Watchtower LAIBRARI ỌRẸ ITANẸTI
Watchtower
ILAIBRARI ỌRẸ ITANẸTI
Okpe
  • BAIBOL
  • ẸBE
  • IYONO
  • lfb uyono 63 aruọbe 150-aruọbe 151 udjoghwẹ 1
  • Eyaya ra ya rhẹ Ugbomoghwa

Oborẹ wu hiẹnren na o vwo ividio-o.

Wu vwa ghwọ-ọ, ividio na o kwe kporo-o.

  • Eyaya ra ya rhẹ Ugbomoghwa
  • Oborẹ Wu Na Sabu Yono Nẹ I Baibol na Rhe
Oborẹ Wu Na Sabu Yono Nẹ I Baibol na Rhe
lfb uyono 63 aruọbe 150-aruọbe 151 udjoghwẹ 1
Obọ rọ ya eyaya rhẹ ugbomoghwa

UYONO 63

Eyaya ra ya rhẹ Ugbomoghwa

Ọke oru, Belshazzar no rhiẹ orodje uvuẹn i Babylon. Ason owu, orodje na nọ ha use rẹn ihworho oghẹnrensan ri ha uvuẹn amwa na, nẹ aye i rhiẹ orẹ owu. Belshazzar nọ ta rẹn idibo yi taghene aye i kpare iko oro ri Nebuchadnezzar ọ ha nẹ oghwa ẹga i Jehova ruẹ otafe. Belshazzar ọrhẹ ihworho rọ ha use riẹn na, na ha iko na da enyo, aye na jeghwai jiri isolobrugwẹ aye. Ogege, obọ ohworho nọ homaphia, obọ na nọ ya ẹmro rẹ aye i vwe vwẹruọ ye rhẹ ugbomoghwa rọ ha uvuẹn ekete aye a riẹ emaren na.

Ofẹn no mwu i Belshazzar. No se ihworho re ruẹ irueruo imajiki, nọ ta rẹn aye: ‘Ohworho rọ sabu ta oborẹ ẹmro enana i mevirhọ, mi na haye mwu ẹrhẹ ohworho ọrẹ esa rọ mai vwo omẹgbanhon uvuẹn i Babylon.’ Aye ephian ni damoma aye ina ta oborẹ o mevirhọ, ọrẹn, o vwo ohworho rọ sabu ta oborẹ o mevirhọ-ọ. Ane orodje na nọ tare: ‘O vwo ọhworhare owu re se i Daniel, rọ rhian emena rẹn Nebuchadnezzar. Ọnọ sabu ta wẹn oborẹ ẹmro enana i mevirhọ.’

Daniel no bru orodje na nya. Belshazzar nọ ta rẹn i Daniel: ‘Wu rha sabu se ẹmro enana jeghwai ta oborẹ aye i mevirhọ, mi na yọ itama oro jeghwai ha mwu ẹrhẹ ohworho ọrẹ esa rọ mai vwo omẹgbanhon uvuẹn i Babylon.’ Daniel nọ tare: ‘Mia guọlọ ẹghẹlẹ enọ-ọ, ọrẹn, mi na ta wẹn oborẹ ẹmro enana i mevirhọ. Ọsẹ ọnọ Nebuchadnezzar ọ kparoma, ọrẹn, Jehova nọ lẹrheriẹ homariotọre. Wu rhe i kemru kemru rọ phia riẹn, ọrẹn, wu hinmaro kpahen i Jehova nyoma wa ha iko oro rọ ha uvuẹn oghwa ẹga Ọnẹyen da enyo. Omarana, Osolobrugwẹ nọ ya ẹmro enana: ‘Mene, Mene, Tekel, ọrhẹ Parsin. Ẹmro enana i mevirhọ taghene itu i Media ọrhẹ Persia ina ghwọghọ i Babylon, habaye, wu rhe rhiẹ orodje ghwomara-an.’

Isodja orodje Cyrus a nya urhie na vrẹn riẹ ekete ighwe amwa i Babylon ọ havwọ

Ọ họhọre taghene o vwo amwa rọ nọ sabu fi Babylon kparobọ-ọ. Nime amwa na o vwo ugbomoghwa ọduado, ọ jeghwai vwo urhie okokodo ro kinhariẹ ye. Ọrẹn, ason ọrana, itu i Media ọrhẹ Persia ni rhe ma ghwọghọ amwa na. Orodje i Persia rẹ odẹ ye o rhiẹ Cyrus no rurie nẹ ame na o mwuon neneyo isodja ye i sabu ruẹ amwa na. Ọke isodja i Persia e te anurẹsẹ amwa na, itu i Babylon i je ighwe amwa na firhọ! Isodja na ni ruẹ amwa na, aye ni ghwọghọ i Babylon jeghwai kpe orodje amwa na. Ọke oru, Cyrus no rhiẹ orodje i Babylon.

Uvwre ẹgbukpe owu, Cyrus no ghwoghwori: ‘Jehova ọ ta mẹ ni mi rharhumu bọn oghwa ẹga rọ ha uvuẹn i Jerusalem. Kohworho kohworho rọ guọlọ ha userhumu phia, ọnọ sabu nya.’ Omarana, jerẹ oborẹ i Jehova ọ tare, itu i Jew buebun ni ghwẹrioma rie, dedevwo a ghwọghọ i Jerusalem te ẹgbukpe 70 ne. Cyrus nọ kpare iko oro ọrhẹ idọlọ efuanfon kugbe ekwakwa erọrọ ri Nebuchadnezzar ọ ha nẹ oghwa ẹga na ghwẹrioma riẹ i Jerusalem. Wu mẹrẹn oborẹ i Jehova o ru nyoma i Cyrus ha userhumu rẹn ihworho enẹyen?

“O se ne! Babylon Rode na, o se ne, ọ jeghwai rhiẹ ekete ikpodje e .  . . rhirhiẹ ne.”—Revelation 18:2

Enọ: Me yẹ ẹmro ra ya rhẹ ugbomoghwa na o mevirhọ? Me yi Jehova ọ ta rẹn i Cyrus no ru?

Ezra 1:1-11; Daniel 5:1-30; Isaiah 44:27–45:2; Jeremiah 25:11, 12

    Okpe Ẹbe Ukoko na Ephian (2011-2025)
    Log Out
    Log In
    • Okpe
    • Dje yi
    • Oborẹ o jeruo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Oborẹ Ana Haye Ruiruo Lele
    • Urhi ro Suien
    • Ruẹ Ewene Rhẹ Urhi ro Suien
    • JW.ORG
    • Log In
    Dje yi Vwe Ohworho