22 EKOBEE UE ENƆ
Nyimɛ O Sīdee Nɔnu!
“Doā-ɛp nu a lee kaāna.”—Fil 1:10.
YƆƆ 35 Doo Pya “Nu A Lee Kaāna”
DASĪ TƐƐ̄NYƆƆa
1. E na anua pio nɛɛ naa wee gbī enɔnu a?
Ɛ’ƐRƐ nu esu tɔ̄madum anii’ee aga gbɛnɛ. Gbɛnɛ-edo pya i wuga gaa su nyɔɔnyɔɔ sɔ̄ siātam lokwa ba dap nɛ nu alu ebɛɛ̄ pya wa butɔ. Pya dɔɔ̄na su gbɛnɛkpo sɔ̄ kiā kii uwe tam sa aadee. Gbɛnɛ-edo aba si e’aga tam lokwa ba dap nɛ nuede pya wa tɔ. Lɛɛ zii gae yii, loo pya wuga nɛɛdam le nɛɛwa ama e ɔa! E ba naa dapna nɔnu.
2. Mɛ sɔ̄ na o wee nɔnu a?
2 Kaka ue na bee i ɛrɛ egbī sɔ̄ sa nɔā nu, lo a le nɔ Muɛ̄ Ue Bari le pya i kpa a dɛɛa nyɔɔ Baibol. Lo ama lu nu a kuī kaāna lo i gbī e’ɛrɛ le gbanialoo kumaloo Jɛhova sa tɔɔ̄dum ina deedee. (1 Tim 4:15) Pio nɛɛ wee bagara aa daa lɔɔrɛ sa nɔnu sɔ̄ kɛ̄ lege efiitɔɔ sa wa ekɛɛrɛ le ebɔɔga. Pya dɔɔ̄na wee su kina sɔ̄ nɔānu sa ɛā ekɛɛrɛ nyɔɔ sɔ̄ ba aa dee ziī ziī biradee.
3-4. Amunu kwabaloo nu na elua edoo loo buā kpa alu e’ɛm a, e e na anua a?
3 Bu kaka, o dap yiga kɔ alu ebɛɛ̄ lo egbī sɔ̄ nɔānu. Mɛ e na i nɔ a? O dap kɔ, ‘gbɛnɛ-edo nu enɔ le, e a aga mɛ bah ebuū dɛ̄dɛɛ̄ ɛɛ.’ Pio pya i wuga piiga lo ebuū dɛ̄dɛɛ̄ kpa a dɛɛa nyɔɔ Baibol sa ɛp pya vidio alu elɛɛtɔ, mɛ a agabah pio aba edoo wo. Eku A Baɛbee suā doo wo. Nyɔɔbee wo, bee lu elɛɛ buā pya kpa alu e’ɛm le pya lo alu eyere nyɔɔ intanɛt loo.
4 Bu edoba, naa luna e’ɛm Yearbook of Jehovah’s Witnesses, kuma sɔ̄ gbɛnɛ-edo nu akiiloo pya i wuga lu eyere nyɔɔ i dɔ intanɛt jw.org® le JW Broadcasting® i wee si ee ziī ziī Enɔɔ̄. Nyaawo gaa lu e’ɛm Watchtower le Awake! i wee nɛ ee, aba taa sɔ̄ bu ziī zua. Naa bee lu ekwabaloo pya nu ama lokwa i ɛrɛ sɔ̄ esu daā pya dɔɔ̄na nu. A bee lu edoo wo lokwa i dap ɛrɛ sɔ̄ esu kɛɛrɛ bu pya “nu a lee kaāna.” (Fil 1:10) Doraa i kɔ kɛ̄ o dap suā nu a lee kaāna le kɛ̄ o dap ɛrɛ biī aāloo enɔānu Baibol doo.
ƐRƐ NU O SEEA SĪ
5-6. Pya amunu kpa na i nɔ a?
5 Pya e na i seea sī a? A lee kɔ i su sɔ̄ nɔā Muɛ̄ Ue Bari ziī ziī biradee. Buā dɔ Baibol alu ekɔ i buū bu ziī ziī kaɛ elua elɛɛloo lokwa i dap ɛrɛ sɔ̄ e ɛā ekɛɛrɛ nyɔɔ nu i buū le gbītɛ̄ nu. Naale aba nu i seea sī na ebuū kɛ̄ a bee lu ekɔ i buū bu ziī ziī kaɛ, mɛ i lɛɛbaloo yereue Baibol kɔ a tɔa i loo sa i zuura waɛmaloo Jɛhova.—Yɔɔ 19:14.
6 Dɔɔ̄na e na i nɔnage a? Kɛ̄adoo, i nɔ Tɔ Baɛloo le Enɔānu Baibol Bu Bɔŋanaloo gbaāloo pya dɔɔ̄na nu i wee nɔ bie i enɔānu taɛyɛɛ kaɛ. I buū nage ziī ziī ekpo Tɔ Baɛloo le Awake!
7. A leege kɔ loo i a ɔ lo ii dap buū ale nɔ dɛ̄dɛɛ̄ nu a le i dɔ intanɛt le nyɔɔ JW Broadcasting ni?
7 O dap kɔ, e pya lo kpa le vidio a le i dɔ intanɛt jw.org, le pya lo a wee lu etɔgɛ nyɔɔ i JW Broadcasting a ni a? Alu gbɛnɛ-edo! Naa kɛɛrɛbu edoba ama: Lu esu gbɛnɛkpo lele nuede sere nyɔɔ te kɛ̄ oo nuede. Pya a gbī eyaɛ lo nuede naale edasī ɛp kɛ̄ egā dɛ̄dɛɛ̄ lo nuede mɛā doo. Nyɔɔwo ba aadee yaɛ kunɛ nwī epoo nuede. Bu aba lo sīdee, lo oo dap nɔ dɛ̄dɛɛ̄ nu alu elɛɛtɔ nyɔɔ intanɛt, loo a aa ɔ. Buū sa si ee ɛrɛgeba lo o dap doo. Doo i naa kɔnia nu nɔnu kura le kɛ̄ i dap ɛrɛ biī aāloo i enɔānu doo.
ENƆĀNU GBĪ EPIAGA!
8. E na i doo sɔ̄ i gaa nɔ Tɔ Baɛloo a, e bu mɛ sīdee na dodoo wo edɔbiī i nɛ a?
8 Nɔnu na sɔ̄ o bɔɔgɛ ekɛɛrɛ nyɔɔ nu o gaa buū lo enɔ ziī nu a kuī. Naale aadee nwaabah buū nu sa niīna eniī kɛɛ̄ ye ture. Bu edoba, sɔ̄ o gaa kpɛ̄naloo Enɔānu Tɔ Baɛloo, dasī buū kɛ̄ a le loo lo ekobee ue alu ekure dasī tɛɛ̄nyɔɔ. Lɛɛ o buū ekobee ue a bɛɛ lo enɔānu, gbaāloo pya nwīgbagbara ekobee ue a nyɔɔnɛ le ebip tɛɛ̄nyɔɔ. Sɔ̄ o esaa, o kɛɛrɛloo buū lo ekobee ue kinakina sa waa gbara. Yere nukuādɛɛ̄ loo tua etaā ue a le bu ziī ziī barakpaɛ̄ lo alu ekobee ue loo lo barakpaɛ̄. Tua etaa ue bu lo barakpaɛ̄ eyerebah a nɛ kɔ o suā nu lo barakpaɛ̄ gaa kɔ. Kuma sɔ̄ o gaa buū lo ekobee ue, kɛɛrɛbu kɛ̄ ziī ziī barakpaɛ̄ yerekpotɛ̄ pya ye nwīgbagbara ekobee ue doo, le kɛ̄ a ɛrɛ nu edoo kiiloo ekobee ue a bɛɛ lo enɔānu doo. Ɛm pio bee ue oo dābeeloo lo enia a edābeeloo tɛ̄maloo egbītɛ̄ nu kumaloo.
9. (a) Bu mɛ sīdee na i nɛ ekɛɛrɛ pya dɔ kpa kaɛ alu e’ɛm sɔ̄ i gaa nɔ Tɔ Baɛloo a, e e na anua a? (b) Dookɛ̄ alu ekɔ doo bu kpa Joshua 1:8, e na i doo gbaāloo buū kpa kaɛ a?
9 Enɔānu Tɔ Baɛloo ɛɛ enɔānu Baibol. Nyɔɔwo, nɛ ekɛɛrɛ pya dɔ kpa kaɛ a le bu, eetɔɔ̄ na lo elu ebuū sɔ̄ i gaa nɔ lo kpa bie enɔānu. Yere nukuādɛɛ̄ loo kɛ̄ pya kpog-bee ue ale etaā ue a le bu lo dɔ kpa kaɛ yerekpotɛ̄ ue alu ekɔ bu ye barakpaɛ̄ doo. Kerewo, su sɔ̄ ɛā ekɛɛrɛ nyɔɔ pya dɔ kpa kaɛ o buū, le kɛ̄ o dap su yerebu dogo doo.—Buū Joshua 1:8.
10. Dookɛ̄ Pya Hibru 5:14 kɔ doo, e na anua tɛ le ka esu sɔ̄ tɔŋɛ pya wa miɔŋɔ kɛ̄ enɔnu sa gbītɛ̄ nu doo a?
10 Alu nu a lee kɔ pya tɛ le ka gbī kɔ pya wa gbomiɔŋɔ a ɛrɛ ekpeloo aāloo Enɔānu Butɔ ziī ziī kaɛ. Kere pya tɛ le ka nɔɔ nu ba enɔ ziī ziī kaɛ bie wa enɔānu butɔ, naa lu ebɛɛ̄ kɔ ba a nɔɔ keebee nu edoo dɛ̄dɛɛ̄ kaɛ. Kuma sɔ̄ Enɔānu Butɔ dap lu sɔ̄ i wee dap su ɛma JW Broacasting ale su daā dɔɔ̄na nu, doodoo kwa fah Nɔa, a lunage sɔ̄ esu tɔŋɛ gbomiɔŋɔ kɛ̄ enɔ nu nyɔɔ wa loo doo. Alu ebɛɛ̄ kɔ ba a suā kɛ̄ ekpɛ̄naloo enɔānu bɔŋanaloo doo, bu edoba, kɛ̄ egbītɛ̄ nu doo lokwa ba dap agara ebip ba wa bip bie tɔkpa. (Buū Pya Hibru 5:14.) Lo ba dasī nɔ pya nu ama bie tɔ, ewaɛ wa bah edābeeloo nu alu ekɔ bie enɔānu, asɛmbli, le kɔnvɛnsɔn, kere sɔ̄ a naa lu etɔgɛ vidio. Bu kaka, pya tɛ le ka ebiaɛfii kuma sɔ̄ ba esu nɔɛ̄nu pya wa gbomiɔŋɔ dɛɛa nyɔɔ wa zua le kɛ̄ ba dābeeloo nu doo le kuma zua ba elua.
11. E na anua alu ebɛɛ̄ kɔ i tɔgɛ pya i gaa nyɔɔnɛ nɔ Baibol kɛ̄ ba enɔnu nyɔɔ wa loo doo a?
11 Lunage ebɛɛ̄ kɔ pya i gaa nɔɛ Baibol a suā kɛ̄ enɔnu doo. Sɔ̄ ba bɔātɛ̄ enɔnu aā, bu i wee ɛɛ sɔ̄ i muɛ̄ kɔ ba niina enii kɛɛ̄ ture ziī ziī ebip sɔ̄ ba gaa kpɛ̄naloo enɔānu Baibol ale enɔānu bɔŋanaloo. Mɛ alu ebɛɛ̄ kɔ i tɔgɛ pya i gaa nyɔɔnɛ nɔ Baibol kɛ̄ egbītɛ̄ nu le kɛ̄ enɔnu nyɔɔ wa loo doo. Dodoo wo edoo kɔ sɔ̄ taāŋa sira, taā ba pii pya a le bu bɔŋanaloo loo yerebah, ba egbītɛ̄ nu nyɔɔ wa loo aābu pya i kpa.
ƐRƐ NU O SEEA SĪ SƆ̄ O GAA NƆNU
12. E na i dap seea sī sɔ̄ i gaa nɔnu a?
12 Lo oo lu nɛɛ nɔnu wee nia, o dap kɛɛrɛ kɔ enɔānu naale ekpe a loo. Mɛ o dap nɔ. Bɔātɛ̄ tɛ̄maloo esu nwī kere sɔ̄ nɔā, sa sɔ̄ esaa o nyimɛ sɔ̄ o su nɔā. Sere ekɛɛrɛ nyɔɔ nu o gaa gbī e’ɛrɛ aābu lo enɔānu. Kɛ̄adoo, gbɛnɛ nu i seea sī na lo etɔɔ̄ waɛloo Jɛhova. Mɛ taɛ tua nu i dap gbī enwaabah ɛrɛ na lo e’agara ebip pya nɛɛ i bip ale lo egbītɛ̄ nu akiiloo taāŋa i kpesī.
13. (a) Naa baatɛ̄ nu nɛɛ a lege zege edap doo lo ekɔ ue bee ye yira nɛ pya dɔɔ̄na. (b) Bu mɛ sīdee na o dap su zuurabahtɔ̄ a le bu Pya Kɔlɔsi 4:6 daānu a?
13 Bu edoba, o lu zege nɛɛ a le tɔkpa ni? Pya le ɔɔ le tɔkpa dap yiga kɔ Bari naa bee dɛm nu. Enia a ekɔ wa nɛ nu anua o yiga kɔ nu Baibol kɔ lu kaka, mɛ pio sɔ̄ o dap kɛɛrɛ kɔ oo le edabe doo wo. Lo ama gbī kɔ o biibahkɛ̄ nɔnu kaāna! O dap ɛrɛ baɛ nu seea sī: (1) lo eyere mɛm loo o yira kɔ Bari na a bee dɛm dɛ̄dɛɛ̄ nu a, le (2) lo enɔ kɛ̄ o dap kɔ ue bee kaka ue doo. (Rom 1:20; 1 Pit 3:15) O dap bip aba ɔɔ kɔ, ‘E na anua pya na gbo tɔkpa yiga kɔ Bari naa bee dɛm nu a?’ Lɛɛ o gbītɛ̄ nu aābu pya i kpa. Dap a waɛbah ekɔ ue bee o yira eekɛ̄ o kɛɛrɛ doo. Gbɛnɛ-edo nɛɛ yiga kɔ Bari naa bee dɛm nu nyɔɔbee nɛɛ ba nwadɛɛ̄ bee wa kɔ nɛ doo wo. Lo o ɛrɛ ziī ale baɛ ture o dap kɔ nɛ nɛɛ a gaa gbī esuā ture alu kaka, o dap wa su yeābah nɛ.—Buū Pya Kɔlɔsi 4:6.
NYIMƐ O TAƐ
14-16. (a) Bu mɛ sīdee na o dap sikɛ̄ dābeeloo dɔ Baibol ii bee aadee dābeeloo a? (b) Bu su pya dɔ kpa kaɛ alu e’ɛm sere ama daānu, naa baatɛ̄ sīdee o dap suā nu akiiloo kpa Amos leere. (Ɛp ekpo a kura “Doo Kɔ Suānu A Le Bu Baibol A Sira!”)
14 Naa su kɔ alu enɔɔ̄ kɔ elu ebuū ziī yɛɛ pya kpa nɛɛ mɔmanudɛɛ̄ a naa aadee siā bee bu Baibol bee ɛm bie enɔānu bu bɔŋanaloo, naa daba lo oo aadee dābeeloo. Tuatua nu o doo na e’ɛrɛ taɛ bu nu lo nɛɛ mɔmanudɛɛ̄ bee ɛm. Bu mɛ sīdee na o dap doo lo ama a?
15 Tuatua bip aba ɔɔ kɔ: ‘E na m suā akiiloo nɛɛ a bee ɛm lo kpa a? A bee le mɛ dua nɛɛ, mɛ kɛ̄ na a bee tɔɔ̄ a, e amunu tam na a wee si a?’ Dābeeloo nu akiiloo lo nɛɛ kaāna edoo kɔ o suā nu anua a su pya edoba a su ɛma lo kpa kɔā ue. Sɔ̄ o gaa buū Baibol, ɛp pya etaāue a tɔgɛ taɛ nu nɛɛ a bee ɛm lo dɔ Baibol lu.
16 Sɔ̄ a esaa, o dap suā sɔ̄ a bee lu e’ɛm lo kpa. O dap doo wo tɛ̄maloo e’ɛp “Table of the Books of the Bible” a le dumɛ New World Translation of the Holy Scriptures. Gbaāloo wo, o dap ɛp chart akiiloo pya mɔmanudɛɛ̄ le pya mɛnɛ a le Appendix A6. Lo a le lo kpa a le bu Baibol o gaa nɔ lu kpa mɔmanudɛɛ̄, elee o suā nu a gaa bee sira sɔ̄ a bee lu e’ɛm lo kpa. Amunu pɔrɔ elap dogo na a bee lu ebɛɛ̄ kɔ lo nɛɛ mɔmanudɛɛ̄ a yerebah nɛ pya lo nɛɛ kɔ ba a ɔbɛ a? Ba mɛɛ̄ na a bee tɔɔ̄ lo sɔ̄ a? Lo edābeeloo lo kɛ̄tɔɔ̄ leere, alu ebɛɛ̄ kɔ o ɛp pya dɔɔ̄na dɔ Baibol. Bu edoba, lo edābeeloo nu a gaa bee sira kɛ̄ nɛɛ mɔmanudɛɛ̄ Amos bee tɔɔ̄, o dap buū pio dɔ a le bu 2 Pya Mɛnɛ-Buɛ̄ le 2 Nu a bee lu edoo, lo alu e’ɛm ye barakpaɛ̄ akiiloo kpa Amos 1:1. Gbaāloo wo, o dap ɛp nu a le bu kpa Hosea, nɛɛ a bee tɔɔ̄dum sɔ̄ Amos bee le dum. Dɛ̄dɛɛ̄ pya dɔ Kpa Kaɛ ama dap a yerebah nɛ kɔ o suā nu a bee sira sɔ̄ Amos bee tɔɔ̄dum.—2 Mɛnɛ 14:25-28; 2 Edoo 26:1-15; Hosea 1:1-11; Amos 1:1.
ƐP PYA NU A TERA
17-18. Susu edoba a le bu barakpaɛ̄ ama ale oloo edoba, naa baatɛ̄ kɛ̄ dābeeloo nwīgbagbara nu dap doo kɔ nɔ Baibol nyɔɔ i loo a kpe i loo doo.
17 Sɔ̄ i buū Baibol, a bɔloo kɔ i ɛrɛ taɛ lo edābeeloo dɛ̄dɛɛ̄ nu a le bu. Bu edoba, naa su kɔ o gaa buū eree 12 ekobee loo kpa nɛɛ mɔmanudɛɛ̄ Zekaria lo a kɔ nu akiiloo luh Mɛsaia. (Zek 12:10) Sɔ̄ o ina ye 12 barakpaɛ̄, o buū kɔ “pya bua Nathan” gaa le baāŋa loo luh Mɛsaia. Taā i aadee buū sa wee kii li, i yira sa bip aba ii kɔ: ‘Amunu gbanialoo na a le yɛɛ bua Natan le bua Mɛsaia a? Ɛrɛge dɔɔ̄na kɛ̄ m dap sikɛ̄ ɛrɛ yereue akiiloo lo ama aā ni?’ O dap su kina sɔ̄ “gbiātɛ̄” pio nu. Tua dɔ kpakaɛ a lu e ɛm barakpaɛ̄ a le lo dɔ na 2 Samuel 5:13, 14, kɛ̄ i nɔ kɔ Natan bee le nwiī Devid. Eree baɛ dɔ a le kpaɛ̄ na, Luk 3:23, 31, lo a tɔgɛ kɔ Jizɔs tɛɛ̄ aaloo Natan tɛ̄maloo Meri. (Ɛp “Josɛf, nwiī Heli,” bu nu enɔnu nyɔɔ Luk 3:23) Taɛ lo sɔ̄ bu a e’ɛɛ kaāna! O suā kɔ a bee lu ekɔ Jizɔs etɛɛ̄ aaloo Devid. (Mat 22:42) Mɛ Devid bee ɛrɛ nu a eeloo 20 miɔŋɔ nɛɛdam. Naa lu a nyɛŋia loo kɔ Zekaria kue bee taɛ pya butɔ Natan kɔ ba ebaaŋa nyɔɔ luh Mɛsaia ni?
18 Naa ɛp dɔɔ̄na edoba ama. Bu kpa Luk ye tua ekobee, i buū kɔ ɛnjɛl a kura Gabriel bee si loo Meri sa ye kɔ nɛ akiiloo nwiī a gaa le maɛ̄ kɔ: “A elu gbɛnɛ, e a lu ekue ye nwiī nɛɛdam lo Nɛɛ-a-eenyɔɔ-dɛ̄dɛɛ̄-nu; e Nɛɛ-a-i-ɛrɛ Bari enɛ ye kasi mɛnɛ ye tɛ Devid, e a ebɛɛ̄ lo tɔ Jekɔb mmɛ dee a naa tah.” (Luk 1:32, 33) Dap lu kɔ i bie ekɛɛrɛ nyɔɔ lo tua gah loo yereue Gabriel a kɔ elu esu Jizɔs kure “Nwiī nɛɛdam lo Nɛɛ-a-eenyɔɔ-dɛ̄dɛɛ̄-nu.” Mɛ Gabriel bee kɔnage kɔ Jizɔs e “bɛɛ doodoo Mɛnɛ.” Nyɔɔwo, i bip aba ii nu pya ue Gabriel bee kura nɛ Meri. Meri bee kɛɛrɛge kɔ Jizɔs gaa le bɛɛ dɔ Mɛnɛ Hɛrod, ale bɛɛ dɔ ziī mɛnɛ pya Izrɛl ni? Lo Jizɔs lu mɛnɛ, Meri elu ka mɛnɛ, e pya ye butɔ etɔɔ̄ tɔ mɛnɛ. Kerewo, naa ɛrɛ lɔgɔ nu a tɔgɛ kɔ Meri bee kɔ nu a le doo wo nɛ Gabriel; e ii buū nage kɔ Meri bee bip kɔ ebɛɛe bu Buɛ̄-mɛnɛ Bari, dookɛ̄ baɛ pya a wee nyɔɔnɛ dumɛ Jizɔs bee doo. (Mat 20:20-23) Pya ue ama doo kɔ i suā kɔ Meri bee le wa a kumalookɛ̄ kaāna!
19-20. Dookɛ̄ alu ebaatɛ̄ doo bu kpa Jemes 1:22-25 le 4:8, e na i seea sī sɔ̄ i gaa nɔnu a?
19 Doraa i nyɛŋiabu kɔ nu i seea sī sɔ̄ i gaa nɔ Muɛ̄ Ue Bari le pya kpa a dɛɛa nyɔɔ Baibol na lo etɔɔ̄ waɛloo Jɛhova. I gbī nage esuā “taɛ dua nɛɛ” i lu le nyaa a bɔloo kɔ i doo lokwa i dap doo nu a nia Bari. (Buū Jemes 1:22-25; 4:8.) Sɔ̄ i gaa bɔātɛ̄ ziī ziī enɔānu, i dap bara kɔ Jɛhova a nɛ i ye edɔɔ̄. I bara ye kɔ a yerebah i nɛ kɔ i dābeeloo nu i gaa buū le kɔ i muɛ̄ aba ii dookɛ̄ alɛ i muɛ̄ doo.
20 Doolo dɛ̄dɛɛ̄ ii le doodoo nɛɛ nɛɛ uɛ le-yɔɔ bee kɔ nu akiiloo a kɔ: “Ye ɛɛbu le bu lok Jɛhova, e bu ye lok na a sere ye ekɛɛrɛ edɛɛ̄ le pie a. . . . Dɛ̄dɛɛ̄ nu a doo kiisi leere.”—Yɔɔ 1:2, 3.
YƆƆ 88 Tɔgɛ Mɛ Oloo Dee
a Jɛhova enɛā i gbɛnɛkpo nu e’ɛp, nu ebuū, le nu enɔ. Ekobee ue ama eyerebah a nɛ kɔ o suā nu enɔ, sa etɔgɛ nage i nu edoo lo e’ɛrɛ biī aāloo nɔnu nyɔɔ o loo.
b UE A BAATƐ̄ FOTO: Tɛ le ka gaa nɔɛ̄ pya wa miɔŋɔ kɛ̄ ekpɛ̄naloo Enɔānu Tɔ Baɛloo doo.
c UE A BAATƐ̄ FOTO: Wuga nɛɛdam a gaa gbītɛ̄ nu aābu kpa Amos. Pya foto a le tɛɛ̄ ɛŋɛnɛ tɔɔ̄dɔ nu lo wuga nɛɛdam muɛ̄ sɔ̄ a gaa kɛɛrɛ nu a gaa sira akiiloo nu a buū aābu lo e’ɛma.