RAIBURARE Y'AHA INTANEETI eya Watchtower
Omunaara gw'Omurinzi
RAIBURARE Y'AHA INTANEETI
Runyankore
  • BAIBULI
  • EBITABO
  • ENTEERANE
  • mwbr23 Maaci rup. 1-13
  • Ebijuriziibwe omu Katabo k’Obuheereza Bwaitu N’oku Turikutwaza”

Vidiyo ei waatoorana teriho.

Haine ekyashoba omu kutaho vidiyo.

  • Ebijuriziibwe omu Katabo k’Obuheereza Bwaitu N’oku Turikutwaza”
  • Ebijuriziibwe omu Katabo k’Obuheereza Bwaitu n’Oku Turikutwaza—2023
  • Emitwe Emikye
  • MAACI 6-12
  • MAACI 13-19
  • MAACI 20-26
  • MAACI 27–APURI 2
  • APURI 10-16
  • APURI 17-23
  • APURI 24-30
Ebijuriziibwe omu Katabo k’Obuheereza Bwaitu n’Oku Turikutwaza—2023
mwbr23 Maaci rup. 1-13

Ebijuriziibwe omu Katabo k’Obuheereza Bwaitu N’oku Turikutwaza

© 2022 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania

MAACI 6-12

EBY’OMUHENDO EBIRI OMU KIGAMBO KYA RUHANGA | 1 OBUSINGYE 23-26

“Okuramya omu Hekalu Kukatebeekanisibwa Gye”

it-2-E 241

Abaleevi

Daudi akatebeekanisa gye emirimo y’Abaleevi, arikutaho abaheereza, abatware, abaramuzi, abarinzi, ababiiki, n’abandi baingi ab’okuhwera abanyamurwa omu hekalu, n’omu mbuga z’amashengyero, n’omu bishengye ebi baabaire batamu ebi abantu baabaire nibahayo, ebitambo, okushemeza ebintu byona ebirikwera, okupima, n’emirimo endiijo ey’oburinzi. Abeeshongozi Abaleevi bakaba batebeekanisiibwe omu guruupu 24, okushushana n’ez’abanyamurwa, kandi bakaba bakora emirimo yaabo barikwihaihana. Bakaba bateera enteenyu kumanya emirimo ei buri guruupu yaabaire aine kukora. Kandi n’omu guruupu z’abarinzi, bakaba bateera enteenyu kutoorana ab’okuha obujunaanizibwa.—1Bus 23, 25, 26; 2Bus 35:3-5, 10.

it-2-E 686

Omunyamurwa

Omu hekalu abanyamurwa bakaba baheebwa abatware batarikushushana. Bakaba bateere enteenyu kubaasa kucwamu buri guruupu emirimo ei eraakore. Aha guruupu 24, buri emwe ekaba etooranwa kuheereza omu hekalu okwayo buri saabiiti kandi erikuheebwa obujunaanizibwa emirundi ebiri omu mwaka. Abanyamurwa boona bakaba baheereza aha mazooba g’okukuza amagyenyi obu abantu baabaire bahayo enyamaishwa nyingi, nk’oku bakozire aha kuhayo hekalu. (1Bus 24:1-18, 31; 2Bus 5:11; gyeragyeranisa 2Bus 29:31-35; 30:23-25; 35:10-19.) Omunyamurwa akaba naabaasa kukora emirimo omu bwire obundi ekikuru yaaba atateganise emirimo y’abanyamurwa abaabaire bahairwe obujunaanizibwa omu bwire obwo. Kurugiirira aha migyenzo yaabeegyesa abamwe, ab’omu bwire bwa Yesu, abanyamurwa bakaba bari baingi, n’ahabw’ekyo emirimo y’okukora omu saabiiti bakaba bagibaganisiza amaka gatari gamwe omu guruupu emwe, buri ka erikuheereza ekiro kimwe nari bibiri kurugiirira aha mubaro gwabo.

it-2-E 451-452

Ebyeshongoro

Daudi obu yaabaire naatebeekanisiiza hekalu ya Yehova, akataho Abaleevi 4,000 ab’okweshongora. (1Bus 23:4, 5) Aharibo, 288 bakaba “beegyesiibwe okweshongorera [Yehova.]” (1Bus 25:7) Entebeekanisa yoona ekaba neeyebemberwa abeeshongozi bashatu, Asafu, Hemani, na Yedusuuni (owaabaire naayetwa Esaani). Obu abashaija aba boona baabaire nibakomooka ahari batabani ba Leevi bashatu, Gereshoni, Kohasi, na Merari, n’ahabw’ekyo amaka aga ashatu ag’Abaleevi gakaba gaine abajwekyerwa omu beeshongozi. (1Bus 6:16, 31-33, 39-44; 25:1-6) Batabani b’abashaija aba bashatu bakaba nibahika 24, kandi boona bakaba bari omu beeshongozi 288 abaabaire beegyesiibwe gye kweshongora. Bakaba bateera enteenyu kutoorana buri omwe aha batabani aba kubaasa kwebembera guruupu y’abeeshongozi. Owaabaire atooranwa akaba ayebembera abeeshongozi 11 abaabaire begyesiibwe gye kweshongora, kuruga omuri batabani be n’Abaleevi abandi. N’ahabw’ekyo Abaleevi 288 ([1 + 11] × 24 = 288) abaabaire beegyesiibwe gye kweshongora, nka abanyamurwa, bakaba bateebwa omu guruupu 24. Abeegi abandi 3,712 ku baabaire babaganisibwamu omu guruupu 24, buri guruupu ekaba eba erimu abashaija abarikurenga 155, ekirikumanyisa ngu buri Muleevi omukugu akaba aine abandi Abaleevi nka 13 abatendekirwe omuri buri guruupu barikutendeka abandi kweshongora. (1Bus 25:1-31) Ahabw’okugira ngu abanyamurwa nibo baabaire bateera enzamba, bakaba babagaita aha Abaleevi abeeshongozi.—2Bus 5:12; gyeragyeranisa Kub 10:8.

it-1-E 898

Abakumiirizi b’Amarembo

Omu Hekalu. Omugabe Daudi obu yaabaire ari haihi kufa, akatebeekanisa gye Abaleevi n’ab’okukora emirimo endiijo aha hekalu, otwariiremu abakumiirizi b’amarembo, abaabaire nibahika 4,000. Bakaba bamara ebiro mushanju barikwihaihana kurugiirira omu guruupu zaabo. Omurimo gwabo gukaba guri ogw’okurinda enju ya Yehova n’okuhamya ngu bagiigura kandi bagikinga omu bwire obuhikire. (1Bus 9:23-27; 23:1-6) Oyihireho omurimo gw’okurinda, abamwe bakaba nibabara esente ezi abantu baabaire bahayo kukoresa aha hekalu. (2Bag 12:9; 22:4) Bwanyima, obu Yehoyaada omunyamurwa omukuru yaashuka amajuta ahari Yoasi kuba omugabe, akata abarinzi aha marembo ga hekalu kurinda Yoasi owaabaire ari muto kugira ngu Omugabekazi Atalia atakamwiha aha ngoma. (2Bag 11:4-8) Omugabe Yosia ku yaihireho okuramya ebishushani, abarinzi b’eirembo bakaiha omu hekalu ebintu byona ebyabaire nibikoresibwa kuramya Baali. Byona bakabyokyeza aheeru y’orurembo.—2Bag 23:4.

Eby’omuhendo eby’Omwoyo

w22.03 22 kacw. 10

Okuramya okw’Amazima Nikwija Kwongyera aha Kushemererwa Kwawe

10 Nituramya Yehova turikwejumba omu kweshongora. (Zab. 28:7) Abaisraeli bakaba nibareeba okweshongora nk’ekintu kikuru omu kuramya kwabo. Omugabe Daudi akataho Abaleevi 288 kuba abeeshongozi aha hekalu. (1 Bus. 25:1, 6-8) Obunaku obu, nitubaasa kworeka rukundo ei twiniire Ruhanga turikweshongora ebyeshongoro by’okuhimbisa. Oburungi bw’amaraka gaitu tikyo kikuru. Teekateeka aha kugyeragyeranisa oku: Twaba nitugamba, ‘twena nitushobya omuri bingi,’ kwonka ekyo tikirikuturemesa kugamba omu kibiina n’omu buheereza. (Yak. 3:2) Nikyo kimwe, titushemereire kwikiriza amaraka gaitu agatahikiriire kuturemesa kweshongorera Yehova eby’okumuhimbisa.

TEERAHO KWEJUMBA OMU KUBUURIRA

w11-E 6/1 14-15

Mbwenu shi Ruhanga Aine Ekibiina?

Ahabw’okugira ngu entumwa n’abeegi bakabuurira n’obweziriki, bakatandikaho ebibiina Ebikristaayo omu bicweka bingi ebya Asia na Europe omu kyasha ky’okubanza. N’obu ebibiina ebi biraabe byabaire bitaataine, bikaba biteetaanise aha bindi. Kureka, bikaba bitebeekanisiibwe gye, kandi bikagasirwa munonga omu buhabuzi bw’entumwa. Nk’eky’okureeberaho, entumwa Paulo akaha Tito obujunaanizibwa bw’okureeberera Kureete “kugira ngu atebeekanise buri kimwe.” (Tito 1:5, The Jerusalem Bible) Kandi Paulo akahandiikira ekibiina kya Korinso ngu ab’eishe-emwe abamwe bakaba baine “amaani g’okutebeekanisa gye,” nari bakaba bari “abatebeekanisa.” (1 Abakorinso 12:28, The New Testament in Modern Speech; The Bible in Contemporary Language) Kwonka n’oha owaabaire naabahwera kugira obuteeka obwo? Paulo akagira ati: ‘Ruhanga akateerana,’ nari “akatebeekanisa,” ekibiina.—1 Abakorinso 12:24; The Riverside New Testament.

Abareeberezi omu kibiina Ekikristaayo bakaba batarikutegyeka ab’eishe-emwe bagyenzi baabo. Kureka, bakaba ‘nibakorera hamwe’ n’abo abaabaire nibakuratira obuhabuzi bw’omwoyo ogurikwera, kandi bakaba baine kuba ‘eky’okureeberaho aharibo.’ (2 Abakorinso 1:24; 1 Petero 5:2, 3) Yesu Kristo, niwe mutwe gw’ekibiina, beitu atari muntu nari guruupu y’abantu abatahikiriire.—Ebaefeso 5:23.

Ekibiina kya Korinso ku kyatandikire kukora ebintu omu muringo ogwabaire nigutaana aha bibiina ebindi, Paulo akahandiika ati: “Mbwenu, nimugira ngu niimwe ekigambo kya Ruhanga kyakomookiremu? Nari niimwe mwenka abu kyaiziire?” (1 Abakorinso 14:36) Paulo akakoresa ebibuuzo ebi kubahwera kuhindura emiteekateekyere yaabo n’okubahwera kwetegyereza ngu bakaba batashemereire kukora ebintu omu muringo ogwabo bonka. Ebibiina bikongyera kutunguuka n’okukanya ku byakuratiire obuhabuzi bw’entumwa.—Ebyakozirwe 16:4, 5.

Ekirikworeka Rukundo ei Ruhanga Atwiniire

Kandi shi obunaku obu? Abamwe nibabaasa kweziringa kwegaita aha diini yoona. Kwonka, Baibuli erimu obuhame oburikworeka ngu Ruhanga atwire naakoresa ekibiina kye kuhikiiriza ekigyendererwa kye. Akatebeekanisa abaheereza be omuri Israeli eya ira, kandi akatebeekanisa n’Abakristaayo aba ira omu kuramya.

Mbwenu shi t’eky’obwengye, kugira ngu Yehova Ruhanga naayebembera abaheereza be hati, nk’oku yaakozire ira? Buzima, Yehova okutebeekanisa abarikumuramya kandi akabahwera kugira obumwe, nikyoreka ngu naabakunda kandi naabafaho. Obunaku obu, Yehova naakoresa ekibiina kye kuhikiiriza ekigyendererwa eki ainiire abantu. Ekibiina kye nikimanyirwa ahari ki? Teekateeka aha nshonga ezi.

Abakristaayo abaabuzima batebeekanisiibwe gye kuhikiiriza omurimo. (Matayo 24:14; 1 Timoseo 2:3, 4) Yesu akaha abakuratsi be ekiragiro ky’okubuurira amakuru marungi g’Obukama omu mahanga goona, omurimo ogwakubaire gutari kubaasika ku hatariho ekibiina ekitebeekanisiibwe gye omu nsi yoona. Nk’eky’okureeberaho, noobaasa kuriisa omuntu omwe ori wenka, kwonka waaba ori ow’okuriisa abantu nyamwingi, oine kuba oine guruupu y’abantu abaraahwere kandi abatebeekanisiibwe gye abarikukorera hamwe. Abakristaayo abaabuzima nibateeraho kuhikiiriza omurimo gwabo barikuheereza “n’omutima gumwe,” nari “barikukwatanisa hamwe.” (Zefania 3:9; Byington) Mbwenu shi kibabaasikire abantu ab’amahanga gatarikushushana, ab’endimi zitari zimwe, n’erangi zitarikushushana kukorera hamwe, ku hatariho ekibiina ekiine obumwe kandi ekitebeekanisiibwe gye? Nitumanya eky’okugarukamu.

Abakristaayo abaabuzima batebeekanisiibwe gye kuhwerahwerana n’okugumyana. Omuntu orikumanya kutemba orushozi ari wenka naabaasa kucwamu ahu arikwenda kutemba, kandi naaba ataine obujunaanizibwa bw’okureeberera abatarikumanya kutemba gye. Kwonka, yaatunga butandu nari oburemeezi, naba ari omu kabi k’amaani, ahakuba nihaba hatariho oraamuhwere. Tikiri ky’obwengye kwetaanisa aha bandi. (Enfumu 18:1) Abakristaayo kubaasa kuhikiiriza ekiragiro kya Yesu, nibaba baine kuhwerahwerana. (Matayo 28:19, 20) Ekibiina Ekikristaayo nikiha boona obuhabuzi oburikwetengyesa kuruga omu Baibuli, okutendekwa, n’obushagiki kugira ngu bagumizemu batahanika. Mbwenu shi abantu bakaabaire nibaza nkahi kubaasa kwegyesibwa ebiragiro bya Yehova kuri noogira ngu tihariho enteerane z’Ekikristaayo ezitebeekanisiibwe gye ezi turikuzamu kwegyesibwa n’okuramya?—Abaheburaayo 10:24, 25.

Abakristaayo abaabuzima batebeekanisiibwe gye kuheereza Ruhanga omu bumwe. Entaama za Yesu ku zirikuhurikiza eiraka rye, niziba “obusyo bumwe” zirikwebemberwa omuriisa omwe. (Yohaana 10:16) Entaama ezi tizirikwetaataanisa omu makanisa gatari gamwe nari omu guruupu zitari zimwe; kandi tizirikwebaganisamu omu nyetegyereza z’amazima. Kureka, boona ‘nibaikirizana.’ (1 Abakorinso 1:10) Kubaasa kuguma twine obumwe, twine kugira obuteeka, kandi ekyo kubaasa kubaho twine kuba tutebeekanisiibwe gye. Ab’eishe-emwe baaba baine obumwe omu nsi yoona nibatunga emigisha ya Ruhanga.—Zaaburi 133:1, 3.

Abantu baingi baabaasize kwija omu kibiina kya Yehova ahabwa rukundo ei bamwiniire hamwe n’amazima agari omu Baibuli kandi ekibiina eki nikihikiiriza enshonga ezi zoona n’emitindo endiijo erikugambwaho omu Baibuli. Ahabw’okugira ngu Abajurizi ba Yehova baine obumwe nibateeraho kukora ebi Ruhanga arikukunda. Nibamanya ngu Yehova naaraganisa ati: ‘Ninyija kubatuuramu, mbagyendagyendemu; ninyija kuba Ruhanga waabo, nabo babe abantu bangye.’ (2 Abakorinso 6:16) Naiwe noobaasa kutunga emigisha nk’egi waaramya Yehova Ruhanga ori n’ekibiina.

MAACI 13-19

EBY’OMUHENDO EBIRI OMU KIGAMBO KYA RUHANGA | 1 OBUSINGYE 27-29

“Obuhabuzi Burungi obu Omuzaire Arikuha Omutabani”

w05-LU 3/1/05 19 kacw. 9

Okunywerera ku Ekyo Kye Tuli ng’Abakristaayo

9 Ggwe kennyini kakasa amazima g’omu Baibuli. Singa tetwesigama ku kumanya okutuufu okw’Ebyawandiikibwa, tuyinza okulemererwa okunywerera ku kye tuli ng’Abakristaayo. (Abafiripi 1:9, 10) Buli Mukristaayo—omuto n’omukulu—alina okukakasa ku lulwe nti by’akkiririzaamu ge mazima agasangibwa mu Baibuli. Pawulo yakubiriza bakkiriza banne nti: ‘Mwekenneenyenga byonna munywererenga ku kirungi.’ (1 Abasessaloniika 5:21) Abavubuka Abakristaayo abava mu maka agatya Katonda, bateekeddwa okukimanya nti okukkiriza kwa bazadde baabwe si kwe kubafuula Abakristaayo ab’amazima. Dawudi yakubiriza mutabani we Sulemaani nti: ‘Tegeera Katonda wa kitaawo, omuweerezenga n’omutima ogutuukiridde.’ (1 Ebyomumirembe 28:9) Kyandibadde tekimala, Sulemaani okulaba obulabi engeri kitaawe gye yali azimbamu okukkiriza kwe. Ye kennyini yalina okumanya Yakuwa, era mu butuufu yamumanya. Yasaba bw’ati Katonda: “Mpa nno amagezi n’okumanya, nfulumenga nnyingirenga mu maaso g’abantu bano.”—2 Ebyomumirembe 1:10.

w12-LU 4/15 16 kacw. 13

Weereza Yakuwa n’Omutima Gwo Gwonna

13 Ekyokulabirako Yesu kye yawa kituyigiriza ki? Ng’oggyeko okubeerawo mu nkuŋŋaana n’okwenyigira mu mulimu gw’okubuulira, waliwo n’ebintu ebirala bye twetaaga okukola okulaga nti tuweereza Yakuwa n’omutima gwaffe gwonna. (2 Byom. 25:1, 2, 27) Singa Omukristaayo yeeyongera okwagala ebintu bye yaleka “emabega,” kwe kugamba, ebintu ebiri mu nsi, asobola okufiirwa enkolagana ye ne Yakuwa. (Luk. 17:32) N’olwekyo, bwe tuba ab’okuweereza Katonda n’omutima gwaffe gwonna, tulina ‘okukyawa ekibi, ne tunywerera ku kirungi.’ (Bar. 12:9; Luk. 9:62) Wadde ng’ebintu ebimu ebiri mu nsi ya Sitaani biyinza okulabika ng’ebirungi oba eby’omugaso, tetusaanidde kubikkiriza kutulemesa kuweereza Yakuwa n’omutima gwaffe gwonna.—2 Kor. 11:14; soma Abafiripi 3:13, 14.

w17.09 32 kacw. 20-21

Gira Obumanzi Okore Omurimo

20 Omugabe Daudi akaijutsya Sulemaani ngu Yehova akaba naija kuba ari hamwe nawe, kuhitsya yaaheza kwombeka hekalu. (1 Obusingye 28:20) Hatariho kubanganisa Sulemaani akateekateeka aha bigambo ebyo, kandi taraikiriize obunyeeto bwe n’okutamanya bingi kumuremesa kukora omurimo. Omu mwanya gw’ekyo, akooreka obumanzi bw’amaani, kandi arikuhwerwa Yehova, akaheza kwombeka hekalu mpango munonga omu myaka mushanju n’ekicweka.

21 Yehova akahwera Sulemaani, naitwe naabaasa kutuhwera kugira obumanzi n’okuhikiiriza obujunaanizibwa bwaitu, omu maka gaitu n’omu kibiina. (Isaaya 41:10, 13) Twagira obumanzi turikuheereza Yehova, nitubaasa kuhamya ngu naija kutuha omugisha omu biro by’omumaisho. N’ahabw’ekyo, ba emanzi okore omurimo gwa Yehova.

Eby’omuhendo eby’Omwoyo

w17.03-LU 29 kacw. 6-7

Okunywerera ku Mukwano gwo ne mu Mbeera Enzibu

Dawudi yalina mikwano gye emirala egyamunywererako ng’ali mu buzibu. Omu ku bo yali Kusaayi, Bayibuli gw’eyogerako nga “mukwano gwa Dawudi.” (2 Sam. 16:16; 1 Byom. 27:33) Kusaayi ayinza okuba nga yali mukungu mu lubiri era yali mukwano gwa Dawudi ow’oku lusegere gwe yabuulirangako ebyama bye.

Abusaalomu mutabani wa Dawudi bwe yagezaako okweddiza entebe y’obwakabaka, Abayisirayiri bangi baamwegattako. Naye ye Kusaayi teyamwegattako. Dawudi bwe yali adduka Abusaalomu, Kusaayi yagenda n’amusisinkana. Dawudi kyamuyisa bubi nnyo okuba nti mutabani we awamu n’abantu abamu be yali yeesiga baali bamuliddemu olukwe. Naye Kusaayi yasigala nga mwesigwa eri Dawudi era n’ateeka obulamu bwe mu kabi okusobola okugootaanya enteekateeka za Abusalomu. Ekyo Kusaayi teyakikola lwa kuba nti yali mukungu mu lubiri, wabula yakikola olw’okuba yali mukwano gwa Dawudi owa nnamaddala.—2 Sam. 15:13-17, 32-37; 16:15–17:16.

MAACI 20-26

EBY’OMUHENDO EBIRI OMU KIGAMBO KYA RUHANGA | 2 OBUSINGYE 1-4

“Omugabe Sulemaani Akacwamu Kubi”

it-1-E 174 kacw. 5

Eihe

Omu butegyeki bwa Sulemaani hakabaho empinduka y’amaani omu eihe rya Israeli. Obutegyeki bwe bukaba buri obw’obusingye, kwonka akatunga embaraasi n’ebigaari bingi. (Reeba CHARIOT.) Embaraasi nyingi ezi yaabaire aine akaziiha Misri. Akombeka endembo ezindi ez’okutamu eihe erye. (1Bag 4:26; 9:19; 10:26, 29; 2Bus 1:14-17) Kwonka, Yehova tarahaire Sulemaani omugisha ahabw’okukora ebyo, kandi Sulemaani ku yaafiire n’obugabe bukebaganisamu, eihe rya Israeli rikaba ritakiine maani. Nk’oku Isaaya yaahandikire ati: ‘Nibaija kureeba enaku abarikushuuma Misri kusherura obuhwezi, abarikwesiga embaraasi, bakata amatsiko aha bigaari, ahabw’okuba bingi, kandi bakeesiga abarikugyendera aha mbaraasi, ahabw’okuba ab’amaani maingi, bakanga kuta amaisho ahari Orikwera wa Israeli, n’okwehanuuza ahari [Yehova].’—Isa 31:1.

it-1-E 427

Ekigaari

Omuri Israeli bakaba bataine ebigaari bingi by’okurwanisa okuhitsya omu bwire bwa Sulemaani. N’ahabw’okugira ngu Ruhanga akarabura ngu omugabe akaba atashemereire kwetungira embaraasi nyingi, reero kikamureetera kuteekateeka ngu nizo zaabaire nizihwera eihanga kugira oburinzi. Ekiragiro ekyo kikaba nikibaremesa kugira ebigaari bingi, ahabw’okuba embaraasi zikaba zikoresibwa kukurura bigaari ebyo. (Bir 17:16) Obu Samueli yaabaire naarabura abantu aha ku abagabe b’abantu baabaire nibaija kubatwariza, akabagira ati: ‘Naija kutwara batabani baanyu, abamwe abagire ab’ebigaari bye.’ (1Sam 8:11) Abusalomu na Adoniya, barikuteeraho kutwara obugabe, bombi baketeeraho ebigaari n’abashaija 50 b’okugama nibairuka omu maisho g’ebigaari. (2Sam 15:1; 1Bag 1:5) Daudi ku yaasingwire omugabe wa Zooba, akatsigaho embaraasi 100 ezirikukurura ebigaari.—2Sam 8:3, 4; 10:18.

Omugabe Sulemaani, akatunga ebigaari ebirikuhika 1,400 arikuteeraho kuhangutsya eihe rya Israeli. (1Bag 10:26, 29; 2Bus 1:14, 17) Oyihireho Yerusaalemu, endembo ezindi ezaabaire nizimanywa nk’endembo z’ebigaari zikaba ziine amabiikiro g’okutamu eby’okurwanisa ebyo byona.—1Bag 9:19, 22; 2Bus 8:6, 9; 9:25.

Eby’omuhendo eby’Omwoyo

w06-LU 1/1 15 kacw. 6

Okunokolayo Ebimu ku Biri mu Kitabo ky’Ebyomumirembe eky’Okubiri

1:11, 12. Okusaba kwa Sulemaani kwalaga Yakuwa nti kabaka oyo yali ayagala nnyo okufuna amagezi n’okumanya. Naffe bye tusaba Katonda byoleka ekiri ku mitima gyaffe. N’olwekyo, kiba kya magezi okufumiitiriza ku ebyo bye tusaba.

MAACI 27–APURI 2

EBY’OMUHENDO EBIRI OMU KIGAMBO KYA RUHANGA | 2 OBUSINGYE 5-7

“Omutima Gwangye Nigwija Kugigumaho Obutwire Bwona”

w02-E 11/15 5 kacw. 1

Mutarekyera aho Kuteeranira Hamwe

Bwanyima, obu Daudi yaabaire ari omugabe omuri Yerusaalemu, akooreka ngu akaba aine ekyetengo ky’okwombekyera Yehova enju. Ahabw’okugira ngu Daudi akaba atwire naarwana entaro, Yehova akamugira ati: ‘Torikwija kwombekyera iziina ryangye nju.’ Omu mwanya gwe, akatoorana Sulemaani kuba niwe yaayombeka hekalu. (1 Obusingye 22:6-10) Sulemaani akahayo hekalu omu gwa 1026 Y.A., bwanyima y’okuheza kugyombeka kumara emyaka mushanju n’ekicweka. Yehova akasiima hekalu arikugira ati: “Nshoroire egyo nju i oyombekire, naatamu eiziina ryangye ngu rigumemu ebiro byona; kandi amaisho gangye n’omutima gwangye biryagigumaho obutwire bwona.” (1 Abagabe 9:3) Yehova akaba naija kuguma naasiima hekalu, Abaisraeli baaguma bari abeesigwa ahari we. Kwonka, Yehova akaba naija kurekyera aho kubasiima bateishuka aha kihikire, arekyere aho n’okusiima hekalu, reero ebe orubungo.—1 Abagabe 9:4-9; 2 Obusingye 7:16, 19, 20.

it-2-E 1077-1078

Hekalu

Ebyafaayo. Hekalu egi ekagumaho okuhika omu gwa 607 Y.A., obu yaacwekyerezibwa eihe rya Babulooni, Omugabe Nebukadeneeza obu yaabaire naategyeka. (2Bag 25:9; 2Bus 36:19; Yer 52:13) Ahabw’okugira ngu Abaisraeli bakatandika kuramya baaruhanga b’ebishuba, Ruhanga akareka amahanga agandi kubonabonesa Yuda na Yerusaalemu, obumwe barikunyaga eby’obuguzi bwingi omu hekalu. Abantu bakaba batakireeberera hekalu. Omugabe Shishaki owa Misri akanyaga ebintu by’obuguzi bwingi omu hekalu (993 Y.A.) omu bwire bwa Rehoboamu mutabani wa Sulemaani bwanyima y’emyaka nka 33 eherize kuhebwayo ahari Yehova. (1Bag 14:25, 26; 2Bus 12:9) Omugabe Asa (977-937 Y.A.) akaba n’aha enju ya Yehova ekitiinisa, kwonka arikuteeraho kurinda Yerusaalemu akaha Omugabe Benihadadi I owa Siria ekituga arikumuha efeeza n’ezaabu zoona, ezaabaire zitsigaire omu bintu by’obuguzi bwingi omu hekalu, kugira ngu aite endagaano ei yaabaire akozire na Baasha omugabe wa Israeli.—1Bag 15:18, 19; 2Bus 15:17, 18; 16:2, 3.

Eby’omuhendo eby’Omwoyo

w10-E 12/1 11 kacw. 7

Naamanya Emitima y’Abantu Boona

Okushaba kwa Sulemaani nikubaasa kutuhuumuriza. Abantu nibabaasa kuteetegyereza oku turikwehurira—“obusaasi” bwaitu nari enaku yaitu. (Enfumu 14:10) Kwonka Yehova naamanya emitima yaitu, kandi naatufaho munonga. Twamugambira byona omu kushaba, ekyo nikibaasa kutuhwera kugumisiriza. Baibuli neegira ngu “mumwegyekyerere okushoberwa kwanyu kwona, ahabw’okuba naabataho omutima.”—1 Petero 5:7.

TEERAHO KWEJUMBA OMU KUBUURIRA

w93-E 2/1 31

Ebibuuzo Kuruga omu Bashomi

Omuri Israeli eya ira buri mwaka bakaba bakuza Okuhingurwaho aha biro 14 eby’okwezi kw’okubanza, okurikwetwa Nisani (nari, Abibu). Kwonka nitureeba entebeekanisa y’omutaano omu Okubara 9:10, 11: “Gambira Abaisraeli oti: Omuntu weena omuriimwe nari omu ruzaaro rwanyu, ku arishiishwa omutumbi, nari ku ariba ari omu rugyendo rwa hare, n’obu kiriba kiri kityo, arinde Okuhingurwaho ahari [Yehova]. Omu kwezi kwa kabiri [okurikwetwa Ziivu], aha kiro kya ikumi na bina omu mwabazyo, babe nibwo baakurinda; omwana gw’entaama gw’Okuhingurwaho baguriise emigaati etatumbisiibwe n’emboga ezirikushaarira.”

Yetegyereze ngu ebigambo ebi bikaba bitarikumanyisa ebiro bibiri bitarikushushana eby’Okuhingurwaho (Nisani 14 nari Ziivu 14), kugira ngu buri Mwisraeli nari eka yoona bakaba baine obugabe bw’okucwamu, kurugiirira aha mbeera. Entebeekanisa y’okukuza Okuhingurwaho omu kwezi kwa kabiri ekaba eine obugarukiro. Omwisraeli owaabaire aba atashemeire aha Nisani 14 nari owaabaire aba ari omu rugyendo rwa hare, niwe yaabaire naabaasa kugasirwa omu ntebeekanisa egi.

Omu byahandiikirwe, entebeekanisa egi neegambwaho omu bwire bw’Omugabe Hezekia bwonka obu yaagaruraho okukuza Obugyenyi bw’Emigaati Etatumbisiibwe. Bakaba bataine bwire bw’okwetebeekanisa omu kwezi kw’okubanza (abanyamurwa n’abantu abandi bakaba baatetebeekaniise), n’ahabw’ekyo omukoro bakagukuza ebiri 14 omu kwezi kwa kabiri.—2 Obusingye 29:17; 30:1-5.

Okuhingurwaho kukaba kwine kukuzibwa aha kiro eki Ruhanga yaataireho, okwihaho ku haabaire habaho mbeera z’omutaano ezaagambwaho. (Okuruga 12:17-20, 41, 42; Abaleevi 23:5) Yesu n’abeegi be bakakuza omukoro ogu barikugyendera aha biragiro ebyatairweho, kandi bakaba nibatwara eizooba eryo nka rikuru munonga. Luka akagira ati: “Kandi ekiro ky’Emigaati etatumbisiibwe kyahika; nikyo kiro ekyabaire kitambirwaho omwana gw’entaama gw’Okuhingurwaho. Yesu yaatuma Petero na Yohaana, naagira ati: Mugyende, mututebeekanisize Okuhingurwaho, turye.”—Luka 22:7,8.

Aha mukoro nigwo gumwe Yesu akatandikaho omukoro ogurikukuzibwa buri mwaka ogu Abakristaayo barikumanya nk’Ekiijutsyo. Ni kikuru munonga Omukristaayo kubaho aha mukoro ogu. Ogu nigwo mukoro ogurikukirayo obukuru aha Bajurizi ba Yehova buri mwaka. Ebigambo bya Yesu nibyoreka obukuru bw’ekiro ekyo; akagira ati: “Mugume mukore mutyo okuunyijukiraho.” (Luka 22:19) N’ahabw’ekyo, buri Mujurizi wa Yehova ashemereire kwetebeekanisa bukiri kare kuhamya ngu aha eizooba eryo tihagira ebindi eby’okukora ebyamuremesa kugubaho.

Obumwe n’obumwe nihabaasa kubaho embeera z’omutaano kitaraariire, nk’endwara nari obundi orugyendo, ezirikubaasa kureetera Omukristaayo kutabaho aha mukoro ogu. Mbwenu shi niki ekirikukorwa omu mbeera nk’ezi?

Aha mukoro ogu, nibarabyamu omugaati gutatumbisiibwe na viinyo, kandi abo bonka abashukirweho omwoyo gurikwera abaine amatsiko g’okuza omu iguru nibo barikurya kandi bakanywa aha bumanyiso. (Matayo 26:26-29; Luka 22:28-30) Omwe aha batwire nibarya aha bumanyiso buri mwaka, omwaka ogu yaaba arwaire ari omu ka nari omu irwariro, abareeberezi ab’omu kibiina kye nibaija kukora entebeekanisa kugira ngu omwe aharibo amutwarire omugaati na viinyo, agaaniire nawe aha byahandiikirwe ebirikukwata aha Kiijutsyo, kandi amugaburire obumanyiso. Oshukirweho omwoyo gurikwera yaaba ari hare n’ekibiina kye, ashemereire kukora entebeekanisa y’okuza omu kibiina ekiri omu kicweka eki araabe arimu aha izooba ry’Ekiijutsyo.

N’ahabw’ekyo, Omukristaayo oshukirweho omwoyo gurikwera naabaasa kukuza omukoro gw’Ekiijutsyo bwanyima y’ebiro 30 omukoro gwaba gwahwire, kurugiirira aha kiragiro ekiri omu Okubara 9:10, 11 n’eky’okureeberaho ekiri omu 2 Obusingye 30:1-3, 15.

“Ab’entaama ezindi” eza Yesu, abaine amatsiko g’okutunga amagara agatahwaho omu nsi, tibarikurya kandi tibarikunywa aha bumanyiso by’Ekiijutsyo. (Yohaana 10:16) Ni kikuru munonga kuba aha mukoro gw’okwijuka okufa kwa Yesu, kwonka tikirikubetengyesa kurya aha bumanyiso bw’Ekiijutsyo. N’ahabw’ekyo omwe aharibo yaaba arwaire nari ari omu rugyendo atari n’ekibiina kyona aha izooba eryo, naabaasa kushoma ebyahandiikirwe ebirikuhikaana n’omukoro (otwariiremu n’ebirikworeka obu Yesu yaatandikaho omukoro) kandi ashabe Yehova kuha omukoro ogwo omu nsi yoona omugisha. Kwonka omu mbeera egi nihaba hatarikwetengyesa entebeekanisa endiijo yoona nari okugaaniira aha byahandiikirwe bwanyima y’okwezi.

APURI 10-16

EBY’OMUHENDO EBIRI OMU KIGAMBO KYA RUHANGA | 2 OBUSINGYE 8-9

“Akaba Naatwara Obwengye Nk’obw’Omuhendo”

w99-E 11/1 20 kacw. 4

Obufura Bwaba Bwingi

Buzima, Omugabekazi wa Sheeba akeefeerereza obwire bwe n’amaani ge kwija kureeba Sulemaani. Obwire obwo ekicweka eki Sheeba yaabaire naaturamu, hati nikimanywa nka Yemen; n’ahabw’ekyo omugabekazi n’engamira ze akagyenda orugyendo orurikurenga omuri mahiro 1,000 [1,600 kiromita] kuhika Yerusaalemu. Nk’oku Yesu yaagizire, “akaruga aha muheru gw’ensi.” Ahabw’enki omugabekazi wa Sheeba yaakozire ebyo byona? Abw’okuba akaba naayenda “kuhurira obwengye bwa Sulemaani.”—Luka 11:31.

w99-E 7/1 30 kacw. 4-5

Okutaayaaya Okwarugiremu Ebirungi Bingi

Omugabekazi akahika Yerusaalemu “ashendekyereziibwe abantu baingi munonga, n’engamira ezeekoreire emigaju, ezaabu nyingi n’amabaare ag’obuguzi bwingi.” (1 Abagabe 10:2a) Abamwe nibagira ngu abaabaire bamushendekyerize bakaba nibatwariramu abaabaire baine eby’okurwanisa. Eki nikyetegyerezibwa, ahabw’okuba omugabekazi akaba aine ekitiinisa ky’amaani kandi akaba aine esente nyingi munonga ez’omuhendo.

Kwonka, omugabekazi akahuriire okurangaanwa kwa Sulemaani “ahabw’eiziina rya [Yehova.]” N’ahabw’ekyo akaba atarikuza aha rugyendo rw’eby’obushuubuzi. Hatariho kubangaanisa, omugabekazi akaba aizire kuhurira obwengye bwa Sulemaani—obundi n’okwega ebirikukwata ahari Ruhanga, Yehova. Obu omugabekazi arikubaasa kuba yaakomookire ahari Sheemu na Haamu, abaabaire nibaramya Yehova, naabaasa kuba yaabaire naayenda kumanya ebirikukwata aha diini ya b’eishe-nkuru.

w99-E 7/1 30-31

Okutaayaaya Okwarugiremu Ebirungi Bingi

Omugabekazi wa Sheeba akatangaarira obwengye bwa Sulemaani n’obutungi bw’obugabe bwe “omutima gwamuhwa omunda.” (1 Abagabe 10:4, 5) Abamwe nibagira ngu ebigambo ebyo nibimanyisa ngu omugabekazi ‘akabura omwitsyo.’ Kandi omuhandiiki omwe akagira ngu omugabekazi akagwa kihuumura! Kyona oku kiri, omugabekazi akatangaara ahabw’ebi yaareebire n’ebi yaahuriire. Akagira ngu abaheereza ba Sulemaani bakaba bahiiriirwe ahabw’okuhurira obwengye bwe, kandi akahimbisa Yehova ahabw’okuhindura Sulemaani omugabe. Bwanyima akaha omugabe ebiconco by’omuhendo, ezaabu yonka ekaba neingana doora 40,000,000, omu sente eza hati. Sulemaani nawe akaha omugabekazi ebiconco “ebi yaabaire naayenda byona, n’ebi yaashabire byona.”—1 Abagabe 10:6-13.

it-2-E 990-991

Sulemaani

Bwanyima y’omugabekazi kureeba oburungi bwa hekalu n’enju ya Sulemaani, eby’aha meeza ye n’abagabuzi be ba viinyo n’ebijwaro byabo, n’ebitambo by’okwotsya ebi yaabaire naahongyera aha hekalu, ‘omutima gukamuhwa omunda,’ reero yaagira ati: “Nkashanga batarangambiire n’obu kyakuba ekicweka kimwe kya kabiri ky’obwingi bw’obwengye bwawe; nookirira kimwe ebi naahuriire.” Bwanyima akongyeraho ngu abaheereza ba Sulemaani bakaba bahiiriirwe ahabw’okumuheereza. Ebyo byona bikamureetera kuhimbisa Yehova, kusiima Yehova Ruhanga, ahabw’okukunda Israeli akatoorana Sulemaani kuba omugabe ngu abone kucwa emanja z’oburyo omu kuhikiirira.—1Bag 10:4-9; 2Bus 9:3-8.

Eby’omuhendo eby’Omwoyo

it-2-E 1097

Ekitebe

Ekitebe kyonka eky’obugabe ekirikugambwaho omu bwijwire n’eki Sulemaani yaakozire. (1Bag 10:18-20; 2Bus 9:17-19) Nikireebeka kikaba kiri omu “kishengye ky’ekitebe ky’obugabe,” omuri kimwe aha byombeko by’aha kibungo Moria omuri Yerusaalemu. (1Bag 7:7) Kikaba kikozirwe ‘omu miino y’enjojo, kishwekirwe ezaabu eshemeziibwe enyima yaakyo hariyo ekishushani ky’omutwe gw’enyana, ahari buri rubaju rw’ekyo kitebe hariho ah’okuta emikono.’ N’obu ekitebe eki kirikugambwaho nk’ekyabaire kikozirwe omu miino y’enjojo, kurugiirira aha ku hekalu yaayombekirwe nikireebeka ngu bakakikora omu mbaho, bakishweka ezaabu eshemeziibwe hamwe n’emiino y’enjojo. N’ahabw’ekyo omuntu naabaasa kugira ngu ekitebe nk’ekyo kikaba kikozirwe omu miino y’enjonjo n’ezaabu. Bwanyima y’okugamba aha matembero mukaaga g’aha kitebe ky’omugabe, Baibuli neeyongyera egira ati: “Ebishushani bibiri by’entare ezeemereire aha rubaju rw’ah’okuta emikono; kandi n’ebindi bishushani by’entare ikumi na bibiri byemereire bibiri bibiri ahari buri itembero ahari ago matembero mukaaga.” (2Bus 9:17-19) N’ahabw’ekyo kihikire kugira ngu entare neejwekyera obutegyeki. (Kut 49:9, 10; Kush 5:5) Ebishushani by’entare 12 bikaba nibijwekyera enganda 12 za Israeli, ekirikworeka ngu zikaba nizishagika kandi zirikworobera omutegyeki owaabaire ari aha kitebe. Ekitebe kikaba kiine akatebe k’ebigyere by’ezaabu. N’ahabw’ekyo ekitebe ekirikugambwaho kuba kyabaire kikozirwe omu miino y’enjojo n’ezaabu kiri eky’ekitiinisa, omu maisho gaakyo hariho ebishushani by’entare, hatariho kubangaanisa kikaba nikikirira kimwe ebitebe ebindi byona eby’omu bwire obwo, yaaba ebyo abyajumbwirwe abarikwetegyereza ebijumbwirwe omu itaka, nari ebiri omu maijukiro, nari ebirikugambwaho omu ebihandiiko. Nk’oku omwe yaagizire omu Baibuli ati: “Omu bugabe obundi bwona tihariho kitebe ekyabaire nikishushana nakyo.”—2Bus 9:19.

APURI 17-23

EBY’OMUHENDO EBIRI OMU KIGAMBO KYA RUHANGA | 2 OBUSINGYE 10-12

“Gasirwa omu Buhabuzi obw’Obwengye”

w18.06 30 kacw. 3

Akaba Naabaasa Kusiimwa Ruhanga

Rehoboamu akaba atarikwija kworoberwa kucwamu. Kuri noogira ngu akakora eki abantu baabaire nibenda, we n’eka ye n’abandi omu kikaari bakaba batarikwija kutunga ebintu ebi baabaire nibaheebwa byona. Kandi kuri yaayangire kukora eki abantu baamushabire bakaba nibaija kumugomera. Akacwamu ki? Akabanza kwehanuuza aha bakuru abaabaire nibahwera ishe. Bakamugira ngu akore eki abantu bamushabire. Kwonka bwanyima akeehanuuza aha b’orwingano rwe, kandi yaacwamu kutwariza kubi abantu. Akagambira abantu ati: “Tata akabeekoreza omugamba guremeire, kwonka nyowe niinyija kukizaho; akabateeza enkoba, kwonka nyowe niinyija kubateeza skorupio.”—2 Obusingye 10:6-14.

w01-E 9/1 28-29

Oku Orikubaasa Kucwamu Gye

Yehova naatuha abakuzire omu by’omwoyo omu bibiina abu turikubaasa kugamba nabo aha bi turikucwamu. (Ebaefeso 4:11, 12) Kwonka twaba nitusherura obuhabuzi aha bandi, titushemereire kutooreza abo abarikwehanuuza aha muntu omwe bakaza aha ndiijo okuhitsya obu barikutunga orikubagambira eki barikuba nibenda kuhurira. Reero bakagyendera aha buhabuzi obwo. Twine kuguma nitwijuka eky’okureeberaho ky’okurabura ekya Rehoboamu. Obu yaabaire naayenda kucwamu enshonga y’amaani, akatunga obuhabuzi burungi kuruga aha bakuru abaabaire nibaheereza na ishe. Kwonka, omu mwanya gw’okugyendera aha buhabuzi bwabo, akehanuuza aha batsigazi abaabaire bakuzire nawe. Akagyendera aha buhabuzi bw’abatsigazi, yaacwamu kubi kandi ekyarugiremu akafeerwa ekicweka kihango ky’obugabe bwe.—1 Abagabe 12:1-17.

Waaba noosherura obuhabuzi, yebuuze ahari abo abakuzire omu by’omwoyo, abarikwetegyereza gye Ebyahandiikirwe kandi abarikuha emisingye ya Baibuli ekitiinisa. (Enfumu 1:5; 11:14; 13:20) Kyaba nikibaasika, taho obwire oteekateeke aha misingye ya Baibuli erikutwariramu n’ahari byona eby’ocondoorizeho. Waatandika kwetegyereza ebiri omu Kigambo kya Ruhanga, noija kubaasa kucwamu gye.—Abafilipi 4:6, 7.

it-2-E 768 kacw. 1

Rehoboamu

Ahabw’okugira ngu Rehoboamu akagira emitwarize mibi, abantu baingi bakamwetanisaho. Oruganda rwa Yuda n’orwa Benyamiini nizo zonka azaagumire nizishagika ab’enju ya Daudi, kandi abanyamurwa n’Abaleevi ab’obugabe bwombi n’abantu abamwe kuruga omu ab’enganda ikumi, nabo bakamushagika.—1Bag 12:16, 17; 2Bus 10:16, 17; 11:13, 14, 16.

Eby’omuhendo eby’Omwoyo

w18.06 31 kacw. 1-3

Akaba Naabaasa Kusiimwa Ruhanga

Mbwenu shi kikaba kyorobi Rehoboamu okworobera Yehova? Abantu bakaba nibaija kuteekateeka ki aha mugabe waabo omusya? Akaba yaabagambiire ngu naija ‘kubateeza enkoba,’ kwonka hati tihaine eki yaabaire naija kukora abagomi abo. (Gyeragyeranisa na 2 Obusingye 13:7.) Oyihireho eki abantu baabaire nibaija kumuteekateekaho we n’eihe rye, ‘baakahurira ekigambo kya Mukama, baagaruka omuka,’ nk’oku Yehova yaabaire abagambiire.

Eki nikitwegyesa ki? N’eky’obwengye kworobera Ruhanga n’obu abantu baakutujuma. Ruhanga naija kutuha emigisha twamworobera.—Eky’Ebiragiro 28:2.

Rehoboamu akatunga migisha ki ahabw’okworobera Ruhanga? Akaguma ari omugabe w’enganda za Yuda na Benyamiini, kandi akombeka n’endembo ezindi ensya omu bicweka ebyo. Akoongyera kuhamya n’endembo ezindi “yaazihindura ez’amaani.” (2 Obusingye 11:5-12) Ekirikukirayo obukuru, akoorobera ebiragiro bya Yehova kumara akaire. Ahabw’okugira ngu enganda ezindi ikumi zikatandika kuramya ebishushani, baingi bakaba baija omuri Yerusaalemu kushagika Rehoboamu n’okuramya okw’amazima. (2 Obusingye 11:16, 17) Ahabw’okworobera Yehova, obugabe bwe bukongyera kuhama.

TEERAHO KWEJUMBA OMU KUBUURIRA

be-LU 69 kacw. 4-5

Manya Engeri gy’Osaanidde Okuddamu Ebibuuzo

Singa omuyizi wa Baibuli oba mukkiriza munno akubuuza ky’asaanidde okukola mu mbeera emu, wandimuzzeemu otya? Ggwe oyinza okumanya kye wandikoze. Naye buli muntu alina okwettika obuvunaanyizibwa obw’okwesalirawo. (Bag. 6:5) Omutume Pawulo yakubiriza abantu be yabuulira okuba ‘abawulize olw’okukkiriza.’ (Bar. 16:26) Ekyo kyakulabirako kirungi eky’okugoberera. Omuntu asalawo ekintu kyonna ng’ayagala kusanyusa busanyusa oyo amuyigiriza Baibuli oba omuntu omulala yenna, aba aweereza bantu, era taba na kukkiriza. (Bag. 1:10) N’olwekyo, okuddamu obutereevu omuntu oyo ng’omutegeeza ky’asaanidde okukola kiyinza obutamuganyula.

Kati olwo wandimuzzeemu otya mu ngeri etuukagana n’obulagirizi bwa Baibuli? Oyinza okumutegeeza emisingi n’ebyokulabirako ebituukirawo okuva mu Baibuli. Mu mbeera ezimu, oyinza n’okumulaga engeri y’okunoonyerezaamu asobole okwezuulira emisingi n’ebyokulabirako ebyo. Muyinza n’okukubaganya ebirowoozo ku misingi egyo n’omugaso gw’ebyokulabirako bye muzudde naye nga tobikwataganya na ky’abuuzizza. Mubuuze obanga mu byo alabamu ekiyinza okumuyamba okusalawo mu ngeri ey’amagezi. Mukubirize okulowooza ku misingi egyo n’ebyokulabirako ebyo asobole okusalawo ekyo ekinaasanyusa Yakuwa. Mu ngeri eyo, oba ‘omutendeka okwawulangawo ekituufu n’ekikyamu.’—Beb. 5:14.

APURI 24-30

EBY’OMUHENDO EBIRI OMU KIGAMBO KYA RUHANGA | 2 OBUSINGYE 13-16

“Ni Ryari obu Oine Kwesiga Yehova?”

w21.03 5 kacw. 12

Abatsigazi Nimubaasa Kureetera Muta Abandi Kubeesiga?

12 Omugabe Asa omu butsigazi bwe, akaba ari omucureezi kandi akaba aine obumanzi. Ku yaahunguriire ishe orikwetwa Abiya, akatandikaho ehururu y’okumaraho okuramya ebishushani. Kandi akagambira “Abayuda kusherura [Yehova], Ruhanga wa baishenkurubo, n’okworobera ebiragiro n’ebyatairweho.” (2 Bus. 14:1-7) Kandi obu Zeera owa Esiopia yaataahirira Yuda aine abaserukare 1,000,000, Asa akashaba Yehova obuhwezi, arikugira ati: “Ai [Yehova], tihaine orikwingana naiwe omu kuhwera abataine maani baateerwa ab’amaani. [Yehova] Ruhanga waitu, otuhe emikono, ahabw’okuba niiwe turikwesiga.” Ebigambo birungi ebi nibyoreka oku Asa yaabaire naayesiga Yehova ngu naabaasa kujuna abantu be. Asa akeesiga Ishe ow’omu iguru, kandi Yehova akasingura “Abaesiopia.”—2 Bus. 14:8-12.

w21.03 5-6 kacw. 13

Abatsigazi Nimubaasa Kureetera Muta Abandi Kubeesiga?

13 Hatariho kubangaanisa noikiriza ngu okurwanisa eihe ry’abaserukare 1,000,000 kikaba kitoorobi, kwonka Asa akabaasa kurisingura. Kwonka eky’obusaasi, Asa ku yaatungire oburemeezi obutagumire munonga, akanga kubuuza Yehova eky’okukora. Asa ku yaatiinatiinisiibwe Omugabe mubi wa Israeli orikwetwa Baasha, akasherura obuhwezi aha mugabe wa Siria. Okucwamu okwo kukarugamu akagwe! Yehova arikukoresa nabi we Hanani, akagira Asa ati: “Ahabw’okuba oyesigire omugabe wa Siria, tiwaayesiga [Yehova] Ruhanga waawe, nikyo eihe ry’omugabe wa Siria” rikwogiire omu mikono. Nangwa kuruga obwo, Asa akaguma naagira entaro. (2 Bus. 16:7, 9; 1 Bag. 15:32) Nitwega ki?

w21.03 6 kacw. 14

Abatsigazi Nimubaasa Kureetera Muta Abandi Kubeesiga?

14 Guma ori omucureezi kandi ogumizemu nooyesiga Yehova. Obu waabatizibwa, okooreka ngu noikiririza kimwe omuri Yehova, kandi ngu n’okumwesiga. Kandi Yehova akakuha n’omugisha gw’okuba omwe aha b’eka ye. Hati ekikuru eki oine kukora n’okugumizamu nooyesiga Yehova. Nikibaasa kureebeka nk’ekyorobi kwesiga Yehova waaba nooza kucwamu aha nshonga nkuru, kwonka shi nootwaza ota omu bwire obundi? Ka ni kikuru kwesiga Yehova waaba noocwamu aha bikwatiraine n’okweshemeza, omurimo gw’okwebaisaho, n’ebigyendererwa eby’obutwire! Otakaayesiga obwengye bwawe. Kureka, shwijuma emisingye ya Baibuli erikukwata aha mbeera zaawe, reero okuratire obuhabuzi obwo. (Enf. 3:5, 6) Waakora otyo, noija kushemeza Yehova kandi oreetere n’ab’omu kibiina kukuha ekitiinisa.—Shoma 1 Timoseo 4:12.

Eby’omuhendo eby’Omwoyo

w17.03 17 kacw. 7

Heereza Yehova n’Omutima Gwawe Gwona!

7 Nitumanya tuta yaaba twehaireyo ahari Yehova n’omutima gwaitu gwona? Nitubaasa kwebuuza tuti: ‘Niinyija kworobera Yehova n’obu kyakuba kigumire kukikora? Buzima mmaririire kurinda ekibiina kye kuguma kiri ekirikwera?’ Teekateeka aha bumanzi obu Asa yaabaire aine kugira, kubaasa kwiha nyinenkuru omu mwanya gwe! Obumwe, nikibaasa kukwetengyesa kugira obumanzi nka Asa. Nk’eky’okureeberaho, ow’omu ka yaanyu nari shi munywani waawe ku yaakukora ekibi, kandi akanga kweteisa, reero akaba ow’okubingwa omu kibiina? Noobaasa kumariirira kutakwatanisa n’omuntu ogwo? Omutima gwawe nigwija kukuhiga kukora ki?

    Ebitabo Ebiri omu Runyankore (1996-2025)
    Shohora
    Taahamu
    • Runyankore
    • Yoherereza ondiijjo
    • Ebi Orikukunda
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ebiine Kukuratirwa
    • Okurinda Ebirikukukwataho
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Taahamu
    Yoherereza ondiijjo