Ebijuriziibwe omu Katabo k’Obuheereza Bwaitu N’oku Turikutwaza
MAACI 1-7
EBY’OMUHENDO EBIRI OMU KIGAMBO KYA RUHANGA | OKUBARA 7-8
“Ebi Turikwegyera aha Rusiisira rw’Abaisraeli”
it-1-E 497 kacw. 3
Ekibiina
Obumwe abashaija abaabaire baine obujunaanizibwa omuri Israeli bakaba bagira ebi baakora barikujwekyera abantu. (Ezr 10:14) N’ahabw’ekyo, “abeebembezi b’enganda” bakagira ebi baahayo obu haateebwaho eihema. (Kub 7:1-11) Kandi omu bunaku bwa Nehemia, obu abanyamurwa, Abaleevi, ‘n’abategyeki b’abantu’ baakora endagaano kandi bakagitaho obumanyiso bwabo, bakaba nibajwekyera abantu. (Neh 9:38–10:27) Obu Abaisraeli baabaire bari omu ihamba, hakaba hariho ‘abeebembezi b’eihanga, abashaija rugambwa abaatoorainwe omu mutwe gw’abaateeraine’ kandi magana abiri na makumi ataano aharibo, bakegaita ahari Koora, Dasani, Abiraamu, na Oni kuhakanisa Musa na Arooni. (Kub 16:1-3) Yehova akagambira Musa kutoorana abashaija 70 omu bakuru b’abantu ‘kuheeka nawe omutwaro gw’abantu’ ogu yaabaire atarikubaasa kuheeka wenka. (Kub 11:16, 17, 24, 25) Abaleevi 4:15 nihagamba aha “bakuru b’eihanga,” kandi nikireebeka ngu abashaija abakuru nibo baabaire bajwekyera abantu, kandi barikukora nk’abaramuzi.—Kub 1:4, 16; Yos 23:2; 24:1.
it-2-E 796 kacw. 1
Reubeeni
Omu rusiisira rw’Abaisraeli, baijukuru ba Reubeeni, aba Simeoni n’aba Gaadi, bakaba bari aha rubaju rwa bukiizi-bwa-buryo bw’eihema. Ku baabaire baba bari aha rugyendo, orurango rw’orusiisira orwabaire nirwebemberwa oruganda rwa Reubeeni rukaba rukuratira orurango rw’orusiisira orwabaire rurimu Abayuda, Abaisakaari, n’Abazebuluuni. (Kub 2:10-16; 10:14-20) Oku nikwo enganda zaakurataine obu baabaire nibahayo empongano aha izooba ry’okweza eihema.—Kub 7:1, 2, 10-47.
w04-LU 8/1 30 kacw. 1
Ebikulu Okuva mu Kitabo ky’Okubala
8:25, 26. Okusobola okukakasa nti Abaleevi abaalina amaanyi be baaweerezanga, abo ababanga bakaddiye baalagirwanga okuwummula obuweereza bwabwe. Kyokka, baalinga basobola okwewaayo okuyamba Abaleevi abalala. Wadde ng’omuweereza w’Obwakabaka leero tasobola kuwummula mulimu gwa kubuulira, omusingi oguli mu tteeka lino gulina kye gutuyigiriza. Singa Omukristaayo aba takyasobola kutuukiriza buvunaanyizibwa obumu olw’okukaddiwa, asobola okwenyigira mu buweereza obulala ng’amaanyi ge bwe gaba gamusobozesa.
Eby’omuhendo eby’Omwoyo
it-1-E 835
Omujigaijo
Obu emijigaijo y’aboojo b’Abaisraeli niyo yaabaire eshemereire kuba emitwe y’amaka, ekaba neejwekyera eihanga ryona. Kandi Yehova akagamba aha eihanga ryona nk’omwana we ‘w’omujigaijo,’ kandi niryo eihanga eri yaabandize kukora naryo endagaano ahabw’endagaano ei yaakozire na Abrahamu. (Kur 4:22) Ahabw’okugira ngu Yehova akaba arinzire amagara gaabo, akaha ekiragiro ngu bamwereze “emijigaijo yoona; ekiigura-nda kyona omu Baisraeli yaaba mu bantu nari omu matungo.” (Kub 13:2) N’ahabw’ekyo emijigaijo yoona ey’aboojo ekaba eri eya Yehova.
MAACI 8-14
EBY’OMUHENDO EBIRI OMU KIGAMBO KYA RUHANGA | OKUBARA 9-10
“Oku Yehova Arikwebembera Abaheereza Be”
it-1-E 398 kacw. 3
Orusiisira
Oku abantu abaabaire bari omu orusiisira oruhango oru baabaire baruga omu mwanya gumwe kuza omu gundi (Musa akagamba aha nsiisira nka 40 omu Okubara 33) kikaba nikyoreka omuringo murungi ogu baabaire batebeekanisiibwemu. Ekicu ku kyabaire kiguma aha mutwe gw’eihema, orusiisira rukaba ruguma omu mwanya gumwe. Ekicu ku kyabaire kigyenda, abantu bakaba bagyenda. “Bakaba bateera amahema ahabw’ekiragiro kya Mukama [Yehova]; kandi bagyenda ahabw’ekiragiro kye.” (Kub 9:15-23) Bakaba bateera enzamba ibiri eziheesirwe omu feeza kumanyisa boona abari omu rusiisira ebiragiro bya Yehova. (Kub 10:2, 5, 6) Ezamba ez’akasirikiriro zikaba zooreka ngu baine kugyenda. Omurundi gw’okubanza obu ekyo kyabaho ‘n’omu mwaka gwa kabiri [1512 Y.A.], omu kwezi kwa kabiri aha kiro kya makumi abiri.’ Eshanduukye y’endagaano ebari omu maisho, hakaba habanza kwimutsya orurango rw’orusiisira orwabaire rurimu Abaisakaari, Abazebuluuni barikwebemberwa Abayuda. Bakaba bakuratwa beene Gereshoni na beene Merari beekoreire ebicweka by’eihema. Reero hakaba hakurataho orurango rw’orusiisira orwabaire nirwebemberwa Abareubeeni, rurimu Abasimeoni n’Abagaadi. Bwanyima hakaba hakurataho aba Kohasi baheekire ebintu eby’omu mwanya ogurikwera, reero hakurataho orurango rw’orusiisira orwakashatu orwabaire rurimu Abaefuraimu, Abamanaase n’Ababenyamiini. Kandi orurango rw’orusiisira orwabaire ruri enyima rukaba rurimu Abaasheri Abanafutaali barikwebemberwa Abadaani. N’ahabw’ekyo orurango rw’orusiisira orwabaire rwine abantu baingi n’amaani nirwo rwabaire ruza omu maisho kandi orundi rukaza enyima.—Kub 10:11-28.
w11-LU 4/15 4-5
Olaba Obukakafu Obulaga nti Katonda Awa Abantu Be Obulagirizi?
Tuyinza tutya okulaga nti tukkiriza obulagirizi Katonda bw’atuwa? Omutume Pawulo yagamba nti: “Muwulirenga abo ababakulembera era mubagonderenga.” (Beb. 13:17) Kino oluusi tekiba kyangu. Okugeza: Kuba akafaananyi ng’oli omu ku Baisiraeri abaaliwo mu kiseera kya Musa. Oluvannyuma lw’okumala ennaku eziwerako nga mutambula, empagi eyimirira. Eneemalawo bbanga ki? Lunaku lumu? Wiiki emu? Oba myezi egiwerako? Otandika okwebuuza, ‘Nsumulule emigugu gyange gyonna?’ Mu kusooka, oyinza okuggyamu ebintu ebitonotono bye weetaaga okukozesa. Kyokka oluvannyuma lw’ekiseera, okoowa okukeberanga mu migugu gyo ng’oliko by’onoonya, era osalawo okugisumulula gyonna. Naye oba omaliriza bw’oti okugisumulula, ogenda okulaba ng’ekire kitandika okutambula—era nga kikwetaagisa okuddamu okugisiba! Ekyo tekiba kyangu kukola era kiyinza n’okukukaluubirira. Wadde kyali kityo, Abaisiraeri baalinanga okusitula amangu ago ‘ne batambula.’—Kubal. 9:17-22.
Tweyisa tutya singa waliwo obulagirizi Katonda bw’atuwadde? Tufuba okubukolerako ‘mu bwangu ddala nga bwe kisoboka,’ oba tugenda mu maaso okukola ebintu nga bwe tubadde tubikola? Tufuba okukolera ku bulagirizi obutuweebwa ku bintu, gamba ng’okuyigiriza abantu Bayibuli, okubuulira abantu aboogera olulimi olugwira, okuba n’okusinza kw’amaka obutayosa, okukolagana n’Akakiiko Akakwataganya eby’Eddwaliro, ne ku ngeri gye tusaanidde okweyisaamu nga tugenze mu nkuŋŋaana zaffe ennene? Tulaga nti tukkiriza obulagirizi Katonda bw’atuwa nga tukolera ku magezi agatuweebwa. Bwe tubaako ebintu ebikulu bye tusalawo, tetukolera ku magezi gaffe naye tugoberera amagezi agava eri Yakuwa awamu n’ekibiina kye. Ng’omwana omuto bw’addukira eri bazadde be okusobola okufuna obukuumi nga waliwo obuzibu, naffe tuddukira mu kibiina kya Yakuwa nga tufunye ebizibu.
Eby’omuhendo eby’Omwoyo
it-1-E 199 kacw. 3
Okuteeranira Hamwe
Omugasho gw’Okuteeranira Hamwe. Okuhingurwaho okwabaire kubaho buri mwaka kukaba nikworeka obukuru bw’okuteeranira hamwe kubaasa kugasirwa omuri byona ebi Yehova arikuha abaheereza be. Buri mushaija weena owaabaire aba ashemeire kandi atari aha rugyendo kwonka akeehuzya okukuza Okuhingurwaho akaba aine kwitwa. (Kub 9:9-14) Obu Omugabe Hezekia yaayeta abantu b’omuri Yuda na Israeli kwija omuri Yerusaalemu kukuza Okuhingurwaho, obutumwa bwe bukaba nibugira buti: “Imwe Baisraeli ’mwe, mugarukire [Yehova] . . . mutagira ebitsya bigangaire nka baashwenkuriimwe, kureka mwehongyere [Yehova], mutaahe omu Mwanya gwe ogurikwera, ogu yaayerize kuba ogurikwera ebiro byona, muheereze [Yehova] Ruhanga waanyu, ekiniga kye kingi kibone kubarugaho. . . . [Yehova] Ruhanga waanyu agira embabazi n’esaasi; kandi ku muraamugarukire, tarikwija kubaima maisho.” (2Bus 30:6-9) Omuntu ku yaabaire ayehuzya kuzayo akigyendereire kikaba nikyoreka ngu arugire ahari Ruhanga. N’obu Abakristaayo baraabe batakikuza obugyenyi bw’Okuhingurwaho, Paulo akabahiga kuteehuzya okuteeranira hamwe n’abaheereza ba Ruhanga arikugira ati: “Ka tuteekateekye oku twakwezirikisana kukundana n’okukora ebirungi, tutarikureka kuteeranira hamwe, nk’oku abamwe bagira, kureka tugumyane, kandi nk’oku murikureeba ngu ekiro ekyo kiri haihi n’okuhika, mweyongyere kutwaza mutyo.”—Heb 10:24, 25; reeba CONGREGATION.
MAACI 15-21
EBY’OMUHENDO EBIRI OMU KIGAMBO KYA RUHANGA | OKUBARA 11-12
“Ahabw’enki Twine Kwetantara Okwetomboita?”
w01-LU 7/1 13 kacw. 20
Temufuuka Bawulizi Abeerabira
Abakristaayo abasinga obungi tebeenyigira mu mpisa ez’obugwenyufu. Kyokka, tulina okwegendereza obuteemulugunya ne kituviiramu obutasiimibwa Katonda. Pawulo atukubiriza: “Era tetukemanga Mukama waffe, ng’abamu ku [Baisiraeri] bwe baakema, emisota egyo ne gibatta. Era temwemulugunyanga, ng’abamu ku bo bwe beemulugunya, ne bazikirizibwa omuzikiriza.” (1 Abakkolinso 10:9, 10) Abaisiraeri beemulugunyiza Musa ne Alooni, ne Katonda yennyini, olw’emaanu eyabaweebwa mu ngeri ey’ekyamagero. (Okubala 16:41; 21:5) Ekikolwa eky’obwenzi kyanyiiza nnyo Yakuwa okusinga eky’okwemulugunya? Baibuli eraga nti bangi ku beemulugunya battibwa emisota. (Okubala 21:6) Emabegako, abajeemu abeemulugunya abasukka mu 14,700 baazikirizibwa. (Okubala 16:49) N’olwekyo, tetukemanga Yakuwa nga tunyooma ebyo by’atuwa.
w06-LU 8/1 9 kacw. 7
‘Teweemulugunya’
Ng’endowooza y’Abaisiraeri yali ekyuse nnyo! Mu kusooka baalaga okusiima bwe baanunulwa mu Misiri ne mu Nnyanja Emmyufu era ne kibaleetera okuyimba nga batendereza Yakuwa. (Okuva 15:1-21) Kyokka, olw’embeera embi gye baalimu mu ddungu era n’olw’okutya Abakanani, baalekera awo okusiima Yakuwa ne batandika okwemulugunya. Mu kifo ky’okusiima Katonda olw’okubanunula, bamunenya nga bakitwala nti alina ebintu by’atabawadde. N’olwekyo, okwemulugunya kwalaga nti tebasiima ebyo Yakuwa bye yali abawa. Tekyewuunyisa nti yabagamba nti: “Ndituusa wa okugumiikiriza ekibiina kino ekibi, abanneemulugunyiza?”—Okubala 14:27; 21:5.
it-2-E 719 kacw. 4
Okutongana
Okwetomboita. Okwetomboita nikumaramu abandi amaani. Bwanyima y’obwire bukye Abaisraeli barugire Misri, bakeetomboitera Yehova, barikureeba enshobe omuri Musa na Arooni abu Yehova yaabaire atooraine kubeebembera. (Kur 16:2, 7) Okwetomboita kwabo kukamaramu Musa amaani yaahika n’aha kushaba ngu afe. (Kub 11:13-15) Okwetomboita nikubaasa kuba okw’akabi aha muntu orikwetomboita. Yehova akareeba abaabaire nibeetomboitera Musa nk’abaabaire nibeetomboitera obwebembezi bwa Yehova. (Kub 14:26-30) Baingi bakafeerwa amagara gaabo ahabw’okwetomboita.
Eby’omuhendo eby’Omwoyo
it-2-E 309
Emaanu
Oku Yaabaire Neeshusha. Emaanu “ekaba neeyera nk’enjuma z’obunyaatsi oburikwetwa gaadi” kandi “enshusha” yaayo ekaba eri nk’amakanca g’ebiti agarikwetwa budola, eri nk’entsinda erikureeberwamu kandi erikushusha eruuru. Ekaba neenura “nk’omugaati ogukoreirwemu obwoki” nari ‘nk’otukeeki otukozirwe n’amajuta.’ Bwanyima y’okugisa aha rubengo nari kugishekura omu shekuro, bakaba bagiteeka nari bagikoramu twakeeki.—Kur 16:23, 31; Kub 11:7, 8.
MAACI 22-28
EBY’OMUHENDO EBIRI OMU KIGAMBO KYA RUHANGA | OKUBARA 13-14
“Oku Okwikiriza Kurikutuhwera Kugira Obumanzi”
w06-LU 10/1 16 kacw. 5-6
Okufuna Obuvumu Okuyitira mu Kukkiriza n’Okutya Katonda
Kyokka, abakessi ababiri Yoswa ne Kalebu, baali baagala nnyo okuyingira Ensi Ensuubize. Baagamba nti, Abakanani “kya kulya gye tuli: ekisiikirize kyabwe kiggiddwa waggulu ku bo, era Mukama ali wamu naffe: temubatya.” (Okubala 14:9) Yoswa ne Kalebu baalina kyonna kye baali basinziirako obutatya Bakanani? Yee. Awamu n’eggwanga lyonna, baalaba Yakuwa ng’afeebya Misiri ey’amaanyi awamu ne bakatonda baayo, bwe yaleeta Ebibonoobono Ekkumi. Ate oluvannyuma, baalaba nga Yakuwa azikiriza Falaawo n’eggye lye mu Nnyanja Emmyufu. (Zabbuli 136:15) Kya lwatu, abakessi abo ekkumi awamu n’abalala tebaalina kyonna kya kwekwasa okutya abalabe baabwe. Nga munakuwavu nnyo, Yakuwa yagamba nti: “Balituusa wa obutanzikiriza olw’obubonero bwonna bwe nnakolera mu bo?”—Okubala 14:11.
Yakuwa yayogerera ddala ekyo ekyaviirako ekizibu—okutya abantu abo kwe baalina kwalaga nti tebaalina kukkiriza. Yee, okukkiriza n’obuvumu birina akakwate ne kiba nti omutume Yokaana yatuuka n’okuwandiika bw’ati ku bikwata ku kibiina Ekikristaayo n’olutalo olw’eby’omwoyo lwe balina. Yagamba nti: “Kuno kwe kuwangula okwawangula ensi, okukkiriza kwaffe.” (1 Yokaana 5:4) Leero, okukkiriza okufaananako okwa Yoswa ne Kalebu kuviiriddeko Abajulirwa ba Yakuwa abasukka mu bukadde mukaaga, abato n’abakulu, abalina amaanyi n’abakosefukosefu okubuulira amawulire amalungi ag’Obwakabaka mu nsi yonna. Tewali mulabe asobodde okulemesa eggye lino ery’amaanyi.—Abaruumi 8:31.
Eby’omuhendo eby’Omwoyo
it-1-E 740
Ensi ei Ruhanga Yaahaire Abaisraeli
ENSI ei Ruhanga yaahaire Abaisraeli ekaba eri nungi munonga. Musa ku yaayohereize entatsi kuza kutata Ensi Eyaraganisiibwe n’okureeta bimwe aha bijuma byayo, bakareeta ebijuma by’emitiini, n’amakomamahanga, n’omutsitsa muhango gw’ebijuma by’emizaabibu, ogu abantu babiri baahekire aha mugamba! N’obu baraabe baagizire obwoba ahabw’okutagira okwikiriza, bakareeta ripoota egi: Buzima “n’ensi y’amate n’obwoki.”—Kub 13:23, 27.
MAACI 29–APURI 4
EBY’OMUHENDO EBIRI OMU KIGAMBO KYA RUHANGA | OKUBARA 15-16
“Yerinde Okwehimbisa n’Okweyesiga Ekirenga”
w11-LU 9/15 27 kacw. 12
Yakuwa Akumanyi?
Naye Abaisiraeri bwe baali ku lugendo nga bagenda mu Nsi Ensuubize, Koola yatandika okulowooza nti engeri Katonda gye yali akulemberamu abantu be teyali ntuufu. Abasajja abalala 250 abaali abakulu mu ggwanga lya Isiraeri badda ku ludda lwa Koola nga nabo baagala wabeewo enkyukakyuka. Koola ne banne bateekwa okuba nga baali balowooza nti baalina enkolagana ennungi ne Yakuwa. Baagamba Musa nti: “Muyinga okwekuza, kubanga ekibiina kyonna kitukuvu, buli muntu ku bo, era Mukama ali mu bo.” (Kubal. 16:1-3) Nga baalina amalala era nga baali beekakasa ekisukkiridde! Musa yabagamba nti: “Mukama anaalaga ababe bwe bali.” (Soma Okubala 16:5.) We bwakeerera, Koola ne bajeemu banne bonna baali bafu.—Kubal. 16:31-35.
w11-LU 9/15 27 kacw. 11
Yakuwa Akumanyi?
Musa ne Koola beeyisa mu ngeri ya njawulo bwe kyatuuka ku kussa ekitiibwa mu nteekateeka ya Yakuwa ne mu ebyo bye yabanga asazeewo. Engeri gye beeyisaamu erina kinene kye yakola ku ngeri Yakuwa gye yabatwalamu. Koola yali Muleevi Omukokasi. Oboolyawo yafuna omukisa okulaba engeri ey’ekitalo Yakuwa gye yanunulamu Abaisiraeri n’abayisa mu Nnyanja Emmyufu. Koola era yawagira ekyo Yakuwa kye yakola okubonereza Abaisiraeri abajeemu ku Lusozi Sinaayi, ate era yali omu ku abo abaasitulanga ssanduuko y’endagaano. (Kuv. 32:26-29; Kubal. 3:30, 31) Yali amaze emyaka mingi nga mwesigwa eri Yakuwa, era ng’ekyo kyali kireetedde Abaisiraeri bangi okumussaamu ekitiibwa.
Eby’omuhendo eby’Omwoyo
w98-E 9/1 20 kacw. 1-2
Teeraho Kwebembeza Ebikuru!
Yehova enshonga egyo akagireeba nk’ey’amaani. Baibuli neegira ngu, Yehova ‘akagambira Musa ati: Buzimazima omushaija ogwo aitwe.’ (Okubara 15:35) Ahabw’enki Yehova yaakwatsirweho ahabw’eki omushaija ogwo yaakozire?
Abantu bakaba baine kurundaana enku, bakakora n’aha bindi ebirikwetengyesa nk’eby’okurya, ebijwaro, n’oburaaro omu biro mukaaga. Ekiro kya mushanju rikaba riri eizooba ry’okuta omutima aha by’omwoyo byonka. N’obu kiraabe kyabaire kitagwire kurundaana enku, kikaba kigwire kukora ekyo omu bwire obwabaire bushemereire kukoresibwa kuramya Yehova. N’obu Abakristaayo baraabe batakikuratira Biragiro bya Musa, enshonga egyo neetwegyesa eishomo aha bi tushemereire kwebembeza omu bunaku obu.—Abafilipi 1:10.
APURI 5-11
EBY’OMUHENDO EBIRI OMU KIGAMBO KYA RUHANGA | OKUBARA 17-19
“Niinye . . . Buhunguzi Bwawe”
w11-LU 9/15 13 kacw. 9
Okkiriza Yakuwa Okuba Omugabo Gwo?
Lowooza ku Baleevi abataaweebwa busika mu nsi. Olw’okuba baali balina okutwala obukulembeze mu kusinza okw’amazima, baalinanga okwesiga Yakuwa okubalabirira kubanga yabagamba nti: “Nze mugabo gwo.” (Kubal. 18:20) Wadde nga tetuweerereza mu yeekaalu nga bakabona n’Abaleevi mwe baaweererezanga, tusobola okubakoppa nga twesiga Yakuwa nti ajja kutulabirira. Nga bwe tweyongera okusemberera enkomerero, tusuubira nti obulamu bujja kwongera okutuzibuwalira ffe abagaana okuteekebwako “akabonero” k’ensolo. N’olwekyo, kikulu nnyo okwongera okwesiga Yakuwa nti ajja kutulabirira.—Kub. 13:17.
w11-LU 9/15 7 kacw. 4
Yakuwa Gwe Mugabo Gwange
Yakuwa bwe yalonda Abaleevi okumuweereza, yafuuka atya omugabo gwabwe? Mu kifo ky’okubawa obusika mu nsi, Yakuwa yabawa ekintu eky’omuwendo ennyo, omulimu omukulu ennyo ogw’okukola. “Obwakabona bwa [Yakuwa]” bwe bwali obusika bwabwe. (Yos. 18:7) Okubala essuula 18 etuyamba okulaba nti Abaleevi bandisobodde okufuna ebyetaago byabwe eby’omubiri. (Soma Okubala 18:19, 21, 24.) Abaleevi baalinanga okuweebwa “ebitundu byonna eby’ekkumi eby’omu Isiraeri okuba obusika, okuba empeera y’okuweereza kwabwe.” Baaweebwanga ekimu eky’ekkumi ku bintu Abaisiraeri bye baakungulanga ne ku muwendo gw’ebisolo ebyazaalibwanga. Abaleevi nabo baalinanga okuwaayo ekimu eky’ekkumi ku bintu bye baafunanga, “ku ebyo byonna ebisinga obulungi,” okusobola okuwagira obwakabona. (Kubal. 18:25-29) Ate era bakabona baaweebwanga ‘ebintu byonna ebitukuvu’ abaana ba Isiraeri bye baawangayo eri Katonda mu kifo gye baamusinzizanga. Bwe kityo, bakabona baali bakakafu nti Yakuwa yali asobola bulungi okubalabirira.
Eby’omuhendo eby’Omwoyo
g02-E 6/8 14 kacw. 2
Omwonyo—Ekintu ky’Omuhendo
Omwonyo gukaba gukoresibwa nk’akamanyiso kworeka ngu ekintu kihami, nari ngu n’eky’ebiro byona. N’ahabw’ekyo, omu Baibuli endagano ey’ebiro byona ekaba neeyetwa “endagaano . . . eraganisibwa omwonyo,” kandi boona abaabaire bari omu ndagaano bakaba barya hamwe baine omwonyo, kubaasa kuhamya endagaano yaabo. (Okubara 18:19) Omu bwire bw’Ebiragiro bya Musa, bakaba baine kuta omwonyo aha bitambo eby’aha itambiro, nk’akamanyiso akarikworeka ngu biri gye.
APURI 12-18
EBY’OMUHENDO EBIRI OMU KIGAMBO KYA RUHANGA | OKUBARA 20-21
“Guma Ori Omucureezi Waaba Noogyemeserezibwa”
Teeraho Kuba Omucureezi Oshemeze Yehova
Nibutuhwera kutakora enshobe. Teekateeka ahari Musa. Kumara emyaka mingi, akaba ari omucureezi kandi arikushemeza Yehova. Kwonka bwanyima Musa ari haihi kuhendera orugyendo rugumire orw’emyaka 40 omu ihamba, akaremwa kworeka obucureezi. Munyaanya, obundi owaamuhweraire kucungura amagara ge omuri Misri, akaba yaaheza kufa n’okuziikwa omuri Kadeshi. Na hati Abaisraeli bakaba nibeetomboita ngu tibarikureebererwa gye. Aha murundi ogu bakaba ‘nibatonganisa Musa’ ahabw’okuburwa amaizi. N’obu Yehova araabe yaahweraire Musa kukora eby’okutangaaza, n’okwebembera gye abantu, kwonka nabwo bakeetomboita. Tibarayetomboitsire ahabw’okubura amaizi kyonka, beitu bakeetomboitera na Musa, orikushusha ngu okugira eiriho ekaba eri enshobe ye.—Kub. 20:1-5, 9-11.
Teeraho Kuba Omucureezi Oshemeze Yehova
Musa akagira ekiniga kingi kyamuremesa kuguma ari omucureezi. Omu mwanya gw’okugira okwikiriza akagambira orukiri nk’oku Yehova yaabaire amuragiire, akagambira abantu aine ekiniga, kandi yaabooreka ngu niwe yaakora eky’okutangaaza. Bwanyima, akateera orukiri emirundi ebiri, amaizi gaashandaara. Omwetunguuro n’ekiniga bikamureetera kukora enshobe y’amaani. (Zab. 106:32, 33) Musa ahabw’okuremwa kuguma ari omucureezi, taraikiriziibwe kutaaha omu Nsi Eyaaraganisiibwe.—Kub. 20:12.
Eky’okureeberaho eki nitukyegyeraho amashomo makuru. Eishomo ry’okubanza, twine kugumizamu nituteeraho kuguma twine omutwarize gw’obucureezi. Twarekyera aho kuba abacureezi, ahonaaho nitubaasa kugira omwetunguuro gutureetere kugamba kubi n’okutwaza omu muringo gw’obushema. Eishomo rya kabiri, amaganya nigabaasa kutumaramu amaani, n’ahabw’ekyo omu bwire obwo nituba twine kuteeraho munonga kuba abacureezi n’obu twakuba nitugyemeserezibwa.
w09-E 9/1 19 kacw. 5
Omuramuzi Orikuhamira aha Kihikire
Enshonga y’okubanza, Ruhanga akaba atagambiire Musa kugamba n’abantu, nari kubacwera orubanja ngu n’abagomi. Eya kabiri, Musa na Arooni bakaremwa kuhimbisa Ruhanga. Omu Okubara 20:12, Ruhanga akagira ati: ‘Ahabw’okuba . . . timurampaisize ekitiinisa.’ Obu Musa yaagira ngu “tubaihire amaizi,” akaba naagamba nk’orikworeka ngu we na Arooni nibo baahaire abantu amaizi atari Ruhanga. Eya kashatu, oku Yehova yaabafubiire nikihikaana n’oku yaabaire yaafubiire abaamugomiire enyima. Ruhanga akaba yaagizire ngu boona abaamugomiire bakaba batarikwija kuhika omu nsi ya Kanaani, n’ahabw’ekyo Yehova akafubira Musa na Arooni omu muringo nigwo gumwe. (Okubara 14:22, 23) Eya kana, Musa na Arooni bakaba nibeebembera Abaisraeli. Abaine obujunaanizibwa bwingi Ruhanga naababuuza bingi.—Luka 12:48.
Eby’omuhendo eby’Omwoyo
Nooreeba Obweremwa bw’Abantu nk’Oku Yehova Arikubureeba?
Emirundi egi yoona, Yehova tarafubiire Arooni ahonaaho. Kwonka akeetegyereza ngu Arooni akaba atari muntu mubi nari ngu akozire enshobe y’amaani. Nikireebeka Arooni akaikiriza embeera nari abandi kumureetera kukora enshobe. Kwonka ku yaakozire enshobe eze, tarazehakaine kandi akaikirizana n’eki Yehova yaabaire acwiremu. (Kur. 32:26; Kub. 12:11; 20: 23-27) Yehova akata omutima aha kwikiriza kwa Arooni n’omutima gwe ogweteisize kimwe. Bwanyima y’emyaka mingi, Arooni na baijukuru be, bakaguma nibaijukwa nk’abaayorobeire Yehova.—Zab. 115:10-12; 135:19, 20.
APURI 19-25
EBY’OMUHENDO EBIRI OMU KIGAMBO KYA RUHANGA | OKUBARA 22-24
“Yehova Okuhindura Omukyeeno Omugisha”
bt-E 53 kacw. 5
Okubuurira Amakuru Marungi Agarikukwata Ahari Yesu
Nk’oku kyabaire kiri omu kyasha ky’okubanza, n’omu bunaku obu, okuhiiganisibwa tikurikuremesa abaheereza ba Ruhanga kubuurira. Emirundi mingi, okugyema Abakristaayo kuruga omu mwanya gumwe kuza omu gundi, nk’omu kihome nari omu mahanga agandi—kihwereire kujanjaaza obutumwa bw’Obukama omu bantu omu mwanya musya. Nk’eky’okureeberaho, omu bwire bw’Orutaro rw’Ensi Yoona orwa II, Abajurizi ba Yehova bakabaasa kuha obujurizi bari omu bihome omu nkambi za Nazi. Omuyudaaya omwe owaabaire ari omu kihome kimwe n’Abajurizi ba Yehova akagira ati: “Obumanzi obu Abajurizi ba Yehova baayorekire bari omu kihome bukampamiza ngu okwikiriza kwabo kukaba nikwegamira aha Byahandiikirwe—kandi naanye nkahinduka Omujurizi wa Yehova.”
it-2-E 291
Eiraro
Eiraro ery’Okuhakanisa Yehova. Nabi Balamu akaba naayenda kukyeena Israeli kugira ngu abaase kutunga esente kuruga aha Mugabe Baraki ow’Abamoabu, kwonka Yehova akamuremesa kukikora. Entumwa Petero akahandiika ahari Balamu ngu “obu endogoya etagamba yaagamba nk’omuntu, ekazibira eiraro rya nabi ogwo.” Obu entumwa Petero yaabaire naagamba aha eiraro rya Balamu akakoresa ekigambo ky’Orugriika pa·ra·phro·niʹa, ekirikumanyisa “okuba omushazi.”—2Pet 2:15, 16; Kub 22:26-31.
Eby’omuhendo eby’Omwoyo
w04-LU 8/1 32 kacw. 2
Ebikulu Okuva mu Kitabo ky’Okubala
22:20-22—Lwaki Yakuwa yanyiigira Balamu? Yakuwa yali agaanye nnabbi Balamu okukolimira Abaisiraeri. (Okubala 22:12) Kyokka, nnabbi yagenda n’abasajja ba Balaki ng’alina ekigendererwa eky’okukolimira Abaisiraeri. Balamu yali ayagala okusanyusa kabaka wa Mowaabu era amufuneko empeera. (2 Peetero 2:15, 16; Yuda 11) Wadde nga Balamu yawalirizibwa okusabira Abaisiraeri omukisa mu kifo ky’okubakolimira, yayagala okusiimibwa kabaka era n’aleeta ekiteeso nti abakazi abasinza Baali bakozesebwe okusendasenda abasajja Abaisiraeri. (Okubala 31:15, 16) N’olwekyo, ensonga lwaki Katonda yanyiigira Balamu eri nti, nnabbi ono yalina omulugube.
APURI 26–MEI 2
EBY’OMUHENDO EBIRI OMU KIGAMBO KYA RUHANGA | OKUBARA 25-26
“Omuntu Omwe Naabaasa Kureetaho Empindahinduka?”
Hunga ‘eby’Obushambani’
OMUJUBI w’eby’enyanja naaza omu mwanya ogu arikumanya ngu gurimu ekika ky’eby’enyanja eki arikwenda. Naagira ekintu eki yaata aha irobo, reero aritambika omu maizi. Naagumisiriza ategyereza, reero eky’enyanja ku kirikukwatira aha irobo, naakikurura akitambika aha nkungu.
N’abantu nibabaasa kugwa batyo omu mutego. Nk’eky’okureeberaho, obu Abaisraeli baabaire bacuumbikire omu mpita za Moabu, bakaba bari haihi kutaaha omu Nsi Eyaaraganisiibwe. Omugabe wa Moabu akaraganisa kuha Balamu esente nyingi yaaheza kukyeena Abaisraeli. Bwanyima, Balamu akateeraho kushendashenda Abaisraeli kwereetera omukyeeno. Akakoresa obwegyendesereza kutoorana omutego. Akoohereza abakazi barungi ba Moabu omu rusiisira rw’Abaisraeli kushendashenda abashaija.—Okubara 22:1-7; 31:15, 16; Okushuuruurwa 2:14.
Hunga ‘eby’Obushambani’
Ahabw’enki Abaisraeli baingi munonga baagwire omu mutego gwa Balamu? Bakaba nibateekateeka aha byetengo byabo eby’omubiri, kandi bakeebwa byona ebi Yehova yaabaire abakoreire. Abaisraeli bakaba baine enshonga nyingi ezaakubareeteire kuhamira ahari Yehova. Akaba abacungwire omu bukwatwa omuri Misri, akabariisa bari omu ihamba, kandi akabatwara gye kubahitsya aha mwatano gw’Ensi Eyaaraganisiibwe. (Abaheburaayo 3:12) Kwonka nabwo, bakagwa omu mutego gw’obushambani. Entumwa Paulo akahandiika ati: ‘Kandi tutashambana, nka bamwe omuribo oku baashambaine, hakafa abantu emitwaro ebiri n’enkumi ishatu eizooba rimwe.’—1 Abakorinso 10:8.
Eby’omuhendo eby’Omwoyo
it-1-E 359 kacw. 1-2
Ensharo
Nikireebeka ngu okubaganisiza enganda eitaka kukaba nikurugiirira aha bintu bibiri: ebyabaire biruga omu kuteera enteenyu, n’obuhango bw’oruganda. Nibabaasa kuba baabaire bateera enteenyu kumanya ahu buri ruganda rwabaire rwine kuza, yaaba omu bukiizi-bwa-buryo nari obwa-bumosho, burugwa-izooba nari burengyerwa-izooba, omu mpita nari omu nshozi. Ebyabaire biruga omu kuteera enteenyu bikaba nibyoreka eki Yehova yaabaire acwamu, n’ahabw’ekyo kikaba kibahwera kutagira eihari nari entongane omu nganda. (Enf 16:33) Kandi ahabw’okukoresa enteenyu Ruhanga akaba aha obuhabuzi kugira ngu embeera eya buri ruganda ehikaane n’obunabi obu Yakobo yaagambire ari haihi kufa oburi omu Okutandika 49:1-33.
Bwanyima y’okuteera enteenyu buri ruganda rukamanya ekicweka eki rwine kutwara, kikaba nikyetengyesa kumanya ensharo y’omwanya kurugiirira aha kintu kya kabiri: obuhango bw’oruganda. “Ensi egyo muryagihungura nimugiteerera eteenyu, nk’emiryango yaanyu oku eri; abaingi muryabaha obuhunguzi bwingi, n’abakye mubahe bukye; ahu enteenyu erikwatira omuntu, niho hariba ahakwe.” (Kub 33:54) Bakaba baine kukoresa enteenyu kumanya omwanya ogu buri ruganda rwabaire rwine kutunga, kwonka bakaba nibabaasa kukoramu empindahinduka omu buhango bw’ekicweka kurugiirira aha buhango bw’oruganda. N’ahabw’ekyo, ku baashangire ekicweka kya Yuda kiri kihango, bimwe aha bicweka byabo bakabiha oruganda rwa Simeoni.—Yos 19:9.