bumosho. (Kub 3:23, 29, 35, 38) Okwombeka eihema, okurisheenya, n’okuritwara yoona ekaba eri emirimo y’Abaleevi. Ku bwabaire buhika obwire bw’okugyenda, Arooni n’abatabani bakaba bahanura omukingo ogwabaire nigutaanisa Omwanya Ogurikwera n’Omwanya Ogurikwera Munonga kandi bashangira eshanduukye y’endagano, amatambiro, n’ebindi bintu ebirikwera ebyabaire bikoresibwa. Aba Kohasi bakaba beekorera ebintu ebi. Aba Gereshoni bakaba baheeka emikingo y’Obutaaho ey’Eihema, n’eby’okurishakaara, n’omukingo gw’omuryango gw’Eihema, n’emikingo y’orugo, n’emirunga yaayo (emirunga y’Eihema), kandi aba Merari bakaba baheeka embaaho z’Obutaaho, n’enyomyo zaazo n’ebiina byazo, n’enyomyo z’orugo, n’ebiina byazo n’enkondo zaazo, n’emirunga yaazo (emirunga yoona okwehinguririiza obutaaho).—Kub 1:50, 51; 3:25, 26, 30, 31, 36, 37; 4:4-33; 7:5-9.
it-2-E 241
Abaleevi
Omu bwire bwa Musa, Omuleevi ku yaabaire ahitsya emyaka 30 nibwo yaabaire abaasa kuza omu buheereza kukora emirimo y’eihema, nk’okwekorera eihema n’ebintu byayo ku ryabaire riba nirifururwa. (Kub 4:46-49) Emirimo emwe bakaba nibabaasa kugikora baahitsya emyaka 25, kwonka nikireebeka bakaba batarikukora erikwetenga amaani maingi, nk’okuheeka eihema. (Kub 8:24) Omu bwire bw’Omugabe Daudi emyaka bakagituubya baagita ahari 20. Enshonga ei Daudi yaahaire n’okugira ngu bakaba batakiine kwekorera eihema. Ku baabaire baahitsya emyaka 50 bakaba barekyera aho kuheereza omu muringo ogwo ogurikurusya. (Kub 8:25, 26; 1Bus 23:24-26; reeba AGE.) Abaleevi bakaba baine kuba nibamanya gye Ebiragiro, obwire obwingi bakaba bashabwa kubishomera abantu n’oku bibeegyesa.—1Bus 15:27; 2Bus 5:12; 17:7-9; Neh 8:7-9.
Eby’omuhendo eby’Omwoyo
w06-LU 8/1 25 kacw. 13
Beera wa Magezi—Tya Katonda!
Dawudi bwe yafuna obuyambi bwa Yakuwa ng’ayolekaganye n’ebizibu, kyamuleetera okweyongera okumutya era n’okumwesiga. (Zabbuli 31:22-24) Kyokka, emirundi esatu mirambirira, okutya Dawudi kwe yalina eri Katonda kwaddirira, era ebyavaamu byali bibi nnyo. Ku mulundi ogwasooka, yakola enteekateeka essanduuko y’endagaano n’etwalibwa e Yerusaalemi ku kigaali mu kifo ky’okugitwalira ku bibegabega by’Abaleevi ng’Amateeka ga Katonda bwe gaali galagira. Uzza eyali akulembera ekigaali bwe yakwata ku Ssanduuko okugitereeza, yafiirawo ‘olw’ekyonoono kye.’ Mazima ddala, Uzza yakola ekibi eky’amaanyi, kyokka, Dawudi okulemererwa okugoberera Amateeka ga Katonda kye kyaviirako akabi ako okubaawo. Okutya Katonda kitegeeza okukola ebintu nga tugoberera enteekateeka ye.— 2 Samwiri 6:2-9; Okubala 4:15; 7:9.
FEBWARI 22-28
EBY’OMUHENDO EBIRI OMU KIGAMBO KYA RUHANGA | OKUBARA 5-6
“Noobaasa Kutooreza Ota Abanaziiri?”
it-2-E 477
Abanaziiri
Hakaba hariho ebintu bishatu ebi Abanaziiri baabaire batarikwikirizibwa kukora: (1) Bakaba batarikwikirizibwa kunywa ebirikusinza; kandi bakaba batarikwikirizibwa kurya ebikozirwe omu mizaabibu, yaaba ehaire, nari etahaire, nari eyomire, nari kunywa eshande yaayo, yaaba eherize kukorwa, etumbisiibwe, nari erikushaarira. (2) Bakaba batarikwikirizibwa kuteega ishokye ryabo. (3) Bakaba batarikwikirizibwa kukwata aha mutumbi n’obu gwakuba ogw’omunyabuzaare—ishe, nyina, mwine ishe, nari munyaanya.—Kub 6:1-7.
Endahiro z’Omutaano. Omuntu owaabaire arahira endahiro y’omutaano egi akaba aine kuba Omunaziiri ‘orikuraganisa kweshoroorera’ Yehova nari kwehayo ahari We, kandi atarikukikora ahabw’okwenda ngu abandi bamusiime nari kweyoreka aha bandi ngu naayetantara ebintu ebimwe. Kureka, ‘ebiro byona ebi yaabaire amara omu bunaziiri akaba aba ayereziibwe’ Yehova.—Kub 6:2, 8; gyeragyeranisa Kut 49:26.
N’ahabw’ekyo ebi Abanaziiri baabaire baine kuhikiiriza, bikaba biri bikuru munonga kandi biine amakuru g’omutaano omu kuramya Yehova. Nk’oku omunyamurwa omukuru yaabaire ataine kukwata aha mutumbi, n’obu gwakuba guri ogw’omunyabuzaare, ahabw’okugira ngu akaba ari omu ofiisi erikwera, Abanaziiri nabo bakaba baine kutwaza batyo. Ahabw’okugira ngu omunyamurwa omukuru n’abanyamurwa abandi bakaba baine obujunaanizibwa bukuru, bakaba batarikwikirizibwa kunywa viinyo nari ebirikusinza baaba nibakora emirimo erikwera omu maisho ga Yehova.—Lev 10:8-11; 21:10, 11.
Kandi, Omunaziiri (Heb., na·zirʹ) akaba ayoreka ngu ‘n’orikwera, arikureka obutsibo bw’eishokye rye bukakura,’ eryabaire rikora nk’akamanyiso ahu buri omwe yaabaire naabaasa kubamanyira ngu n’Abanaziiri. (Kub 6:5) Ekigambo na·zirʹ eky’Oruheburaayo kikaba kikoresibwa kumanyisa emizaabibu “etashariire” omu mwaka gwa Sabato erikwera n’omu mwaka gwa Jubili. (Lev 25:5, 11) Kandi ekipande ky’ekirunga kirikwera eky’ezaabu ekyabaire kiri aha kikwemba ky’omunyamurwa omukuru, ekyabaire kiriho ebigambo “Oyereziibwe [Yehova],” kikaba nikyetwa ‘ekirunga kirikwera [Heb., neʹzer, ekirikuvunuurwa kuruga omu kigambo na·zirʹ].’ (Kur 39:30, 31) Nikyo kimwe, ekikwemba eki abagabe b’Abaisraeli baabaire bajwara kikaba nikyetwa neʹzer. (2Sam 1:10; 2Bag 11:12; reeba CROWN; DEDICATION.) Omu kibiina Ekikristaayo entumwa Paulo akagira ngu abakazi nibaheebwa eishokye riraingwa omu mwanya gw’ekikwemba. Eishokye niriijutsya abakazi ngu baine omwanya ogurikutaana aha gw’abashaija; baine kuguma nibaijuka kworobera entebeekanisa ya Ruhanga. N’ahabw’ekyo ebintu nk’ebi, okutateega eishokye (ekitari ky’obutoosha aha bashaija), okutanywa viinyo n’okuguma bari abashemeire bari abataine kamogo—bikaba nibiijutsya Abanaziiri abaabaire beehaireyo, obukuru bw’okwefeerereza n’okweheerayo kimwe kworobera ebi Yehova arikukunda.—1Kor 11:2-16; reeba HAIR; HEAD COVERING; NATURE.
Eby’omuhendo eby’Omwoyo
w05-E 1/15 30 kacw. 2
Ebibuuzo Kuruga omu Bashomi
Samusooni, akaba ari Omunaziiri omu muringo ogundi. Obu Samusooni yaabaire atakazairwe, maraika wa Yehova akagambira nyina ati: “Reeba, noija kugira enda, ozaare omwana w’omwojo; kandi orumweiso tirurimuraba ha mutwe; ahakuba ogwo mwana aryaba Omunaziiri ahari Ruhanga okuruga omu nda ya nyina; kandi niwe aritandika kujuna Abaisraeli omu mikono y’Abafilistia.” (Abaramuzi 13:5) Samusooni tarakozire ndahiro yoona ey’Obunaziiri. Akatooranwa Yehova kuba Omunaziiri, kandi akaba ari ow’okuba Omunaziiri ebiro byona. N’ahabw’ekyo ekiragiro ky’okutakwata aha mutumbi kikaba kitarikumukwataho. Ku ogire ngu ekiragiro kikaba nikimukwataho, ku yaakukwatsire aha mutumbi atakigyendereire, mbwenu shi akaba naabaasa ata kugaruka kutandika kuba Omunaziiri kandi obwo yaabaire ari Omunaziiri kuruga obu yaazaarwa? N’ahabw’ekyo, ebi Omunaziiri ow’ebiro byona yaabaire aine kuhikiiriza bikaba nibitaana aha bi Omunaziiri owaabaire ayehayo ayekundiire yaabaire aine kuhikiiriza.