Ebijuriziibwe omu Katabo k’Obuheereza Bwaitu N’oku Turikutwaza
© 2023 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
SEPUTEMBA 4-10
EBY’OMUHENDO EBIRI OMU KIGAMBO KYA RUHANGA | ESTEERI 1-2
“Teeraho Kugira Omutwarize gw’Okwetwara nka Esteeri”
Noobaasa Kuguma Ori Omucureezi omu Kugyezibwa
11 Kandi obucureezi bwaitu nibubaasa kugyezibwa munonga abantu baatuhimbisa nari baatukiniika. Esteeri akahimbisibwa munonga. Akaba ari omwe aha bakazi barungi munonga omuri Buperesi. Kumara omwaka gumwe bakaba nibamutetsa barikumuboneza hamwe n’abandi baishiki abaabaire nibaija kweyoreka omu maisho g’omugabe. Bwanyima omugabe akatoorana Esteeri kuba omugabekazi. Kwonka okumufaho oku kwona tikuramuhindwire. Esteeri akanga kwetaho munonga omutima. Akaguma ari omucureezi, omunyambabazi, kandi arikuha abandi ekitiinisa.—Esteeri 2:9, 12, 15, 17.
ia-LU 130 kacw. 15
Yalwanirira Abantu ba Katonda
15 Ekiseera bwe kyatuuka Eseza okutwalibwa eri kabaka, yaweebwa eddembe okusaba kyonna kye yali awulira nti akyetaaga, oboolyawo okumuyamba okwongera okulabika obulungi. Kyokka Eseza yasaba ebyo byokka Kegayi bye yamugamba asabe. (Es. 2:15) Oboolyawo yakitegeera nti obulungi bwokka si bwe bwandisikirizza kabaka. Abantu abasinga mu lubiri olwo tebaali beetoowaze era Eseza ayinza okuba yakiraba nti obwetoowaze bwali bwa muwendo nnyo okusinga endabika ennungi?
Noobaasa Kuguma Ori Omucureezi omu Kugyezibwa
12 Twaba turi abacureezi, nitwija kujwara kandi tutwaze omu muringo ogurikworeka ngu nitweha ekitiinisa kandi ngu nitukiha n’abandi. Omu mwanya gw’okwetunguura nari kuteeraho kushemeza abantu, nituteeraho kugira ‘omwoyo [omutima] omucureezi ogutuurize.’ (Shoma 1 Petero 3:3, 4; Yeremia 9:23, 24) Oku turikweteekateekaho nikwija kurugaho nikureebwa omu ku turikugamba n’ebikorwa byaitu. Nk’eky’okureeberaho, nitubaasa kuteeraho kureetera abandi kuteekateeka ngu turi ab’omutaano ahabw’ebi turikukora, ebi turikumanya, nari abantu abu turikumanya. Nari nitubaasa kureetera abandi kuteekateeka ngu tukozire ekintu kikuru munonga omu maani gaitu, n’obu abandi baakuba batuhwereire. Kwonka teekateeka ahari Yesu. Akaba naabaasa kushemeza abantu ahabw’obwengye obu yaabaire aine. Omu mwanya gw’ekyo, Yesu akaba ajuriza omu Kigambo kya Ruhanga. Akaba atarikwenda ngu abantu babe niwe baahimbisa. Butoosha akaba naayenda ngu abantu bahimbise Yehova.—Yohaana 8:28.
Eby’omuhendo eby’Omwoyo
Eki Waaba Nookimanya?
Abacondooza bakajumbura ekihandiiko kya kaneyifoomu ekya Buperesi ekyabaire nikigamba aha mushaija orikwetwa Marduka (Runyankore Morodekai). Akaba naakora nk’omukungu, obundi nk’omubazi w’ebitabo omuri Shushani. Arthur Ungnad, orikumanya gye ebyafaayo by’ekicweka ekyo, akagira ngu oyihireho Baibuli, “ekihandiiko ekyo nikyo kyonka ekyabaire nikigamba ahari Morodekai” omu bwire obwo.
Kuruga obu Ungnad yaagamba ebyo, abacondooza bavuunwire ebihandiiko ebindi bingi bya kaneyifoomu ebya Buperesi. Bimwe aharibyo n’ebishate ebirikumanywa nka Persepolis, ebyashangirwe omu bisheenyuka by’Amabiikiro, haihi n’engo z’orurembo. Ebishate ebyo bikaba biriho kuruga omu butegyeki bwa Ahasuero I. Bihandiikirwe omu rurimi Oruramaiti, kandi birimu amaziina maingi agari omu kitabo kya Esteeri.
Ebishate bya Persepolis ebingi birimu eiziina Marduka, owaabaire naaheereza nk’omuhandiiki omu kikaari ky’omugabe omuri Shushani obu Ahasuero I yaabaire naategyeka. Kimwe aha bishate ebyo nikigamba ahari Marduka nk’omuvunuuzi. Ekyo nikihikaana n’ebi Baibuli erikugamba ahari Morodekai. Akaba naaheereza nk’omukungu omu icwero ry’emanja ery’Omugabe Ahasuero (Ahasuero I) kandi akaba naagamba endimi nka ibiri. Morodekai butoosha akaba ashutama aha irembo ry’omugabe omu kikaari Shushani. (Esteeri 2:19, 21; 3:3) Eirembo ry’omugabe kikaba kiri ekyombeko kihango ahu abakungu baabaire nibakorera.
Marduka orikugambwaho omu bishate ebyo aine bingi ebi arikushushanisa na Morodekai ow’omu Baibuli. Bakaba bariho omu bwire bumwe, omu mwanya gumwe, kandi bakaba baine obujunaanizibwa burikushushana. Ebyo byona nibihamya ngu ebyajumbwirwe omu itaka nibigamba ahari Morodekai ow’omu kitabo kya Esteeri.
TEERAHO KWEJUMBA OMU KUBUURIRA
Gira Obumanzi—Yehova n’Omuhwezi Waawe
3 Paulo akaba naayenda obuhwezi. Omu mwaka nk’ogwa 56 Y.A.K., abantu bakakurura Paulo baamushohoza aheeru ya hekalu omuri Yerusaalemu kandi baateeraho kumwita. Eizooba eryakuratsireho, ku baareetsire Paulo omu ishengyero, abazigu be bakaba nibenda kumutaanyagura. (Byak. 21:30-32; 22:30; 23:6-10) Omu bwire obwo, Paulo naabaasa kuba yaayebuurize ati: ‘Ninza kugumisiriza embeera egi kuhitsya ryari?’
4 Paulo akatunga buhwezi ki? Ekiro ekyakuratsireho Paulo aherize kukomwa, “Mukama” Yesu, akamwemerera aha rubaju yaamugira ati: “Guma omutima, ahakuba, nk’oku waampamize ori Yerusaalemu, nikwo oshemereire kumpamya n’omuri Rooma.” (Byak. 23:11) Oku ka kwabaire kuri okuhuumuriza omu bwire buhikire! Yesu akasiima Paulo ahabw’okubuurira omuri Yerusaalemu. Kandi akaraganisa ngu Paulo naija kuhika Rooma ari buhooro, ahu yaabaire naija kwongyera kubuurira. Paulo bwanyima y’okutunga obuhame, naabaasa kuba yaahuriire aine oburinzi nk’omwana ou ishe akwaitse omukono.
5 Paulo akatunga buremeezi ki obundi? Bwanyima y’emyaka nk’ebiri ebyo biherize kubaho omuri Yerusaalemu, Paulo akaba ari aha meeri arikuza Italia haabaho eihunga ry’amaani, boona abaabaire bagiriho bateekateeka ngu nibaija kufa. Kwonka Paulo akaba atatiinire. Ahabw’enki? Akagambira abari aha bwato ati: “Eki kiro haizire maraika wa Ruhanga, naanye ou ndi owe, kandi ou mpeereza, yaanyemerera aha rubaju, Yaagira ati: Paulo, otatiina, oshemereire kwemerera omu maisho ga Kaisaari, kandi reeba, Ruhanga akuhaire abo boona abarikugyenda naiwe.” Yehova akakoresa maraika kugaruka kuhamiza Paulo ebi yaabaire yaamugambiire enyimaho arikukoresa Yesu. Kandi buzima, Paulo akahika Rooma.—Byak. 27:20-25; 28:16.
6 Nitutunga buhwezi ki? Yesu naatushagika, nk’oku yaashagikire Paulo. Nk’eky’okureeberaho, Yesu naaraganisa abarikumukuratira boona ati: ‘Ndi hamwe naimwe ebiro byona okuhitsya’ obusingye obu bwahendera. (Mat. 28:20) Ebigambo bya Yesu ebyo nibitugumya. Ahabw’enki? Ahakuba ebiro ebimwe nibitugumira kwemera. Nk’eky’okureeberaho, twafeerwa omukundwa, nitugira obusaasi obutari bw’ebiro bikye byonka, beitu obundi kumara emyaka mingi. Abamwe nibatunga ebiro bigumire ahabw’emyaka ya bukuru. Kandi abandi ebiro bigumire nibireetwa okurengwa obujune. N’obu kiraabe kiri kityo, nitutunga amaani g’okugumizamu ahabw’okumanya ngu Yesu ari naitwe ‘ebiro byona,’ otwariiremu ebiro ebigumire.—Mat. 11:28-30.
7 Baibuli neetuhamiza ngu Yehova naatuhwera arikukoresa baamaraika. (Heb. 1:7, 14) Nk’eky’okureeberaho, baamaraika nibatushagika kandi batwebembera twaba nitubuurira amakuru marungi g’Obukama omu ‘mahanga goona, n’enganda zoona, n’endimi, n’abantu.’—Mat. 24:13, 14; shoma Okushuuruurwa 14:6.
SEPUTEMBA 11-17
EBY’OMUHENDO EBIRI OMU KIGAMBO KYA RUHANGA | ESTEERI 3-5
“Hwera Abandi Kukora Ekirikukirayo Oburungi”
it-2-E 431 kacw. 7
Morodekai
Akanga Kwinamira Hamani. Eki kitakabaireho, Ahasuero akakuza Hamani Omuagagi yaamuhindura omutegyeki mukuru, kandi akaragira ngu boona aba ah’eirembo ry’omugabe bainamire Hamani omu kitiinisa kye ekisya eki yaahairwe. Morodekai akanga kukora ekyo kandi akaha enshonga ngu n’Omuyudaaya. (Est 3:1-4) Ahabw’okugira ngu Morodekai akihirira aha nshonga egyo kwanga kukora ekyo, nikyoreka ngu kikaba kiine akakwate n’omukago gwe na Yehova, nk’Omuyudaaya owaabaire ayehaireyo ahariwe. Akeetegyereza ngu okwinamira Hamani kikaba nikitwariramu ekirikukira aha kujumara ahansi kuha omuntu ekitiinisa oine obushoboorozi, nk’oku Abaisraeli baabaire bakora. (2Sam 14:4; 18:28; 1Bag 1:16) Kwonka omu mbeera ya Hamani hakaba hariho enshonga ehikire ahabw’enki Morodekai yaayangire kumwinamira. Hamani naabaasa kuba yaabaire ari Omuamaleki, kandi Yehova akaba yaayorekire ngu naarwanisa Abamaleki “nk’oku obusingye burigyenda nibwihaihana.” (Kur 17:16; reeba HAMANI.) Morodekai akaba naayenda kuguma ari omwesigwa ahari Ruhanga kwonka tarakikozire ahabw’enshonga y’eby’obutegyeki.
it-2-E 431 kacw. 9
Morodekai
Akakoresibwa omu Kucungura Abaisraeli. Bwanyima ya Morodekai kumanya ngu hatairweho ekiragiro ky’okucwekyereza Abayudaaya, akooreka okwikiriza ngu Esteeri akaba ahairwe ekitiinisa omu bwire obwo kugira ngu ajune Abayudaaya. Akooreka Esteeri obujunaanizibwa obu yaabaire aine kandi yaamugambira kweshengyereza omugabe n’okumushaba obuhwezi. N’obu ekyo kyabaire nikiza kuta amagara ga Esteeri omu kabi, akaikiriza kukikora.—Est 4:7–5:2.
ia-LU 133 kacw. 22-23
Yalwanirira Abantu ba Katonda
22 Eseza ateekwa okuba nga yatekemuka bwe yafuna obubaka obwo. Kino kyali kigezo kya maanyi nnyo gy’ali, era ebyo bye yaddamu Moluddekaayi biraga nti yali atidde nnyo. Yamujjukiza etteeka lya kabaka. Etteeka eryo lyali ligamba nti omuntu yenna eyandigenze eri kabaka nga tayitiddwa yalinanga okuttibwa okuggyako nga kabaka amuwanikidde omuggo gwe. Eseza teyalina nsonga yonna kwe yandisinzidde kulowooza nti ye kabaka yandimuwanikidde omuggo gwe, nnaddala bwe yalowooza ku kyatuuka ku Vasuti bwe yajeemera ekiragiro kya kabaka. Yagamba Moluddekaayi nti kabaka yali amaze ennaku 30 nga tamuyitanga kugenda gy’ali. Olw’okuba kabaka yali amusuuliridde bw’atyo, ayinza okuba nga yalowooza nti oboolyawo yali takyamwagala.—Es. 4:9-11.
23 Moluddekaayi yaddamu Eseza mu ngeri eyali esobola okunyweza okukkiriza kwe. Yamukakasa nti bw’atandibaddeko ky’akolawo, okulokolebwa kw’Abayudaaya kwandivudde awalala. Naye ye Eseza yandisuubidde okuwonawo nga batandise okutta Abayudaaya? Moluddekaayi yakyoleka bulungi nti yalina obwesige bwa maanyi nti Yakuwa yali tayinza kuleka bantu be kusaanyizibwawo, era nti yali ajja kutuukiriza ebisuubizo bye. (Yos. 23:14) Moluddekaayi yagamba Eseza nti: “Ani amanyi obanga eno ye nsonga lwaki wafuuka nnaabakyala?” (Es. 4:12-14, NW) Mazima ddala Moluddekaayi yatuteerawo ekyokulabirako ekirungi ennyo. Yassa obwesige bwe bwonna mu Yakuwa, Katonda we. Naffe tussa obwesige bwaffe mu Yakuwa?—Nge. 3:5, 6.
Eby’omuhendo eby’Omwoyo
kr-E 160 kacw. 14
Okurwanirira Obugabe bw’Okuramya
14 Nka Esteeri na Morodekai, abaheereza ba Yehova obunaku obu nibarwanirira obugabe bw’okumuramya nk’oku arikubagambira. (Esteeri 4:13-16) Naiwe noobaasa kugira eki waakora? Eego. Noobaasa kushabira ab’eishe-emwe na banyaanyazi-itwe abarikubonabona ahabw’obutari buringaaniza. Okushaba okwo nikubaasa kuhwera ab’eishe-emwe na banyaanyazi-itwe abari omu mbeera ezigumire n’abarikuhiiganisibwa. (Shoma Yakobo 5:16.) Yehova naagarukamu okushaba nk’okwo? Emanja ezi turikusingura omu macwero g’emanja nizooreka ngu naakugarukamu!—Heb. 13:18, 19.
SEPUTEMBA 18-24
EBY’OMUHENDO EBIRI OMU KIGAMBO KYA RUHANGA | ESTEERI 6-8
“Eishomo ry’Okugaaniira Gye”
ia-LU 140 kacw. 15-16
Yayoleka Amagezi n’Obuvumu, era Teyeefaako Yekka
15 Olw’okuba Eseza yali mugumiikiriza n’alinda olunaku lumu ne lusooka luyitawo alyoke ategeeze kabaka ensonga ze, kyawa Kamani ekiseera okukola ekintu ekyamuzaalira emitawaana. Olowooza tekiyinzika kuba nti Yakuwa ye yaleetera kabaka okubulwa otulo? (Nge. 21:1) Tekyewuunyisa nno Bayibuli bw’etukubiriza ‘okulindiriranga.’ (Soma Mikka 7:7.) Bwe twesiga Katonda ne tumulindirira atuyambe, ajja kuddamu okusaba kwaffe mu ngeri gye tutasuubira.
Yayogera n’Obuvumu
16 Eseza yali tasobola kulwawo nnyo nga tannabuulira kabaka nsonga ze; yalina okuzimubuulira ku kijjulo eky’okubiri. Naye yanditandise atya? Bwe baali ku kijjulo, kabaka kennyini yamuwa entandikwa, n’amubuuza kye yali ayagala okusaba. (Es. 7:2) “Ekiseera eky’okwogereramu” kyali kituuse.
ia-LU 140-141 kacw. 17
Yayoleka Amagezi n’Obuvumu, era Teyeefaako Yekka
17 Eseza ayinza okuba nga yasaba Katonda we mu mutima gwe nga tannayogera bigambo bino: “Bwe mba nga nsiimibwa mu maaso go, Ai kabaka, era bwe kiba nga kirungi mu maaso ga kabaka, nkusaba owonye obulamu bwange era nkusaba abantu bange baleme kuttibwa.” (Es. 7:3) Weetegereze nti Eseza yaleka kabaka asalewo obanga kye yali amusaba kyali kirungi oba kibi. Nga Eseza yali wa njawulo nnyo ku Vasuti, muka kabaka eyasooka, eyaweebuula bba! (Es. 1:10-12) Ate era weetegereze nti Eseza teyanenya kabaka olw’okwesiga ebigambo bya Kamani. Wabula, yeegayirira bwegayirizi kabaka amuwonye okuttibwa.
ia-LU 141 kacw. 18-19
Yayoleka Amagezi n’Obuvumu, era Teyeefaako Yekka
18 Ekyo Eseza kye yasaba kiteekwa okuba nga kyewuunyisa nnyo kabaka. Muntu ki oyo eyali yeetantadde okutuusa akabi ku mukyala we? Eseza yagattako nti: “Nze n’abantu bange tutundiddwa tusaanyizibwewo, tuttibwe, era tuzikirizibwe. Singa tubadde tutundiddwa kufuuka baddu na bazaana, nnandisirise. Naye akabi kano tekandikkiriziddwa kubaawo kubanga kagenda kufiiriza kabaka.” (Es. 7:4, NW) Weetegereze nti Eseza yategeeza kabaka ebintu byonna bwe byali, era n’ayongerako nti yandibadde asirika singa baali bagenda kubatunda butunzi mu buddu. Naye olw’okuba okutta abantu b’eggwanga lye bonna kyali kigenda kukosa nnyo ne kabaka, yali tasobola kusirika.
19 Ebyo bye tusoma ku Eseza bituyigiriza engeri gye tusaanidde okwogeramu nga twagala omuntu akkirize kye tumugamba. Bw’obaako ekintu ekikuluma ky’oyagala okubuulira omwagalwa wo oba omuntu ali mu buyinza, kiba kirungi n’omubuulira ebintu byonna mu bujjuvu era mu ngeri eraga nti omuwa ekitiibwa, ate era kiba kirungi okulaga obugumiikiriza.—Nge. 16:21, 23.
Eby’omuhendo eby’Omwoyo
w06-LU 3/1 7 kacw. 1
Okunokolayo Ebimu ku Biri mu Kitabo kya Eseza
7:4—Mu ngeri ki okuzikirizibwa kw’Abayudaaya gye ‘kwandifiiriza kabaka’? Mu ngeri ey’amagezi Eseza ategeeza kabaka nti yandifunye ssente ezisukka mu bitundu bya feeza 10,000 Kamani ze yali asuubizza okumuwa singa Abayudaaya batundibwa ng’abaddu mu kifo ky’okuttibwa. Ate era singa Abayudaaya battibwa ne kwiini yali wa kuttibwa.
TEERAHO KWEJUMBA OMU KUBUURIRA
Yegyera Ahari Murumuna wa Yesu
8 Yakobo akaba ataine obwegyese bw’amaani. Hatariho kubangaanisa abeebembezi b’ediini omu bunaku bwe bakaba nibamureeba nk’oku baabaire nibareeba entumwa Petero na Yohaana ‘nk’abantu babisi abateegyesiibwe.’ (Byak. 4:13) Kwonka Yakobo akeega kuba omwegyesa murungi, eki turikureeba twaba nitushoma ekitabo ekirikwetererwa eiziina rye. Nka Yakobo, nitubaasa kuba twine obwegyese bukye obw’ensi. Kwonka n’obu kiraabe kiri kityo, obuhwezi bw’omwoyo gurikwera n’okutendeka kw’ekibiina kya Yehova, nibibaasa kutuhwera kuba abeegyesa barungi. Ka tureebe eky’okureeberaho kya Yakobo eky’okuba omwegyesa murungi, tureebe amashomo agu turikubaasa kumwegyeraho.
9 Yakobo akaba atarikukoresa ebigambo bigumire nari enshoboorora egumire. N’ekyarugiremu, abu yaabaire naayegyesa bakaba nibarahuka kureeba eki baine kukora n’oku baine kukikora. Nk’eky’okureeberaho, Yakobo akeegyesa ngu Abakristaayo baine kuba beeteekateekire kuhikwaho obutari buringaaniza kandi bagume bataine enziika. Akahandiika ati: ‘Abarikugumisiriza nitubeeta abahiiriirwe. Mukahurira aha kugumisiriza kwa Yobu, kandi mwareeba [muheru ei Yehova yaamuhaire], oku aine embabazi nyingi n’okusaasira.’ (Yak. 5:11) Yetegyereze ngu Yakobo okwegyesa kwe akaba naakwegamiza aha Byahandiikirwe. Akakoresa Ekigambo kya Ruhanga kuhwera abahurikiza be kumanya ngu butoosha Yehova naaha ebirungi abarikumuhamiraho nk’oku Yobu yaakozire. Yakobo akeegyesa eishomo eryo arikukoresa ebigambo byorobi kandi omu muringo gw’obwengye. Omu muringo ogwo, akata omutima ahari Yehova omu mwanya gw’okugwetaho.
10 Eishomo: Yegyesa omu muringo gworobi, kandi orikwegamira aha Kigambo kya Ruhanga. Ekigyendererwa kyaitu, tikishemereire kuba okushemeza abandi, beitu okubooreka obwengye bwa Yehova bwingi n’oku arikubafaho. (Rom. 11:33) Nitubaasa kuhika aha kigyendererwa ekyo ebi turikwegyesa twaba nitubyegamiza aha Byahandiikirwe. Nk’eky’okureeberaho, omu mwanya gw’okugambira abeegi baitu ba Baibuli eki turikubaasa kukora ku ogire ngu turi omu mbeera nk’eyaabo, twine kubahwera kuteekateeka aha barikugambwaho omu Baibuli, kandi twetegyereze emiteekateekyere ya Yehova n’enyehurira ze. Reero obwo nibaija kugira ekihika ky’okushemeza Yehova, kutari okweshemeza.
SEPUTEMBA 25–OKITOBA 1
EBY’OMUHENDO EBIRI OMU KIGAMBO KYA RUHANGA | ESTEERI 9-10
“Akakoresa Obushoboorozi bwe Kuhwera Abantu Be”
it-2-E 432 kacw. 2
Morodekai
Morodekai akaza omu mwanya gwa Hamani nk’omutegyeki mukuru kandi akaheebwa n’empeta y’omugabe ey’okuta akamanyiso kaayo aha bihandiiko. Esteeri akataho Morodekai kutegyeka enju ya Hamani ahakuba omugabe akaba agimuhaire. Reero Morodekai akakoresa obushoboorozi obu yaahairwe kutaho ekiragiro ekyabaire nikiha Abayudaaya obugabe bw’okwerwanaho. Obwo bukaba buri obwire bw’okucungurwa n’okushemerererwa aha Bayudaaya. Baingi omu Bugabe bwa Buperesi bakakwatanisa n’Abayudaaya, kandi Adari 13 erikuza kuhika, eizooba eri baabaire bataireho kuhikiiriza ebiragiro, Abayudaaya bakaba betebeekaniise. Bakaba baine obushagiki bw’abategyeki ahabw’okugira ngu Morodekai akaba ahairwe obushoboorozi bw’amaani. Omuri Shushani okurwana kukahika omu izooba erindi. Abazigu b’Abayudaaya abarikurenga omuri 75,000 omu bugabe bwa Buperesi bakacwekyerezibwa, otwariiremu abaana ikumi ba Hamani. (Est 8:1–9:18) Morodekai aine orusa rwa Esteeri akagambira abantu kwijuka ekiro 14 n’ekya 15 eby’okwezi kwa Adari, ‘ebiro bya Purimu,’ buri mwaka kubaasa kushemererwa, kuriira hamwe n’okuhaana ebiconco kandi bakaha n’abooro. Abayudaaya bakaikiriza kandi bakahiga baijukuru baabo n’abandi ababegaitsireho kukora nikyo kimwe. Ahabw’okugira ngu Morodekai akaba ari owa kabiri aha mugabe omu bugabe bwona, abaheereza ba Ruhanga Abayudaaya bakaba nibamuha ekitiinisa kandi akagumizamu kukora ahabw’oburungi bwabo.—Est 9:19-22, 27-32; 10:2, 3.
it-2-E 716 kacw. 5
Purimu
Ekigyendererwa. N’obu baingi barikugira ngu Obugyenyi bwa Purimu obu Abayudaaya barikukuza omu bunaku obu tibwine kakwate n’eby’omwoyo kandi ngu obumwe nibarengyesereza aha bugyenyi obwo, okwo tikwo bwabaire buri omu bwire obu omukoro ogwo gwatandikaho n’oku gwabaire nigukuzibwa omu kubanza. Morodekai na Esteeri bombi bakaba bari abaheereza ba Ruhanga Yehova, kandi bakatandikaho obugyenyi obwo kumuhimbisisa. Ruhanga Yehova niwe yaahwereire Abayudaaya kucungurwa omu bwire obwo, ahakuba enshonga egyo ekatandikwaho ahabw’obwesigwa bwa Morodekai arikuteeraho kuhamira aha kuramya Yehova. Hamani naabaasa kuba yaabaire ari Omuamaleki, arikuruga omu eihanga eri Yehova yaabaire yaakyeenire kandi arikuza kucwekyereza. Morodekai akoorobera ekiragiro kya Ruhanga kandi akanga kwinamira Hamani. (Est 3:2, 5; Kur 17:14-16) Kandi, ebigambo ebi Morodekai yaagambiire Esteeri (Est 4:14) nibyoreka ngu akacwamu kusherura obuhwezi ahari ogwo oine obushoboorozi bw’ahaiguru kubaasa kucungura Abayudaaya, na Esteeri okwesibyakwo atakagiire omumaisho g’omugabe kumweshengyereza, n’okutebeekanisa kumweta aha kihuuro, nikyoreka ngu akeeshengyereza Ruhanga kumuhwera.—Est 4:16.
cl-LU 101-102 kacw. 12-13
‘Mukoppe Katonda’ mu Ngeri Gye Mukozesaamu Amaanyi
12 Yakuwa ataddewo abalabirizi okutwala obukulembeze mu kibiina Ekikristaayo. (Abebbulaniya 13:17) Abasajja bano abalina ebisaanyizo basaanidde okukozesa obuyinza Katonda bw’abawadde okuwa obuyambi obwetaagisa n’okuzimba ekisibo mu by’omwoyo. Ekifo abakadde kye balina kibawa ebbeetu okukajjala ku bakkiriza bannaabwe? N’akatono! Abakadde basaanidde okuba abeetoowaze era n’okuba n’endowooza etagudde lubege ku kifo kye balina mu kibiina. (1 Peetero 5:2, 3) Baibuli egamba abalabirizi: ‘Mulundenga ekkanisa ya Katonda gye yeegulira n’omusaayi gw’Omwana we.’ (Ebikolwa 20:28) Ebigambo ebyo biraga ensonga enkulu lwaki bonna mu kisibo basaanidde okuyisibwa mu ngeri ey’ekisa.
13 Tuyinza okukozesa ekyokulabirako kino ekiddirira. Mukwano gwo ow’oku lusegere akusabye okulabirira ekintu kye eky’omuwendo. Era okimanyi nti mukwano gwo ekintu ekyo yakigula ssente nnyingi. Tewandikikutte na bwegendereza? Mu ngeri y’emu, Katonda akwasizza abakadde obuvunaanyizibwa obw’okulabirira ekintu eky’omuwendo ennyo: ekibiina, nga n’abakirimu bageraageranyizibwa ku ndiga. (Yokaana 21:16, 17) Endiga za Yakuwa za muwendo gy’ali—za muwendo nnyo kuba yazigula n’omusaayi ogw’omuwendo ogw’Omwana we eyazaalibwa omu yekka, Yesu Kristo. Yakuwa yasasula omuwendo ogusingayo obunene okununula endiga ze. Abakadde abeetoowaze bajjukira ensonga eyo era bwe kityo ne bayisa endiga za Yakuwa mu ngeri esaanira.
Eby’omuhendo eby’Omwoyo
w06-LU 3/1 7 kacw. 4
Okunokolayo Ebimu ku Biri mu Kitabo kya Eseza
9:10, 15, 16—Wadde ng’etteeka lyali libakkiriza, lwaki Abayudaaya tebaatwala munyago? Eky’okugaana okutwala omunyago kyalaga nti ekigendererwa kyabwe kyali kya kuwonya bulamu so si kufuna bya bugagga.
OKITOBA 2-8
EBY’OMUHENDO EBIRI OMU KIGAMBO KYA RUHANGA | YOBU 1-3
“Gumizamu Kworeka Rukundo ei Oiniire Yehova”
Gira Okwikiriza Kandi Oyorobere Yehova nka Noa, Danieli na Yobu
16 Yobu akaba aine mbeera ki ezigumire? Yobu akahikwaho empindahinduka nyingi. Omu kubanza, Yobu akaba “ari omushaija rugambwa orikukira abashaija boona ab’omu nsi z’oburugwa-izooba.” (Yobu 1:3) Akaba ari omugaiga munonga, abantu baingi bakaba nibamumanya kandi barikumuha ekitiinisa. (Yobu 29:7-16) Oyihireho ebi byona, Yobu tarateekateekire ngu naakira abandi nari ngu tarikwetenga Ruhanga. Eki nitukimanya ahakuba Yehova akamweta “omwiru wangye” kandi akamugambaho ati: ‘Taine kabara kandi ahikiriire, omushaija orikuntiina kandi orikwetantara ekibi.’—Yobu 1:8.
17 Kwonka ahonaaho embeera za Yobu zikahindukira kimwe. Akafeerwa buri kimwe, kandi akagira amaganya maingi yaahika n’aha kwenda kufa. Obunaku obu, nitumanya ngu ni Sitaane owaabaire naamureetera oburemeezi. Sitaane akagira ngu Yobu akaba naaheereza Yehova ahabw’okweyendeza kwonka. (Shoma Yobu 1:9, 10.) Yehova akatwara orubanja oru Sitaane yaamutaireho nk’orw’amaani. Akaba naija kukora ki kworeka ngu Sitaane n’omunyabishuba orengyesereize? Akaha Yobu omugisha gw’okworeka ngu ahamiire ahari Ruhanga, kandi ngu naamuheereza ahabw’okumukunda.
Guma Otaine Kamogo!
10 Buri omwe ahariitwe Sitaane naamwomesereza ebitahikire nk’oku yaagizire Yobu. Mu muringo ki? Naaba ari nk’orikugira ngu buzima torikukunda Yehova Ruhanga, ngu noija kuhitsya obwire noorekyera aho kumuheereza, kandi ngu torikwija kuguma omuhamiireho! (Yob. 2:4, 5; Kush. 12:10) Ekyo nikikureetera kwehurira ota? Buzima, nikireeta obusaasi, tikwo? Kwonka teekateeka ahari eki: Yehova naakwesiga ekirikumara, kandi naakuha omugisha gw’okworeka ngu omuhamiireho. Yehova naareka Sitaane kukugyeza kureeba yaaba noija kuguma otaine kamogo. Yehova aine obwesigye ngu noija kuguma otaine kamogo, oyorekye ngu Sitaane n’omubeihi. Kandi naaraganisa kukuhwera kukora ekyo. (Heb. 13:6) Ka n’omugisha kwesigwa ow’Obushoboorozi Bwona omu nsi n’omu iguru! Nooreeba ahabw’enki okutagira kamogo kiri kikuru? Nikitubaasisa kwangira ebishuba bya Sitaane, okushagika eiziina rirungi erya Tataitwe, n’okushagika omuringo ogu arikutegyekamu. Nitubaasa kukora ki kuguma tutaine kamogo?
Eby’omuhendo eby’Omwoyo
Yegyera aha Bigambo Ebi Yesu Yaahererukire Kugamba
9 Yesu akagamba ki? Akaire kakye Yesu atakafiire, akagira ati: “Ruhanga wangye, n’enki ekyakuntsigisaho?” (Mat. 27:46) Baibuli terikushoboorora ahabw’enki Yesu yaagambire ebigambo ebyo. Kwonka yetegyereze eki ebigambo ebyo birikutumanyisa. Enshonga emwe eri ngu, Yesu okugamba ebigambo ebyo, akaba naahikiiriza obunabi oburi omu Zaaburi 22:1. Kandi, ebigambo ebyo bikooreka gye ngu Yehova akaba atariyo naarinda Omwana we “embaju zoona.” (Yob. 1:10) Yesu akeetegyereza ngu Ishe akaba amurekuriire abazigu be kumugyeza omu bwijwire, kukira omuntu ondiijo weena. N’ekindi, ebigambo ebi, bikahamya ngu akaba ataine rubanja rwona orwabaire rushemeire kumureetera kufa.
TEERAHO KWEJUMBA OMU KUBUURIRA
Yegyera Ahari Murumuna wa Yesu
11 Yakobo akaba naareeba enshonga nk’oku eri. Nikireebwa butunu omu mabaruha ga Yakobo ngu akaba naamanya oburemeezi obu ab’eishe-emwe bagyenzi baabaire baine, kandi akabaha obuhabuzi oburikwetegyerezibwa gye oku baabaire baine kubusingura. Nk’eky’okureeberaho, Abakristaayo abamwe bakaba nibatuuraho kugyendera aha buhabuzi. (Yak. 1:22) Abamwe bakaba nibagwera orubaju rw’abagaiga. (Yak. 2:1-3) Kandi abandi bakaba nibagumirwa kurinda orurimi rwabo. (Yak. 3:8-10) Abakristaayo abo bakaba baine oburemeezi bw’amaani, kwonka Yakobo tarahanikire akabahugaho. Akabaha obuhabuzi omu muringo gw’embabazi kwonka ogwa butunu, kandi akahiga abaine obweremwa omu by’omwoyo kusherura obuhwezi aha bareeberezi.—Shoma Yakobo 5:13-15.
12 Eishomo: Reeba enshonga nk’oku eri, kwonka ogire emiteekateekyere mirungi aha bandi. Baingi abu turikwegyesa Baibuli nibabaasa kuba nibagumirwa kugyendera aha buhabuzi bwayo. (Yak. 4:1-4) Nikibaasa kubatwarira obwire kweihamu emitwarize mibi reero bakagira emitwarize nk’eya Kristo. Turikutooreza Yakobo, twine kugira obumanzi bw’okugambira abeegi baitu ahu baine kukora empindahinduka. Kandi twine kuguma twine emiteekateekyere mirungi, turikwesiga Yehova ngu naija kweyiriza haihi abantu abacureezi, kandi ngu naija kubaha amaani g’okukora empindahinduka.—Yak. 4:10.
13 Yakobo akaguma ayeyineho emiteekateekyere ehikire. Yakobo tarateekateekire ngu obukomooko bwe nari ngu obuheereza bwe bukamuhindura ow’omutaano, nari ngu akaba naakira ab’eishe-emwe bagyenzi be nari banyaanya. Abu yaabaire naaramya nabo akabeeta ‘ab’eishe-emwe abarikukundwa.’ (Yak. 1:16, 19; 2:5) Tarateireho kworeka abandi ngu ahikiriire. Kureka, nawe akeegambaho omu bigambo ebi: ‘Twena nitushobya omuri bingi.’—Shoma Yakobo 3:2.
14 Eishomo: Ijuka ngu twena turi abasiisi. Titushemereire kuteekateeka ngu nitukira abu turikwegyesa. Ahabw’enki? Twareetera omwegi kuteekateeka ngu titwine kamogo, naabaasa kuteekateeka ngu tarikubaasa kuhikiiriza ebi Ruhanga arikwenda. Kwonka twaba ab’amazima tukaikiriza ngu butoosha tikirikutworobera kukuratira emisingye y’Ebyahandiikirwe, kandi tukashoboorora oku Yehova atuhweraire kusingura oburemeezi obu, nitwija kuhwera abu turikwegyesa kureeba ngu nabo nibabaasa kuheereza Yehova.
OKITOBA 9-15
EBY’OMUHENDO EBIRI OMU KIGAMBO KYA RUHANGA | YOBU 4-5
“Yetantare Amakuru Agatahikire”
it-1-E 713 kacw. 11
Elifaazi
2. Omwe ahari banywani ba Yobu bashatu. (Yob 2:11) Akaba ari Omutemaani, kandi aine kuba yaabaire ari mwijukuru wa mutabani wa Esau ow’omujigaijo, n’ahabw’ekyo akaba ari mwijukuru wa Abrahamu kandi omunyabuzaare wa Yobu owa hare. We n’abaijukuruza bakeehimbisa ahabw’obwengye bwabo. (Yer 49:7) Aha ‘bahuumuriza’ bashatu abo, Elifaazi niwe yaabaire ari mukuru munonga kandi arikumanywa munonga, ekirikworeka ngu naabaasa kuba yaabaire naabakira omu myaka. Niwe yaabandize kugamba emirundi eshatu yoona, kandi ebigambo bye ni bingi okukira eby’abandi.
w05-E 9/15 26 kacw. 2
Yetantare Emiteekateekyere Egwire!
Elifaazi arikwijuka eki yaabaire yaareebire eky’amaani agatarikwetegyerezibwa akagira ati: “[Omwoyo] gwandaba omumaisho; Ekikoba kyampwa aha mutwe. Gwayemerera aho, kwonka tinnamanya oku gurikushusha; Omu maisho gangye haabamu waringa. Haabaho akaceceko, bwanyima naahurira eiraka.” (Yob 4:15, 16) Ni mwoyo ki ogwareeteire Elifaazi kuteekateeka atyo? Eiraka eri yaakoreise omu bigambo ebyakuratsireho niryoreka ngu omwoyo ogwo akaba atari omwe ahari baamaraika ba Ruhanga abahikiriire. (Yob 4:17, 18) Kikaba kiri ekihangirwe ky’omwoyo ekibi. Kuri kitari ekyo, ahabw’enki Yehova yaahanire Elifaazi n’abagyenzi be babiri ahabw’okugamba ebishuba? (Yob 42:7) Buzima, Elifaazi akakoresibwa baadaimoni. Ebi yaagambire nibitaana aha miteekateekyere ya Ruhanga.
w10-LU 2/15 19 kacw. 5-6
Weewale Obulimba bwa Sitaani
Sitaani yakozesa Erifaazi, omu ku mikwano gya Yobu abasatu abaali bazze okumulaba, okulaga nti abantu tebalina busobozi kunywerera ku Katonda. Ng’ayogera ku bantu ‘ng’abasula mu nnyumba ez’ettaka,’ yagamba Yobu nti: “Omusingi gwabwe guli mu nfuufu, ababetentebwa okusooka ekiwojjolo! Bazikirira mu kiseera ekiri wakati w’enkya n’akawungeezi: babula emirembe gyonna nga tewali akissaako mwoyo.”—Yob. 4:19, 20.
Kituufu nti Ebyawandiikibwa bitugeraageranya ku “bibya eby’ebbumba”—ensuwa ez’ebbumba ezisobola okwatika amangu. (2 Kol. 4:7) Tuli banafu olw’okuba twasikira ekibi n’obutali butuukirivu. (Bar. 5:12) Awatali buyambi bwonna, tetusobola kuziyiza Sitaani. Naye ng’Abakristaayo, tulina obuyambi bwa Yakuwa. Wadde nga tuli banafu, tuli ba muwendo mu maaso ga Katonda. (Is. 43:4) Yakuwa awa omwoyo gwe omutukuvu abo abamusaba. (Luk. 11:13) Omwoyo gwe gusobola okutuwa “amaanyi agasinga ku ga bulijjo,” ne gatuyamba okugumira ekizibu kyonna Sitaani ky’atuleetera. (2 Kol. 4:7; Baf. 4:13) Bwe tufuba okuziyiza Omulyolyomi, ‘nga tuli banywevu mu kukkiriza,’ Katonda ajja kutunyweza era atufuule ba maanyi. (1 Peet. 5:8-10) N’olwekyo, tetusaanidde kutya Sitaani Omulyolyomi.
mrt-E 32 kacw. 13-17
Yerinde Amakuru Agatahikire
● Shwijuma obukomooko bwago n’ebirimu
Eki Baibuli erikugamba: “Mugyeze byona.”—1 Abatesalonika 5:21.
Otakaikirize amakuru nari kugohorereza abandi, nangwa nago agarikujanjaara nari agarikugambwaho munonga omu by’amakuru, banza kuhamya ngu gahikire. Ota?
Shwijuma yaaba obukomooko bwago nibwesigwa. Ebitongore by’amakuru n’ebindi nibibaasa kuhindura omu kitebyo ahabw’okugira ngu nibigwera orubaju omu by’obushuubuzi nari eby’obutegyeki. Gyeragyeranisa ebi orikureeba omu rupapura rumwe rw’amakuru n’ebiri omu zindi. Obumwe, abanywani nibabaasa kujanjaaza amakuru gatahikire batakigyendereire barikwohoreza obutumwa aha email nari barikubuta aha mukura y’empurizana. N’ahabw’ekyo, otakayesiga amakuru okwihaho waabanza kuhamya obukomooko bwago.
Hamya ngu ebirimu ni bisya kandi bihikire. Yetegyereze ebiro, obuhame obuhikire oburikushagika ebirikugambwaho. Yegyendesereze na munonga obutumwa obugumire babworobya munonga nari ebiri omu ripoota byaba bigyendereire kureeba oku abantu barikwehurira.
Eby’omuhendo eby’Omwoyo
w03-LU 6/1 20 kacw. 5-6
Sigala ng’Oli Munywevu Owangule Embiro z’Obulamu
Okuba mu luganda olw’ensi yonna olw’abasinza ab’amazima kisobola okutunyweza ennyo. Nga nkizo ya maanyi okukolagana n’oluganda olwagazi olw’ensi yonna! (1 Peetero 2:17) Era naffe tusobola okunyweza bakkiriza bannaffe.
Lowooza ku bikolwa bya Yobu omusajja omwesigwa. Ne Erifaazi omubudaabuzi ow’obulimba yawalirizibwa okugamba: “Ebigambo byo byamuwaniriranga oyo eyali agudde, era wawanga amaanyi amaviivi agaddirira.” (Yobu 4:4) Tukola tutya mu nsonga eno? Kinnoomu tulina obuvunaanyizibwa okuyamba baganda baffe ne bannyinnaffe mu by’omwoyo okugumiikiriza mu buweereza bwa Katonda. Nga tukolagana nabo, tuyinza okussa mu nkola ebigambo bino: “Munyweze emikono eminafu, mukakase n’amaviivi agajugumira.” (Isaaya 35:3) N’olwekyo, lwaki tokifuula kiruubirirwa kyo okugumya n’okuzzaamu amaanyi Omukristaayo omu oba babiri buli lwe musisinkana? (Abaebbulaniya 10:24, 25) Okubeebaza n’okubasiima olw’okweyongera okufuba okusanyusa Yakuwa kiyinza okubayamba okusigala nga banywevu nga balina ekiruubirirwa eky’okuwangula embiro ez’obulamu.
OKITOBA 16-22
EBY’OMUHENDO EBIRI OMU KIGAMBO KYA RUHANGA | YOBU 6-7
“Waaba Nooteekateeka ngu Torikubaasa Kugumisiriza Embeera”
w06-LU 4/1 30 kacw. 10
Okunokolayo Ebimu ku Biri mu Kitabo kya Yobu
7:1; 14:14—Ebigambo “ennaku zonna ez’olutabaalo” bitegeeza ki? Ebizibu Yobu bye yayolekagana nabyo byali bya maanyi nnyo ne kiba nti yali ng’omuntu ali mu lutabaalo. (Yobu 10:17) Okuva bwe kiri nti tewali agenda magombe nga yeeyagalidde, ekiseera omuntu ky’amala emagombe nga tannazuukizibwa, Yobu yakigeraageranya ku kiseera omuntu ky’amala mu lutabaalo lw’akakiddwa okugendamu.
Yehova Naajuna Abarikwehurira Kubi
OBUMWE, nitubaasa kuteekateeka aha buhangaazi bukye n’ebiro byaitu ebirikuba biijwire ‘enaku nsha.’ (Yob. 14:1) N’ahabw’ekyo obumwe eki nikitureetera kwehurira kubi. Abaheereza ba Yehova baingi ira nabo bakeehurira batyo. Nangwa n’abamwe bakaba nibenda ngu bafe. (1 Bag. 19:2-4; Yob. 3:1-3, 11; 7:15, 16) Kwonka, Yehova ou baabaire nibeesiga, akaguma naabahuumuriza kandi naabagumya. Ebirikubakwataho bikahandiikwa kutuhuumuriza n’okubyegyeraho.—Rom. 15:4.
g-E 1/12 16-17
Waahurira Orikwenda Kuhanika Ahabw’embeera
N’obu embeera yaawe erikubaasa kureebeka nk’erikwerarikiriza, ijuka ngu tori wenka kandi ngu haihi buri omwe naagumisiriza oburemeezi butari bumwe omu obunaku obu. Baibuli neegira eti: “Nitumanya ngu ebihangirwe byona bituura nibitsinda, nibisaasira hamwe.” (Abarooma 8:22) N’obu obwa hati kirikubaasa kureebeka ngu oburemeezi bwawe tiburikubaasa kushoboororwa, ebintu nibikira kuba gye bwanyima y’okuhinguraho obwire. Kwonka twaba tutegyereize, niki ekirikubaasa kutuhwere?
Gambira munywani waawe ow’ou orikwesiga oku orikwehurira. Baibuli neegira eti: “Munywani w’omuntu amukunda ebiro byona, kandi ow’eishe-emwe azaarirwa okuhwera abantu omu bihikiirizi.” (Enfumu 17:17) Yobu omushaija omwesigwa orikugambwaho omu Baibuli, akagambira abandi oku yaabaire naayehurira omu bwire bw’oburemeezi. Ku yaahuriire yaatamwa amagara ge, akagira ati: “Tindikwija kwezibira kutaka; Ninyija kugamba ahabw’obusaasi bw’omu mutima gwangye.” (Yob 10:1) Okugambira abandi nikibaasa kutuubya aha maganya gaawe, kandi kikuhwere kugira emiteekateekyere mirungi aha buremeezi bwawe.
Shaba Ruhanga omugambire byona.
Abamwe nibateekateeka ngu okushaba n’ekintu ekirikuhwera omuntu kuba gye kyonka, kwonka Baibuli neegamba ekirikutaana ahari ekyo. Zaaburi 65:2 neeyeta Yehova Ruhanga “ohurira okushaba,” kandi 1 Petero 5:7 nihagira hati: “Naabataho omutima.” Butoosha Baibuli neeyoreka ahabw’enki ni kikuru kwesiga Ruhanga. Nk’eky’okureeberaho:
‘Yesigye [Yehova] n’omutima gwawe gwona, orekye kwegamira okwetegyereza kwawe ahabwawe; omwemere omu mitwarize yaawe yoona, nawe naija kuguma naatebeekanisa emihanda yaawe yoona.’—ENFUMU 3:5, 6.
‘Abarikumutiina [Yehova] naija kubamarira ebi barikwetenga, kandi naija kuhurira okutaka kwabo, abajune.’—ZAABURI 145:19.
“Kandi obu nibwo bumanzi obu twine omuriwe, ngu ku tushaba ekintu kyona nk’oku akunda, atuhurira.”—1 YOHAANA 5:14.
“[Yehova] aba hare enkozi z’ebibi, kwonka ahurira okushaba kw’ohikiriire.”—ENFUMU 15:29.
Waagambira Ruhanga oburemeezi bwawe, naija kukuhwera. Ahabw’enshonga nungi, Baibuli neetuhiga ‘kumwesiga buri kaanya . . . Mumugambire byona, mumare omu kashansha.’—Zaaburi 62:8.
Eby’omuhendo eby’Omwoyo
Hurikiza Ab’eishe-emwe, Obamanye, Obagirire n’Esaasi
10 Nitubaasa kutooreza Yehova turikuteeraho kwetegyereza ab’eishe-emwe bagyenzi baitu. Teeraho kumanya gye ab’eishe-emwe na banyaanyazi-itwe. Gaaniira nabo enteerane zitakahikire na bwanyima yaazo, buurira nabo, kandi kyaba nikibaasika, beete kubaha eky’okurya. Waakora otyo, noobaasa kwetegyereza ngu munyaanyazi-itwe orikureebeka nk’otarikukunda bantu, aine enshoni, ow’eishe-emwe ou orikuteekateeka ngu naakunda eby’obugaiga n’efura, nari ab’eka emwe abarikukira kwija omu nteerane kikyererezi, nibahiiganisibwa. (Yob. 6:29) Amazima gari ngu, titushemereire kuba abantu ‘abarikwetaasya omu bitari byabo.’ (1 Tim. 5:13) Kwonka, nikiba kiri kirungi kumanya ebirikukwata aha b’eishe-emwe na banyaanyazi-itwe, n’embeera zaabo ezirikubareetera kutwaza nk’oku barikutwaza.
TEERAHO KWEJUMBA OMU KUBUURIRA
Yegyera Ahari Murumuna wa Yesu
15 Yakobo akaba naakoresa eby’okureeberaho ebirikuhika aha mutima. Hatariho kubangaanisa, akahwerwa omwoyo gurikwera, kwonka nabwo naabaasa kuba yaayegire bingi arikwetegyereza eby’okureeberaho ebi mukuru we Yesu yaakoreise. Eby’okureeberaho ebi Yakobo yaakoreise byorobi, kandi amashomo gaabyo nigeetegyerezibwa gye.—Shoma Yakobo 3:2-6, 10-12.
16 Eishomo: Koresa eby’okureeberaho ebirikukora gye. Waakoresa eby’okureeberaho ebihikire, noohwera abantu kukoresa amatu gaabo n’amaisho. Noohwera abantu kutandika kuteera obushushani. Obushushani obu barikuteera nibubahwera kwijuka enshonga nkuru ez’amazima ga Baibuli. Yesu akaba ari omuhangu omu kukoresa eby’okureeberaho ebirikukora gye, kandi omurumuna Yakobo akamutooreza. Ka tushwijume kimwe aha by’okureeberaho bya Yakobo, kandi twetegyereze ahabw’enki nikikora gye.
17 Shoma Yakobo 1:22-25. Eky’okureeberaho kya Yakobo eky’endeeberwamu nikikora gye ahabw’enshonga nyingi. Akaba naayenda kworeka ngu kubaasa kugasirwa omu Kigambo kya Ruhanga, twine kukora ekirikukira aha kukyega, kureka twine kugyendera aha bi turikwega. Akatoorana eky’okureeberaho eki abantu baabaire nibaija kurahuka kwetegyereza, eky’omushaija arikwereeba omu ndeeberwamu. Enshonga ye n’eha? Kikaabaire kiri eky’obushema omuntu kwereeba omu ndeeberwamu, akareeba ekitatereire eki arikubaasa kutereeza kwonka akanga kukitereeza. Nikyo kimwe, nikiba kiri eky’obushema kushoma Ekigambo kya Ruhanga, tukareeba ekintu eki twine kutereeza aha bikwatiraine n’entwaza yaitu nari omuze, kwonka tukanga kuhinduraho.
18 Twakoresa eky’okureeberaho, nitubaasa kutooreza Yakobo turikukora ebintu bishatu: (1) Hamya ngu eky’okureeberaho nikihikaana n’enshonga ei orikwegyesaho. (2) Koresa eky’okureeberaho eki abakuhurikiize baraarahukye kwetegyereza. (3) Yoreka gye enshonga nkuru ey’eky’okureeberaho. Ku oraabe noogumirwa kwesherurira eky’okureeberaho ekihikire, za omu Watch Tower Publications Index. Za ahansi y’omutwe “eby’okureeberaho,” noija kushangayo bingi ebi orikubaasa kukoresa. Kwonka ijuka ngu, eby’okureeberaho biri nk’omuzindaaro, nibitunguura enshonga ei oriyo nooyegyesa. Hamya ngu waakoresa eby’okureeberaho aha nshonga nkuru ezi orikwenda kwegyesa. Kimanye ngu, enshonga nkuru erikutureetera kuboneza emyegyeseze yaitu ti kwehimbisa, kureka n’okuhwera abantu baingi nk’oku kirikubaasika kuba bamwe aha b’eka ya Yehova eshemereirwe.
OKITOBA 23-29
EBY’OMUHENDO EBIRI OMU KIGAMBO KYA RUHANGA | YOBU 8-10
“Rukundo ya Ruhanga Etarikuhinduka Neeturinda Ebishuba bya Sitaane”
w15-LU 7/1 12 kacw. 3
Ddala Tusobola Okusanyusa Katonda?
Yobu yabonaabona olw’ebizibu eby’amaanyi bye yafuna era ekyo kyalabika ng’ekitali kya bwenkanya. Yafuna endowooza enkyamu nti ne bwe yandisigadde nga mwesigwa eri Katonda oba ne bw’atandikikoze, Katonda yali tamufaako. (Yobu 9:20-22) Yobu yali yeetwala okuba omutuukirivu ennyo, abalala ne batuuka n’okugamba nti yali yeeyita mutuukirivu okusinga Katonda.—Yobu 32:1, 2; 35:1, 2.
Rukundo ya Yehova Etarikuhinduka Neekugasira Eta?
14 Rukundo ya Ruhanga etarikuhinduka n’eky’oburinzi omu by’omwoyo. Daudi arikushaba Yehova, akagira ati: ‘Niiwe bweshereko bwangye, noija kundinda ndekye kureeba enaku. Noija kunyehinguririza n’ebyeshongoro by’okujunwa.’ Orikwesiga Yehova naaba ayetooroirwe rukundo ye etarikuhinduka. (Zab. 32:7, 10) Nk’oku ebisiika by’orurembo ira byabaire nibirinda abari omu rurembo, n’ebikorwa bya Yehova ebya rukundo etarikuhinduka nibiturinda akabi akarikubaasa kuturemesa kuguma tumuhamiireho. Kandi, rukundo ya Yehova etarikuhinduka neemuhiga kutweyiriza haihi.—Yer. 31:3.
Eby’omuhendo eby’Omwoyo
w10-LU 10/15 6-7 kacw. 19-20
“Ani Ategedde Endowooza Ya Yakuwa?”
19 Biki bye tuyize ku ‘ndowooza ya Yakuwa’? Twetaaga okukkiriza Ekigambo kya Katonda okutuyamba okutegeera endowooza ya Yakuwa. Tusaanidde okwewala okunenya Yakuwa nga tusinziira ku mitindo gyaffe n’endowooza yaffe. Yobu yagamba nti: “[Katonda] si muntu nga nze bwe ndi, nze okumuddamu, ffe okulabagana okuwoza omusango.” (Yob. 9:32) Okufaananako Yobu, bwe tutandika okutegeera endowooza ya Yakuwa, tusobola okukkiriziganya n’ebigambo bino: “Laba, gano ge mabbali gokka ag’amakubo ge: n’akagambo ke tumuwulirako nga katono! Naye okubwatuka okw’obuyinza bwe ani ayinza okukutegeera?”—Yob. 26:14.
20 Tusaanidde kukola ki singa tubaako ebintu bye tusomye mu Byawandiikibwa naye ne bituzibuwalira okutegeera, naddala ebyo ebikwata ku ndowooza ya Yakuwa? Singa tulemererwa okutegeera ebintu ebyo wadde nga tufubye okubinoonyerezaako, ekyo twandibadde tukitwala ng’engeri emu obwesige bwaffe mu Yakuwa gye bugezesebwa. Kikulu okukijjukira nti ebintu ebimu bye tusomako mu Byawandiikibwa bituwa akakisa okwoleka okukkiriza kwaffe mu Yakuwa. Tusaanidde okukikkiriza nti tetumanyi byonna by’akola. (Mub. 11:5) Ekyo kijja kutuleetera okukkiriziganya n’ebigambo by’omutume Pawulo bino: “Obugagga bwa Katonda n’amagezi ge n’okumanya kwe nga bya buziba! Ensala ye ey’emisango nga tenoonyezeka, n’amakubo ge nga tegazuulika! ‘Ani yali ategedde Yakuwa by’alowooza, oba ani yali amuwadde amagezi?’ Oba, ‘Ani yali asoose okubaako ky’amuwa naye alyoke amuddize?’ Kubanga ebintu byonna biva gy’ali, biriwo ku bubwe era bibye. Aweebwe ekitiibwa emirembe gyonna. Amiina.”—Bar. 11:33-36.
OKITOBA 30–NOVEMBA 5
EBY’OMUHENDO EBIRI OMU KIGAMBO KYA RUHANGA | YOBU 11-12
“Emiringo Eshatu y’Okutunga Obwengye Kandi Okabugasirwamu”
w09-LU 4/15 6 kacw. 17
Yobu Yagulumiza Erinnya lya Yakuwa
17 Kiki ekyayamba Yobu okukuuma obugolokofu bwe? Awatali kubuusabuusa, ateekwa okuba nga yalina enkolagana ennungi ne Yakuwa nga tannafuna bizibu. Wadde nga tewali kiraga nti yali amanyi nti Setaani yali asoomoozezza Yakuwa, Yobu yali mumalirivu okusigala nga mwesigwa. Yagamba nti: “Okutuusa lwe ndifa ssiryeggyako obugolokofu bwange.” (Yobu 27:5) Yobu yatuuka atya okufuna enkolagana ennungi ne Katonda? Ateekwa okuba nga bye yayiga ku nkolagana Katonda gye yalina ne Ibulayimu, Isaaka, ne Yakobo, be yalinako oluganda, yabitwala nga bikulu nnyo. Ate era okwetegereza obutonde kirina okuba nga kyayamba Yobu okutegeera ezimu ku ngeri za Yakuwa.—Soma Yobu 12:7-9, 13, 16.
Tori Wenka, Yehova Ari Naiwe
10 Nywana Abakristaayo abeesigwa. Sherura abanywani omu kibiina abu orikubaasa kwegyeraho, nangwa n’abu otarikwingana nabo omu myaka nari abarikuruga omu mbeera ezitari nk’ezaawe. Baibuli neetwijutsya ngu “abagurusi nibo [baine] obwengye.” (Yob. 12:12) N’abakuru nibabaasa kwegyera aha bato abeesigwa. Daudi akaba ari muto ahari Yonasaani, kwonka ekyo tikirabaremeise kugira omukago murungi. (1 Sam. 18:1) Daudi na Yonasaani bakahwerahwerana kuheereza Yehova n’obu baraabe baabaire baine emirabanamu. (1 Sam. 23:16-18) “Ab’eishe-emwe buzima nibabaasa kuba abazaire baitu nari beene waitu ab’eby’omwoyo,” Irina nikwo arikugira, munyaanyazi-itwe ori wenka omu mazima omu ka yaabo. Kandi “Yehova naabaasa kubakoresa kuhikiiriza obujunaanizibwa nk’obw’eka yaitu.”
11 Okutunga abanywani abasya nikibaasa kutooroba, na munonga waaba oine enshoni. Ratna, orikwetiina owaayegire amazima arikuhiiganisibwa, naagira ati: “Nkaba nyine kwikiriza ngu niinyendera kimwe obuhwezi n’obushagiki bw’eka yangye ey’eby’omwoyo.” Nikibaasa kuguma kugambira omuntu ondiijo oku orikwehurira, kwonka okugambirana mutarikusherekana nigubaasa kuba omusingi gw’obunywani burungi. Banywani baawe nibaba nibenda kukugumya n’okukushagika, kwonka nibenda ngu obamanyise oku barikubaasa kukikora.
12 Gumwe aha miringo mirungi y’okutunga abanywani n’okwejumba omu buheereza n’Abakristaayo bagyenzi baawe. Carol, owaaba yaagambirweho, naagira ati: “Ntungire abanywani baingi barungi ahabw’okumara obwire n’abakazi Abakristaayo bagyenzi bangye omu buheereza n’omu zindi ntebeekanisa z’eby’omwoyo. Yehova atwire naampwera emyaka egi yoona kurabira omu banywani aba.” Okugira emikago n’Abakristaayo abeesigwa buzima nikirugamu ebirungi bingi kukirira kimwe okuteeraho kwaitu. Yehova naakoresa emikago nk’egyo kukuhwera kusingura enyehurira mbi, nk’okugira eihamba.—Enf. 17:17.
it-2-E 1190 kacw. 2
Obwengye
Obwengye bwa Ruhanga. Yehova Ruhanga niwe wenka oine obwengye oburikukirayo, ahakuba niwe “ow’obwengye omwe wenka.” (Rom 16:27; Kush 7:12) Ahabw’okugira ngu Yehova n’Omuhangi, “okwiha obusingye bwona n’okuhitsya obusingye bwona” (Zab 90:1, 2), naamanya gye oku eiguru rikozirwe n’oku ensi ekozirwe, byona ebirimu, n’ebyafaayo byona okuhitsya na hati. Ebiragiro by’obuhangwa, ebintu kwegarura busya, n’emitindo, byona ebi abantu barikwesiga omu kucondooza n’okujumbura ebisya, niwe yaabikozire, kandi kuri ebintu ebi bitariho abantu bakaabaire bataine buhwezi n’eby’okukoresa omu kujumbura ebindi. (Yob 38:34-38; Zab 104:24; Enf 3:19; Yer 10:12, 13) Kandi, emitindo ye ey’emicwe neetuhwera kuguma tuhamire, twine emiteekateekyere mirungi, n’okuba abantu abasinguzi. (Bir 32:4-6; reeba YEHOVA [Ruhanga ow’emitindo y’emicwe].) Tihariho na kimwe eki atarikwetegyereza. (Isa 40:13, 14) N’obu arikubaasa kwikiriza ebintu ebirikutaana aha mitindo ye ehikire kubaho kumara akire kakye, naamanya gye ebiraabeho omu biro by’omumaisho, ebirikuhikaana n’ekigyendererwa kye, kandi ebi arikugamba nibiija ‘kugira omugisha.’—Isa 55:8-11; 46:9-11.
Eby’omuhendo eby’Omwoyo
w08-LU 10/1 19 kacw. 5
Okwogera n’Abatiini
▪ ‘Ntegeera amakulu agali mu bye boogera?’ Yobu 12:11 wagamba: “Okutu [tekutegeera] bigambo, era ng’amatama bwe galega ku mmere yaago?” Kino kye kiseera ‘okutegeera,’ oba okutegeerera mutabani wo oba muwala wo ky’agamba. Abatiini batera okusavuwaza bye boogera. Ng’ekyokulabirako, muwala wo oba mutabani wo ayinza okukugamba, “Buli kiseera ontwala nga mwana muto!” oba nti “Buli kye mba ŋŋamba tompuliriza!” Mu kifo ky’okugamba nti ky’ayogedde tokikola “buli kiseera,” kimanye nti omwana wo ekyo kyennyini si ky’ategeeza. Bw’agamba nti, “Buli kiseera ontwala nga mwana muto” ayinza okuba ng’ategeeza nti, “Mpulira nga tonneesiga,” era bw’agamba “Buli kye ŋŋamba tompuliriza,” ayinza okuba ategeeza nti, “Njagala kukubuulira ekindi ku mutima.” Gezaako okutegeera amakulu agali mu by’ayogera.